I kare magi gin mapol bi cwal malo me lwenyo ki rwot me tung cen; ka bene jonyodo ma iye jo pa in bi cwal kene malo me cwero neno; ento gin bi poto piny. Daniel 11:14.
Nyutu maber pa tek ma i kare me agiki, ma ki yar calo Roma me kombedi, ci ka weko tek ma “keto piny ‘vision’” obedo ma pire tek kede ma tye pi waro kwo. En nyutu but acel i kit me temo ma agiki pa jo 144,000. Nyig lok “vision” i rek eno obedo acel keken ki nyig Leb Ebirayo ma Solomon oyero ka onyutu pingo jo Obanga gibalo kwo.
Ka pe tye kwena, lwak obalo: ento ngat ma gwoko cik, obedo ayom. Proverbs 29:18.
Jo lajul weng tye ka waco malube mapol ikom cawa me agiki, loyo cawa mo keken i rek ma maleng. Ciko pa Solomon ikom mito bedo ki 'nyutu' obedo gin me kwo onyo tho. Atir piny ka piny yiko ki yubo yot aryo pa jo malamo. I lok me coc man, tye yot acel ma tho piny, ki yot acel ma kica lubo cik. Ento myero minye ni, tam pa Solomon kiketo iyie kit me tongo lok ikom 'Atir'. En bende tye iyie kit me puny me nyiri apar, pien puny me nyiri apar obedo lalingi madit me tem pa jo Lubanga i cawa me agiki.
Ngat ma pe ngeyo waco tam wii ne weng; ento ngat ma ngeyo kano iye nyo kare me anyim. Ka rwot winyo lok me bur, latigi weng bedo marac. Ngat ma pe tye ki jami ki ngat ma tur i bur gimonye; Lubanga Rwot lero wangegi ducu. Rwot ma ki adieri kwero ngat ma pe tye ki jami; kom mere obedo odong pi kare ducu. Latiang ki nyono miyo ngec; ento otino ma kigwoko peke kelo kwero bot minone. Ka jo marac bedo mapol, gin me kwalo cik medo; ento jo ma tye ki adieri guneno poto gi. Pogo wodin, en obi miyo in kuc; ee, obi miyo cwinyni obedo ma ber. Ka pe tye kwone, jo gibale; ento ngat ma gwoko cik, en obed ber. Lok me Loro 29:11-18.
Pe an mito nyutu cing bot jo ma twero bedo ki yaro mapat pi Rome me kombedi maloyo yaro ma an tye kede. Gin ma an mito obedo me nyutu ni Solomon tye cwalo lok pi dul aryo pa jo me yub, ma olwongo gi calo “ngat ma tye ki ngec” ki “ngat ma pe tye ki ngec.” “Ngat ma pe tye ki ngec” bene olwongo ne calo “ngat marac.” Nyako ma pe onwongo obedo ki laki ma tye ki ngec ki ma pe tye ki ngec i lok me alama bene gityeko lwongo gi i rek me poropheti me Daniel i chapta abicel calo jo ma tye ki ngec ki jo marac.
Jo mapol gibicweyo, gibibedo opucu, kede gibipimo; ento jo marac gibitimo marac; kede jo marac pe gibinongo ngec; ento jo ma tye ki ngec gibinongo ngec. Daniel 12:10.
Solomon ki Daniel gitye ki wic acel, pien lok pa lanen weng gicung ki acel i kare me agiki. Jo ma ber i wic gi ngeyo 'medo pa ngec'.
Gin ma tye ki ngec bibi leyo calo leyo me polo; ki gin ma gwenyo jo mapol bot kare ma ber, bibi leyo calo lacang i polo nyaka kare pa kare. Ento in, Daniel, gweng lokgi, ki mii cing i buk nyaka cawa pa agiki: jo mapol bi woto anyim ki cen, ki ngec bi medo. Daniel 12:3, 4.
