Obedo yore mabor pi an me donyo i kany i kwan pa Panium, ki nying “Apar acel, Apar acel” ki mito me miyo tek ni Le pa kabila pa Yuda oketo ki rwate buk pa Daniel ki buk pa Revelation me yaro rek me i iye ki me i woko pa lok pa con me keto alama pa jo pa Lubanga i dyere apar acel ki lanyut apar acel. Ka pud pe kare me tem otum, kimiyo cik me yweyo poropheti i buk pa Revelation ma onongo kigengo nyaka kare ma lok pa con me poropheti me i iye ki me i woko, ma kicoyo gi ki rek aryo me “Apar acel, Apar acel”, i buk pa Daniel ki i buk pa Revelation, obedo atir pa kombedi.
En owaco bot an, “Pe i gudo lok me poropesi me buk man; pien kare tye macek. En ma pe atir, pud obed pe atir; en ma lup, pud obed lup; en ma atir, pud obed atir; en ma maleng, pud obed maleng.” Revelation 22:10, 11.
"Kare tye anyim" matidi keken anyim giko pa kare me temo, ki "kare tye anyim" ka "Nyutu pa Yecu Kricito" kityeko yabo.
Nyutu pa Yesu Kiristo, ma Lubanga omii ne, me nyutu bot latic pa en gin ma myero otim macok coki; ci ocwalo malaika pa en me nyutu ne bot latic pa en Yohana, ki alama: ma obayo ikom lok pa Lubanga, ki ikom yaro pa Yesu Kiristo, ka ki ikom gin weng ma oneno. Ogwede en ma okwano, ka gin ma winyo lok pa porofesi man, ka gi gwoko gin ma kicoyo iye: pien kare tye i cing. Nyutu 1:1-3.
Ka “Leop pa dul pa Yuda” oyabo “Revelation of Jesus Christ” macalo en obedo timo cako ki dwe July 2023, ka kwena me “Midnight Cry” odonyo, yabo man tye ki nyutu ni en “Palmoni,” Lacimo ma lamal, onyo Lacimo me gin me imur. Pe yee ada man obedo poto i yore me tem ma keto alama bot 144,000.
Adieri, an abaptiisa wun ki pi pi dwoko wii; ento en ma bino i tung an, obedo ma tek maloyo an, ma pe an rwate me yuto puta pa en; en obaptiisa wun ki Roho Maleng ki mac. Lawi me yweyo obedo i caba pa en, en bi yweyo maber dii me yweyo pa en, en bi keto gano pa en i dogola; ento kodo en bi yoko woko ki mac ma pe ki twero gengo. Matayo 3:11, 12.
“Pe an twero waco kare matin mane tici man me yubo maleng bi cako; ento pe bi twolo kare madit. En ma lawi me lweyo tye i cing pa en bi yubo ot pa en, kwanyo ki iye liling ne me kit marac. Bi cwero woko weng piny me lweyo pa en.” Testimonies to Ministers, 372, 373.
Rek me lok pa lanen ma nyutu kare me keto rwedhi macalo yore me temo pa lanen tye mapol tutwal. Obedo pako maber ni yore me temo man okano i kom rwom ki twero pa jo kwano me tiyo kwede yore me kwano ma atir onyo ma pe tye atir i kwano Lok pa Lubanga me lanen. Adwogi man bende kityeko coyo ne mapol tutwal i coc ma Roho Maleng ocoyo.
I kom nyithini man angwen, Lubanga omiyo gi ngec ki lony i pwony weng ki paro maber; ci Daniel ne tye ki twero me ngiyo i visions weng ki i kwena. Ka otyeko nino ma rwot ne owaco ni kikelo gi, ci ladit pa eunuchs okelo gi i anyim Nebukadneza. Rwot owaco kwedegi; ci ikom gin weng pe ononge ngat mo calo Daniel, Hananiah, Mishael, ki Azariah; pien gicungo i anyim pa rwot. I gin weng me paro maber ki ngiyo, ma rwot openyo ikomgi, o nongo gi ber labong apar ikom ajwaki weng ki astrologers ma tye i lobo pa en weng. Daniel 1:17-20.
Cik madit me poko lok me nabi en ni: ada kibedo i kom wac pa dano aryo ma ginyutu; ki gin ma pe geno cik man, gitye ka cako kobo obalo pa gi keken. Gin acel i yore me tem i kare me keto lanyut en ni, nyutu kube pa lok ma otime con ma i buti ki ma i woko, ma Daniel ki John giciko i kitap apar acel ki coc apar acel.
