I coc ma okato woko, wan wanyuto lok pa Yesu ma bino anyim.
Beduru bot lanabi ma pe atir; gin bino botwu ki lacer me dyang, ento i cwinygi gin olwol ma coyo matek. Ibino ngeyo gi ki cirogi. Jo kwano ciro me muzabibu ki ikom olwedo, onyo ciro me opok ki ikom otum? Keken yot maber oyabo ciro maber; ento yot marac oyabo ciro marac. Yot maber pe twero yabo ciro marac, kede yot marac pe twero yabo ciro maber. Yot keken ma pe yabo ciro maber, kiguro piny, ka kicweyo i mac. Keken, ki cirogi ibino ngeyo gi. Pe ngat keken ma waco bot an ni, Rwot, Rwot, bi donyo i lwak me polo; ento ngat ma timo dwaro pa Won an ma obedo i polo. Jo mapol biwaco bot an i cawa en ni, Rwot, Rwot, pe wan waco lok pa lanabi i nyinggi? Kede i nyinggi wagolo woko lapiir? Kede i nyinggi watimo tic mapol me rweny? Enoni abi waco botgi baya ni, Pe onongo angeyo wun; wut i yaa ki i an, wun ma utimo richo. Pien mano, ngat mo keken ma winyo lok man ma aye owaco, ka timo gi, abicoyo ki ngat ma ngene, ma oketo ot pa iye i kal. Kot oboto, pi ma opong obino, yamo oduwo, ci oyayo i ot en; ento pe obuto, pien rwome ne onongo i kal. Ento ngat keken ma winyo lok man ma aye owaco, ka pe timo gi, obicoyo calo ngat ma pe ngene, ma oketo ot pa iye i bungu. Kot oboto, pi ma opong obino, yamo oduwo, ci oyayo i ot en; obuto, ka buto ne madit. Matayo 7:15-27.
Lweny me woko me mwaka 1863 omako cing me acaki me Adventism me Nino abicel ma Laodikea keto twol mape atir iyie sandi. Sandi nyutu cik me Setan me pluralizimu, pe calo Kidi me atir ma pire tek. Atir ma pire tek kijweko iyie lwak aryo, kede gin atir ma kinyuto i cal aryo maleng me Habakkuk, ma Adventism, ki kadi-kadi, oyweyo ne, gin o aa ki i Baibul, kede Roho me Porofesi otyeko yiko gi. Gin atir magi tye ma pire tek.
Lami tye ka temo cweyo paro pa laco wa ki dako wa woko ki tic me yubu jo me ocung i cawa mag agiki eni. Lok pa bwoli pa iye kityeko yubu pi kelo paro woko ki peko kacel ki tici me kare eni. Gi cimo rwom manok keken i lacer ma Kristo obino ki i polo kelo pi miyo Jon pi jo pa En. Gi tedo ni gin ma tye i anyim wa pe tye ki rwom ma mite me nongo rwat makwongo iye. Gi cwalo piny atir ma aa ki i polo, ka gibolo jo pa Lubanga ngiyo ma gi nongo i con, kun gicoko miyo gi ngec me ngeko ma pe atir keken. Lubanga owaco ni: “Cungu i yoo, nenu, kadong penyu pi yoo macon, kama yoo maber tye, ka wotu iye.” [Jeremiah 6:16.]
Myero pe dano keken otemo golo woko lugu me yie wa—lugu ma kityeko keto i cako me tic wa, ki kwan me Lok ma ki lamo malit, ki nyutu. I lugu man wa kityeko yubo pi mwaka maloyo abic apar. Dano romo paro ni gityeko nongo yore manyen, ni gitye ki twero me keto lugo ma tek maloyo lugu ma dong kityeko keto; ento man obedo bwoc madit. ‘Lugo mukene pe twero keto dano labongo lugu ma dong kityeko keto.’ [1 Corinthians 3:11.] I kare mukato, dano mapol otemo me yubo yie manyen, me keto lugu manyen; ento pi kare mede ni gin ma giyubo ochung? Cokcoki opoto; pien pe kityeko keto i Kidi. Testimonies, volume 8, 296-297.
Ka dwe me September 11, 2001 obino, koth pa Roho Maleng bene obino.
Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.
Ka ot madit me New York City ogoyo piny ki keto cing pa Lubanga keken, koth me agiki ocako myemo. Ka ceng apar acel me dwe me September i higa 2001 obino, bur me lim me timet pa Popo oyabe.
I kare man, ka richo tye ka loyo, kanisa pa Protestanti ma gi yweyo woko, “Eyo meno Rwot owaco,” gibino odonyo i kit ma pe rwate. Gibino lube ki piny. I gepoko pire-gi ki Lubanga, gibino temo me lokeo bwongo kacel ki yweyo ki Lubanga obed cik pa piny. Gibino timo tic bot ladito pa piny me cweyo cik me dwoko bedo loyo ma oceto woko pa dano me richo, ma obedo i Templo pa Lubanga, ka nyutu pire ni en aye Lubanga. Yore pa Roman Katoliko gibino i lubo pa gamente. Kwer pa adwogi pa Bibil dong pe gibino weko ne ki jo ma pe gi lokeo cik pa Lubanga obed yore me kwo-gi. Review and Herald, December 21, 1897.
Cik Patriot Act nyutu cako me gwoko yore pa Katoliki pa Roma, ma i yore i yore kelo bot cik me Sande ma opong bino. I dwe me September 11, 2001, yamo angwen ma tye ranyisi pa Islam me peko ma adek ocako poyo.
Malaika tye ka mako yamo angwen; yamo magi ki nyutu calo faras ma tye ki mirima, ma tye ka temo me loke pire kene ki woto ki dwiro i wi piny weng, kelo balo ki tho i yo ne.
“क्या हम अनन्त संसार की बिलकुल दहलीज़ पर ही सोए रहें? क्या हम सुस्त, शीतल और मृत बने रहें? ओह, काश हमारी कलीसियाओं में परमेश्वर का आत्मा और श्वास उसके लोगों में फूँका जाए, ताकि वे अपने पैरों पर खड़े हों और जीवित रहें। हमें यह देखना आवश्यक है कि मार्ग सँकरा है, और फाटक तंग। परन्तु जब हम उस तंग फाटक से होकर प्रवेश करते हैं, तो उसका विस्तार असीम होता है।” Manuscript Releases, volume 20, 217.
Kot, yamo, ki pi ma opong weng obino i September 11, 2001; ci Kanisa me Seventh-day Adventist ma Laodikea otye i tem, macalo kit ma jo Yahudi onongo otye i tem i baptiiso me Kiristo, kede kit ma jo Protestant ocako kwede i August 11, 1840. Cokki ki kare meno nyo i nyutu ma obalo cikke me July 18, 2020, ot me Kanisa me Seventh-day Adventist ma Laodikea orwodho piny manok manok, calo tutwal ka Tempol me jo Yahudi onongo kigamo ni obedo pe ki ngat iye mapwod pe i Lacar, kede calo kit ma jo Protestant oketo gi i kit me Protestant ma kimuko woko i woro cwiny me acel i April 19, 1844.
Tugedo pa Laodikea me malaika me adek kon dong odonyo i yore me temo ma agiki pa en, kacel calo kitemo ma ocake i ceng 11 me dwe me September 2001, lawi gikwayo ni gidwogo i yore macon, ma obedo lok me adiera ma caka, pe keken pa tugedo me Millerite me malaika me acel ki aryo, ento bende pa tugedo me malaika me adek.
Cal me yweyo woko ada ma i tung, i kom bwoyo marac ma tek, en aye kwena ma Paulo ocoyo i Makwaco ma aryo pa bot Tessalonika. Kwena eno kinyutu ki "the daily" i buk pa Daniel, pien en i but me Makwaco pa Paulo bot Tessalonika ka William Miller o nongo ngeyo ni "the daily" i buk pa Daniel nyutu Roma ma lapiny.
Tye kwon ma kigoyo ma cwalo nyutu me bedo pa “the daily” i Buk me Daniel. Mapol gin pe atir; ento ka i mito neno coc pa teolog me Adventist ma tye atir ikom gin man, itwero nongo The Mystery of the Daily, ma John W. Peters ogoyo. Pe amito cwalo lok ikom kit eni me “the daily” i coc man. Bene, tye kwon mapat mapat ma cwalo lok me gin matime ikom “ngat mane, ang’o, ki pingo” ma omiyo tam ma pe atir ikom “the daily” ocweco pire tek i Laodicean Seventh-day Adventism.
