Wan watye ka paro rek abicel i gin ma otime con pa Adventism, kama rucuc i kom cal pa Roma obedo lok ma pire tek. Wan watye ka tic ki yore me kome me agiki, ma gicoyo calo ‘rek i tung rek’, ki ‘i kany matidi’ ki ‘i kuno matidi’. Wan ocako ki nyutu ni rucuc ma acel i kom cal pa Roma cwalo calo rucuc ma tye kombedi, kacel nyutu tutwal ni kombedi watye i rucuc ma agiki mapwod kare me temo oloro woko.

Rwom ma dwong pa lweny agiki man pi til pa Roma bene ki nyutu i lok 10-16 me Daniel 11, ma tito lok me con ma ki omwako pa lok 40 me Daniel 11. Lok me con pa lok 40 kelo lalar me poropheti i 1989, kacel ki opoto piny pa Soviet Union, calo ma ki nyutu i lok 10. Lok malubo, lok 41, ma nyutu cik me Sande ma tye kagono bino i United States, en ki tito i lok 16. Lamo otyeko nyutu ni gin ma kiengo kwede en “tyen pa Buk Daniel ma okube ki nino me agiki”.

Ki 1989 dok i Cik pa Ceng Acel obedo dul ma ki gobo kede ki goyo cim me Cawa me Agiki, kede kiketo i cal i cindho 10 oo i 16. Kamano, medo me ngec en aye ma kelo i giko me probation pi Jo Seventh-day Adventist, pien probation pa Adventism i United States ogik i Cik pa Ceng Acel. I cindho 10 oo i 16 wan waneno cindho 14, ma nyutu ni en aye “lajwac” pa jo me Lubanga ma gicungo vijon.

Ka kamano, lweny me Millerite ma kinyutu i tabelo me pionia me 1843 obedo lweny me acaki pa Ruma i lok me con pa Adventism. Lok ni lweny man keken dok obino nyutu bot dano mo keken ma mito neno ni Yesu, macalo Alfa ki Omega, kare weng nyutu agiki ki acaki. Lweny matye kombedi obedo lweny me agiki ma loro nyiri maler ma lagam ki ma lapoya.

Yore me paro pa lanen ma kiyweyo maleng pwonye ni jo 144,000 bin donyo i rwom ma opong maber mapwod pe giko kare me kica pa gi i kare me Cik me Sunday ma tye ka bino cok. Mac me yweyo pa Laco pa Lalonyo me Malaki kombedi tye ka yweyo jo Levi calo gol ki siliva. Dirt Brush Man kombedi tye ka yweyo fulor pa En ki lok me adier.

"En tye ki yweyo i cing pa En, ki En bino yweyo maber wang yweyo pa En, ki bino cango witi pa En i ogali." Matayo 3:12. Man obedo acel ikare me yweyo. Ki lok me adiera, opoko kityeko golo ki woko ki witi. Pien gi onongo ki liel tutwal ki bedo me yubo twero pa gi keken, pe gi yee yubu; ki pien gombo piny tutwal, pe gi yee kwo me kongo-wii, mapol gi odwogo woko ki Yesu. Mapol dong tye ka timo kamano. Cwiny dano tye ka pimo toni macalo kit ma lakwena ne kipimo i sinagog i Kapernaum. Ka adiera kicwalo i cwiny, gi neno ni kwo gi pe rwate ki dwon pa Lubanga. Gi neno poya me loko gi opong weng; ento pe gi tye ki cwiny me cako tic me kwanyo keni. Ka en aye, gi cwiny rac ka balgi ki nyutu woko. Gi yawo woko ki kum cwiny, macalo lakwena otyeko weko Yesu, ka gin ka woro, "Lok man tek tutwal; ngat ma twero winyo?" The Desire of Ages, 392.

Pien aya apar abicel me acaki obedo acaki me lok me nyutu ma agiki pa Danieri, ki pien aya magi rwate ki aya abicel me agiki i pot buk en, man nyutu ni Alfa ki Omega tye ka tiyo ki aya me acaki me tyeko yaro agiki pa jo ma tye ki ngec ki jo marac, macalo ma ki nyutu ne ki Danieri i pot buk apar aryo, ma kombedi tye ka time.

