Nyutu pa Yesu Kristo kinyutu bot jo Lubanga ka cawa tye macokcoki. Lok me ciko ma agiki pi dano weng kimiyo mapwod pe kigiko kare me temo pa dano, ki lok me ciko ma agiki eno kityeko yaro iye i yore me poropesia mapol i Bibul. I Nyutu apar angwen, lok me ciko ma agiki eno kityeko yaro iye ki malaika adek.
Aneno malaika mukene mo, ma onongo ot ye ka woto i tung polo, onongo obedo ki Injili ma pe dong otum, me cwalo lok bot jomabedo i piny, ki bot lobo weng, ki bot kaka weng, ki bot leb weng, ki bot jo weng. Owaco ki dwon madit: Wuro Lubanga, ki mii dwong bot en; pien cawa pa hukumu ne obino; ki timo pako bot en ma ocweyo polo, ki piny, ki nyanja, kede kume me pi.
Ci oluwo malaika mukene, owaco ni, “Babilon ogoro piny, ogoro piny, kabedo madit eno; pien omiyo piny weng onyuto waini pa cwiny mer pa asherati ne.”
Malaika ma adek opoto gi, kowaco ki dwon madit ni, Ka ngat mo pak le ki cal pa le, ki omako rica pa le i wang wii onyo i lwete, en keken obinyo waini pa kwac pa Lubanga, ma kikoco pe ki yubu i kop pa kwac ne; ki en obi nino peko matek ki mac ki sulufa i wang malaika maleng, ki i wang Diel. Bol pa peko gi bolo malo pi kare ma pe giko; ki pe gi nongo kuc i nino onyo i otum, gin ma pak le ki cal pa le, kede ngat mo keken ma omako rica pa nying ne. Kany obedo cwalo pire tek pa jo maleng: kany gin jo ma gigwoko cik pa Lubanga, ki yie pa Yesu. Revelation 14:6-12.
I chapta apar aboro me Revelation, ngec acel keken nyutu poto pa Babilon.
Ka gin magi otyeko, aneno malaika mukene o aa ki polo, tye ki twero madit; lobo obedo ler ki dwong pa en. En oyal dwol ma tek tutwal, waco ni, “Babulon madit opoto, opoto, kede obedo kabedo pa juogi marac, kede ot me gwoko pepo ma ochol weng, kede ot me yora pa nyoni weng ma ochol kede ma gicemo. Pien kabilo weng osemadho waini me mirima pa asherati pa iye, kede rwodi pa lobo gigoyo asherati ki iye, kede jo me kicako pa lobo gityeko bedo gi mwandu pi mapol pa gin me ber-ber pa iye.” Kede anwinyo dwol mukene ki polo waco ni, “Wuot woko ki iye, jo an, pi pe ugamo kacel i richo pa iye, kede pi pe ucwako i atuk pa iye. Pien richo pa iye orume i polo, kede Lubanga oparo gik marac pa iye.” Revelation 18:1-5.
Rek me lok me laloc pa lok me con, onyo waci ni rek me gin matime ma ki nyutu ki latic pa Lubanga ma opongo piny ki rwom pa iye i chapta 18, nyutu gin ma kelo bot tieko pa golo kica, tieko pa kare me temo, kede bal abiro me agiki. Lok me con me laloc ma ki nyutu i chapta 18 otuk kore ki kore ki rek me lok me laloc ma ki nyutu ki latic adek pa Lubanga i chapta 14.
Lubanga omiyo lok me Apokarifu 14 kabedo gi i rek me porofeci, ki ticgi pe myero ocung nyaka i giko me tyen pa piny man. Lok pa malaika ma acel ki pa malaika ma aryo pud gin atir pi kare man, ki myero gitye ka woto rwate kwede en ma bino mede. Malaika ma adek owaco lok me ciko ki dwon madit. “Ka gin man otyeko,” Yohana owaco ni, “an oneno malaika mukene ma oboto ki polo, ma tye ki teko madit, ki piny ocwec ki lacer pa ne.” I lacer man, lacer pa lok adek weng kiconye dok obedo acel. The 1888 Materials, 803, 804.