Yubu pa lok me Leb Hibrw ma kiloko calo 'the daily', kacel ki histori pa goyo wic bot gin atir ma obedo tyen pa 'the daily' ma ocako matwal i 1901, gityeko keto ne pol kare i tabul pa Habakkuk, kacel bende i coc ma anyen anyen ma ikom buk pa Daniel.
Amito gwoko wii pa "the daily" i coc man i rwate me lapor ma rwate ki cal me Ruma ma kiloro woko. Dano mo keken ma yee twero pa coc pa Ellen White ki cwiny maleng, myero keken gi kwane gin magi wek gi ngeyo poyo ma kakare pa "the daily."
Eka aneno ikom ‘Daily’ ni, nyig lok ‘sacrifice’ gimedo ne ki ngec pa dano, kede pe tye iye i coc; ci ni Rwot omiyo tam marwate ikom ne bot jo ma giyaro kwac me cawa me yubu. Ka kuc obedo, piri i 1844, jo mapol atika obedo rwate ikom tam marwate me ‘Daily’; ento cok ki 1844, i aywiny, tam mapat pat gimako, ci ocam ki aywiny o ceto. Review and Herald, November 1, 1850.
Kwero tamo pa William Miller pi “the daily” obedo kacel kwero twero pa coc me Ellen White, pien oneno ni “Rwot omiyo tamo ma atir pa ne bot joma oyubo yubu me cawa me kec.” Kimiyo oneno bene ni tamo mukene me “the daily” gikelo “darkness and confusion,” ma pe rwate ki Kristo. Miller onongo nongo ni “the daily” obedo Rome ma pe yaro Lubanga ka onongo okwano Second Thessalonians.
An okwano dok, ki pe anyono ka mo mukene ma en [the daily] ononge kwede, ento i Daniel kende. Cak acel [ki kony pa concordance] acoyo lok ma ocung ki en, 'kwanyo woko;' 'obi kwanyo woko the daily;' 'ki i cawa ma the daily bino kwanyo woko,' ki mukene. An okwano dok, ki aporo ni pe abi nongo gin ma bi yaro lok eni maler; me agiki acono i 2 Thessalonians 2:7, 8. 'Pien ger me tim marac ma pe ngene dong tye ka timo; kende ngat ma kombedi tye ka gengo bimed ka gengo, nyo kikwany woko ki i yoo; ci eka lamarac eno binyutu piny,' ki mukene. Ka acono i lok eni, o, kit ma atir oneno ne maler ki ma loyo! Kany keken! En aye 'the daily'! Ber, kombedi, gin ma Paulo mito yiko wa kwede i 'ngat ma kombedi tye ka gengo,' onyo ma gengo, en ngo? I 'dano me goba,' ki 'lamarac,' gin ma kigamo bedo 'Popery'. Ber, ngo ma gengo 'Popery' ni pe onyutu piny? Ee, en aye 'Paganism'; ber, ento kombedi, 'the daily' myero bedo 'Paganism'. -William Miller, Second Advent Manual, pot 66. Advent Review and Sabbath Herald, January 6, 1853.
Kagolo, Adventism me Laodikea oketo i woko ngec maber ma gicweyo ne bot Miller kacel ki gin ma gikwanyo dwon pa cawa me kwer, ki cako geno i tam marac pa Protestantism ma orweny ni “the daily” nyuto tic pa Kristo i Dyer me Lubanga. Ngec meno pe rwate i rwom mapol; ento, loyo bedo keken ma obedo bwoc, gonyo ni alama me Setani obedo alama pa Kristo.
Kacce, i piro me acaki, nyoka madit nyutu Satan; ento, i piro me aryo, obedo cal me Rome ma pe geno Lubanga. The Great Controversy, 439.