Apokor obedo buk ma kigoro, ento bene obedo buk ma kiyabo. Ocoyo ikom gin ma lamal ma bitime i cawa me agiki pa lok mukato pa piny man. Kwena pa buk eni tye ma rac; pe gin me aloka, ki pe gin ma pe itwero ngeyo. I iye, kicako bene yor acel pa nyuto macalo i Daniel. Nyuto mogo Lubanga odwoko dok, me nyutu ni myero kikelo gi dwong. Ladit pe odwoko dok gin ma pe tye ki dwong madit. Manuscript Releases, tomo 9, pot 8.
Buk me Daniel ki Buk me Revelation tye calo lami monyo aryo, ci i kapoka apar acel me Revelation jo 144,000 giyubo gi calo lami monyo aryo. I lok apar acel me kapoka, lami monyo aryo, ma giyubo gi calo Elijah ki Moses, ginywako gi ki i tho dok gitye, calo kit ma onongo kiketo citalo ki John i mafuta ma turo kacel ki Daniel i buru me lebi. Jo 144,000 giyubo gi calo Daniel ki John, kacel boti ki Elijah ki Moses. Me oromo ber i tic me tem ma kelo jo 144,000, lami me kwano myero ongeyo ni ada kityeko keto piny i lami monyo aryo, ci ni Buk me Daniel ki Buk me Revelation tye calo lami monyo aryo, ci ni jo 144,000 kityeko yubo gi calo citalo pa Elijah ki Moses, kacel ki Daniel ki John.
Ada magi obedo keken otum ma matidi me ada me poropheti ma rwate ki lok me con ma iye ki lok me con ma woko, ma kicoyo ki “11, 11” i Daniel ki i Revelation. Calo Palmoni, Kricito olubo rwatte me lok aryo; kede bene ni 11 ki 11 romo 22, ma aye otum me apar pa 220, ma obedo cal me rwate pa kit pa Lubanga ki kit pa dano. Palmoni oketo iye i kom witinesi mukato aryo ni “220” nyutu rwate pa kit pa Lubanga ki kit pa dano, ma aye lok me yaro pa cako bedo dano pa Kricito, ka ocako keto pire kene i ring ma obor. Kun otimo mano, en ocako ayero pa dano weng ni ka gi mito tyeko cik me Injili, Kricito mito rwate kit pa Lubanga pa en ki kit pa dano pa wa. Kit pa Lubanga ki kit pa dano eka obedo witinesi aryo.
“Nyutu pa Yesu Kiristo” ma oyweyo ka pwod pe giko kare me tem, tye kede lok me ni Yesu en “Lok” pa Lubanga.
I acakki ne obedo Lok, ki Lok ne obedo ki Lubanga, ki Lok ne obedo Lubanga. En keken ne tye ki Lubanga i acakki. Gin weng ne gicweyo ki iye; labongo iye, pe gin mo acel ne gicweyo ma gicweyo. Iye ne obedo ngima; ki ngima ne obedo ler pa dano. Ki ler liero i mudwong; ki mudwong pe oŋeyo en. John 1:1-5.
Baibul obedo 'Lok pa Lubanga', bende macalo Kristo, nyutu kube pa kit pa Lubanga ki kit pa dano. Baibul bende nyutu lanyutu aryo me Cik me Odoco ki Cik Manyen; lanyutu man bende obedo Musa ki Elija i Buk me Fweny, pot buk apar acel.
I kom jonyutu aryo nabi owaco dok bene ni: “Gin en yadi aryo me olivu, ki tel me lapia aryo ma tye i wang Lubanga pa piny.” “Lok ni,” lami Zabura owaco, “obedo lapia bot cing na, ki ler bot yore na.” Revelation 11:4; Zabura 119:105. Jonyutu aryo gin coc pa Testament Macon ki pa Testament Manyen. The Great Controversy, 267.
Jo me yaro aryo gin yom olivu aryo, tung me kandira aryo, ki Cik Mapur ki Cik Manyen, ma i kite me coc kicano calo “Lok mii.” “Nyutu pa Yesu Kiristo” ma Layen pa dul Yuda oyabo woko ka dang piny giko me temo, en “medo ngec me agiki” ma temo jo ma kwayo bedo acel ki acel i jo 144,000. “Medo ngec me agiki” bende en lok pa “Midnight Cry” i puc pa nyako ma pe ginywako apar.
Cawa an owaco bot en ni, 'Gin ange yom aryo me olivu matye i kur macego pa tung canre ki matye i kur macalo pa tung ne?' An dok owaco bot en ni, 'Gin ange yugi aryo me olivu ma ki i yok aryo me dii gicobo cok me dii ki iyegi kene?' En owaco bot an ni, 'Pe ingene ngo magi?' An owaco ni, 'Pe, ladit.' En dok owaco ni, 'Magi en gi aryo ma kiwoco gi ki cok, ma gitye i but Rwot me piny weng.' Zekariya 4:11-14. Magi gicobo gi kene ii lute me dii, ma ginyutu cwinye pa lamal pa Rwot ma tye cing, ma gikwanyo Lok pa Rwot bot jo ki ciko gi ki kwac. Lok keken myero obed calo kit ma kinyutu, cok me dii, ma gicobo ki i yom aryo me olivu ma tye i but Rwot me piny weng. Man obaptiiso pa Lamo Maleng ki mac. Man bi yabo cwinye pa jo ma pe geno i yaro cwiny. Mito pa cwiny romo pungo keken ki tic pa Lamo Maleng pa Rwot. Dano ka kene pe romo timo gin mo keken me pwoyo raco pa cwiny ki me meto mito me cwiny. Dwoko me Baibul pa Seventh-day Adventist, volium 4, 1180.
