Ka USSR opoto i 1989, Daniel 11:40 otyeko. Daniel 11:41 obedo Cik me Ceng Sapta i United States me Amerika, macalo Daniel 11:16. Ki 1989 dok i cawa me Cik me Ceng Sapta i United States me Amerika, Daniel 11:40 pe tye ki gin mo mukene. Poto pa USSR i 1989 bende kigamo ne i Daniel 11:10, ma i acaki otyeko ki Antiochus Magnus.

Antiochus III Magnus, rwot pa Seleucid ma “rwot me tung anyim,” obedo rwot aa 223 dok 187 BC, ki otemo me dwoko piny ma ne ogol bot Ptolemies (“rwot me tung acen”) piri Lweny me Syria ma adek (246–241 BC). Tic mamegi i Lweny me Syria ma angwen (219–217 BC) ne mito me dwoko Coele-Syria, Phoenicia, ki Palestine. I 219 BC, Antiochus owote i tung acen, okawo Seleucia-in-Pieria, Tyre, ki Ptolemais (Acre), me dwoko tyen me twero pa wang yie. I 218 BC, odonyo dok i anyim, okawo Philadelphia (Amman), ki opaco bot yange me Ejipt, ki cwiny ma mito dwoko piny pa Seleucid ma ne ogol nyaka i Gaza. Antiochus ocung woko wot mamegi i 218 BC, ka opongo gin ma ocako ki oyubu pi gonyo ma ojuko maber. Ptolemy IV Philopator, rwot pa Ptolemaic, okwanyo dul me lweny me pado kwede, ki ocweyo gi ki jo-lweny pa Ejipt. Lok me 10 me Daniel 11 oketo piny maber wot pa Antiochus man, me nyuto anyim balo pa USSR i 1989, ki obedo cal pa lok me 40.

Ento otino pa en ma ceke bi pore, kede bi cok lwak madit mapol; acel i gin bi bino nining, bi potho, kede bi donyo woko; eka bi dwogo, kede bi pore, nyaka i ot me cing pa en. Daniel 11:10.

Ka rwot me bor i vere 40 ‘opong woko ki okato,’ en rwate ki rwot me bor i vere 10 ‘tye ka opong woko ki kato iye.’ I vere aryo magi, gin lok pa Leb Hebru acel keken; ento giketo gi i loko leb ki tung mapatpat manok. En aye lok acel keken calo ma nonge i Yesaya 8:8.

En obi wot iyie Yuda; obi yuto kede obi kadho, obi nongo nyo i ngut; kede pako me bawa pa en obipongo piny pa in weng, O Immanuel. Isaiah 8:8.

Keken ikin lok adek tye ka nyutu rwot me i nget ma kityeko loye ki rwot me i anyim. Antiochus, rwot me i anyim, oloyo Ptolemy, rwot me i nget, kwer calo Sennacherib ne oloyo Yuda, rwot me i nget, kede calo rwot me i anyim i lok 40 ne ogwogo woko USSR i mwaka 1989. Lok adek, kacel ki tim adek me mukato ma gumoko lokgi, ginyutu “kare me agiki” i mwaka 1989. Erwate, lok 10 en 1989, kede lok 16 en cik me Sunday i United States me Amerika, kwer calo lok 41.

Tem apar acel dok cen i apar abic obedo rek me coc me Baibul, ma bene tye ki tim ma kiketo piny i kit ma otime con, ma nyutu alama me poro mapatpat i kit ma otime con ma okane i tem apar angwen. Pud pe obino cik me Sunday i United States me Amerika, ento lacen me 1989, lweny pa Raphia, ki gin ma otime lacen iye, kicoyo maber i tem apar acel ki apar aryo; ki lweny pa Panium kicoyo maber i tem apar adek dok cen i apar abic.