Miller onongo nyutu “the daily” macalo Roma me pagani, lingweny; ento Adventism me Laodicea o kawo tam ki Protestantism ma orweny woko ni en nyutu tic pa Kristo i Kot Maleng pa Polo. Kwero woko me nyutu pa Miller ni “the daily” obedo Roma me pagani, en tye calo kwero woko pa adaa acel ma ki nyutu i caati maleng aryo weng, ma gi obedo tyeko pango lok pa Habakkuk, Wet aryo. Ka con, mano obedo kwero woko pa adaa me acaki, calo kaka obedo kwero woko me “seven times” pa Leviticus 26.
Yweyo adiera ni “the daily” tye cal pa Loma pa pagani, obedo yweyo kome pa Adventism ki twero pa Spirit of Prophecy. Keto cal pa Sitaani macalo cal pa Kristo obedo rwate ki keto tic pa Kristo macalo tic pa Sitaani.
I jwiko Kristo, jo Yudaya otime richo ma pe romo konyo kica; ki ka wa jwiko lwongo me kica, wa romo timo bal acel acel. Wa kunyro Rwot pa Ngima, ki wa yaro ne i wang Sinagogi pa Sataani ki i wang lwak pa polo weng, ka wa pe winyo lajogi pa En ma otyeko cwalo, ento kamaloyo wa winyo latic pa Sataani, ma gin cemo kwaco cwinya woko ki bot Kristo. Kun ngat tye ka timo man, pe romo nongo geno onyo kica, ci i agiki obi kwanyo woko mito weng me bedo ki kuc ki Lubanga. The Desire of Ages, 324.
Kare Adventism me Laodicea gi okwero ngec ma i gang me “the daily” ki “the seven times”, pe keken gi okwero twero pa Spirit of Prophecy ki kit ma dul, ento bene gi okwero tic pa William Miller, ma angele Gabriel ki angele mukene ne gi yiko ne i ngec ne.
Lubanga ocwalo malaika pa En me cweyo cwiny pa lalim acel ma pe onongo o geno Baibul, me lawo ne me yeny lok me porofet. Malaika pa Lubanga gibino bot dano ma kiyero kare kare, me lawo pwecne ki yabo i ngecne lok me porofet ma kare weng onongo obedo otum bot jo pa Lubanga. Cako pa rek me adiera omiyo ne, ci olawo ne mede me yeny keng acel ki acel, nyaka ne oneno Lok pa Lubanga ki lacim ki yaro. Kany oneno rek me adiera ma opong maber. Lok meno ma onongo oparo ne calo pe ki rwate ki Roho Maler, kombedi oyabi i wangne i ber ne ki dwongne. Oneno ni but acel i Baibul yubu but mukene; ci ka lok acel onongo ogeng iye i ngecne, onyono i but mukene me Lok gin ma oyube ne. Oyaro Lok pa Lubanga maler ki cwiny maber, ki paro dwong madit ki lworo madit. Early Writings, 230.
"Malak pa en" obedo lok ma nyutu malak Gabriel.
Lok pa malaika, ‘An aye Gabriel, ma atye i anyim Obanga,’ nyutu ni kabedo pa en tye madit i koti pa polo. Ka obino ki lok bot Daniel, owaco ni, ‘Pe tye ngat mo ma tye kede an i gin magi, ento Mikael [Kristo], rwot pa yin.’ Daniel 10:21. Pi Gabriel, Laloro owaco i Revelation, owaco ni ‘Ocwalo ci onyutu ne ki Malaika ne bot laticne John.’ Revelation 1:1. The Desire of Ages, 99.
Miyo nying ni alama pa Setani obedo alama pa Kiristo, pe obedo keken romo kwede cwe ma pe kiweyo; ento cwe ma pe kiweyo bene rwate ki gengo lakwena ma Kiristo cwalo. “The daily” dong obedo alama pa cwe ma pe kiweyo; ci ka ngene ni “ma kiyero,” William Miller, onongo kigi miyo ne niang ma ber pa ada man, ci paka kityeko giyo woko, dong rwate ma pire tek ki Second Thessalonians, ma aye dul keken pa Lok pa Lubanga ma i iye Miller onongo nongee. Giyo woko ada man, nyutu atir ni pe gihero ada, ci genge meno kelo kwanyo woko Roho Maleng ki miyo roho ma pe maleng pa Setani, ma Paulo miyo nying ni pe ada ma matek.