Leb pa Lubanga en Biblia ki Kiristo kacel; kede Biblia ki Kiristo ginyutu jalami aryo, kacel ki 144,000. Jalami aryo gin bene ginyutu rwomere me kit pa Lubanga ki kit pa dano. Gibene nyutu lok me gin matime me purofeti ma iye ki ma woko. Macalo jalami, gi coyo adwogi ni rwomere me kit pa Lubanga ki kit pa dano pe timo richo. Gibene nyutu rwom me kube ikom kit pa Lubanga ki kit pa dano. Obedo ladaa, konduti, paipu, malaika, onyo cal mukene mo mapat ma nyutu yore me kube ikom Lubanga ki dano, lok ma gicwalo bot dano dong kare weng obedo ngima onyo tho.
Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.
Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.
Golo piny pa Tipu Maleng otime i kare me mukato me iye ki me woko, ma kinyutu gi Daniel ki Kit Nyut pa John 11:11. Tye ngat me nyutu pe matidi loyo angwen ma kicoyo calgi i cik 11 ki 12 me chapta 11 pa Daniel, ma myero kiginyo piny. Mede, i cik 13 go 15, tye angwen ma myero kiginyo piny; ki i cik 16, tye angwen. Kombedi wa tye kany i kare mukato eni keken; ka en kamano, myero wa, macalo lacam me nyutu, yubu keken ngo en ngat me cal ma i cik 11 go 16, pien gi keto calo rek me nyutu ma okom kare me mukato ma ocano i cik 40 pa chapta mamego.
Bene nen calo rwate me nyutu jo ma ki yaro i gin mukato me rekodi namba 40 ma ki cako yabo rwomne ki aa kacel ki 1989.
En owaco ni, “Wot i yo mari, Daniel; pien lok kigengore kede kilorore nyaka cawa pa agiki. Jo mapol bipwodhore, bimedo bedo maleng, bitemore; ento jo marac gibitimo marac; pe obedo ngat marac mo ma bi ngeyo; ento jo ma tye ki rieko bi ngeyo.” Daniel 12:9, 10.
Lok 40 ocake i cawa me agiki i 1798, kun Napoleon pa France omiyo Papa obed i twolo. Pwonyo ma otyeko miyo tim ma kamano obed i kom Cik me Tolentino ma kityeko yubu i 1797. Lweny pa Napoleon ki Papa con kityeko nyute calo i gin matime ma otyeko rwate coc 6 ki 7 i buk me Daniel chapta 11. Cik me nywodo ma kityeko yubu, kede giko Rwot me wi ki Rwot me piny i rwate me coc 6 ki 7, ne gicoyo doki i gin matime me 1798; ci kamano, gi nyute poro me Lok pa Lubanga i coc 6 ki 7, kede rwate me coc geno i acaki me lweny i tung Ptolemy Philadelphus, rwot pa Ijipt ma 2, ki Antiochus Theos, rwot pa Siria ma 3. Ptolemy onyute calo Rwot me piny, ki Antiochus onyute calo Rwot me wi.
Lagam ma tye i kine, ka kicwalo kacel ki timme me lagam en i lok me con pa Ptolemy ki Antiochus—ma bene obedo cal me nyutu—kede lok me con pa Napoleon ki Papa i 1798, gimiyo rek adek ma ginyutu calo lok me con pa Putin ki Zelenskyy i kine 11 ki 12. Erwate, ngec ni kare me agiki i 1798 nyutu lok me con pa Napoleon ki Papa, pe opong ka dong ogiko kany. Myero wa niang gin ma kine 6 ki 7 gicwalo lagam ikom Napoleon ki Papa, kacel ki gin ma lok me con pa Ptolemy ki Antiochus pwonya ikom kare acel-ki-acel. Ka wa niang rek ginen me adwogi, dong wa niang ni timme me con ma con otimo lagam gitye ginyutu cako me lok me con pa kine 40; kacel kwede gitye ginyutu agiki pa kine 40, ka Putin—ma kitye kinyutu calo Napoleon ki Ptolemy, Putin ma kicwalo lagam i kine 6 ki 7—otimo gin ma kine 11 ki 12 gicwalo lagam.
