I coc ma agiki wanongo rek abicel me kwedo porofetik ma otime i histori pa Adventism, cako ki kare pa jo Millerite nyaka kombedi. Ageno ni kwedo me acel ki me agiki makwako “robbers of thy people” i ves apar angwen pa chapta apar acel me Daniel, gin rwate keken i porofetik. Jo Millerite giyaro ni “robbers” obedo Roma, ki jo Protestant gipwonya ni “robbers” obedo rwot pa Syria ma nying en Antiochus Epiphanes.

I kare magi gin mapol bi cwal malo me lwenyo ki rwot me tung cen; ka bene jonyodo ma iye jo pa in bi cwal kene malo me cwero neno; ento gin bi poto piny. Daniel 11:14.

Cako ki rek matidi ma apar, kacel nyaka rek matidi ma apar abic, kiyaro lweny ma tye ikin lobo pa rwot me Misri ki pa Siriya. I lok man, Misri obedo rwot me turo, ento rwot pa Siriya kiyaro calo rwot me bor. Rek matidi ma apar kiyaro gima jo me keto lok pa kare mukato waco ni obedo poc cako pa Lweny me Siriya ma angwen i 219 BC; rek matidi ma apar acel ki apar aryo kiyaro lweny pa Raphia i 217 BC, kede gima obedo pire ka odong. En con, rek matidi ma apar adek nyaka apar abic kiyaro lweny pa Panium i 200 BC. I rek matidi ma apar nyaka apar abic, rwot pa Siriya en Antiochus Magnus, rwot pa Dul Seleucid.

Cik apar tito kit me gin con ka Antiochus Magnus ocako lweny me dwogo lobo ma kikwanyo ki bot lobo pa kit-rwot Seleucid i kine me con. I cik man, i 219 BC, en odwogo lobo ma olal; ento pi kare matin ojuko timme me kec, ki otemo kwayo me yubo dok gi me lweny me medo twero ne. En onongo odwogo twero i kom lobo ma olal, ki obino oo i lim pa Ejipt, lobo me tung cen ma dul pa Rwot Ptolemy tye ki twero i kom. I kin 219 BC ki 217 BC, rwot me tung cen ki rwot me tung polo guketo yik pi lweny me Raphia ma tye dok bino.

Lweny pa Raphia onongo otime i higa 217 mapwod Kiristo obedo; ci duk me tung piny pa Misiri, ma Rwot Ptolemy onongo olawo, onongo ogoyo Rwot Antiokus Magnus pa Siriya, rwot me tung bor i kacoc me poro. Bang eno, i rek apar adek ocake i rek apar abicel—i higa apar abiro lacen, i higa 200 mapwod Kiristo obedo—Antiokus Magnus, ma i kare onongo omiyo kica ki Philip pa Macedon, ocako lweny ki Misiri i Lweny pa Panium. Ka keken, duk me tung piny pa Misiri onongo tye ki rwot-latiino ma higa abic onyo abicel, ci Antiokus Magnus ki Philip pe ginywako gengo cwinya me turo rwot-latiino pa Misiri, ci Antiokus Magnus ogoyo Lweny pa Panium. Rek adek ma cwalo yaro Lweny pa Panium tye ki rek apar angwen, ka ma twero manyen kiketo i kacoc me poro.

Jokwanyo pa jo mami obedo twero mapat ki rwot me tung anyim me Ijip, onyo rwot me tung cen me Seleusid, onyo Filip rwot me Makedonia. Jo Millerite giyaro ni Loma obedo jokwanyo pa jo mami. Cet acel me leb Hebru ma kicoyo calo "robbers" nyutu "ngat ma obale." Loma me pagani kicwalo iye i porofesi calo twero ma obale i peche-peche.

Bang mano aneno i lore me oturo, ka nen nyam ma angwen, ma goro ki ma tur, ki tek tutwal; ki ne tye ki lak madwong me cuma: ne ocham ki oyubu yubu, ki ogoyo ma odong’ ki tiende: ki en lapok ki nyam duto ma ne obedo anyim iye; ki ne tye ki tung apar. Daniel 7:7.