Pwoc ma adek me kit ma matek pa mako wic man, obedo ni, ki lagam pa Lamo, ki gin coc pa Sister White, kityeko ye maber chart pa pioneer me 1843, ma nyuto mako wic pa Rome i lok namba apar angwen. Mako wic ma cako nyutu mako wic ma agiki, kede yeyi ma kimiyo ki Lamo pi ngec pa Millerite me ‘joma okwanyo jo mamegi’ i lok namba apar angwen, nyuto ni ka lok matir me twol man kityeko yweyo, dong i kare acel keken aye yweyo twero pa Lamo me Porofeti. Kakare kwede pwoc aryo ma con ma gicoyo dwong ni mako wic man otime macego mapwod pe giko kare me tem, en adwogi ma tet ni bwoli ma agiki, onyo ma ogiko, pi jo ma gi tuko waci ni gi lubo Lamo me Porofeti, obedo yweyo Lamo me Porofeti.

Saitani … kare weng tye ka kelo iye lok ma pe atir—me kwanyo jo woko ki bot atir. Bwongo pa Saitani ma agiki obedo me weko laro pa Tipu pa Lubanga pe tye ki twero. ‘Ka pe tye neno ma nyutu, jo bonyo’ (Proverbs 29:18). Saitani bino timo gi bwongo me yore, ki yo mapol ki jami mapol me tic, me yaro geno pa jo pa Lubanga ma otwol i laro ma atir.

Obino bedo kwero ma ocake i kom Testimonies; kwero eni obedo me Saitani. Tic pa Saitani obedo me gudo yie pa kanisa mapol i gin-gi, pi tulum man: Saitani pe tye ki yo ma terang maber me kelo lok me runya pa en ki kuyo cwinye i tami me runya pa en, ka waci me ciko, me kanyo, ki me laloc pa Laro pa Lubanga gimako.

Weko twero obed peke, onyo yweyo twero pa “waci me Lamo pa Lubanga” ma kiyubu ki coc pa Ellen White, obedo “kwojo ma agiki tutwal pa Satan.” Sista White ococ ni onongo “onyisi” ne ni “map me 1843 oloro ki cung pa Rwot, ki pe myero giloko ne.” Lok ma con pire tek keto yweyo twero pa Lamo me Poro ki rono pa nino me agiki, pien jo poro weng pire tek ginyutu ikom nino me agiki. En aye, ka Daniel owaco i verse apar angwen ni “jo me kwanyo” giketo piny rono, eno obedo rono pa Solomon i Proverbs 29:18, ma owaco ni gin ma pe tye ki rono “perish,” ki lok “perish” nyutu ni “me poko gi cing.”

‘Ojuki’ dong nyutu ni jo ma gi waco ni gi mito mako Tipu me Porofesi i cawa agiki, ento gi kwanyo Twero ma kiyaro iye, gi obedo diric, ki gi ojuki; ma obedo yaro pa jo Laodikea, ma gi ‘pire tek, ki cwiny marac, ki pe tye ki jami, ki laling, ki diric.’ Gi kimii lamal ni, ‘cayo gar ma oyela, wek i yub, ki wek kitalo pa dirica ni pe oriti.’ Ka gi kwero lamal en, gi iwetogi woko ki cing pa Rwot.

Ka mano, wa nongo lami mukene ni kit me nanga man kinyutu matidi piri, ka kare me temo tye piny me opungo. I cik me Sande ma tye ka bino oyot, cwinyo ma nanga gubicwako ribo pa lewi, ka gubibolo piny, macalo ma kinyutu iye i verse 41 pa Daniel 11. Gubibolo piny pien gikwer twero pa Roho me Poropheti, ma tongo cal me pionia pa 1843, ma nyutu dirica pa Adventism, kacel ki lagony ma timo rwom pa lok me neno ki nyutu ni Loma obedo twero ma kinyutu macalo ‘joni me kwalo jo mamegi’ i verse 14.

Gin acel tye adit: Jo Seventh-day Adventist ma gicako bedo i wang bendera pa Setani, con gi weko yiegi i kica ki cwalo keca ma tye i Testimonies pa Tipu pa Lubanga.

Kimiyo kwayo pi bedo maleng mapol keken ki pi tic ma maleng loyo; kadong obi mede miyo kwayo eni. Dano mogo ma kombedi tye ka waco tam me Setani bibi dwoko wiigi. Tye gin mo i kabedo me geno madit, ma pe gi ngeyo ada me cawa man. Megi myero ominogi lok me waco eni. Ka gi gamo, Krisito bibi gamogi, kadong obi cweyo gi gin jok tic kacel kwede. Ento ka gi kwero winyo lok me waco, bibi yweyo ganggi i iye bendera macol pa Ladit me Oturo.