Macalo kwede “the robbers of thy people,” ma “establish the vision,” “the daily” obedo cal ma nyutu Rome ma pe gen. I kit me Leta me aryo ma Paulo ocoyo bot jo Thessalonika, Paulo opwonyo ni kwanyo kwena pa chapta aryo obedo rwedo ni jo ma timo mano pe ghero ada. Pien pe ghero ada ma ki yaro i chapta aryo, gipok ki gobo-cwiny ma tek.
Janabi weng tye ka waco pi nino me agiki, kede lok ma kicwalo gi Roho Maleng’ ma con i coc man nyuto ni kwanyo cwiny ma pire tek bino bot jo ma pe gihero ada i cawa me yweyo pa Roho Maleng’. Dul acel tye ka poko mafuta, ento dul mapat tye ka poko kwanyo cwiny ma pire tek.
Roho Maleng kityeyo piny i kit me gin ma otime, ka Roho Maleng tye ka kikwanyo ki bot jo ma gikano medo me ngec ma kityeko yabo i cawa aryo me tem i kare me sealing, ma ocake ki 11 Seputemba, 2001 oko i cik me Sunday ma tye ka bino cok-coki. Dwogo i coc ma onongo bene:
I kare me agiki, twero acel-kwede ma pe giko owaco ni, pi gin ma ‘pe gi rwako mito pa ada, wek gicwalo,’ ‘Pien mano, Lubanga obicwalo bot-gi bwoyo ma tek, wek giyie i bwoyo; wek gin weng obed gikwer ma pe giyie i ada, ento cwinygi obedo mamit i tim pe atir.’ Ka gi kwanyo yubu me Lok pa Lubanga, Lubanga okwanyo Roho Maleng pa-ene, ci weyo gi bot bwoyo ma gimito. Early Writings, 46.
Rek ki rek, Daniel kwano ni i kare me agiki, lunyodo pa jo mamegi (lamarak pa Roma) aye gicido vijon. Lunyodo bene gityeko nyute calo “the daily.” Solomon kwano ni i kare me agiki, jogo ma pe gi ki vijon gikwero, ma obedo bedo laber pe ki lubang. Bedo laboo obedo Laodicean, ki Laodicean obedo dako matim neno matek.
Kit pa Kanisa ma kinyutu ki nyako mapur ma pe gin ngec, kigwongo bende kit pa Laodicea. Review and Herald, August 19, 1890.
Bedo dako ma apuk ka kwena me Midnight Cry obino obedo nyutu gin ma Yohana ocoyo i Apokalip care apar abicel calo, “kwer pa nangi mamegi.” Kiwaro ma Yohana omiyo i bal ma namba abicel rwate ki rwom me adek pa dragon, lamwo, ki lajony ma pe atir, ma cok ki 1989, tye ka cwal piny weng bot Armagedon.
Lok pa Paulo i Tesalonika ma aryo pe obedo keken ikom ni Daniel oyero Lom pa jo ma pe tye ki yie calo “the daily”; ento pot buk man tye ka dwogo cwiny ikom kit marwate pa Lom pa jo ma pe tye ki yie ki Lom pa Papa. Lom pa jo ma pe tye ki yie ogengo (withholdeth) Dano me richo ki donyo i kom pa piny i 538. Ka Lom pa jo ma pe tye ki yie kityeko kwanyo ne woko, dong “the mystery of iniquity,” “that wicked” ma en Paapa pa Lom, oyaro. I pot buk man Paulo tye ka nyuto marwate me lanen ma matira ikom Lom pa jo ma pe tye ki yie ki Lom pa Papa. Kweyo pwony me pot buk man obedo kweyo adwogi ka ki kwano goba ma tek.