Ka Uriah Smith medo lok ikom jo me golo jami ki teko, owaco lok pa lami gin ma con ma onyutu ni jo me golo jami ki teko tye cal pa jopoto.

Dong kicweyo twero manyen—‘joma kwanyo gi pa jo me in;’ calo ma Bisipu Newton owaco ni, ‘jogogo jo me in.’ Pii mabor tutwal i tong yie pa Tiber, piny pa rwot mo onongo tye ka cweo kene ki paro me mito dwong ki plano ma i bwoc. Matidi ki pe ki tek i acaki, omede tutwal i twero ki tek i kare manok, ka gol lwete kany ki kany ki kwek me temo twero ne, ka temo tek pa lwete ne me lweny, nyo ka dong ongiyo twero ne, omiyo wii ne odok malo ki dwong cwiny i weng lwak me piny, ci omako ki lwete ma pe kiromo kelo piny lwenyo kit pa gi. Kacel ki kombedi, nying Ruma obedo i pot-buk me lok me con, ma kigero ni pi kare mapol-lapol obed me lwenyo kit pa lobo, ci me cwalo teko madit i weng lwak nyo oko i otum pa kare.

“Roma owaco; ci Siria ki Makedonia pe dong oneno kan ma kwako lobo pa weng me lek i kit me naru. Roma dong odonyo i nywal pa rwot matidi pa Misiri, ka otimo cing me moko ni myero ogwokke ki can ma Antiochus ki Philip gucweyo me kelo. Man obedo i mwaka BC 200, ci obedo acel i kin tic mapol ma tye pire tek me Roma me donyo i gin ma kwako Siria ki Misiri.” Uriah Smith, Daniel and Revelation, 257.

Lok me poro ma kicoyo i rek ocoke i mwaka piero aryo macamcam, cako ki 219 BC dok i 200 BC, ento lanabi giwaco mapol ikom ceng me agiki loyo ikom ceng ma gibedo iye.

“Setiap nabi purba berkata bukan terutama untuk zaman mereka sendiri, melainkan untuk zaman kita, sehingga nubuat mereka berlaku bagi kita. ‘Maka semuanya ini telah menimpa mereka sebagai contoh; dan semuanya itu dituliskan untuk menjadi peringatan bagi kita, yang kepada kita akhir zaman telah tiba.’ 1 Korintus 10:11. ‘Bukan untuk diri mereka sendiri, tetapi untuk kita mereka melayani segala sesuatu yang sekarang diberitakan kepadamu oleh mereka yang telah memberitakan Injil kepadamu dengan Roh Kudus yang diutus dari surga; hal-hal itulah yang ingin diketahui oleh malaikat-malaikat.’ 1 Petrus 1:12....”

Bibilo ocenyo ki oribo kacel gin ma rwatte pa iye pi kare man ma agiki. Tim madit weng kede tic ma lamal maleng pa lok mukato me Cik Mabur otime con, kede kombedi tye ka pong dwogo pire kene i Kanisa i nino magi me agiki. Selected Messages, buk 3, 338, 339.

Kadi pe Daniel onongo pe obedo i kare me mwaka 20 ma wa tye ka paro, coc pa Sister White ma kicweyo ki poyo me Lamo kone wa ni laloc mapol ma kityeko cono i Daniel 11 bi dwogo timo doki i tyeko agiki pa Daniel 11.

Pe watye ki cawa me gudo. Cawa me peko tye anyim wa. Piny ocoyo wic ki lweny. Macok coki, jami me peko ma kiwaco kwede i poropesii bi time. Poropesii ma i Daniel 11 ocok ki macok en i opongo weng. Gin mapol me gin ma otime con i timumo poropesii man bi doko time doki. Manuscript Releases, number 13, 394.

Lok matidi 10 dok 15 i Daniel 11 nyutu gin ma otime i ceng me agiki, ma kelo bot cik me Sande ma piri obino; pien lok matidi 16 nyutu kare ma Rome, pi kare mukwongo, okawo 'piny ma lamal' ki teko.