Neno ma pire tek ikom rwate me lanabi i bot dragoni ki nywonyo madongo, calo kit ma John obi miyo nyinggi, onyo calo “the daily” ki “the abomination of desolation” calo kit ma Daniel obi keto gi calo, aye ni i kit me lanabi gin calo kacel tutwal. John owaco kamano.
Ne gi pako twol madwong ma omiyo mir twero; ne gi pako bende mir, gi waco ni, “Ng’a ma tye calo mir? Ng’a ma twero timo lweny ki en?” Revelation 13:4.
Woro Dragon obedo woro Beast, pien cene-gi latiyo calo dini pa pagani. Macalo Yohana, Daniyeli tiyo ki “otong matidi” (Daniyeli 8:9–12) me nyutu cene Lom me pagani ki Lom me Papasi; ento opoko butgi maber, ka minyuto otong matidi pa Lom me pagani i kit lacoo, ki otong matidi pa Lom me Papasi i kit dako. I kome 7, Daniyeli minyuto ni Lom me pagani “mapat” ki lobo me ruoth ma obedo anyim ne, dok en minyuto ni Lom me Papasi bene “mapat.” Lom, me pagani onyo me Papasi, en mapat. Ahab ki Herod gi gwoko cal me lacoo pa Lom ma nyutu Lom me pagani. Cene-gi gicweyo kica ki cal pa Papasi. Dako obedo lwak pa Kanisa, lacoo obedo lwak pa lobo, kamano, i rwom me Nabii, ka Lok pa Lubanga wuoyo ikom lacoo ki dako bedo acel, en tye ka moko adada ni Lom me pagani ki Lom me Papasi gi worom maber i rwom me Nabii, pien gi obedo ring acel.
Rwom pa Faranse ki twero pa Paapa i 1798 obedo cal pa rwom pa Kacoke me Amerika ki twero pa Paapa, ka rwot apar giketo mac i Ruma ci gichamo ring pa iye.
Lawii apar ma in oneno i wi leb me gweng, gin bikwero dako me bale; gibimiyo ne keken ki opuk, gibicamo ringone, kede gibigoyo iye ki mac. Fweny 17:16.
Rwom pa Faransa ki papacy, i kare ma oketo papacy i twero i 538, nyuto calo tic pa United States me yubo lwat ma ogoro cwe pa papacy i kare me cik me Sande ma bino cokki.
Kede an neno lacam mapat mo ma obino aa ki piny; kede obedo ki twol aryo calo mwana-kondoo, kede owaco calo joka. Kede otimo twero weng pa lacam me acaki i wang en, kede omiyo piny kede gin ma bedo iye opako lacam me acaki, ma cwii me tho ne oyikone. Kede otimo aloka madit, ma omiyo mac obuto ki i polo i piny i wang jo, kede oribogi gin ma bedo i piny ki kom miujiza magi ma en obedo ki twero me timo i wang lacam; kowaco bot gin ma bedo i piny ni ki tim cal pa lacam, ma ne ocwiye ki ligangla, kadi bene odong ki kwo. Revelation 13:11-14.
Cawa me agiki i mwaka 1798, i citi me cing 40, onyutu ni rwot me lamo me tung mapol okweyo woko ki rwot me lamo me tung madira. Hitori me poropheti man en aye agiki pa higa 1260 me lwak pa Papa; kadi con, kit me poropheti ma ocako hitori man ki nyutu i agiki. I mwaka 538, lobo me poropheti me Biblia ma namba 4 oketo kabedo bot lobo me poropheti me Biblia ma namba 5, ki i mwaka 1798, lobo me poropheti me Biblia ma namba 5 oketo kabedo bot lobo me poropheti me Biblia ma namba 6.
538 bende obedo alama me yoo ma i tung me kwer me "kare abiro" me Levitiko 26 ikom lobo me rwot ma i bor me Isirael, ma ocake i 723 pi anyim me Kiristo, ka Asiriya ocwalo Efraim i cet. Omiyo 1798 pe tye ki keken me lapor pa 538 kende, ento bende tye ki keken me lapor pa 723 pi anyim me Kiristo. I 723 pi anyim me Kiristo, dul apar me Isirael gitye ka kete piny ki Asiriya, ki higa 1,260 lacen, i 538, Lom ma pe yaro Lubanga tye ka kete piny ki Lom pa Papa, ma bende lacen oketo piny ki Faransa i 1798 i agiki me "kare abiro".
I iye 1798, Faransa, rwot me tung te, okwanyo Paapasi aa ikom pa rwot. I iye 538, Faransa, cal ma acel mapire tek me boko pa Roma ma pe yaro Nyasaye woko i rwode apar, ocweyo Paapasi i kom pa rwot. I kare me cik me Sande, Amerika bi dwoko rwom me Faransa i iye 538; ka rwode apar goyo Paapasi ki mac ki camo ringre ne, Amerika bi dwoko rwom me Faransa i iye 1798.
