Gin ma otimore i Daniel 11, lok 16 ki 22, cako kede giko ki ranyisi pa cik pa Sande. Pien cako ki giko pa rek tye acel, eno nyutu cal pa Kricito, calo Alpha ki Omega. I poro me nabi, mito ni lok 16 obed rwate ki lok 22. Ka man kityeko, en cwalo kit ma otimore i piny ma lamal, ma rek pa Makabee nyutu ne, i kit ma otimore me lok 10 ki 15.

Makabeo

Lweny me gonyo pa Makabee nyutu higa 22 ma ocako i 1776, ci ogiko ka United States obedo dugu ma namba 6 i poro pa Baibul i 1798. Man nyutu ni namba 22 obedo lok pa con ma kicobo pire tek ki kare me agiki i 1798, ma en aye kama Daniel 11:40 ocako.

Kube pa namba 22 ki 1798 tye ma pire tek me nyutu. Golo cing pa Makabeo, kun tito golo cing pa Amerika, omiyo golo cing aryo pa piny ma lamal (ma matye tutwal ki ma pa Tipu) calo golo cing ma okwero kit me tero kuc pa Seleukid ki pa rwodi pa Yurop, kacel ki kit me tero kanisa pa Girik ki Loma. I acoya me gin macon aryo, Girik ki Loma gitito rwot me tung bor.

Rek pa Makabee ki nyutu i cik 23, ento en nyutu lok pa mukato ma ocako higa 33 i bang Panium me cik 15, ci i con me Pompey i cik 16 ma loyo kacel higa 100. Rek eno ogik i lawi pa Kurusi, lawi ma okato i 70 AD, ento kare me lawi eni kicoyo pire keken calo “Kurusi” i cik 22. I kit pa lanen, rek pa Makabee, ma nyutu piny marwate ki 1776, ci i 1798 ki dul me Hasmonean, ci kun bene dul me Herodian okato i Kurusi ki 70 AD, ogik i cik 22; kede ocako kwede higa 22 ki 1776 okato i 1798. Higa 22 ki 1776 okato i 1798 bene nyutu calo higa 22 ki 9/11 okato i 2023, ma kityeko nyutone calo ndalo 22 i Daniel 10. Rek pa Makabee cako kede “22” kede bene ogik ki “22”.

Rwodi pa Loma angwen

Coc 16 dok i 22 nyutu maber rwodi pa Roma angwen, kede gitye calo rek mukene piny i coc megi. Rek pa Maccabee kiketo i yore me cik ma lubo ni ‘dwogo dok ki medo madit’, ento rek pa Roma kicoyo ne oyot i coc. Pompey oloyo geng aryo me gengi adek, kun Rome okato i kom rwot calo dugu ma angwen i lamal pa Bibil, i lweny me Actium i mwaka 31 BC. Bang en, Julius Caesar, Augustus Caesar ki Tiberias Caesar gubino anyim. Pompey obedo ladit me lweny, kede alama adek ma ogiko gityeko kube kacel calo rwodi madit.

Agiki pa rwodi angwen otho i rek 22, i kare ma Kiristo obedo i salaba; en aye omiyo myero wa kawo agiki pa rwodi angwen pa Loma dwogo bot cik me Sande me rek 16. Ka wa timo man, Pompey binenyutu acel pa gin ma nyutu yo angwen; ma angwen ma agiki orwate ki cik me Sande me rek 16. Rek 16 binenyutu ki Tiberias Caesar, ci lweny pa Panium me rek 15 binenyutu ki Augustus Caesar, lweny pa Raphia i rek 11 binenyutu ki Julius Caesar, ci man nyutu ni Jenerol Pompey obedo rek 10 ki 1989.

Man nyutu ni “rek ma kipiri” me lok me piero angwen pa Daniel apar acel, en aye rek ma cake ki opyero woko pa Soviet Union i mwaka 1989 oko i “cik me Sunday” me lok me piero angwen acel, kimego ne ki rek adek me porofesi ma kityeko nongo gi i rek ma kiketo ki lok me apar oko i piero aryo adek. Makabee, ludito pa Loma, ki lweny adek pa lwak pa Loma ma otiyo kwede calo lacwaki.

Man en kare adek ma an abino botu. I leb pa laneno aryo onyo adek, lok mo keken obi cungo. 2 Korint 13:1.