Kimiyo an cik me waco ni adaada ma wel pi kare man obedo yabo maber dok maber i wic pa dano. I kit ma pire tek, dichwo ki dako myero gicam ring pa Kiristo ki min remo pa En. Bitye medo me ngeyo, pien adaada tye ki twero me medo kacel kacel. Lacako me adaada ma me Lubanga obi bedo i rwom ma loyo, ki loyo dok loyo kwede joma gutye ka mede me ngeyo En. Ka jo pa Lubanga yeto lok pa En macalo makati me polo, gin bi ngeyo ni wot pa En kicweyo calo otino. Gin bi yeto teko me cwinye, macalo ring oyeto teko me ring ka me cam kicam. Spalding ki Magan, 305, 306.

I lok me kwon wa ma acel me agiki, wa wangeyo ni Uriah Smith obedo ladwong me otum me 1863, pien en keken ma okelo poto me 1863 mape atir. Poto ma ocweyo i 1863 ogolo “abicel” me Levitiko 26 ki i lok porofetik pa Adventist pa Laodikea, ci oketo cal me acaki me golo piny me kic atika atika, kede acaki me yeko piny me kic pa Adventist pa Laodikea mape atir, ma gicweyo iye ladera. I kare anyim i mukato pa Adventist, nyutu mamegi keken me “Rwot me Tung Lanyut” ocweyo lum me kit porofetik mamegi, kun dano owenyo ki Kanisa.

Beduru bot lanabi ma pe atir; gin bino botwu ki lacer me dyang, ento i cwinygi gin olwol ma coyo matek. Ibino ngeyo gi ki cirogi. Jo kwano ciro me muzabibu ki ikom olwedo, onyo ciro me opok ki ikom otum? Keken yot maber oyabo ciro maber; ento yot marac oyabo ciro marac. Yot maber pe twero yabo ciro marac, kede yot marac pe twero yabo ciro maber. Yot keken ma pe yabo ciro maber, kiguro piny, ka kicweyo i mac. Keken, ki cirogi ibino ngeyo gi. Pe ngat keken ma waco bot an ni, Rwot, Rwot, bi donyo i lwak me polo; ento ngat ma timo dwaro pa Won an ma obedo i polo. Jo mapol biwaco bot an i cawa en ni, Rwot, Rwot, pe wan waco lok pa lanabi i nyinggi? Kede i nyinggi wagolo woko lapiir? Kede i nyinggi watimo tic mapol me rweny? Enoni abi waco botgi baya ni, Pe onongo angeyo wun; wut i yaa ki i an, wun ma utimo richo. Pien mano, ngat mo keken ma winyo lok man ma aye owaco, ka timo gi, abicoyo ki ngat ma ngene, ma oketo ot pa iye i kal. Kot oboto, pi ma opong obino, yamo oduwo, ci oyayo i ot en; ento pe obuto, pien rwome ne onongo i kal. Ento ngat keken ma winyo lok man ma aye owaco, ka pe timo gi, obicoyo calo ngat ma pe ngene, ma oketo ot pa iye i bungu. Kot oboto, pi ma opong obino, yamo oduwo, ci oyayo i ot en; obuto, ka buto ne madit. Matayo 7:15-27.

Twero me lalo pa Laodicean Seventh-day Adventism kityeko weko woko i mwaka 1989, kakare macalo twero me lalo pa kanisa pa Jo‑Yahudi kityeko weko woko ikare ma Kristo onywolo.

Dano pe ngeyo; ento ngec man omiyo polo opong ki pako ki yweyo. Ki cwiny ma poto matek, ki mito ma mit loyo, joma maler ma i lobo ma laber gikalogi i piny. Piny weng obedo laber loyo pien en tye i piny. I wi gota me Betrehem kigamo lwak me lawi me polo ma pe itwero ki kwano. Gitye ka kuro alama me waco ngec maber bot piny. Ka ladit i Isra’el ne bedo atir i wegi ma kigamirigi, onongo gibedo kacel ki yweyo me yaro nywal pa Yesu. Ento kombedi gicwero gi woko.

Lubanga owaco ni, 'Abi cwalo pi i bot en ma cero pi, ki pi mapol i wi piny macwec.' 'I bot dano ma bedo matir, le ocake i dic.' Isaiah 44:3; Psalm 112:4. Bot joma tye ka yenyo le, ki joma giyaro ne ki cwiny ma yot, le ma maler ki i kom pa Lubanga obineno botgi. The Desire of Ages, 47.

Kare me agiki i rek pa Kirisito obedo yubu pa En, kede i kare eni kityeko golo cing pa lok ma obedo me temo jo me kare eno. 1989 obedo kare me agiki pi jo ma ki lwongo gi me bedo i tung jo 144,000. Aloka me lanabi pa Uriah Smith okayo adiera mapire tek ma kimego i cal me 1843. Adiera meno obedo "Kidi."