Rek me apar nyutu yo me temo ma tye i yo adek, ma peta virgins, gin ma ki lwongo me bedo i tung 144,000. I gin me aryo weng, tic me peta ki temo tye piny i ka virgins gityeko ngeyo medo ngec (yaro) ma kityweyo lacim woko i cawa me agiki i 1989.
“Cawa me Agiki” i nino me agiki obedo mwaka 1989, ka nyig lok 40-45 me Daniel 11 giyabo woko. Ki cawa en, gicoyo ni gin ma nyig lok man tito kwede obedo malo ma agiki ki woto piny pa ‘king of the north’. Ki cawa en, bene gicoyo ni ‘king of the north’ ma i nyig lok en obedo twero pa Papa me nino me agiki. Inspiration pe mo keken itiyo kwede lok “Modern Rome.” Lok en ame yubo keken, me yero twero pa Papa me nino me agiki, pien i kit pa lok pa lacoc, “modern” nyuto nino me agiki. Ellen White pe mo keken itiyo kwede lok “Modern Rome.”
Tye neno ma pe atir pi eni ma ‘Rwot me Boro’ tito i coc motwe me agiki me Daniel apar acel, ento nongo ma atir obedo acel keken. Ngec ma atir ni ‘Rwot me Boro’ i coc meno en twero pa Papa me Roma, kikweyo ki i dwogo me lagam mapol. Coc 40 cako ki nyuto ni twero pa Papa me Roma otyeko nongo bal ma kelo tho i 1798, ci coc 41 oko ikom 43 nyutu yore ma tye i dwogo bal ma kelo tho. Coc 44 nyutu lok ma miyo cwiny pa twero pa Papa rac, ci kelo i coc 45 ka twero pa Papa obedo gikone ma agiki weng. Nining ma ki yabo gonyone i 1989 en nining me cako malo dok pobo pa twero pa Papa i cawa me agiki. Nining eno en medo me ngec ma cweyo ki nyuto duli aryo pa jo me woro, ma kube i yie gi onyo kwero gi pa ngec ma tye i coc meno.
I dyer acel keken ma iye kityeko yabo woko medo me ngec i 1989, “joloko jami pa jo pa in,” ma “goyo gi iye malo” ci i agiki “poto”, gi obedo ranyisi ma cwalo atir “vision”. I kwanyo ma agiki, lapeny me tem ma acel obedo eni: ngat mane ki ranyiso calo “joloko jami pa jo pa in,” pien gi obedo ranyisi me poro ma cwalo atir “vision”. Joloko gin twero pa Papa onyo United States?
Buk pa Daniel ki pa Revelation gin obuk acel keken, gi nyutu witines aryo ma tye i rek acel me lunabi. Daniel obedo acaki, ki Revelation obedo agiki; kacel gi nyutu witines aryo pi gin ma atir ma kiyabo i cawa me agiki i mwaka 1989.
Daniel tero lok ikom kit me yweyo ma ocweyo ka Leona pa dul Juda oyabo rek 40–45 ma kityeko galo i 1989. I kare eno ocako kit me temo pi moko angeo ki nyutu jogi ma binen bedo “jadolo” i jo me lagam, jo ma gin 144,000 i kare me agiki. Hosea omedo waco ni, gin ma gigoyo woko medo me ngec pa kare me agiki pe gibedo acel ki “jadolo” i jo 144,000.
Jo na gi poto pi ngec peke: pien i weyo ngec, an bene abi weyo in, pe ibedo lawi pa an: pien i wil cik pa Lubanga pa in, an bene abi wil lutino pa in. Hosea 4:6.
Buk me Adyero nyutu ni ngec ma kikwanyo kan woko, ma dul acel otyeko yweyo woko, kityeko miyo atir yweyo pa gi kun pud pe mapir kare me temo okato woko.
En owaco bot an, “Pe i gudo lok me poropesi me buk man; pien kare tye macek. En ma pe atir, pud obed pe atir; en ma lup, pud obed lup; en ma atir, pud obed atir; en ma maleng, pud obed maleng.” Revelation 22:10, 11.