Lweny Adek ma kitiyo kwede jo mapat pi gi

Rek 10 nyutu agiki me Lweny me Siria ma angwen, ma otime i mwaka 219 dok bot 217 me anyim Kristo; i kare meno Antiochus III Magnus (Malit) ocungo lwak odoko kacel pi lweny me rek 11, ma en Lweny me Raphia, ma binen yaro ne ki Julius Caesar. Rek 10 bende nyutu poto me Soviet Union i 1989, calo ma kiyaro i rek 40, kede Pompey rwate ki tuk me kare meno. Rek 16 nyutu loyo piny maler me Juda, ma tye ka yaro “Sunday law” i United States; ento Pompey bende rwate ki 1989, kede i 1989 Lomo manyen oloyo lapok kin mamege ma acel, ento i timo mano, kacel ki meno, en bende oloyo i cwiny Amerika me Protestant, ka owiro Ronald Reagan wek ocako kube ma i mung kwede piny maler. Kube ma rwot obedo kwede lalia me Lomo nyutu kwor me cwiny.

I 1989 ni, lut pa Roma ocako wot woko ki higa 70 ma obedo iye me timo kit pa lut ki rwodi weng pa lobo. Rwot ma acel en United States i 1989, pien United States bene kitye calo Ahab, ma onywako Jezebel, ma en lut pa Tyre i Yesaya 23.

किंतु उस दिन ऐसा होगा कि सूर सत्तर वर्ष तक भुला दिया जाएगा, एक राजा के दिनों के अनुसार; सत्तर वर्ष के अंत पर सूर एक वेश्या के समान गाएगा। वीणा ले, नगर में घूम, हे भूली हुई वेश्या; मधुर राग छेड़, बहुत से गीत गा, ताकि तुझे स्मरण किया जाए। और सत्तर वर्ष के अंत के बाद ऐसा होगा कि यहोवा सूर की सुधि लेगा, और वह फिर अपनी मजदूरी की ओर फिरेगी, और पृथ्वी के ऊपर संसार के सब राज्यों के साथ व्यभिचार करेगी। यशायाह 23:15–17.

Lawi ocweyo ne woko i "kare me agiki" i 1798, ka onongo ojwako rwate ma kelo tho, macalo kit ma ki nyutu i rek 40 pa Daniel 11. I "kare me agiki" i 1989, ocako cawa me yec pa rwate ma kelo tho pa en, kun timo tic me lawi ki lwak ma bino obedo ma me acel me miyo kiketo i piny alama pa twero ne. Lwak eno ki ranyisi ne Ahab, kacel ki Faransa, ma oketo twero pa Paapa i kom pa piny i 538, kacel bene obedo lwak ma me acel ma oketo kony i cako dwogo malo pa twero pa Paapa. Pi kit man, gimiyo gi nying ni "otino me acel me Kanisa Katoliki," kacel ki "nyako madit me Kanisa Katoliki." Faransa ki Ahab gi weng nyutu tic pa United States ki 1989 dok obot cik me Sande.

I Yesaya 23, dako me kwo marac pa Tyre, ma bene obedo dako me kwo marac pa Revelation 17, ma i wi me anyim gicoyo “Babilon Madwong”. En “kicweyo woko” i gin makato pa United States, cako i 1798, ka Paapasi ocung’ woko bedo pinyruoth ma namba abich me poropheti pa Bibul, le me nam i Revelation 13. Eka United States ocako rwom ne calo pinyruoth ma namba abicel me poropheti pa Bibul, calo le me piny i Revelation 13. I agiki, United States obedo ruoth me anyim ikin ruod apar i Revelation 17. Gin makato me alama pa “higni 70,” “nino pa ruoth acel,” nyutu higni 70 ma Babilon orito piny calo pinyruoth acel me poropheti pa Bibul. Man nyutu calo gin makato pa United States ki 1798 nyo i “Sunday law,” ma kede rek ma i woko pa gin makato pa Amerika ginyutu gi tung’ pa Republican, ki rek ma i iye ginyutu gi tung’ pa Protestant. Tung’ aryo magi nyutu cwiny pa Konstituson ma yubo yero keken tic pa lobo ki tic pa kanisa, ki gin kom lok pa anyim pa Amerika.

Higa 70 gityeko cimo ne pi lut pa Tiro wek en opotho i wii jo; pi kare me agiki i 1989 oko i Cik me Sande, en ocako wero. Ocako ki rwate me mung, ka ocako kwanyo woko dini pa Protestanti i Amerika, ki okobo piny kit me politiki pa rwot me tung’ cen ki poto woko pa Soviet Union. En obedo kare me higa 70 ma otum i gin matime ma ka Antiochus Madit ocung i te me kare me higa 17, ma gityeko poko i 10 ki 7, ma ka gityeko kete pire keken obedo “70.” I cako pa higa 250 me iwoko ma ogiko i cane ma i mede Raphia ki Panium, nyutu me cawa me iyie pa higa 2,300 ocako ki “wik 70” mapoko i jo Daniel. I agiki pa wiki 70, i 34 AD, Isirayeli macon oyweyo woko matwal ki Lubanga calo jo me kwena ma oyerogi, ki Lubanga dong odonyo i nyom ki nyare me Kirisitiani, ki dong ocako pungo iye bot jo ma pe Yudaya.