Cik pa Sande obedo cawa ma kicimo; pien kany aye ma bal ma kelo tho pa papasi kigedo, ci Popa dok odwogo i kom cing pa lobo. Twero ma kimiyo kany kityeko tito ne ki tero pa papasi i kom cing i mwaka 538, kede ki tero pa Roma ma pe yie i kom cing i lweny pa Actium. Ka Roma ma pe yie kitero i kom cing i kit me poroc, en oloro ki twero madwong pi mwaka 360. Ka papasi kitero i kom cing i 538, en oloro ki twero madwong pi mwaka 1,260. Ka bal ma kelo tho kigedo i cawa me cik pa Sande, papasi bino loro ki twero madwong pi dwe 42 ma tito.

Aneno wi pa en acel calo ma kilwate i tho; kede lwat pa en me tho ocobo; piny weng oyamo, gi lubo lam eno. Kede gi yweyo nyoka madwong ma omiyo lam eno teko; kede gi yweyo lam eno, ginywako ni, “Nga calo lam eno? Ng’a ma twero cako lweny ki en?” Kede kimiyo ne dho ma waco gin madwong ki makufuru; kede kimiyo ne teko me mede dwe 42. Revelation 13:3-5.

Wic 27 owaco ni ‘aryo’ pa rwodi magi:

Kede cwinye pa rwodi man aryo bibedo ki mito me timo tim marac, kede gibiwaco lok ma pe atir i mesa acel; ento pe binedo lamal, pien agiki pud bino i kare ma kicimo. Daniel 11:27.

Rwodi aryo i vese 27 gibedo rwodi i vese aryo me con, ma bang’e gi golo lweny pa Actium.

Eno bi yiko rwome mere ki cwiny ma tek ikom rwot pa cet ki lwak madit; kacel, rwot pa cet bi yubo pi lweny ki lwak madit tutwal ki ma tek loyo; ento pe bi mede: pien gin bi yik yore ikom en. En aye, jogi ma camo ki but pa kume mere bi balo en, ki lwak mere bi yek woko: ki jo mapol bi obo piny ma gubale. Daniel 11:25, 26.

Kamano, Muk 27 kelo gin ma pe rwate ma myero wa niang maber mapwod wa mede anyim. I Muk 24, "time" nyutu kare me higni 360 ma ocako i lweny me Actium kede ogiko i kare ma kicimo i higni 330.

Mfalme wa kusini katika vita alikuwa Cleopatra, aliyekuwa katika muungano na Marc Antony. Octavius alikuwa mfalme wa kaskazini ambaye angewashinda wote wawili. Kwa wakati uliowekwa (31 KK) wafalme hao wawili ambao hapo awali walikuwa wameketi meza moja na kuambiana uongo wangekabiliana wao kwa wao katika vita vya Actium.

Rwot aryo i mesa rwate ki rek me lwak Panium (lok me 13 dok i 15), ma tye cakala pa Antiochus Magnus ki Phillip me Macedon. Cakala ma otime con eni rwate ki cakala ma yito cal, ma kinyuto i nying Panium i cawa me Kristo—Caesarea Philippi. Cakala eni bende kinyuto i lok me 40, ka USSR kikwanyo woko i 1989 ki cakala i kin Reagan gi Pope John Paul II. Rwot aryo waco bwola botgi keken mapwod pe i 31 BC, ma rwate ki cik me Sande i United States, ki meno bwola gi otime mapwod pe i lok me 16, i kare me rek ma kinyuto i lok me 13 dok i 15, ma otyeko time i lwak Panium, higni 17 piny lwak Raphia, ki higni 137 mapwod pe Pompey oloyo Jerusalem i pung me lok me 16.

Ao verso vinte e oito, Octávio, o vencedor tanto de Cleópatra (o rei do sul) como de Marco Antônio, “voltará para a sua terra com grandes riquezas; e o seu coração será contra a santa aliança; e fará proezas, e tornará para a sua própria terra.” Uriah Smith identifica essas duas vitórias como Áccio, em 31 a.C., e a destruição de Jerusalém, em 70 d.C. O verso vinte e oito está, portanto, identificando uma história que se inicia na batalha de Áccio, a qual é o começo dos 360 anos, e a destruição de Jerusalém em 70 d.C.