Pe ngat mo ogoba bot wun i yoo mo keken; pien nino meno pe bino, ka acel dong obedo: cako wiro woko, kacel ngat me bal onyuut, otino me lupor; ma obedo owi ki gin weng ma kilwongo ni Lubanga onyo ma kipako; wek en calo Lubanga obed i ot pa Lubanga, onyutu iye ni en Lubanga. Pe iparo ni, ka an onongo tye ki wun, an owaco bot wun gin magi? Kombedi i ngeyo gin ma tye kagengo, wek onyuut i kare ne. Pien misteri me tim marac dong tye katic; ento ngat ma kombedi tye kagengo obedo gengo, paka kicobo woko ki i yoo. Kare meno, en ngat marac onyuut, ma Rwot obino orweyo ki pum pa wic ne, kendo obino obalo woko ki lalingo me bino ne; en keken, ma bino ne obedo iyie tic pa Setani, ki twero weng, kede cal ki aloka ma goba, kede goba weng me tim marac i but jo ma tye i lupor; pien pe gimako her pa adwogi, wek gikwoke. Pi man, Lubanga obicwalo botgi goba ma tek, wek gigeno kwena; wek gin weng ma pe gigeno adwogi, ento gihero tim marac, gicwere woko pi bal. 2 Tesalonika 2:3-12.
Ango ma omiyo jo me kare me agiki man "kicwero gi me kum"? Ango ma omiyo gicwalo botgi "goba ma tek"? Ango ma omiyo "gibalo," kacel gi nyutu apoya me gudo gi? Lok me coc man waco ni, omio bedo kamano pien pe gi her adwogi; kacel ki adwogi ma kicwalo i pot buk man nyutu ni Rome me jo ma pe geno Lubanga, lwak ma angwen i porofesi pa Bibul, obedo ma bi ogengo Rome me Paip, lwak ma abicel i porofesi pa Bibul, ki yaro i kom pa Rwot nyo kare ma yore me lami pa jo ma pe geno Lubanga kikweyo woko.
Rwom ma tye bot Roma me gwoko cal ki Roma me Papa, ma kinyutu i pot buk man, bende kinyutu ki Yohana kwede rwom ma tye bot ot lamo pa Pergamos ki ot lamo pa Thyatira. Pergamos rwate ki Roma me gwoko cal, ento Thyatira obedo Roma me Papa. Paulo ki Yohana gicwalo lok aryo me nyutu rwom pa teko aryo, calo buk Daniel bende timo kamano.
I buk pa Daniel, rwom pa Roma ma pe woro Lubanga ki Roma me Papa kiketo piny dok dok. I pot buk aryo, kityeko yaro rwom man calo kwedho pa airon ki rango ma oywiywi. I pot buk abicel, Roma ma pe woro Lubanga ki Roma me Papa gin piny ma mapatpat; kacce pot buk aryo yaro twero aryo calo kwedho, pot buk abicel poyo ni twero me Papa obino ki bot piny pa Roma ma pe woro Lubanga ma tye ki lunyut apar. I pot buk aboro, lunyut matidi me lok abongwen oo i apar aryo, en aye Roma i kit aryo mamegi. Lok abongwen ki apar acel, en lunyut matidi i kit me laco, kede mano poyo ni en aye Roma ma pe woro Lubanga; ento lok apar ki apar aryo, en lunyut matidi i kit me dako, kede mano poyo ni en aye Roma me Papa.
I Daniel chapta 8, vesi 13, Roma me juogi ki Roma me Papa ginyutu calo twero aryo me balo piny. Roma me juogi obedo “the daily”, twero me balo piny; ki Roma me Papa obedo kwer me balo piny. I chapta 11, vesi 31, “the daily” twero me balo piny me Roma me juogi keto gin marac me balo piny, ma en twero me Papa. I chapta 12, vesi 11, “the daily” twero me balo piny me Roma me juogi kigolo, pi keto gin marac me balo piny pa Papa.
Kit me bedo kwede pa twero aryo me opoto pa Roma, obedo teme ma lamal i buk Daniel ki Revelation, ki kit me bedo kwede eni en aye ma Paulo nyuto ni obedo adiera ma mito hero, ka dano obedo me yweyo bwoc madwong ma kelo ne ki geno lok ma pe adier. Lubanga pe time gimoko peke peke, ki coye acel acel me kit me bedo kwede pa Roma me pagani ki Roma me Paapa kelo lami pa kene ma pire tek ikum lok eni; ento weko cal me Roma i cawa me agiki, en aye weko kot me agiki ki nywako bwoc madwong i kabedo pa ne. En aye bedo kiponge kare ducu calo Laodicean ma pe obedo ki wel.