I 207 BC, Antiochus tye i tung cen me “seventy”, ka nyutu giko me kit pa lwak ma oyero piny pa rwot ne bedo “glorious land”, ma iye Lubanga oyero me cwalo malo Israel me kombedi. Giko me United States bedo pinyruoth me namba 6 i cik me Sande, obedo giko me “mwaka 70” pa Yesaya. Rek pa mwaka 250 me Antiochus tye ka nyutu giko me kare me “probation” pa tung me Republican pa United States, i anyim matin me cik me Sande me lur 16. Mwaka 2300 ma ogiko ka “judgment” ocako i 22 October, 1844, nyutu calo kare ma “judgment” obi giko i cik me Sande. Mwaka 2300 ocako ki cab 70 ma nyutu giko me Israel “literal” calo jo ma Lubanga oyero. Giko me kare weng pa mwaka 2300 ogiko kwede giko me tic me Protestant, ento tic me Advent omede nyo orweny i cik me Sande. Ka dung ma kigamo pa 1844 gitimo doki, dungu obi gemo ikom tung me Republican, tung me Protestant, ki lewic pa gamente.

Bedo pa Antiochus ikin kare me apar ki abiro en bedo i agiki me kare me tem pa iye; kare me tem pa lwak pa United States, ma obedo lewic me piny, giko i cik me Sande, ento kare me tem pa lec pa Republican giko mapwod cik me Sande obi.

Yesu owaco bot en, ‘An pe awaco bot in nyo kare abiro; ento, nyo kare 70 × 7.’ Matayo 18:22.

Lok ma gicoyo ni "70 dok 7" en aye kabedo keken i Bibul ma namba gicoyo gi "dok" i kit man. "70 dok 7" en aye higa 490 ma "kigero" pi jo pa Daniel. En aye sabiiti 70 ma ocako 2300, i agiki pa higa 250 ki kacako acel keken, Antiochus obino i wang 10 ki 7. Antiochus Madit kany omako kabedo i yore agiki pa lok me cocne i daraama ma lamal pa lweny madit.

Wang-od ma kigengo i 1844 nyuto calo wang-od ma kigengo ka cik pa ceng Sande, ki mapwod pe ka cik pa ceng Sande ma i coc 16, kare me higa 7 cako ka Antiochus nyuto agiki pa lobo pa rwot ne, ci lobo pa rwot ne otieke i agiki me higa 7. Kare me higa 7 nyuto calo kare me temo pa cal me lagony, ci kare ne cako i cik pa ceng Sande ma acel i 321. Ki mapwod pe me cik pa ceng Sande ma acel, ma nyuto calo cik pa ceng Sande ma agiki, tye kare me higa 10 ma cako ki “edict”. Ka i “edict” me 313, temo ma nyutu ki higa 10 cako, ci Antiochus keto cik pa ceng Sande ma acel, ki kare me “probation” pa lat me “Republican” otieke. Ka i agiki me higa 7, Panium kede cik pa ceng Sande obino, kelo yeko pa anyim kede cen i higa 330.

Pompey

Pompey oloyo piny ma maleng i verse 16, kono i kare me mwaka aryo, aa ki 65 dok i 63 BC, Pompey, i tyeko lok me Daniyel 8:9, keken oloyo "Anyim" ki "piny [ma maleng]", me nyutu calo loyo mar aryo i verse 40 ki i 1989.

Gengo ma adek pa Ruma ma pe yaro Lubanga kityeko otimo ne ki Augustus Caesar, ma ngat ma gicoyo ni ocako kacoke pa Ruma ma me cik ma acel mamego Triumvirate, ma nyutu yubu ma adek me cik i Ruma. En aye i alama me yoo ma adek pa ladit pa Ruma ka yubu ma adek me cik kicoyo pire tek i gin mukato pa Ruma. En aye i cik pa Sande i wii lok ma namba apar abicel acel ka yubu ma adek pa diraagon, le ma lamal, ki laneno ma bul kicono, ka bene layeny pa tim marac kityeko cweyo odoko i kabedo pa iye i Sinar, macalo kit ma Sekeria onyuto ne.