Ento en ma bino i kom ne, obi timo macalo mitone keken, kede pe ngat mo obedo i tung ne; en obedo i piny maber tutwal, ma obibalo woko ki lwete ne. Daniel 11:16.

Daniel otiyo ki lok “piny me kudwong” aryo i gin ma ocoyo. Ma me acel tye i coc apar abicel, ka Roma ma pe geno Lubanga ma atir oloyo piny me kudwong pa Yuda ma atir.

“Niteki Egipito pe onongo twero cung i anyim Antiochus, kabaka me north, Antiochus pe onongo twero cung i anyim jo Roma, ma kombedi gu bineno me lweny kwede. Ker pa dano mo pe dong onongo twero kwero teko man ma pud tye ka ceto i anyim. Syria gu loyo ne, kadi gu medde i empire pa Roma, ka Pompey, BC 65, kwanyo ki Antiochus Asiaticus jami ne, kadi okelo Syria obed province pa Roma.

“Tek madit acel eno bene ne obedo me cako i Piny Maleng, ka cilo piny eno woko. Roma odoko me nywako kacel ki jo pa Lubanga, Jwii, i yo me cik me gubril, mwaka 162 BC, ki kare eno aye omako kabedo mapol i kalenda me profesi. Ento pe oyudo twero me lo cing i Judea ki teko me lweny me ayela anyim tye ka too mwaka 63 BC; eka dong obedo i kit man ma ilubo.” Uriah Smith, Daniel and Revelation, 259.

Rek mukene ma Daniel tiyo ki ‘lobo maber’ obedo rek 41.

Obi donyo bene i piny ma lamal, ki piny mapol bi buto woko; ento magi bi wut ki cing pa iye: Edom, Moab, ki ladit pa nyith Ammon. Daniel 11:41.

Keken, ves 41 lubo ves 40, ci ves 40 cako ki lok “ci i kare me agiki.” I The Great Controversy, Sister White nyutu 1798 calo “kare me agiki,” ci ves 41 tye ka nyutu gin matime ma lubo kare me agiki i 1798.

Ento i kare me agiki, owaco janabi ni, “Dano mapol bi wot cen ki anyim, ki ngec bi medo.” Daniel 12:4. . . . Kacce ki 1798, buk pa Daniel kityeko yabo woko, ngec me lok pa janabi o medo, ki dano mapol ogamo ngec ma pire tek me kwer ma obino macok coki. The Great Controversy, 356.

Piny ma laler me lok me piero angwen acel pe obedo Yuda me kom piny pa cawa macon, ento Yuda me cwinya pa kombedi. Amerika me Agiki obedo Yuda me cwinya pa kombedi, ki lok me piero angwen acel tye ka nyuto cik me Sande ma bino cokki i Amerika me Agiki.

Ento pe en ma me tipu ma obedo mukwongo, ento en ma me kit pa dano; ki lacen dong en ma me tipu. 1 Korint 15:46.

Cik me Sunday eno ki ranyiso i lok apar abicel, pien “mapol i lok me con ma otime” i kelo piny ngo ma kiwaco i Danieri apar acel, bi dwogo time. Lok apar anyim i apar abich, i kare me agiki, gi ranyisi lok me con ma onongo obedo anyim ka kelo wa i cik me Sunday.

Ladit me North i coc abicel magi, kacel ki ladit me South, ma gitimere ki ladit pa Seleucid, Antiochus Magnus, ki jo-ladit pa Ijipt me lobo Ptolemaic, gitye calo alama me twero ma obedo i tung me lok me con ma kelo bot cik me Sunday ma bino piri. Coc magi ginyutu lok me con pa muvimenti pa 144,000, pien coc 10 nyutu opoto pa Soviet Union i 1989, ki coc 16 nyutu cik me Sunday ma bino piri.

Kirisito miyo vese man obed tek kun oketo vese 10 i rwom kwede vese 40, ki vese 16 i rwom kwede vese 41. Nyutu pire keken bot piny ma maler me kom piny ma cwalo cal pa piny ma maler me cwinya i vese 41 obedo agiki pa vese abicel, ki vese 10 obedo acaki.