Lobo me rwot ma gibino ki tung mabore gikelo yubu me “kare abicaryo” i wi lobo me rwot me tung mabore ki me tung mapiny me Israel.
Isirael obedo rom ma kikwanyo i tung keken; leone gi ogo ne woko: mokwongo, rwot pa Asiriya ocamo ne piny; i agiki, Nebukadneza, rwot pa Babilon, obongo cok ne. Yeremia 50:17.
Asuriya obino ki Bor kendo ogoyo dul apar i 723 BC, kede Babilon omako Yuda i rubedo i 677 BC. Kadi bed ni Isirael obedo piny pa rwot me Bor i kom Yuda, ento lajogi ma obino ki Bor ogoyo piny pa rwot aryo; ci mano omiyo Isirael ki Yuda gubedo calo piny pa rwot me Cen i kom lajogi ma omako gi i rubedo. 723 BC nyutu rwot me Bor ma ogoyo piny pa rwot me Cen me apar. 538 nyutu loko ki paganizim bot papalizim, ki bende nyutu piny pa rwot me Bor ma ogoyo piny pa rwot me apar. 1798 nyutu rwot me Cen ma nyutu piny pa rwot me apar ogoyo rwot me Bor.
I cawa acel acel, piny ogoyo madit, ki dul me apar pa kac opoto; ci i piny ogoyo, dano alufu abicar otho; ci gi ma otiri giluoro matek, ki gimiyo duŋ bot Lubanga pa polo. Revelation 11:13.
Kare me loko ma ki keto kube kwede 538, ka Roma olokore ki Roma me lakio bot Roma me Paapa, obedo bende loko ma i Kitap Daniel, dier aboro, ki i kit me laco bot kit me nyako, ma calo alama me loko ki i cik pa piny bot cik pa kanisa. Poropheti me “kare abicel aryo” tye ki alama me “adieri”, pien nyig coc ma acaki (723 BC) nyutu nyig coc ma apar aryo aryo, ma obedo ma agiki, i alifabeti pa Lebru (1798), ento nyig coc ma apar adek, ma i tung cen, nyutu wangor (538). Daniel nyutu ni “golo cik” ma kiciko ki lok “golo cik me bwong” obedo kelo kacel pa kanisa ki piny, ka kanisa tye ma ludito i kube megi. Golo cik meno nyutu 538, ma obedo i tung cen, ki calo nyig coc ma apar adek, iye alama me yoo adek ma madit i kare me “abicel aryo” ikome oganda apar me tung anyim pa Isirael.
I 1798, “cawa me agiki” macalo kit ma kinyuto i rek 40 me dye 11 me Daniel, France ma pe tye ki yie bot Lubanga, Rwot me bor, ogoyo bot teko pa Papa, Rwot me wii, bal ma kelo tho. I 1989, teko pa Papa ogamo bot Rwot me bor ma pe tye ki yie, ma i kare eno dong obedo Soviet Union. I ogamo eno, tye rwate me mung i kin United States ki Vatican. Kwanyo woko pa Soviet Union i 1989 ogiko lok me rweny ma kiketo i coc me rek 40, ki rek ma bino, rek 41, nyutu cik me Sunday i United States. En aye ni, caka ki boto woko pa Soviet Union i 1989 nyo i cik me Sunday ma i rek ma bino, watye bedo i histori ma ocano me rek 40.
Lok apar angwen cako ki nyutu i 1798 rwot acel me South kacel ki rwot acel me North; ci i 1989 bende nyutu rwot acel me South kacel ki rwot acel me North, ki bende twero me adek ma ki yaro ki careti, boti, ki jo me faras.
I cawa me agiki rwot me tung cen obi tuko iye; rwot me tung bor obino i kom iye calo kec ma obur, kede gari me lweny, kede lakit me embalaasi, kede boti mapol; obidonyo i piny mapol, obigoro kede okato. Daniel 11:40.
I “cawa pa agiki” i mwaka 1798, laker lweny madit pa Napoleon o komo i Vatican, kede tutwal otyeko kawo Pope ki o keto ne i twalo. I mwaka 1989 dwogo me cen pi 1798 otime. Obedo tye ki loko me laporofeti ma otime i gin matime i atata ki 1798 ki 1989, ma mit tutwal me gucoyo. France ma pe yie i Lubanga, rwot me Cen i cawa me 1798, obedo rwot me Cen me omwoyo ma acel; kede Russia pa Putin kimaro bedo ma agiki. France ocweyo i Nyutu dii 11, ma Sister White ocweyo tutwal calo France ma pe yie i Lubanga. Acel ki alama aryo ma gicweyo France i dii 11 obedo Misiri, ma Sister White ocweyo calo alama pa pe yie i Lubanga. I dii meno, jami pa lobo ma orweny malo ki i boro ma pe tye te, obedo pe yie i Lubanga ma obino i gin matime i kare meno.