Augustus Caesar oyubo Triumvirate pa Roma ma gamente ociko i cik, ma me acaki; ento jonyutu me history gityeko yero ne “Triumvirate aryo”, pien Julius Caesar bene oyubo Triumvirate, ento pe onongo obedo Triumvirate ma ociko i cik pa gamente pa Roma. Rwom pa Julius ki Augustus Caesar, calo alama pa lonyo me adek pa dragon, beast ki lajok ma pe atir i kare ma cik me Sunday bino i kare manok, kiketo ki calo man: Julius i cako me wot me tero cik me Sunday, ki Augustus i agik. Rwom man mar poropheti bene ginyutone ki cwaro pa Cestius i 67, ma i anyimne ki bino cwaro pa Titus. Julius en Cestius, ki Augustus en Titus. Julius ki Augustus ginyuto lonyo me adek, ki Cestius ki Titus ginyuto cwaro.

Kare ma kec pi cik me Sande cako ki porofeci i 313, obedo i edict pa Milan. Eka i 321, i dyer me kare me mwaka apar abiro, cik me Sande ma acel o aa. Kite adek me yibu pa lobo pa rwot i East ki West, ma nyutu yibu i United States i bot dano ma gamo mark of the beast onyo seal of God, ki bot dano ma pe gamo, obedo i 330. Tye cikke me Sande mapol ma kelo bot cik me Sande, ki 321 nyutu cik me Sande ma acel, ma kelo bot cik me Sande ma agiki i 330.

Pe calo mwaka 250 pa Antiochus, mwaka 250 pa Nero nyutu kare me mwaka 8, i tung cen pa cik me Sunday ma acel, ci dong mwaka 9. Rek i rek, Antiochus ki Nero ginyutu kare aryo ma ki yaro ki alam me yo adek. I rek aryo weng, alam me yo ma acel ki ma agiki gin acel keken: cik pa acaki ma ki miyo alam pa nyom ma ogiko ki golo nyom, ki lweny i bot Rwot me Bor ki Rwot me Cen i acaki ki i agiki. Cik me Sunday ma acel me 321 i tung cen myero obedo kama Antiochus ocung. En ocung i agiki pa yub me temo ma ki yaro ki mwaka 10, ci yub me temo nyutu ni Antiochus obedo namba 8 ma odoko aa ki i namba 7, ka en tye ka timo cal pa nyama ma obedo namba 8 ma odoko aa ki i namba 7. Ka cawa acel keken, 144,000 gikweyo i yub me temo, ki giyiko ki Kanisa me Laodicea ma namba 7, dwoko obedo Kanisa ma namba 8, me Philadelphia.

Kare ma acel me cik me Sande, cako keto cal, kede otum i cik me Sande ma kinyutu i Revelation apar adek, versi apar acel, versi ma nyuto ni cako pa United States tye calo lamb, ento otumone tye calo dragon. Apar adek obedo alama me wasi, kede, i kit me versi apar acel, United States ka waco calo dragon, en aye alama pa lanyut; ento alama pa gin ma tye ki muhuri pa Lubanga obedo namba apar acel. Revelation 13:11 nyutu yubu pa gin ma gamo alama pa lanyut onyo muhuri pa Lubanga i kare me cik me Sande, ka United States waco calo dragon.

Kare me tem pa cal pa ligangla tye ki alama ma atir ma nyutu bino ne, kede bene nyutu calo agiki pa ne. Cak ki Nuh nyaka i Cer pa Turumpet, Lubanga pe loko; con con En kwano kare me tem i anyim bino ne. Kwano pa En nonge i lok me porofeti pa En. Adventist mapol (ani atamo) pe ngeyo ni i kwanyo pa Jerusarem ne obedo ki mako lweny aryo, onyo ni ceng me kwanyo agiki ne obedo ceng acel keken i higa ma Nebukadnezzar okwanyo Jerusarem ki ot pa Lubanga i kare ma acel—alfa. Gin bene pe gene ni mako ne ocake i cer maleng ki ogiko i cer maleng, onyo ni kare pa mako ne obedo higa adek ki nus. Ka pe ginenge gin man, ento calo ni pe gibineno ni Julius Caesar nyutu cako pa kare me tem pa cal pa ligangla i nyutu ma opong maber. Ka awaco ‘nyutu ma opong maber’, bedo ni agiki pa timone.

Kare acel en nyutore ki 1888 oko i Cik me Ceng Abicel, ci doki ki 9/11 oko i Cik me Ceng Abicel; ento tyeko opong atata pa kare me poropheti me keto cal pa nyama, macalo kit ma ki nyuto ne ki Constantine Madit i kare ki 313 oko i 330, cako i buk me purezidenti pa purezidenti ma namba aboro ki cen i Kare me Agiki i 1989.