Ngec me ciko obino: Pe myero yweyo gin mo me bino ma obiro balo tung me yie ma iye, ma wa otyeko yiko kwede kun kare ma kica obino i 1842, 1843, ki 1844. An onongo abedo i kica man, ki kare weng abedo anyim lobo, atir bot lare ma Lubanga omiyo wa. Pe wa paro ni wabikwanyo cing wa woko ki i piny ma kiketo gi iye, ka cawa ki cawa wa kwayo Rwot ma pire tek, kwanyo pi lare. Iparo ni atwero weko lare ma Lubanga omiyo an? En myero obed macalo Kidi me Kare Weng. En dong olongo an kun kare ma kimiyo. Review and Herald, April 14, 1903.

I dwe abongwen 11, 2001, koth me agiki ocako obino mot mot, ka yamo ma tye calo Islam me ‘Woe’ ma adek gikwanyo woko, ki Patriot Act oyaro loko woko ki cik me Ingilani i bot cik me Loma, i kit lapor kun nyutu ni pi ma opong me twero pa Papa ocako oywoto. Kit temo me agiki pi ot pa Adventism me Laodicea ocako, ki “koth oboto piny, ki pi ma opong obino, ki yamo okoyo, ki ogoyo otno matek; ki opoto: ki opoto ne en madit tutwal”.

Lok ma malaika madwong owaco i cawa eno onongo onyuto ni piny weng onongo onywó waini pa Babilon; kede ni waini (doktrin) pa Babilon obedo cal ma nyutu yore me tic ma bwoc pa Roma pa Papa ki Protestanti ma olalo yie, ma ki onongo ki yaro yaro kacako ki gonyo me 1863.

Ka gin man otyeko, an oneno malaika mukene obutho ki bot polo, tye ki teko madit; kede piny odoko maler ki duŋ pa en. En oyubu dwon ma tek, waco ni, “Babulon madit obutho piny, obutho piny,” dok obedo kabedo pa jogi marac, ki kabedo me gwoko jogi weng ma pe maler, ki ot me gwoko winyo weng ma pe maler ki ma inweyo. Pien gweng weng gicamo waini pa mir pa lwat pa en, ki rwodi pa piny otime lwat kwede, ki jo me cato pa piny gimoko lony madit ki kom ng'eny pa gin ma ber-ber pa en. Revelation 18:1-3.

I kare me macweo cwin ma otime i July 18, 2020, kare me tem pa kanisa Seventh-day Adventist ma i kit Laodicea otyeko; ci kare me tem pa jo ma obedo kandida me bedo i tung pa 144,000 ocako. Ka Mikael ocako gonyo jo kandida meno i July 2023, kwena, ma kicwal calo mafuta i parabul pa Adventism, odoco kigolo lacat. Obedo ka i anyim me 11 September 2001 onyo i anyim me July 2023, obedo ki cwalo piny mafuta; ci kwena ma kigolo lacat i July 2023, ka dong opongo ki weng, en aye kwena me Midnight Cry me parabul.

Cako i kare me temo calo mubbe pi nyeko ma pe tye ki laco, ma tye ki ngec kede ma pe tye ki ngec; ento dong medo dwongo woko dok obedo mubbe me ywayo madwong. Mubbe eno odonyo i cik me Sande ma tye ka bino cok, kede ka odonyo, dwon ma aryo me Revelation lut aboro apar lwongo dutyen mamoko pa Lubanga woko ki Babilon.

Ki an owinyo dwon macel ma obino ki i polo ma owaco ni, Binu woko ki iye, jo me an, pi pe upang i richo pa en, ki pi pe uyudo gin me gonyo pa en. Pien richo pa en o chopo nyaka i polo, ki Lubanga oparo bal pa en. Revelation 18:4, 5.

Dwon me acel i ric acel dok adek owaco ni cawa me temo obino, ci yabo pa kot me kare me agiki ocake. Dwon me aryo nyutu agiki pa cawa meno me temo, ci owaco ni cawa me temo pi kwer pa Lubanga mapat ma kombedi tye i Babilon.

I tic ma agiki me kica bot piny, kwayo aryo ma otuk woko gicwalo bot canisa weng. Ngec pa lacar me aryo en ni, “Babilon obur, obur, siti madit man, pien omiyo jo piny weng omodho waini me kur pa akwaro ne.” I waco madwong me ngec pa lacar me adek, tye dwon ma gene ki polo ma waco ni, “Bweno woko ki iye, jo pa an.” Review and Herald, December 6, 1892.