Rek pa jo Millerite nyuto rek pa jo 144,000, kacel jo Millerite ki jo 144,000 gibedo cako ki giko me lok kede tic pa lawiŋ adek ma i buk me Apokarip but 14. Rek ma rwate nyutu jami ma rwate kwede giko me temo. Tic pa rek aryo weng otime ki cal me Elija ki Yowani Batisita.
Ki luoro madwong’, William Miller ocake me cweyo bot dano kimuk me lo pa Rwot Lubanga, kelo jo ma owinyo ne otuk ki lok pa lanen iyoo bino me aryo pa Kristo. Keken ma otimo, teko ne omede. Macalo Yowana Baptiisita onwongo bino mokwongo pa Yesu kede ocweko yo pi bino ne, kamako bene William Miller kacel ki joma obedo kacel kwede onwongo bino me aryo pa Wod Lubanga. Early Writings, 229, 230.
Kwena pa Millerite onyutu “gik matime” ma rwate ki ogiko me tem, macalo ma Elija ki Jowani Batisita pire kene otyeko nyutu.
"Ne myero ni dano gicwak woko i neno peko ma tye botgi; myero gi ocungo me yubu pi gintic ma lamal ma rwate ki giko pa kare me tem." The Great Controversy, 310.
I mwaka 1989, ka Lwak Soviet opor woko, buto me buk Daniel ma rwate ki kare me agiki kigweyo ogim woko ki iye, ki tem ocake. Tem eni otur ikom twero onyo pe twero pa jo Lubanga me ngeyo onyo cayo medo ngec ma tito i lok abicel acel ma agiki i pot apar acel pa Daniel; lok ma kelo bot lok acel me pot apar aryo, ma tito “giko me kare me temo.” Kwena me “gin ma rwate kwede giko me kare me temo” dong bene kigweyo ogim woko ki iye, ki tic pa jo ma kiyerogi pi bedo “jadolo” pa 144,000 ocake. Ticgi obedo me “ngeyo” ki nyutu kwena ma tito i coc eni. Kwena ki tic pa 144,000 en me nyutu kwena ma kigweyo ogim woko me yubo cwiny pa jo “me bedo atera pi gin matek ma rwate ki giko me kare me temo.”
Tin, i Roho ki teko pa Elia ki Yowana Baptiisita, jo ma Lubanga owero gi dong tye ka kwaco wii pa piny ma tye bot loko keca, pi gin ma pire tek ma bino time con i kube ki giko cawa pa kare me temo, ki bino pa Yesu Kristo calo Rwot pa rwodi ki Ladit pa laditi. Matinok, dano acel acel obi lok keca pi tic ma otimo i lich. Cawa me loko keca pa Lubanga obino, ki i kom jami pa Kanisa ne i piny oturo teko ma pire tek me ciko bot gin ma tye ka cano i wii me bal mapat-kare. Bot dano weng i piny ducu ma bige cwako wii, myero gineno maler cik ma tye i wang lweny madit ma tye ka time, cik ma i komgi tye kwo pa dano weng obalo. Prophets and Kings, 715, 716.
Lok me mukato pa Yohana Batisita ki Kristo, kede bene lok me mukato pa Millerites, laro lok ki tic pa jo 144,000. Onongo Yohana kede Kristo gi ngeyo ni lokgi macalo nyutu giko me kare me tem.
Ento ka oneno jo Farisi ki jo Sadusi mapol gubino i yik pa iye, owaco botgi ni, “O dul me twol, ngat ma omiyo wunu ngec me oo ki keco ma obino?” Matayo 3:7.
Kristo onongo onyutu balo Jerusalem, balo acel acel ma Yohana onongo ogoyo ngec bot jo-Yahudi ma gidog lok ni tye ka bino. Yesu ocwako balo eno i cal me "kwech" ma cako ka en, macalo Mikael, oimo, i Daniel, dul apar aryo, coc acel.