Kacel ki cik me Sande ma acel, kare me temo ikom Sabat ki Sande yabo woko i kare ma kiloko kwede higa 7 pa Antiochus. Higa 7 pa rek pa Antiochus ka iyaro gi ki higa 9 pa rek pa Nero rwate ki 63, kadong i 63 BC Pompey oloyo piny ma maler i tyeko me rwom 16 me Daniel 11. Ikare me cik me Sande, rwodi 9 bi yie ni United States obedo rwot matwal i bot rwodi 10 ma giyie me miyo pinygi bot dako lacer pa Tire, kun bino timo lacer ki rwodi me piny weng.

Ki rwom ki yore me poro pa lanabi ma tye iye i lok me cal pa nyako apar ma pe gicako cobo, nyom pa lewic ki lanabi ma pe atir onongo ogiko i 1989; ento i cik me Sande nyom en ogiko woko. Fractal pa gin mukato en obedo kare pa kom bot jo tye gi ceng ma ocako i 2001, i 9/11. Ki kiwoto ki ka acel nyaka i cik me Sande, cawa me temo me cal pa lewic, ma en bende obedo cawa me keto muhuri pa 144,000, kom kiketo bot jo pa lagam pa Lubanga, ci bot piny ma gitye iye i piko pa lagam ma Lubanga omiyo Abraham. I kare eno, bal pa Seventh-day Adventist pa Laodicea kiketo kom bot ne, ci bang’en gin ma giwaco ni gin nyako ma pe gicako cobo bende kiketo kom botgi. Macalo kamano, tung’ pa Protestant kiketo kom bot ne, ki i cawa ma acaki ma gang Democratic me tung’ pa Republican onongo kiketo kom botgi nyaka i 2024; ci kombedi kom bot jo Republican me tung’ pa Republican tye ka time. Lwak me konstituson obedo lewic ma kobo tung’ aryo, ci kiketo kom bot ne i cik me Sande.

Ki 1989 dok i bot cik me Sande, onyutu i fraktal ma aa ki 9/11 dok i bot cik me Sande; ento tim ma opong weng me tero cal pa lewic, obedo i puresidenti ma aboro ma obedo pa abiro. Higa apar abiro pa Nero obedo fraktal me lok me mukato ma aa ki 9/11 dok i cik me Sande. Higa apar abiro pa Antiochus en keken. Nyome pa Reagan ki alyansi me i mung opong woko ki alyansi ma oyab i wang i kare pa puresidenti ma aboro. Mambere pa nyome pa Alfa ki Omega oketo cal pa ne ki Patriot Act i 2001, ka cik pa Lenglisi kiloko odoko cik pa Roma. Nyome pa edikt pa Milan omako lanyut me cako me tim ma opong weng me tero cal pa lewic. Kit pa ne kiketo piny i kit pa nyome pa nyako maleng apar, ki onyutu nyome ma pe atir ma time i kare pa nyome ma atir.

Kare me tem me cal pa le ma pire tek tyero “tem” ma myero wa otyeko ne mapwod kicimowa. Ot pa Lubanga kityeko otam ma acel, ci i cik me Sande, joma tye i woko pa ot pa Lubanga bene gityeko otam. Kare me tam me agiki, kun i ot pa Lubanga ki ci bene i lwak madwong, cako ki cik me Sande ma acel. Bityeko bedo cik me Sande ma acel i Pot Buk me Amerika, ma bityero cako pa tyeko ma opong maber ki me agiki pa kare me tem me cal pa le ma pire tek, ma pi con gum i cik me Sande ma tyeko lok me Yabo pa Jwani 13:11. Cik me Sande eno obedo cik me Sande ma agiki i piny maler. Cik me Sande ma agiki i piny maler obedo cik me Sande ma acel i piny weng, matyero kare me tem me cal pa le ma pire tek pi piny weng. Kare me tem pa piny weng cako i cik me Sande i Pot Buk me Amerika i coc apar acel pa pot buk apar adek. Ka Pot Buk me Amerika “owaco” calo nyoka ma pire tek i cik me Sande ma tye ka bino con, coc apar aryo ki malubo i pot buk en gityero kare me tem me cal pa le ma pire tek pa piny weng.