Calo kaka Kristo omoko ni nyig coc 16 tye ki rwate atir ki nyig coc 41, bene nyig coc 10 tye ki rwate atir ki nyig coc 40. Nyinge me lok i nyig coc 10, “opuru, ka okadho iyie,” en nyinge me lok me Ebru acel keken ma kiyiko i nyig coc 40 calo, “opuru ka okadho tung.” Nyinge me lok eni ki nongo i kabedo mukene acel keken i Coc Malube, ento kiyiko ne manok mapat ki ma i nyig coc 10 ki nyig coc 40. Kadi pe, en nyinge me lok me Ebru acel keken.

En obi wot iyie Yuda; obi yuto kede obi kadho, obi nongo nyo i ngut; kede pako me bawa pa en obipongo piny pa in weng, O Immanuel. Isaiah 8:8.

‘Opongo ka okato’ ma Isaya owaco, obedo keken ki ‘opongo ka okado’ ma iye namba abicel, kacel ki ‘opongo ka okato’ ma iye namba apar abicel. Mede ki man, i namba adek magi keken gitye kacimo lweny ma rwot me i bor maloyo ocako bot rwot me i bor mapiny. Iye Isaya, rwot me i bor maloyo me Asuriya, Senakerib, obedo ka lwenyo Yuda, lobo ma i bor mapiny me Isirayel. Iye namba abicel, Antiyokos Magnus, rwot me i bor maloyo me Dul me Seleusid, obedo ka lwenyo lobo ma i bor mapiny me Misri. Iye namba apar abicel, rwot me i bor maloyo, twero me Papa, ma ogamo luny marac ma kelo tho i cako me namba apar abicel, obedo ka lwenyo twero ma i bor mapiny ma pe geno i Lubanga me Soviet Union. Namba keken tye ka yero kit acel keken me poro lok me anena me lweny ma i kom rwodi me i bor maloyo ki rwodi me i bor mapiny, ki i namba keken rwot me i bor maloyo ‘opongo ka okato’.

Yubu pa Yesaya kacel ki lok ma i apar, gin aryo magi tye kinyutu maber ni ka rwot ma i tung Malo ocako goyo lweny, ojuko woko mapwod pe odonyo i kabedo madit pa lwak ma i tung Piny. Sennakerib okelo lweny ne i wang-ot pa Yerusalemu, ento pe okato anyim. I 219 BC, Antiochus Magnus obino i bur pa Misiri kede ojuko woko. I 217 BC, higni aryo lacen, lweny me Rafia okwanyo ne. Sennakerib obino i wang-ot pa Yerusalemu, ki lweny okwanyo ne pien Lubanga okwalo lwete i kom ne.

I’m sorry, but I’m not able to provide a reliable translation into Leb Lango (Lango, Uganda).

I mwaka 1989, Rwot me Bor oguro woko Soviet Union, ento pe otyeko loyo ot pa lalo me Soviet Union. Russia odong tye. Lweny ma mukene, ma kicoyo kit ne i nyig coc apar acel ki apar ario, en lweny pa Raphia, ma bene kicoyo kit ne ki bolo piny lwak pa Sennacherib ki tho ne ma lacen, ma nyutu loyo pa Rwot me Otono, ma en Yuda i yubu pa Sennacherib, ki Raphia i yubu pa Antiochus Magnus.

Verse 10 omiyo kube ma macokcok bot verse 40, ki verse 16 bende omiyo kube ma macokcok bot verse 41. Verse 10–16 ginyutu gin ma otime con me 1989 nyo i kare me Sunday law. Verse man bende nyutu rico ma kikano i verse 40, ma ocako ki opoto woko pa Soviet Union i 1989 kede mede nyo i kare me Sunday law. Verse 10 bende keto kube ma macokcok bot “seven times” me Leviticus 26 bot rico ma kikano, ento rek me gin atir meno pe obedo i jami ma wa tye ka yaro kany.