Ateisim oter i gin matime cako ki Faransa i kare me 1798, ci i 1989 rwot me mwoyo pa ateisim obedo Soviet Union. Kweyo woko pa Soviet Union i 1989, i tyeko me kuc ma gicako i mung i aa Pope John Paul II ki Ronald Reagan, kitye dong ocoyo ne ki calo i vasi apar pa chapta apar acel me Daniel; ci yubu mar aryo pi vasi apar oneno i lok pa Isaya me kwer aryo me mwaka 2,520 ma i wi lwak me Israel ma i North ki ma i South, macalo kitero ne i chapta abicel aryo oo i apar acel.
Dong 1989 obedo kit me cimo pi yubu latang me poropheti pa nino pa agiki. En aye kare ma rek 40 oyab woko. Kombedi romo neno ni rek 40 cako i 1798 ki ogiko i cik me Sande pa rek 41.
Ka cik me Sande obino, United States me Amerika bi waco calo nyoka madit, kede bi tyeko rwoti ne calo duk pa rwot me namba 6 i poropheti pa Baibul. Ocako kare me rwoti i 1798, ka duk pa rwot me namba 5 ogamo rugo ma kelo tho. I 1798 United States me Amerika oyubu cik, Alien and Sedition Acts, kuno otime calo kit ma nyutu agiki pa duk pa rwot me namba 6 i kare me cako ne keken. Kom mano, rek namba 40 obedo lok pa con pa United States me Amerika calo duk pa rwot me namba 6 i poropheti pa Baibul.
1798 obedo coc me acaki i dul me coc pa Hebru; cik me Sande obedo coc namba 22 kede me agiki i dul me coc pa Hebru; kede 1989 obedo alama me yo ma i wang, ma nyutu wero ma kimiyo alama kwede namba 13 kede coc namba 13 i dul me coc pa Hebru. 1989 nyutu wero pa lare ma i mung pa Reagan ki Antikristo me porofeci pa Bibul. 1989 kelo acaki me acel i bot pulezidenti aboro me agiki, ma gubedo kat teli ikare ma wero ki Cik me Konistitushon tye dok malo malo. 1989 ocako tem i iye jo Adventist me Ceng Abiro, tem ma kiketo me cwalo dul aryo me jo lito. Jo ma tye ki yie obedo manok; ento jo ma peke ki yie obedo mapol. 1989 nyutu alama me yo ma i wang me lok namba 40, kede nyutu wero ma kimiyo alama kwede coc namba 13. Lok namba 40 tye ki alama me 'adiera'.
Ves 40 tye ki rwot me tung i malo ki rwot me tung i piny, ma gitye mapat i gin matime ma i agiki pa ves eno. En bene tye ki Amerika ma Kiboke Cing, ma kaka Yohana owaco, en nabi me bul ma tye ka tic ki too madit ki le madit me didyo piny bot Amagedon. Rwot me tung i piny i ves 40 en too madit, rwot me tung i malo en le madit; gari me lweny, boti ki jo me faras en nabi me bul. Tim me pore pa ves 40 i 1989 obedo kit me poropheti ma dit loyo pi neno maber ves 11 dok i 15. Ka pe itye kakare i 1989, pe itwero bedo kakare i lok pa gin matime ma watye kwede kombedi.
Cako ki 1989 nyo i cik pa Ceng Abicel, lwenyo adek ma jo mapatpat gutedo i nying loch pa Paapa gityeko nyuto gi i nyig lok 10 nyo i 15. Nyig lok man myero kiweyo calo gin acel ma mede piny, pien “Antiochus Magnus” acel keken nongo iye i lwenyo adek ma gityeko nyuto gi i gin ma otime matwal me nyig lok 10 nyo i 15.
Lweny adek weng tye i yore me poropheti acel keken, pien Antiochus Magnus obedo i lweny mag adek weng. Veso 10, ki Aisaia 8:8, gimiyo lajogi aryo me gutyeko pa Veso 40 i 1989. Veso 40 obedo gin ma giyaro kwede i Veso 10 ki i Aisaia 8:8. “Garacel, boti ki jo faras” nyutu tung aryo pa lwor ma oa ki i piny i Kacap apar adek me Ngec me Penyo. I agiki, ka United States obedo ka waco calo dragun, tung aryo peke dong Ripablikanizim ki Protestantizim. I kare meno jo ma gicwee ni “Protestant” bideny kacel ki Katolikizim, ki Ripablik ma Konistitusi binedoko dikitetesip. I kare meno, tung aryo pa lwor ma oa ki i piny gibedo twero me ekonomik ki twero me lweny. I Kacap apar adek me Ngec me Penyo, United States tero cik pi piny weng myero okwanye alama pa lwor me cato ki cayo, kede threat me tho. Tung aryo meno obedo “boti” pa Daniel, ma nyutu twero me ekonomik, ki “jo faras ki garacel” pa ne, ma nyutu twero me lweny.