Pien obedo kamano, lok pa janabi me higa 250 pa Nero, ma otyeko kwede higa 17 ma ocake ki cik ma kiteo i 313, ci bong en obedo cik me Sande ma acel i 321, kede i 330 nyig pa tung chieng ki tung ceng, obedo gin ma pire tek me neno. Yore adek pa rek pa Nero tiyo ikom lubo; Nero obedo cal me lubo, ci kare me higa 250 oturo cal pa kanisa pa Smyrna, ma otyeko i 313 ka kanisa me kompraiz obino. Yore ma adek ocimo tyeko pa lobo pa rwot; kono ka kinwalo ne bot United States, oturo cal pa Cik me Sande kede loko woko ki lobo pa rwot ma 6 bot 7 ki 8. Ka kinwalo ne bot lobo weng, alama ma adek obedo tyeko pa tem pa dano, ma kityeko turo calo ki tyeko pa tem pa United States i acaki pa kare me tem pa cal pa le marac pa lobo weng.

Man aye pingo Augustus Caesar, ma obedo adek i rwodi angwen me Roma ma gikwanyo bot Cik me Ceng abicel, ma kinyutu ki lacar, macalo kit ma kiketo i rere 22, romo nyutu lacar, ka bene Tiberias obi lubo iye, ma bene nyutu lacar. Cawa me tem me cal me Beast obedo tem me tung aryo ma acaki temo piny, ci paka temo nam. Piny obedo United States, ci nam obedo piny weng.

Tem pa cal pa Beast timo ni alama obed aryo-aryo; ka Alfa pa kare ma aryo en bende Omega pa kare ma acel. 321 obedo cik me ceng Sande ma acel i histori me poropheti, ci i higa 17 ma nyuto kare me tem pa cal pa Beast, 321 obedo cik me ceng Sande ma acel i United States of America ma kelo i cik me ceng Sande ma en Omega pa kare me tem pa cal pa Beast i lobo ma maleng. Ento 321 bende obedo cik me ceng Sande ma acel pi lobo weng, ci higa 321 nyutu acung pa cako ki agiki pa kare me tem pa cal pa Beast. 313 obedo cako, ci cako en aye amri, ma tye cal pa cik me ceng Sande. Higa 17 pa Nero nyutu kare ma cik me ceng Sande tye ka medo-medo nyo i agiki pa kare me tem pa dhano.

Cik ma kigolo otito calo cik me Sande me acel, ma kelo i loro me kare me temo. Pompey ogolo piny Juda i rec apar abicel, tito calo cik me Sande; kede Julius Caesar ocweyo lonyo me rwodi adek me acel. Kadi obedo ni lonyo meno pe tye i cik, jo me gin acoya con gubaro ne calo me acel. Kit ma Julius Caesar otito calo i lonyo me adek pa cik me Sande, otito calo lonyo me rwodi adek ma tye i cik pa Augustus Caesar, ma Tiberias omede iye i lub. Rwodi angwen me Roma weng gitye tito calo cik me Sande, keken kare adek weng me mwaka apar abiro pa Nero bene gitye tito calo ne.

Pompey ongni ompong 1989; Julius ongni ompong cha∙dok chi∙prak; Augustus ongni ompong cha∙dok chikkol, aro Tiberias ongni ompong cha∙dok chikkal-sa. Cha∙dokrango Julius-ni golpo Egyptona uni songreangani aro Cleopatra-ko man∙chapa. Itihas Marc Antonychi ta∙rikta ong∙taia. Marc Antony, Julius Caesar-ko sot∙grikgipa somoio, maina Julius-ko kolmikro sakgni-gittam cholrangchi so∙otaha, uni mikkang chadenggipa dal∙begipa sipai ong∙achim. Sakgni-gittam Sunday law-ko mesokaha, aro Julius-ni sakgni-gittam cholrangchi siani, Sunday law-o songnokni bon∙kamani ong∙a. Unikode, Marc Antony, Augustus Caesar aro Marcus Lepidas, uni siani-ko so∙otgiminrangna ra∙sotna skanggipa rasmi Triumvirate-ko dakgrikaha. Uamangni saksa, chasonggittam bilrangoni Marc Antony, Egypt aro Cleopatra baksa Julius-ni gronggrikani-ko ta∙riktae dakna re∙baaha.