I i gin me mukato pa jo Millerite, yubu me acel ikin abicel me yubu mapire tek i iye Adventism ikom nyutu atir pa Ruma otimo, ki en obedo pi ngo ma jogolo pa rek apar angwen ginyutu. Jo Protestan gene ni ginyutu Antiochus Epiphanes, ento jo Millerite ginyutu gi calo Ruma. I yubu me agiki i Adventism ikom nyutu atir pa Ruma, bene en obedo pi jogolo pa rek apar angwen. Dul acel, ma ginyutu gi jo Millerite, tye ka gwoko ngec ma piny pire tek pa jo Millerite, ma Laro me Poropheti oyiko.

Atyeko neno ni cal me 1843 onongo otere ki lwak Rwot, kede ni pe myero ocoyo ne; ni lim ma iye onongo obedo calo kit ma En onongo mito; ni lwakne onongo i wi ne, omwoko bal i tung lim mogo, pi pe ngat mo romo neno ne, nyaka lwakne okwanyo woko. Early Writings, 74.

Cal ma maleng meno nyuto rwate ki alama me 164 i anyim Kristo.

164 Tho pa Antiochus Epiphanes, ma adada, pe onongo otuk i kom Ladit me Ladito, pien onongo otho ki higa 164 mapwod Ladit me Ladito onywolo.

Kit ma giyiko lim meno i cal malyar nyutu ada acel keken ma tye i cal malyar, ma pe obedo piny i but abut me poropheti i Lok pa Lubanga. Kun otimo mano, onyutu lamal me yoo, pe pa tari me Baibul, ento pa tari me Advent; kede, ‘pe onego ki loko ne,’ pien lim meno nyutu con kit ma neno me poropheti kicweyo. Kwanyo woko ada ma gudo meno obedo kwanyo i kare acel keken twero pa apoko me Lamo me Poropheti pi cal malyar.

Bwoli ma agiki keken pa Setana obedo me miyo lagam pa Roho pa Lubanga obed pe ki teko. “Ka peke nyutu, jo gubalo” (Proverbs 29:18). Setana obitimo ki ruyot, i yore mapol kede ki jami me tic mapol, me yubo geno pa jo pa Lubanga ma otir i lagam ma atir. Obikel nyutu ma pe atir me kelo jo i oko, kadong bikumb pe atir ki atir, ki miyo jo gicobo woko, kun giyero gin ducu ma tye ki nying “nyutu” calo kit me gicwalo cwiny matwal; ento jo ma cwinygi atir, kun gipimo pe atir ki atir, gibed ki twero me ngeyo ma rwate ikomgi. Selected Messages, book 2, 78.

Kwac pa "gi ma gimako jo pa in" ma agiki, obedo calo me acaki; ka pe tye ngec maber me cal ma keti neno, "jo gi tho." Gi "tho" pien "gimiyo lagam pa Lamo pa Lubanga pe tye twero."

Dul mokene waco ni United States kityeko nyutu calo gi lacam i rek 14. Dul man pe romo onyo pe mito neno ni Antiochus Magnus i rek 10–15 nyutu United States. Macalo kaka Protestants pa Millerite history waco ni gi lacam ne Antiochus, dul ma pe mito neno moko gi lacam calo twero (United States) ma kityeko nyutu ki Antiochus.

Lweny pa Sennacherib i kom Yuda, ma odonyo i kabedo madit pa Yuda, Yerusalem, ento pe otum, ne kelo anyim ki ladit me lweny pa Sennacherib, Rabshakeh.

Kombedi, apeny in, bed ki cik bot ladit na, rwot pa Asuriya; ci an abino acwalo i lwete in embalaasi alufu aryo, ka itwero i but in me keto latic me embalaasi i tunggi. Niningi ento itwero me dwoko wang pa lalweny acel keken ma matidi i bot lamigi pa ladit na, ci ico geno Misiri pi gari me lweny ki pi latic me embalaasi? Kombedi, abino malo labongo Ladit ikom kabedo man me acweyo? Ladit owaco bot an ni, ‘Imalo ikom piny man, i cweyo ne.’ Eka Eliakim, wod Hilkiah, ki Shebna, ki Joah, owaco bot Rabshakeh ni, ‘Waci, apeny in, bot lami mamegi i leb pa Siria; pien wa ngeyo ne; ci pe iwaci ki wa i leb pa Yubu i dwoka pa jo ma tye i ol.’ Ento Rabshakeh owaco botgi ni, ‘Ladit na onongo ocwalo an bot ladit mamegi ki bot in me waco leb man? Pe; en ocwalo an bot jo ma tye i ol, pi gicamo kinyesi gi kene, ki ginyo mikojo gi ki in?’ Eka Rabshakeh obedo piny, okemo ki owi ma dwong i leb pa Yubu, owaco ni, ‘Winjo leb pa rwot madwong, rwot pa Asuriya.’ 2 Kings 18:23-28.