1989 oketo lanyut ni, ka wacwako tyeko pa gin ma otime me lweny me Raphia ki Panium, ma kicweyo i nyig coc apar acel ki apar abic, dong myero watiyo kwede yore me nyutu lok pa lajwok acel keken ma kitiyo kwede me poyo 1989 ki oboto pa Soviet Union; pien Antiochus Magnus obedo i lweny adek weng ma kicweyo i nyig coc apar ki apar abic. Antiochus nyutu teko pa gari me lweny, bote, ki jofarasi; tek man i 1989 ne obedo Ronald Reagan, en acel i bot piresident aboro, ma agiki ne bende en me namba abic, ci kombedi en me namba apar aboro ma obedo i bot abiro abic.
Kaka Yesaya 23 waco, teko pa Papasi (dako malaya ma rwodi me piny otimo zina kwede) bino bedo ocwinyi i kare pa United States ka tye calo lwak me abicel i poropheti me Bibilia. I 1989, United States, ma kitypo ne ki Antiochus Magnus, obedo teko ma Papasi otyeko tiyo kwede i lweny pa ne ikom jam me Ateisimu ma ogoyo ne bal ma kelo tho i 1798.
Lweny adek ma i ves 10 dok i 15 nyutu lweny ma tye i kom Rwot me North ki Rwot me South; Rwot me North, ma calo nyako me coyo pa Tyre ma ocany, tye katico ki twero ma timo lamok pa iye ka tye ka woto i dwogo twero pa iye kede kwanyo piny Rwot me ateisim—Rwot me South. Pok me kit ma con pa lweny adek ma i ves 10 dok i 15 pwonyowa ni, i lweny me acaki ki me agiki Antiochus Magnus obedo loyo; ento i lweny ma i tung, pe obedo loyo. Kit me poropes me 1989 me Ronald Reagan ki Pope John Paul II, kede boto piny pa Soviet Union, bino bedo ki rwatte i lweny ma agiki i mag adek, pien ves magi gin aye gik ma giyabo woko mapwod pe ki cigo pa Probeshon. Macalo ka ves 40 oyab woko i 1798, dok bene i 1989, ves en oyab woko i agiki, kacako i July 2023.
Nyutu pa Yesu Kiristo kikwanyo gono iye kare matin mapwod pe agiki kare me kica, ci kimedo kwede ngec madwong-loyo ni Yesu obedo me acaki ki me agiki, ci keken pol kare onyo nyutu agiki ki acaki. Kare me kica pi Adventism ogiko i Cik me Sande, ci piny ki kare matin mapwod pe agiki kare me kica Nyutu pa Yesu Kiristo kikwanyo gono iye. Kwena ma giko i wang odi ma kigengo me Cik me Sande en kwena pa Ywak me Odiyo, ma omiyo wang odi kigengo i Dwe me October 22, 1844 i gin matime pa Millerite. Ki kwanyo gono me 1798 i acaki pa vasa 40, ma bende obedo acaki pa United States calo lobo me ruoth ma abicel i porofeci pa Baibul, otiyo cal pi ki kwanyo gono me 1989 i tung kany pa vasa 40, ki acaki pa giko ma kato-kato pa United States. Ki kwanyo gono i 1798 ma otiyo cal pi 1989, nyutu witinisi aryo bot kwanyo gono pa kwena pa Ywak me Odiyo i 2023. Rek, ki gonyo adek pa en 1798, 1989 ki 2023, nyutu tic me iye me yweyo Virjin apar, ki rek me i woko pa lobo me ruoth ma abicel i porofeci pa Baibul.
Lweny ma kiweyo i lok me apar acel, ma onongo otyeko i Lweny pa Raphia ka Ptolemy oloyo Antiochus, nyutu coyo pa twero ma tye katic pi nying Papa; ma i lweny me kombedi gin Jo‑Nazi pa Ukraine ma gibedo i rwom ki lobo me Oropa i tung cen ma gin globalist, ma gumedo rwom me EU, NATO, ki gitye i rwom acel tutwal ki globalist me polotiki ki ekonomi pa United Nations. Ka Antiochus Magnus onongo tye i lweny adek weng, ki nyutu twero ma tye katic pi nying Papa ma tero lwak bot rwot me tung kiir, ento dong niningo romo bedo ni en United States i 1989, eka en Jo‑Ukraine, calo ma nyutu i Lweny pa Raphia, eka dok en United States ka Lweny pa Panium? Lok me apar obedo lacet me lok me apar acel nyo nywako i apar abich, pien tyeko ne i 1989 omiyo cal pa kit poropheti pa acel i lweny me proksi adek. Ngo en adwogi pa poropheti me miyo Antiochus en twero me proksi pa Papa, ento pe ki tero United States i lweny adek weng?