Ware Julius ama Marc Antony, labaduba waa calaamado u taagan Rooma, Cleopatrona waxay ahayd calaamad u taagan Masar iyo Giriigga. Iyadu waxay matalaysay xukunkii Giriigga ee Masar, kuwaas oo labaduba ah calaamado masduulaagga, halka Julius iyo Marc Antony ay yihiin calaamado bahalka. Maaddaama ay haweeney ku ahayd xiriirkaas, Cleopatra waxay ahayd kaniisadda, taasoo Julius iyo Marc Antony ka dhigaysa dawladda. Cleopatra waxay matalaysaa haweeney laba jeer laga soocay boqorradeedii Roomaanka ahaa ee ay jeclayd; marka hore 1798, dabadeedna dhammaadka wakhtiga nimcada marka ay ku timaaddo dhammaadkeeda iyadoo aan cidina caawinayn. Burburkeedii ugu dambeeyey wuxuu ahaa dagaalkii Actium sanadkii 31 BC. Guuleystihii dagaalkii Actium wuxuu ahaa Augustus Caesar, sidaas awgeedna waxaan aragnaa in Pompey uu ku dhintay Masar, Juliusna uu Cleopatra kula kulmay Masar, taas oo lagu labanlaabay taariikhdii Marc Antony, dabadeedna Augustus Caesar ayaa xiriirkaas ku soo afjaray Actium. Actium wuxuu tilmaamayaa sharciga Axadda, waayo dagaalkii Actium ayaa ahaa meeshii caqabaddii saddexaad ee Rooma laga qaaday, waxaana Roomaankii jaahiliga ahaa ee boqortooyadu bilaabay inuu xukumo saddex boqol iyo lixdan sannadood, taas oo ah dhammaystirka Daniel 11:24.

Pompey omako kikwanyo aryo ma acaki, ci Augustus omako kikwanyo ma adek.

Ki bot acel me gi o aa woko lawot matin, ma odoko madwong tutwal, i tung South, ki i tung East, ki i tung piny maber. Daniyel 8:9.

Pompey obedo 1989, alama me yo mukwongo ikom teko me politike adek ma Ruma me cawa ma tin myero oloyo ka bal ma ketho ne tye ka ogonyo. Teko magi en aye Soviet Union, dong ki United States, kede buki United Nations, calo ma kikwayo i Daniel 11:41. Lweny me teko pa papa obedo me politike kede me dini; kede, i kit poropetik, teko me dini pa United States ogoyo woko ka kube ma i mung pa Reagan ki Papa John Paul II otyeko. Agiki ma papasi mito cano tye kwede gikwero me politike adek kede teko me dini adek. I 1989, gin acel ki teko me politike adek okwanyo woko; Protestantism, kaka lok mamego bedo ni “kwero Ruma”, bende okwanyo woko ki Rais pa United States i kit lok acel man. Teko me politike adek en aye Soviet Union, United States, ki United Nations; ento agiki me dini en aye Protestantism, kacel ki dini mapol pa dragon, ma gi weng kicono calo spiritualism. Dini adek ma gimiyo lobo odonyo bot Armageddon en aye Protestantism ma obir woko, Katolik, ki spiritualism; kede lweny me iye pa teko pa papa ikom tam me “conservative” ki “liberal” i kanisa gi, kacel ki poto pa “orthodox Catholicism”, obedo gikwero me dini acel, kede gikwero aryo me dini ma Katolik myero oloyo en aye Protestantism ma obir woko ki spiritualism. Protestantism okwanyo woko i 1989.

Ka lweny mapol me i kine pa Katorika, ma kityeko nyuto gi i porofesi mapol pa Katorika ma ki oo ki i kwena pa Fatima, giyabo woko gi ki i temo pa en me loyo teko me dini ma tye oko ki dini pa en keken, ento loyo pa en ma Alfa i kom Protestanti obedo alyansi me imung pa Reagan, ki loyo pa en ma Omega obedo alyansi ma olare i 2025. Lweny pa en ki kanisa me Othodoksi bene kityeko nyutu gi ki oo ki loyo me acaki i 1989 nyo i loyo me agiki i Panium.

Pompey rwate ki 1989, ki gonyo aryo pa en i ‘bor me chieng’ ki ‘piny maber,’ macalo Daniel oyero-gi i lut 8, nyig coc 9, giyaro calo tyeko me lamo ki me politika pa Papasi i tung Soviet Union ma con, ki tyeko me lamo ma kacel i tung piny maler pa lamo Protestant ma ginyuto. Julius Caesar bi golo lweny i Raphia, macalo Antiochus III otime, kede macalo Zelenskyy bita. Julius obedo gin ma kitito i nyig coc 17, 18 ki 19, ci Augustus Caesar ocung calo ngat me ywayo cere. Tiberias Caesar obedo i kom loch i cawa me lacar; eka Tiberias obedo cik me Sande me nyig coc 16.