Eka en bi dwogo i lobo pa en kede jami ma mite mapol; ki cwiny pa en bi bedo i kom kica maleng; ki bi timo tic madwong, ki bi dwogo dok i lobo pa en kene. Daniel 11:28.

Lok me agiki me verse 24 (bende pi kare mo keken) kun i matwal nyutu rek me lok me con ma ocake i 31 BC, kede otyeko i lok me agiki me verse 31 (bi keto gin marac ma tedo opuk), ma otyeko time i 538. Rek eno ocake ki lweny me Actium, ma nyutu cako me Roma pa lajwogi bedo lobo ki twero maduong’ keken pi mwaka 360. Rek eno otyeko i 538 kun Roma pa Papa ocako bedo lobo ki twero maduong’ keken pi mwaka 1260. I iye verse ki lok me con ma otyeko time kwede verse, kare ma kikwanyo i 330 nyutu poko i lok me con pa Roma pa lajwogi calo lwak me angwen me porofesi me Bibul. Inino ki kare me acaki me bedo lobo ki twero maduong’ keken pi mwaka 360, obed pi mwaka 208 me yubu-yubu ki opuk woko pa lwak, i anyim me Roma pa Papa okwako kom ludi calo ma kiwaco i verse 31 i mwaka 538. I rwom me verse aboro magi, keken verse 27 ni en ma nyutu otimo pa lok me con ma otime i anyim lweny me Actium i 31 BC.

Lok 27 nyutu oromo pa rwodi aryo i anyim “kare ma kiketo” ki Lok 29 nyutu “kare ma kiketo.” “Kare ma kiketo” pa Lok 27 en poc me kare me higa 360, ki “kare ma kiketo” pa Lok 29 en giko me kare me higa 360. Poc ki giko gi tye calo “kare ma kiketo.”

Medo twero pa Ruma ma lajwogi ocako ka ocongo bar me lobo ma adek, kama kiyaro i Daniel 8:9.

Ki bot acel me gi o aa woko lawot matin, ma odoko madwong tutwal, i tung South, ki i tung East, ki i tung piny maber. Daniyel 8:9.

Keto twero ocake i lweny me Actium, ka dong keto piny ma obedo anyim pa rwot me bor (Misri) ma ki kwano i vasi abicel me chapta aboro.

Giko pa loyo pa Roma me Kafiri kun obedo lobo-ruoth ma angwen i lok pa janabi me Bibiliya, otime i mwaka 538, ka Roma pa Papa oloo gik me bolo pa piny ma adek. Kare weng me mwaka 568 ma ocako ki Lweny me Actium nyaka 538, ocako ka Roma me Kafiri oloo gik me bolo ma adek kede bedo lobo-ruoth ma angwen i lok pa janabi me Bibiliya, ci ogiko ka Roma pa Papa oloo gik me bolo pa piny ma adek.

Macalo piny me angwen i poropheti me Bibul, rekede ma kilaro nyutu kare aryo: kare me acel obedo cawa ma Ruma omiyo wi kene malo, ci otera ki kare ma cwalo lok pa kabwolo pa Ruma. Cako me kare me acel me yiko malo, en bene cako me kare weng ma Ruma me pagani otyeko loyo calo piny me angwen i poropheti me Bibul. Kare me acel me yiko malo pa Ruma ocako ki cawa ma kiketo, ci otyeko kwede cawa ma kiketo; ci bene ocako ki keto kacel pa piny ma i wi bor ki piny ma i wi piny. Otyeko kwede pobo odoko but aryo: piny me Isit ki piny me Wesit. Ocako ki cawa ma kiketo ci otyeko kwede cawa ma kiketo, ci cako-gi ki tyeko-gi nyutu but me angwen pa piny pa Aleksanda.