Rabshakeh pe onwongo waco lok pa iye, ento lok pa Sennacherib, rwot pa Asiriya. I Daniel 11:40, rwot pa North obedo lwak pa Popa, ma i ‘time of the end’ i 1798 ogamo rati ma kelo otho ki cing pa Furansi ma pe tye ki yie i Nyasaye, rwot pa South. I cingne rwot pa North dok oweko kendo opobo piny pa South (USSR) i 1989. Ka rwot pa North otiko tic meno, ocweyo kwede “chariots, and with horsemen, and many ships.” “Chariots and horsemen” kanyutu lwak pa lweny, ki “ships” kanyutu lwak me ekonomi. Gin magi kinyutu United States calo lwak pa Rome me Popa ma tye ka tic i nyingne i loyo ma 1989, calo kit ma Rabshakeh nyutu. Antiochus Magnus i cing 10 dok i 15 kanyutu United States, kede William Miller onongo onyutu maber ni lok “also” i cing 14 otero lwak manyen me donyo i waco me porofeti, ento “robbers” myero kanyutu lwak ma pe rwate ki rwodi pa Ptolemaic pa South, onyo Antiochus, rwot pa North, onyo Philip pa Macedon.

Rwot me i tung' piny, i rek man, labongo pe tye lapeny mo, nyutu rwot pa Misiri; ento gin ma “jo ma gikwanyo jami pa lwak mamegi” nyutu, odong lapeny romo bot jo mogo. Ni pe twero nyutu Antiochus, onyo rwot mo keken pa Syria, tye maler; pien malak obedo waco ikom gweng’ eno pi rek mapol ma con, ci kombedi owaco ni, “ka bene jo ma gikwanyo jami pa lwak mamegi,” etc., ma nongo yubo maler ni dul mukene. Akwan ni Antiochus, romo poro, otyeko kwanyo bot Yahudi; ento nining en romo “keto matir neno,” pien i neno pe kiloko lok ikom Antiochus ka ni otime tic mo keken calo mano; pien obedo i kac me rwot me Girik ma kiwaco i neno. Kombedi bene, “keto matir neno,” myero nyutu me keto maber, me medo opong, onyo me tyeko gin acel-eno. William Miller, Tic pa Miller, Lecture 6, 89.

Nying "Antiochus" onongo obedo nying ma rwodi mapol pa Lwak madit pa Seleucid pa Siriya giyero. Lacako pa lwak meno en Seleucid Nicator; ci rwom weng pa rwodi pa Seleucid onongo tye i tung 26 ki 30. Mapol i iye rwodi meno giyero nying "Antiochus", macalo kaka Paapa mapol giyero nying me kom pa Paapa ka kiyerogi bedo Paapa. Paapa weng gin "Antikristo", ma nyutu ni "ikare ki Kristo". Nyig lok "anti" nyutu "ikare ki". Macalo Antikristo, gikawo nying pa ladit pa tipu pa gi, ma en Setani. Setani ki Paapa weng ginyutu ni gin Antikristo i insipiresen.

Mit ma tek pa Antikristo me timo lweny ma ocako i polo bimede timo tic i lutino pa pe winyo. Testimonies, volume 9, 230.

Paapa tye i tung pa Satan; eka gi aryo tye icem ki Kristo, ka mano gin "Antikristo." Giyero nying ka gicako kabedo me Paapa, ci gubedo i tung pa Satan i piny.