Kirisito neno i Yerusalem ranyisi me piny ma cwiny ogung i pe geno ki kwalo cik, ma tye ka yubu woko me nongo pene me Lubanga ma dwoko come. Can madwong pa dul pa dano mabolo woko, matye ka gito i cwinye, omiyo aa ki i dhoge ooyo ma piang tutwal. Oneno coc me bal ma kigi coyo iye i can pa dano, i pi wang, ki i remo; cwinye oboyo ki rwate ma pe tutudo pi dano ma gipeko ki ma gitye i can i piny; omito tek me cogo gi weng woko. Ento kadi i cing pa en keken pe onongo twero dwoko woko liel me can pa dano; dano manok keken gibed me yaro kome me kony mamegi keken. En omito me ywayo cwinye i tho, me kelo gwoko kwo obed i cinggi; ento dano manok keken gibino bot en pi bedo ki kwo.
Rwot ma dit pa polo tye ka lwo! Wod Lubanga ma pe romo kipimo tye ki peko i cwinya, oyutu piny ki peko madit! Cal meno opoko cwinya pa jo i polo weng. Cal meno orwako wa ngec me rac madit pa richo; onyutu wa ni tek tutwal, keken bot Twero ma pe romo kipimo, me gwoko joma tye ki bal ki bang me goyo cik pa Lubanga. Yesu, ka oneno nyig ma agiki, oneno piny tye i bwola ma rom ki en ma omiyo Jerusalem obur. Richo madit pa Yahudi ne obedo kwanyo Kristo; richo madit pa piny pa joKristo bi obedo kwanyo cik pa Lubanga, ma obedo poto pa cing pa En i polo kacel ki i piny. Cike pa Jehovah bigenyogi, kityeko weko gi piny calo gin peke. Miliyoni mapol, ma gi tye i tigo pa richo, otura pa Setani, ma kigenogi me gamo tho mar aryo, bityeko weko winyo lok pa adwogi i cawa me limogi. Pe neno ma rweny! Bwola ma rweny! The Great Controversy, 22.
Kwena me ciko ma Yohana Batisita waco, ka Kristo bene waco, obedo kwena acel keken; kadong kwena me ciko pa jo Miler bene obedo kwena acel ma nyutu jami ma okube ki giko cawa me kica, ma jo 144,000 bi waco. Jo adek—Yohana Batisita, Kristo, ki jo Miler—gimiyo caba ni tic ki kwena pa jo 144,000 obedo tem me ngima onyo tho, ma kitimo kede medo me ngec ma kinyabo woko i 1989. Kwena ma kinyabo woko i kare eno en aye maono me kare agiki, ma myero jo wii-maber oyaro ka gubedo "lapriest" ma gicoko jo 144,000. Ka jogi pe giyaro maono nì, gicano gi calo jo marac onyo jo wii-rach, ci githo. Gin ki nyithgi gikwero woko, calo kaka gikwero woko maono ma en aye medo me ngec.
Lok pa Lubanga nyutu ni Rome obedo twero ma omiyo wiye malo, ogoyo jami pa jo pa Lubanga, ci lacen obalo piny, ci oketo neno atir. Lapenyi ni ka en Roma me kombedi obedo twero pa Papa onyo Amerika ma Kacel, en aye tem ma nyutu ni jogi gin dako maleng ma jenge onyo ma pe jenge. Tem en aye tem me poropheti ma kityeko kwanyo ki buk pa Daniel; ci lacen kicono kityeko moko atir ci kimedo obedo maber tutwal i buk pa Revelation. Kom me Rome me kombedi pe obedo yero me mere keken i tung twero pa Papa onyo Amerika ma Kacel; en aye tem me agiki pi 144,000. En tem me poropheti, ci ka ki ngeyo atir, en omak weng nyutu pa kit temo me agiki ma kiketo iye i lami me poropheti pa Lubanga ma kityeko yweyo.