Kare aryo ma gikweto i coc 27 ki 29 ginyutu alama me yoo me cako ki me tyeko, ma tito kare ma Ruma otyeko loyo weng ki rwom madit. I cik me Sande i United States of America, me tyeko kwede coc 41 ki coc 16 pa Daniel 11, ocako kare ma Ruma me kombedi obedo loyo weng pi dwe 42 me alama. Kare ma gikweto ma acel pa coc 27 obedo cik me Sande i United States of America; ki kare ma gikweto ma aryo nyuto kare ma piny ma ogiko i lobo gitimo kit pa United States of America ci gimiyo dwaro ni kikobo cik me Sande ma ogiko, ka kamano nyutu miyo dwaro yubo Sabat me kido i lobo weng.

Lamal aryo me porofeti gin: cik me Sande i United States of America ma kelo bot yiko pa cik me Sande i piny weng; ki cik me Sande aryo magi gin kare aryo ma kiketo i lok 27 ki 29. Kare me acel ma kiketo i lok 27 bene kinyutu ki calo cik me Sande pa Konstantino i mwaka 321, ki cik me Sande pa Paapa i Counsel pa Orleans i mwaka 538 nyutu cik me Sande me piny weng.

I kube pa cungu apar adek, apar angwen ki apar abicel, lweny pa Panium obedo gin matime ma tye anyim cik me Sande ma i cungu apar abicel acel. I iye gin matime eni, tyeko kube me rwodi aryo ma gibal lok me bwola botgi. Cungu apar adek oo i apar abicel obedo but me gin matime ma kinyutu iye i cungu apar oo i apar abicel acel. Cungu gii nyutu lweny me Siria ma namba angwen i cungu apar, lweny pa Raphia i cungu apar acel, ki itere me lweny eno i cungu apar aryo. Cungu apar adek oo i apar abicel ginyutu gin matime pa mwaka 200 BC, ka lweny pa Panium otyeko, kacel ki cawa ma Roma ma pe tye ki yore me gwoko Lubanga, ma kinyutu calo jo me kwalo jo pa in, odonyo i lok me poro.

Daniel 11:40 nyutu poto piny pa USSR i 1989, ki Daniel 11:16 nyutu cik me Sunday i Amerika me Potduk. Bung pa rwodi aryo, ma gi waco lok me bwoc bot-gi piri i kare ma kiketo—ma en lweny pa Actium—timo kamano i gin matime me Daniel 11:40, ma lubo i anyim kare me agiki i 1989 kendo tyeko i cik me Sunday i Amerika me Potduk. Daniel 11:27 obedo alama me yore i gin matime ma okane pa 11:40, ma otime i anyim 1989, ento piri i cik me Sunday. Bung ma i 11:27 obedo alama me yore piri i poko teko pa Roma i kare me cik me Sunday. Tye alama me yore mapol ma kelo i poko teko pa Papasi i 538, kendo alama magi bene otime piri i kare ma kiketo. Acel ki alama me yore ma aporo magi obedo cik pa Justinian i 533, ma otyeko lok me Daniel 11:30 ma waco “bedo ki ngec kwede joma gibo weko lagam.”

Lamalo me yore mukene ma kelo i kare ma kicim i gin mukato me Rome me pagani en: omwaka 330, kun Rome me pagani ogolo piny, kede icawa acel omiyo ‘kom’ bot twero pa Papa. I 496 Clovis omiyo ‘twero’ ne bot lwak pa Papa. I tyeko lok me Daniel 7, Rome me pagani ogolo ‘lugo adek’ pi lwak pa Papa, ma agiki obedo golo Ostrogoths ki i poto me Rome i 538. I 508, dini me pagani ogul woko calo dini me cik pa lobo, ki oketo kabedo ne ki Dini me Katoliki. 538 nyutu cik me Sande ma i coc 41, kede 496 nyutu 1989 kun Reagan, calo Clovis, omiyo ‘twero’ ne bot Papa me Rome. Omwaka 330 nyutu cik me Sande, pien kany aye ka lwak pa Papa dok cen i kom pa twero.