I kare ma Lamo Maleng kityubo woko, en aye ka kityeko tim ruc ma tek ma Paulo owaco i Tesalonika me aryo. Ka obedo temo pa Kanisa pa Seventh-day Adventist me Laodikea ma ocako i September 11, 2001, onyo temo pa nyiri ma gicono cobo cwiny pa July 18, 2020, temo otime i kare ma Lamo Maleng kityubo woko. Yubo woko pa Lamo Maleng eni nyutu wac me temo.

Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.

Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.

Cawa me keto lacer pa 144,000 ocako i September 11, 2001. En tye me nyutu cawa aryo me tem. Ma me acel en tem me agiki pa Kanisa Seventh-day Adventist ma Laodicea, ma me aryo en pi gin ma gitye iye apok wic me nyako apar ma pe onongo ngene laki. Me obedo nyako ma tye ki ngec onyo nyako ma pe ki ngec, nyako weng myero obed i cawa me kuro.

I histori me Millerite, kare me kuro ocake ka obino Malaika ma aryo, ma obedo i kare ma mito ma acel ogoye. I kare meno, jo Protestant, ma ne gin jo ma Lubanga oyero i kwac mapwodho, gikweyo woko. I July 18, 2020, jo ma kiyero i kwac mapwodho gikweyo woko, ci kit me tem ma obedo i kare me kuro i histori me Millerite ocake dwogo timore. Lok me goyo dwon i nining cawa dong oyubore i histori me Millerite, macalo kombedi bene tye ka yubo. Ka otyeko bino opong i Exeter Camp Meeting, ocweco jo ma tye ki lok (yot) ki jo ma pe tye kwede. I gin aryo me histori, jo ma kiyero i kwac mapwodho gin jo mukwongo me ket gi i tem, ci gikweyo woko.

‘Cwinya manyen abi mii wunu, ki Lamo manyen abi keto iyie wunu.’ Ageno ki cwinya weng ni Lamo pa Lubanga tye kicweyo woko ki piny, ki gin ma onongo ki cal madwong ki twero mapol ento pe gitiyo kwede maber, gibino bedo gin mukwongo me walo woko. Gi owero Lamo pa Lubanga ki woko. Tic ma kombedi pa Setani i cwinya pa jo, ki i kanisa ki i pinye mapol, myero gilworo lan weng me lok me porofeta. Agiki tye macokcok. Wek kanisa wa ocung. Wek teko me loko cwiny pa Lubanga oyutu i cwinya pa memba acel acel, eka wabi neno timo ma rwom pa Lamo pa Lubanga. Pe ni weko richo keken obedo adwogi keken pa tho pa Yesu. En ocweyo rwate madwong ma pe ki agiki, pe keken ni richo ocweyo woko, ento ni kit pa dano odwogo, dok kiketo i ber, dok kiketo odoco ki i goro ne, ki kiketo maber pi bedo i wang Lubanga.

I kare aryo me tem, gin ma gireme lok ma kiyaro woko gibedo ki goba ma matek pa Paulo.

Obedo gin ma bwo cwiny me cweko piny adwogi ma okelo geno i par wa kede ma omoko cwiny wa. Pe watwero, ka pe ki goro, kwero lok me ciko ma Lubanga, ki kica, ocwalo botwa. I kare pa Nuhu, ngec ocwalo ki polo bot piny weng, kede gwoko kwo pa dano ocito i kit ma gityeko timo kwede ngec meno. Pien gikwero lok me ciko, Roho pa Lubanga ocweyo woko bot dul pa dano ma opongo peko, kun githo i pi bolo. I kare pa Abraham, kica ocung woko me poyo bot jo Sodom ma gityeko peko; jo weng, weko Lot ki dako ne ki nyiri aryo, gikul woko ki mac ma ocwalo ki polo. Keken bende i kare pa Kristo. Woro pa Lubanga owaco bot Yahudi ma pe gikwene pa cawa meno ni, “Laa un ocweo botu ayela.” Kun oneno i kare me agiki, twero acel keken ma pe tye ki agiki owaco, pi joma “pe gicwako her pa adwogi, wek gigwoke,” “Pien nono eni Lubanga binen cwalo botgi bal madwong matek, wek gikwene bwoc; pi wek weng gicweyo woko joma pe gikwene adwogi, ento giyero tim ma pe atir.” Ka gikwero pwonyo me Lok pa En, Lubanga ocweyo woko Roho pa En, kede owecegi bot bwoc ma giyero. Early Writings, 46.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.