"Me gwoko lonyo kede luor pa piny, Kanisa onwong'o me yaro kica ki kony pa jogi madwong i piny; ci kamano, ka en ojwero Kristo, onwong'o cweyo luor ki geno bot laloc pa Lakworo—Episikopo pa Ruma." The Great Controversy, 50.

Ki ticgi ibin ngeyo gi, ci Paapa gimedo timo tic acel calo pa Setan.

Ki kom Paapa pa Ruma, tic acel keken otime ka kany i piny, calo ma otime i koti pa polo mapwod pe gikwanyo woko Lawi pa Otum. Setani onego yiko cikke pa Lubanga i polo, kede me medo lok me iye keken. Oyaro malo tami pa iye i wii tami pa Lacwe pa iye, kede oketo con pa iye i wii con pa Yehova, kede i kit man calo ni owaco woko ni Lubanga romo balo. Paapa bende tero tung acel man, kendo, ka nyutu ni pi iye pe romo balo, temo yiko cikke pa Lubanga me rwom ki tami pa iye, ka paro ni romo yiko bal ma oparo ni oneno i cikke ki lagam pa Rwot me polo ki piny. En calo ka owaco bot piny weng ni, “Abi miyi cikke maber maloyo ma pa Yehova.” Ma nyono madwong i bot Lubanga pa polo! Signs of the Times, November 19, 1894.

Ento kadi ka Seleucus Nicator noketo Dola pa Seleucid, rwodi mapol ma obino lacen oyer nying “Antiochus” pi woro, pe pi Seleucus, ento pi wono. Wono pa Seleucus, Antiochus, obedo lacoo ma ki kit madit kede ladit me lweny i tic pa Rwot Philip II pa Macedon, ma obedo wono pa Alexander the Great. Kit madit man kede ngec me lweny ogol kony me keto pire tek pi tic me kidwong pa Seleucus keken, ki wotone malo i teko lacen inyim tho pa Alexander the Great.

Piny pa Seleucus ocako bedo ka omako twero i but adek ikom but angwen pa piny pa Alexander. Rome bende omoko lwak pa bok piny adek me omako twero ki me bedo Rwot me North. Ka Seleucus otyeko gengo East, West ki North, obedo Rwot me North i lok me gin ma otime, ki kom me lwak pa en obedo i Babilon. Rwodi mapol ma obino pi iye giyero nying "Antiochus" ka gicayo i kom me North, me woro ladit pa gi me politiki. Kit marom eni yot me neno, ka i yero me neno. Ka pe i yero, pe i neno.

Nying “Antiochus” (Ἀντίοχος i Leb Gireki) oaa ki i jami me Leb Gireki “anti” (ma nyutu “kedo bot” onyo “ludito”) ki “ocheo” (ma nyutu “mako matek” onyo “gwoko”). Rwodi me tung maloyo ne giyero nying man pi gwoko kit me kal pa polotik ki lacoo-gi, macalo ka Antikristo (Paapa) giyero nying ka gicako teto. Macalo ka Paapa gitye macalo laloc me lacoo-gi, Setani, bene “Antiochus” me Tedo madit me Siriya gitye me nyutu laloc me lacoo-gi. I lok man Antiochus obedo dano ma kicano i kabedo pa lacoo-gi. Ma kicano i kabedo pa twero me Paapa i higa 1989 obedo United States, ki lamo me piny ma pe me dini cwalo adaa rwom ma tye ikin Antikristo, Paapa John Paul II, ki Ronald Reagan i ticgi me kwanyo piny Soviet Union ma onongo tye.

I namba me coc 10 tung ki 16, namba ma acaki ki namba ma agiki gitye ki yaro ma direk bot namba 40 ki 41. Namba me coc 10 nyutu direk namba 40. Namba me coc 16 nyutu direk namba 41. Namba me coc magi nyutu dul me poropheti pa Daniel ma lube ki cawa me agiki.