Ojjo waŋa Augustus ni Panium oŋ ayaad cing agaan ki verse apar wiye̱l, kadi lweny Raphia ma verse apar ki achiel ni Julius. Lweny Panium en lweny maruok mar piny mar adek, ma chako matin kapok cik mar Sunday mar verse apar ki auchiel; to bangʼe oluwo lokore ni lweny mar Actium. Panium ne en lweny mar lowo (United States), koro Actium ne en lweny mar nam (piny duto.) Augustus ochiwo cal e Panium e yo mar ruodhi angʼwen mar Roma, kadi en ne en jatelo ma adier e Actium. E Panium Antiochus ne otimo gi Misri, mane osiwore gi Roma, koro e Actium Augustus ne otimo gi Misri (Cleopatra) ma osiwore gi Roma (Marc Antony). Mano nyiso ni Pompey en jachiwore mar verse apar ji piero angʼwen nyaka 1989, koro Tiberias en jachiwore mar cik mar Sunday mar verse apar ji achiel. Julius Caesar nobiro e 2014 kane lweny mar Ukraine nochako kaka nachiwo cal gi lweny Raphia e higa 217 BC.

Man nyutu ni rek 17-22 cako i 1989 kede tyeko i Cik me Sande, ci gin lok pa kare ma rwate ki “lok pa kare ma kicano” me rek 40. Rek me poropheti pa Maccabees bende rwate ki kene ki “lok pa kare ma kicano” acel acel. Rek pa ludito pa Loma tye kanyutu Loma ma kombedi, le marac me Revelation 16, kede rek pa Maccabees tye ka tito piny ma rweny, lanabi marac me Revelation 16. Rek me lweny adek nyutu lamal i kom Ruoth pa tung cen, nyoka madit me Revelation 16.

Rek adek magi gitye ka yaro twero adek ma gicwayo piny bot Armageddon; i rek namba 40 giyaro gi calo: ladit me tung cen, ma obedo dragon; ladit me tung bor, ma obedo beast; ki kareta, jo me faras, ki yot, ma obedo lanen ma pe atir. Rek adek, acaki ki rek namba 10 dok i 23, gitye ka yaro twero adek i histori ma kikano i mung me rek namba 40; ki pe tye mukene mo, ento keken obedo yaro ma tye ka mede pa nyig lok adek ma giyaro i histori ma oyabe me rek namba 40.

Tyen me rwom acel

Lok me acel oo bot angwen nyutu ‘cawa me agiki’ i 1989, kede piresident aboro pa United States ocako ki kare eno, dok gityeko kwede piresident ma aboro (8) ma agiki, ma tye ki jami madwong tutwal. I lok angwen, rwot en obedo Rwot me lobo weng, calo ma kiyaro kwede Aleksanda Madwong, Rwot Ahab, rwodi apar me Fweny pa Yohana 17, duli apar me Zabur 83, ki piny apar ma kiketo piregi cal me lobo i lakub me acel woko me kwer pa Lubanga ki Abram i Cik me Acaki 15:18–21.

Ves 1 nyo 4 nyutu histori me 1989 nyo i rwatte me adek i kom cik pa Sunday i ves 41; ci gi rwate ki rwodi me Loma angwen, ki rek me Maccabees, kacel ki lweny adek me ves 10 nyo 15, ma kacel gi yubo histori ma okane me ves 40.

Lok 5 nyaka 9 gitito rek me poropheti ma nyutu maber gin matime ki 538 nyaka 1798, kacel bene gimiyo pulo me gin matime ki me poropheti pi ngeyo lwak me kar me agiki ma i lok 40. Pulo man oyaro lok 10 calo dwogo me gonyo pi gin matime pa lok 5 nyaka 9; kadong kamano, oter pulo me 1989. Man nyutu ni lok 1 nyaka 23 me Daniel 11 ginyutu rek me poropheti abic ma gitero rwate kwede gin matime ma kicoyo pa lok 40. Lok 4 me acaki gin pi Trump, Poresident me 8 ma obedo pa 7, ma kigero ni obedo Rwot pa rwodi me 10 i cing me 7 pa Revelation 17.

Rek namba 5 dok i 10 nyutu histori ma kelo bot 1798 ki mede bot 1989, ma en aye histori pa rek namba 40. Rek namba 10 dok i 15 nyutu histori pa lweny me proxy adek: ma acel ocako i 1989, ma aryo ocako i 2014; ci i 2015 presidente ma opong cente tutwal ocung’. Presidente ma opong cente tutwal eno, kwo iye okwanyone i 2020, ki i 2022 lweny pa Raphia omedo dwong’, ci i 2024 presidente ma opong cente tutwal odwogo, ki i 2025, wii pa le ki wii pa cal pa le, gi aryo onongo kiketo gi i kom.

Wa bi mede gin eni i coc ma obino.