Yore me temo ma i cawa pa Yohana Mubatisita ki Kirisito omako ki i buk pa Daniel, calo keken yore me temo ma i cawa pa Millerites. Macalo tem me porofetik, yore me timo me keto atir obedo pire tek pi gi ma gutemo me tiyo kwede maber, calo bedo keken ki tam matir maber ikom en ma “Roma me kare pa kombedi.” Ka obalo me nyutu maber “Roma me kare pa kombedi,” onyo me keto maber yore me timo, gin aryo me temo magi tye i buk pa Daniel. I chapta acel pa Daniel, Daniel o woto i yore me temo me gin adek: cako ki temo me chiemo, ci temo me wang-neno, dong ki tem ma Nebukadneza otyeko timo—en cal pa Bayibul me “Ladit me Tung Amambuka,” twero pa Papa me cawa me agiki.
I kom otino angwen man, Lubanga omigi ngec ki twero i gin weng me kwano ki kica; ento Daniel onongo tye ki yieko i keneno weng ki i nindo weng. I agiki me cawa ma rwot owaco ni myero okelogi, ladit pa eunuki okelogi i wang Nebukadneza. Rwot ogamo kwede gi; ki i wenggi weng pe kinongo ngat mo calo Daniel, Hananiya, Misael, ki Azariya; eka gubedo i wang rwot. I gin weng me kica ki yieko ma rwot openyo kwede gi, okineno ni gi maber apar dog maloyo lapiira weng ki lagwoko lede weng ma tye i pinyne weng. Daniel 1:17-20.
"I agiki pa cawa," ma i poroc tye agiki pa kare ka 144,000 kitemo, Daniel ki jo adek ma pire tek giningo ni "bergi obedo dok apar maloyo lajogi ki la kwano cing weng ma tye i lobo mamegi weng," ci Daniel obedo ki "ngene i neno weng ki i kwor weng." Daniel nyutu 144,000, ma i kare agiki gi ngene medo me ngec ma obino ka Kricito, calo Leona me kica pa Yuda, oyab woko "but me buk Daniel ma oromo ki agiki pa kare," i 1989.
Daniel pe keken onongo tye ki ngec mabor loyo mukene ikom apoya ki neno; ento onongo tye ki "ngec i neno weng ki apoya weng." En obedo cal pa jo ma tic kwede kit me tic me "rek i wi rek", pien kit man ocobo "neno weng ki apoya weng" i lok acel ma orwate maber. Lok ma ocobo apoya weng ki neno weng i rek acel me poropheti nyuto "gin matime ma rwate ki giko pa kare me temo." Lok eno oketo piny ki cal me poropheti ma obedo Loma me kare me tin, twero ma yweyo iye, oyako jami pa jo pa Lubanga, ka dong opor.
Twero meno obedo romo me keti piny keken ka itiyo ki yore me tic ma kakare. Jo mapol ma waco ni gitye ka pore Bibil, gialo woko yore me ‘rek i tung rek’; kadong gin mo ma waco ni gitye ka tiyo kwede, gitimo marac cik ma rwate i yore me ‘rek i tung rek’. Cik meno kicako kiceto gi i wang lwak ki jo Millerite, kadong dano pa Lubanga i nino me agiki kiciko gi con woko ni gin ma atir obedo lamal pa malaika me adek bitiyo ki cik pa William Miller me poyo poro.
Jo ma tye i tic me waco lok pa malaika ma adek tye ka yeny i Buk pa Lubanga i yore acel keken ma Ladit Miller omako. Review and Herald, November 25, 1884.