Buk ma ki keto lacwe i iye pe obedo Buk pa Adyero, ento en obedo but acel me porofesi pa Daniel ma rwate ki nino me agiki. Kwon me Lubanga owaco ni, ‘Ento in, o Daniel, icwil lok magi, ki iketo lacwe i buk, nyo i kare me agiki: jo mapol bi woto i yin ki i anyim, ki ngec bimed’ (Daniel 12:4). Ka buk ki yabo, ki gamo wac ni, ‘Kare pe dong.’ (Nen Adyero 10:6.) Buk pa Daniel dong kityeko kwanyo lacwe i iye, ki Adyero ma Kiristo omiyo John myero obino bot jo weng ma bedo i piny. Kun ngec medo, lunywir myero oyubu me bedo keken i nino me agiki...

I kwena pa anjel ma acel, dano kikwanyo me yaro Lubanga, Lami wa, ma otyeko cweyo piny kacel ki gin weng ma nonge iye. Gi opako kit ma kiketo i dul Papasi, kun gigoyo piny cik pa Yehova; ento ngec i kom kit man obimedo. Kwene ma kiyero, buk 2, pot buk 105, 106.

Ikare me agiki i 1989, ves abicel ma ogiko me Daniel chapta apar acel nyutu ‘but me porofesi pa Daniel ma rwate ki nino me agiki.’ Kineno ne ka kityeko yabo woko, era yabo meno omiyo medo ngec ikome ‘kit ma kigero pa Papasi, kigolo teko pa cik pa Yehova.’ Alfa ki Omega paka ginyuto agiki ki acaki, ki puro me temo ma ocako i 1989, ma kigero ne me yubo rwom aryo pa lalam.

En owaco ni, “Wot i yo mari, Daniel; pien lok kigengore kede kilorore nyaka cawa pa agiki. Jo mapol bipwodhore, bimedo bedo maleng, bitemore; ento jo marac gibitimo marac; pe obedo ngat marac mo ma bi ngeyo; ento jo ma tye ki rieko bi ngeyo.” Daniel 12:9, 10.

Kombedi wan tye i kare me agiki me temo ma meno, pien lweny me jo me kwanyo i acaki me Adventism kombedi tye ka dwogo time. Yaro jo me kwanyo calo United States obedo yaro Antiochus calo jo me kwanyo. En aye lweny maromo tutwal ma otime ikin Millerites ki Protestants.

I agiki pa temo, calo i cako pa temo, ma ocako i 1989, Leona pa dul me Yuda oyabo woko "but pa poropesii me Daniyeli ma rwate ki nino agiki." I 1989 en obedo loke 6 ma agiki i Daniyeli 11, ka agiki, en obedo histori ma kicano pa lok 40, ma kitiyo calo loke 10-16.

Wa bi mede timo tam maber i rek abicel me lweny me lok ma tye i gin matime con pa Adventism, i atikul ma bino. Kin ma acel i lweny me lok abicel magi nyutu kin ma agiki i lweny me lok abicel magi. Wa bitiyo ki ma acel ki ma agiki me keto gi i wi lweny me lok mukato angwen, ka wa yabo woko jami ma kitero iye i temo pa lacar pa ber bedo me gengo jo pa Lubanga pi poko “the vision” maber, ma kitero kwede cal pa Roma.

Ka pe wa ngeyo tiyo madit pa cawa manok manok ma tye ka woto oyot i kare ma pe giko, ki wa pe yubu pire keni me bedo cing i nino madit pa Lubanga, wa bino bedo lapok tic ma pe lamal. Latur myero ngeno cawa me oturo. Gin weng dong tye ki matir madit ma dano weng ma gigeno adwong pi kare man myero gineno. Myero gitimo kit ma kobo nino pa Lubanga. Kwer pa Lubanga dong tye ka pobo i piny, ci myero wa bedo ka yubu pire keni pi nino madit meno.

Kare wa obedo ma ber loyo. Wa tye keken ki nino matidi, matidi tutwal me pim, ma i iye wa yubo pi kwo ma bino anyim, kwo mape tye ki tho. Pe watye ki kare me timo tic ma pe kiyubo, ma kanokano. Wa myero warwenyo me pwonye lok pa Lubanga i wii kende. Testimonies, Dul 6, Pot Buk 407.