Kacce pe ginyutu kica maleng pi dul ki tic pa William Miller, jo me coc lok pa kare mukato me Adventist ma Laodikea ginyuto ni en aye ngeyo ne pi rwate pa Rome me lamal ki Rome pa Paapa ma obedo cuke me poropet, ma iye oketo tito weng me poropet ne. Gabriel ki anjel mukene gogolo Miller me ngiyo rwate pa Rome me lamal ki Rome pa Paapa, ento i lok pa kare mukato ne, pe oneno Rome calo rwate adek ma kicwako kacel, ma tye ki: dragoni, lec me bur, ki poropet me kwena.
I kare pa en, United States pod pe ocako tic pa lanabi ma pe atir, pien jo Protestant pa United States pe gubedo nyako pa Loma nyaka 1844, ki tic me twol pa Miller dong kityeko keto i cal me 1843 ma kicweyo i dwe me May me 1842.
I higa 1989, veso me agiki abicel me chapta 11 pa Daniel kityabo ki lageng, kacel lami pa cawa meno ongeyo ni tye twero adek, ma tic me jwero gi wot pire kene i veso 40 dok i 45 me chapta 11. Rwot me cen i veso 40 obedo twero me dragon; rwot me bor obedo twero pa Papa, ma i cako me veso, i 1798, ki cing pa twero me dragon pa France me Napoleon, kigoyo ne bal me tho. I veso eno twero pa Papa cako tic me yeco bal me tho ne. I 1989 rwot me bor omedo ki twero me dragon pa Soviet Union, ma dong obedo rwot me cen. Ka isolo pa Katolika omedo ki Soviet Union, obino ki jo lweny ma proxy pa United States, lajwero ma pe ada me Revelation chapta 16. Rwot me cen me dragon, rwot me bor me isolo, ki lajwero me chariots, horsemen ki ships, ginyutu weng i veso 40, kacel rek me jwero otyeko i veso 45, ka twero pa Papa "obino i agiki ne, ki pe tye ngat mo me konyo."
Armagedon, i Kitabu me Nyutu 16, en kabedo me piny ma alama, ma nyutu gicwako woko pa jo dano ma obedo i anyim dwogo pa Kiristo. Nying “Armagedon” obedo alama; kityeko yubo ne ki nyingo aryo: “Har”, ma nyutu “got”, ki “Megiddo”, ma obedo but me Jezreel. Kit ma Yohana oketo got kacel ki “Megiddo”, ento “Megiddo” en but, miyo ngec bot lalim me poropheti ni “Armagedon” obedo alama ma tye ki nyutu me kabedo me piny, pien got pe tye i but me Jezreel.
Jezreel Valley obedo ikinyi nam adek (Nam me Mediterranean, Nam me Galili, ki Nam ma ki otho) ki Jerusalem. En obedo macok coki i tung piny i Israel me bor, ka nam adek man ki Jerusalem gitye oko ne i tung mapol. I Daniel 11:45, rwot me bor obedo i agiki, ka pe tye ngat mo me konyo; gonyo man nyutu agiki pa lobo ne ni obedo ikinyi nam ki got me lamer ma maler pa Jerusalem. I Daniel 11:40, kimiyo anyutu twero adek, gin ma obedo jami me yubo me coro ma kelo tho pa twero pa Paapa, ki agiki pa en.
Lok mukwongo ma i pire magi onyutu cawa me agiki i mwaka 1798, ka twero pa Pope ogamo wir me tho; ki pire angwen apar abic onyutu wir me tho ma matwal ne. Tuk me porofeti ma ikany me tho ma mukwongo ki me agiki pa twero pa Pope onyutu gonyo pa dano weng, ka gi tye ka dwoko cing pa twero pa Pope i wiye, ka wir me thone ogweng con i agiki me tho pa twero pa Pope. Pire abicel tye ki lamino pa atir, pien acaki ki agiki megi gi weng obedo tho pa twero pa Pope, ki pire ma i tung gi obedo gonyo pa dano weng ka wir me tho ma mukwongo ogweng.