I gin ma otime con i lweny pa Ukraine, ma yore ne calo lweny pa Raphia, United States otyeko tiyo kwede Nazi pa Ukraine calo twero ma tiyo i tunggi, i con acel keken ma United States tye ka cweo kica pa Papat, twero ma, pi kare weng ki keken, tiyo kwede twero ma tiyo i tung me timo tic marac pa ne.
Me miyo lagam i lapeny me twero me tiyo i tung pa ngat mukene i tyen lok apar dok i apar abic mito kwano me nyutu anyim ikom kit pa Antiochus macalo alama. Lweny Diadochi obedo lweny mapol-opol ma otime ikare 323 dok i 281 BC, i bot jo Diadochi (i leb Girik ‘jo maluwo’)—ludwong me lweny ki jo maluwo pa Alexander Madwong—ma gicako lweny pi cing pa lobo madwong pa en kun en otho i 323 BC. Antiochus ma acel obedo Antiochus I Soter, wod pa Seleucus I Nicator, ma en acel ki jo Diadochi pa Alexander (jo maluwo), ma ocweo Cing Seleucid.
Nying Antiochus twero nyutu bedo ni ngat ma ocung i kabedo pa mukene me konyo. Antiochus obedo cal pa Rome, kede Rome pa Pope obedo Antikristo, ma tye ki cal maromo ki pa Antiochus. Antiochus, calo nying, onongo nyutu nyathi pa ngat ma ocako Lobo pa Seleucid, ci i bedo man Antiochus ocung i kabedo pa wu pa en; ocung calo lalingo pa wu pa en. Sister White oyaro ni Satana kacel ki Pope gin Antikristo, kede owaco ni Pope obedo lalingo pa Satana i piny. En odwogo obedo nying me dul pa rwot ma lamal i Lobo pa Seleucid, i but mo pi kube kwede ki Antiochus I Soter kacel ki boma Antioch, ma gicako nyinge ki wu onyo nyathi pa Seleucus I. Pope obedo lalingo pa Satana, kede i cal, nying Antiochus nyutu calo lalingo pa wu pa en, ngat ma ocako lobo pa tung maloyo ma oketo dul pa rwotone i Babilon.
Bang tho pa Alexander ma Madit i 323 BC, lwak pa en ogeme woko i bot jo Diadochi (jo ma obino lacen). I nyiko pa Babylon (323 BC), ki miyo Seleucus cokki kabedo me ladero pa Companion cavalry (kabedo me lweny ma tye ki rwom madit) i wang Perdiccas, regent pa lwak pa Alexander. Dong i 321 BC, ki miyo Seleucus satrap (lami piny) pa Babylonia i kare me nyiko pa Triparadisus, i kom tho pa Perdiccas ki lok me keto mapol i bot jo Diadochi. I 316 BC, Antigonus I Monophthalmus, Diadoch mukene, omiyo Seleucus obalo Babylon pien teko pa Antigonus onongo tye ka medo. Seleucus onongo oywako kuc i bot Ptolemy I Soter i Egypt. I 312 BC, Seleucus odwogo i Babylon ki lweny matin ma Ptolemy omiyo. Okwanyo piny jo lweny pa Antigonus ki odwogo ocako cwako Babylon, ma nyutu cako me kabedo me teko pa en. Gin man pup kitamiye calo cako pa Lwak Seleucid, kede 312 BC calo cako pa Kare me Seleucid i pito me mukato.
Nying Seluecus obiro ki leb Greek, kiti i cuk me lok selas (σέλας), ma nyutu ‘ler’, ‘lunyuto me ler’, onyo ‘nyutu me mac’. Nying eni nyutu ler madwong onyo lunyuto, rwate maber pi ngat lapir madit calo Seleucus I Nicator, ngat ma ocako piny pa rwot me Seleucid, ki ma bedo cal pa won ma onongo obedo ngat ma kelo ler i polo.
"Me gwoko lonyo kede luor pa piny, Kanisa onwong'o me yaro kica ki kony pa jogi madwong i piny; ci kamano, ka en ojwero Kristo, onwong'o cweyo luor ki geno bot laloc pa Lakworo—Episikopo pa Ruma." The Great Controversy, 50.
Antiochus Magnus obedo lakwak pa twero pa Popi, macalo ka Popi obedo lakwak pa Setani. Cal pa Antiochus weko ni lakwak pa twero romo bedo mapat-pat, macalo ka obedo Popi mapol. I 1989, Reagan obedo lakwak; i 2014, Ukraine o dong obedo lakwak pa United States; kede i lweny pa Panium, Trump obedo lakwak. Reagan obedo ma acel, Trump obedo ma agiki, kede Zelenskyy obedo goba i tung.