Man nyutu ni 538 ki 330 weng gin nyuto kare ma kicano, ma en aye lok 16 ki lok 41. 496 nyuto ni 1989 otimo atir lok 10 ki lok 40 i Daniel 11, kacel ki Isaya 8:8. 508 nyutu kare ma dini me piny kiweyo woko pi Katolika. Cako ki Clovis i 496 okato i 508, kinyutu kwanyo woko mapir mapir kacel ki loco pa dini ma cik oye i piny. I gin matime ma cako i 330, poto mapir mapir pa Loma me tung cen ki nyutu kwede opuk angwen ma acaki; ka mano nyutu bal mapir mapir ma cako i cik me Sande i United States me Amerika.

Poto ma kacoke pa Roma ma pe Crisitani, kun Constantine ocido cik me Sande i mwaka 321, nyutu poto pa United States calo dugu me abicel i poropheti me Baibul, ma ocito i cik me Sande. Ci eka, gicobo me trompit angwen gikelo bot United States, calo ma Sister White ocweyo ka owaco ni, “loko yie pa lobo obi pire ki bal pa lobo.” Ezekiel omedo lami ikom cobo angwen me pyem.

Lok pa Rwot dok obino bot an, waco ni, Wod dano, ka piny otimo richo bot an ki balo cik maber tutwal, abiyweyo lwete i kom en, abibalo lute me kume ne, abiketo acoya i iye, ki abigolo woko ki iye dano ki le: Kadi bene dano adek man, Nuhu, Daniel, ki Job, obedo i iye, gibicopo nining cwinya gi keken ki bedo atir gi, eye Rwot Lubanga owaco ni. Ka an acweyo le ma oko peko wek gidonyo yot i piny, ki gibalo piny ne, dok obed kalok, wek pe dano mo romo yot i iye pien le: Kadi bene dano adek man obedo i iye, ka an dong ngima, eye Rwot Lubanga owaco ni, pe gibicopo nyithin coo onyo nyithin nyako; gin keken gicopo, ento piny obedo kalok. Onyo ka abikelo ligangla i piny eno, ka awaco ni, Ligangla, yot i piny; me agolo woko ki iye dano ki le: Kadi bene dano adek man obedo i iye, ka an dong ngima, eye Rwot Lubanga owaco ni, pe gibicopo nyithin coo onyo nyithin nyako; gin keken gicopo. Onyo ka abicwalo twon i piny eno, ka abiyweyo kwer me an i iye i remo, me golo woko ki iye dano ki le: Kadi bene Nuhu, Daniel, ki Job obedo i iye, ka an dong ngima, eye Rwot Lubanga owaco ni, pe gibicopo nyithin coo onyo nyithin nyako; gigin gicopo nining cwinya gi keken ki bedo atir gi. Pien kamano Rwot Lubanga owaco ni; En dong peko madwong nining ka an aketo cobo ma peko angwen pa an i Yerusalem, ligangla, ki acoya, ki le ma oko peko, ki twon, me golo woko ki iye dano ki le? Ento nen, i iye bi woko jo mo ma orem ma bicwalo woko, nyithin coo ki nyithin nyako: nen, gibicone botu, ibidweno yor gi ki tim gi; ki ibibedo yot i cwinye bot peko ma abiketo i Yerusalem, kadi bot gin weng ma abiketo i iye. Gin bicondu botu, ka ibidweno yor gi ki tim gi; ki ibingeyo ni pe atimo labongo pingo gin weng ma atimo i iye, eye Rwot Lubanga owaco ni. Ezekiel 14:12-23.

Wa bi medo ki lok me paro magi i coc ma bino anyim.