Miller onongo oywako lero ki malak me polo ikom rwom ma tye i kin Rome ma pe yubu Lubanga ki Rome me Pope. Lagony me ngec pa Miller ikom mer pa lok pa lanabi—ma onongo otic kwede i yubo weng pa lok pa lanabi—en "the daily" i Kitap me Tesalonika ma aryo. "The daily" i dulo meno en Rome ma pe yubu Lubanga; en aye ma oyiko "vision" ma William Miller obino opoyo ngec iye, pien en aye Rome—ogori pa jo me yin i cero apar angwen me dulo apar acel—ma oyiko "vision".
Laco ma kiyubo malo me ngeyo medo me ngec i mwaka 1989 o nongo ngeyo kit me adek pa Loma. Miller en laco pa malaika me acel ki me aryo, kadong o nongo ngeyo nyuto me acel ki me aryo pa Loma me keto but maono ma onyuto bot lobo weng. Laco pa malaika me adek o nongo ngeyo nyuto me adek weng pa Loma, pi keto but maono ma kimiyo ne me waco bot lobo weng.
Nyutu pa Roma me acel obedo Roma pa Pagani. Ki iye Roma pa Pagani obino Roma pa Paapa, nyutu me aryo. Ki iye nyutu aryo ma me acaki obino Roma ma kombedi, lupok mar adek pa nyoka madwong, cim madwong, ki lanabi ma pe atir.
Wabi mede tung me yubu pa ‘the daily’ i rek me Advent i coc ma bino.
En ma neno ma piny i wang kom, ma kwano cwiny pa dano weng, owaco ikom jo ma otyeko nongo lere madwong ni: ‘Pe gi rumo ki pe gi kwole pi kitgi me yore pa kwo ki pa lamal.’ Ee, gi yero yo gi keken, ki cwinygi omaro i gintim me kwero. An bende abi yero rweny pa gi ma pe adiera, abi kelo bwokgi botgi; pien ka an ocako kweo, pe onanga; ka an owaco, pe giwinyo: ento gitimo marac i wang an, ki giyero gin ma pe an omaro.’ ‘Lubanga bi cwalogi ki rweny ma tutwal, mondo gikwano gin ma pe adiera,’ pien ‘pe ginongo mero pa adiera, mondo giben ogwoko,’ ‘ento gi mero i bedo marac.’ Isaia 66:3, 4; 2 Tesalonika 2:11, 10, 12.
Lakwon pa Polo openyo: ‘Bwola mane matir loyo ango ma twero goyo bwola i cwinya loyo dwoko ni itye ka yubu od i piny maber ki ni Lubanga akwako tic mamegi, ento adwogi en ni itye ka timo gin mapol malubo yore me lobo ki itye ka timo richo bot Yehova? O, en bwola madit, bwola ma oyeyo, ma kayo cwinya, ka dano ma dong onongo ngeyo adwogi gipoko kit pa bedo maleng’ me lamo ki teko pa en; ka gi paro ni gi rwom ki gi dong ocero gi jami mapol, ki pe gi mito gin mo keken, kadi adwogi en ni gi mito gin weng.’
Lubanga pud pe oloko kit pa en bot latic pa en ma tye ki geno maber, ma tye ka gwoko ngoye gi obed pe ki tum. Ento gin mapol tye ka ywayi, 'Kuc ki gwok,' i kare acel lor woko ma obun tye ka bino botgi. Ka pe tye goyo piny cwiny ma matwal, ka pe dano golo piny cwinygi ki cato balgi kede nongo adwogi macalo ma tye iye i Yesu, gin pe gibidonyo i polo mo keken. Ka yweyo otime i dul wa, pe wabibedo i yot ki guropaco ni wa obedo lagoro kede wa med ki jami mapol, kede ni pe wa mito mo keken.
Ngat mane nyalo waco adieri ni: 'Dhahabu wa omokore i mac; gonge wa pe gilingo ki piny'? An neno Lati wa ka onyuye gi lacuc i gonge ma giwaco ni gonge pa bedo maber. Okwanyo gongegi woko, oyayo lingo mane tye piny. Eka owaco ni an: 'Pe ineno kaka gi cobo gi kuce lingo gi kwor pa kitgi? 'Ot madwong ma omako geno otyeko bedo malaya!' Ot pa Wuona otime obed ot me cato, kabedo ma bedo pa Lubanga gi duong' otyeko wot woko! Pi en aye, ducu mot, kede twero peke.' Testimonies, volumu 8, 249, 250.