William Miller nongo calo acaki pa lok pa malaika adek ma i Buk me Yabo chapita apar angwen, kede onwongo kityeko timo mere iye ki Yohana Batisita, ma en obedo acaki pa lok ma agiki ne obedo i Kristo. Sista White oketo rwate cing cing kit pa tem me Yohana Batisita bot Kristo ki kit pa tem me lok pa malaika adek. Yohana ocako waco lok; ento eno obedo kare ma pi anyim me Musalaba, ka Kristo okelo jopuonj pa En i Kesarea Filipi, ma Yesu kany dong omedo medo gin manok manok i lok ma Yohana ocako waco. Ada me acaki ma Yohana onongo anyuto ka oneno Kristo, obedo nyuto ni Kristo en Lam pa Lubanga ma kwanyo woko richo pa piny.
Gin magi otime i Bethabara ma i tung Yordan, ka John obedo obatisa kun. Cawa malubo, John noneno Yesu bino iye, owaco ni, “Nen! Nyathi rom pa Lubanga, ma kelo woko richo pa piny.” Man en gin ma awaco ni, “Inyima an obino dano ma kiyero maloyo an; pien obedo con anyim an.” John 1:28-30.
Eka ocake kare me temo me mwaka adek ki aboro, ma otyeko i salaba. Ingec ka John ojuko pwod pe otime kit salaba, eka Yesu cako yaro lok ma me acaki acel keken ma John owaco.
Ka Yesu odonyo i dul pa Kesarea Filipo, openyo jolatic pa en ni, “Dano waco ni an, Wod Dano, an anga?” Gin owaco ni, “Jo mogo waco ni in John Batisita; jo mogo, Eliya; ki jo mukene, Jeremia, onyo acel ki jonabi.” En owaco botgi ni, “To wunu waco ni an anga?” Simon Pita odwogo woko, owaco ni, “In en Kristo, Wod Lubanga ma tye ngima.” Yesu odwogo, owaco bot en ni, “Opong maber in, Saimon Barjona; pien ring ki remo pe omiyo in ngec man, ento wonna ma i polo omiyo in. Kede, an bende awaco bot in ni, in Pita; ki i wi got man abiyubu kanisa pa an; ki bur pa piny me tho pe bitwero loyo iye. Abimi in lagam pa lwak me polo; ki gin weng ma in itako i piny, gibi tako i polo; ki gin weng ma in iweko i piny, gibi weko i polo.” Eka okec cik bot jolatic pa en ni, pe gibiwaco bot ngat mo ni en Yesu Kristo. Cawa man con, Yesu ocako nyutu jolatic pa en ni myero odonyo i Jerusalem, ki otamo peko mapol i cing pa ludito, lajoli madit, ki jocako coc; ki obale, ento i ceng adek obiro ocier. Matayo 16:13-21.
I kare me Kristo, nying Panium obedo Caesarea Philippi; ci Panium kicano i lok ma bino con i lok apar angwen i Daniel apar acel, ka kicano ‘jo ma golo jami pa jo mamegi’, ma golo wi gi malo, ento gipye piny. Lok pa Yohana Batisita, ma kicwinyone ki Roho Maleng ki maber tutwal, obedo lok me cako ma onyutu lok pa Millerite, ma kityeko ketone i wi cik pa Miller. Lok pa Kristo i agiki, ma kiketo i wi ka kimedo lok pa Yohana, omiyo calo lok me agiki pa malak adek, ma tye i wi cik pa Miller, ki jami matutok ma kimedo i lok pa Miller ka yore me ‘rek i tung rek’ obino i agiki.
Nongo ngec marac bot cal ma keto neno, kede cal pa Room ma kombedi, rwate kwede jo i gin mukato pa Kirisito ma giyabo lok pa Musalaba. Ki waco wa ni Yubu ma giyabo lok pa Yohana Batisita pe ginywako kony ki yore me lapwony pa Yesu, kacel ki ni gin mukato pa Yubu ma gutimo eni tye calo gin ma giyabo lok pa Malaika ma acel. Jo Millerite ginyutu “jokayo pa jo mamegi,” ma lacen anywako ki leb “Room ma kombedi,” macalo twero pa Papa.
Wa bi medo ki lok me paro magi i coc ma bino anyim.