Malaika adek me chapta apar angwen ma tye yalo i tung polo, tyer calo kwena ma orumo lobo weng ma ogiko ki cal pa ‘Beast’ ki giko pa Probation. I chapta apar abongwen lobo weng ocangore ki cwec pa malaika ma kwena ne bene ogiko ki giko pa Probation.
Lok me ciko ma ki nyutu i kit alama ki malaika adek i sura 14, kede ma ki nyutu doki ki malaika ma oboro piny i sura 18, gin cal aryo me lok me ciko acel keken. I Bibul, pe tye gin mo ma orumu; pe tye gin mo ma ki rus woko. Gin ni John ocweyo nyutu lok acel keken mapol-ki-mapol, man nyutu bedo ma rwate pa lok en, kede nyutu yo pa Lubanga me pwony ma obedo cik me Bibul ma ki lwongo "dwoko ki medo." Ka ki gamo rek aryo me kare matime con me poro kacel, en yaro adwogi ma pe kinongo i rek acel ka ki temo neno pire keken mapat ki rek mukene. Kare eni, ka i cwayo lami-adwogi aryo me gin acel i koti me miyo adwogi, romo bedo gimiyo ngec ma gubo ikom gi, malubo ki paro-gi me politik onyo kit-lobo. Ento pe kamano ki lami-adwogi me Bibul; gi rwate kare keken, kede ka in i neno calo pe gi rwate, dong in i neno pe i kit maber.
Nyutu aryo ma watye ka paro gin acel keken ki ngec me lubo ma Buk Malaki nyutu calo dwogo pa Laporofet Elija. Ngec adek weng obino mapud pe giko pa kare me temo—pien ngec me lubo ma tye i rek adek me porofeci pe gi miyo peke keken calo lok ma obino mapud pe giko pa kare me temo; ento giko pa kare me temo en keken obedo kit ma ki cimo iye, gin me lok, ka i mito waco, pa ngec me lubo keken. Atir atir, ka kimiyo onyo kinnyutu ngec me lubo mo keken ki laporofet mo keken, en acel keken ki ngec me lubo ma i Revelation 14 ki 18, ki porofeci pa Malaki ikom Elija.
Rek adek me lok pa lajul magi twero yot yot nyutu ni gitime ka rwate ki rwate. Ka watito kamano, tye kome me ngec mapire tek aryo i lok pa lajul me Bibul. Acel en ngiyo rek pa gin matime ma bitye ka time i agiki pa lobo. Kome me ngec ma mukene obedo yubu cal pa tic pa lajulo ma ocube ki kwac ma keto rek pa gin ma bitime anyim.
Tye cik aryo ma tye ki rwate me paro i kube ki tami magi. Mede acel en ni jonabi weng gi waco ikom giko piny, ma en aye ka ma kare me pimo ogiko.
“Qhapaq profetakuna sapankanku pachaqpaq rimarqankuchu aswanqa ñuqanchikpaqmi rimarqanku, chayrayku paykunaq profeciankuna ñuqanchikpaqmi kallpanpi kachkan. ‘Kunanqa kay llapa imakunapas paykunaman rikch’achiypaqmi pasaq, hinaspataq ñuqanchik yuyaychayniykupaqmi qelqasqa kanku, mayqenkunaman pachaq tukukuynin chayamunña chaykunapaq.’ 1 Corintios 10:11. ‘Mana kikinkupaqchu, aswanqa ñuqanchikpaqmi sirvirqanku chay imakunata, kunanqa hanaq pachatamanta kachamusqa Espíritu Santo-wan evangeliota qankunaman willaqkuna qankunaman willasqankuta; chay imakunamanmi angelkunapas qhawariyta munanku.’ 1 Pedro 1:12....”
Bibilo ocenyo ki oribo kacel gin ma rwatte pa iye pi kare man ma agiki. Tim madit weng kede tic ma lamal maleng pa lok mukato me Cik Mabur otime con, kede kombedi tye ka pong dwogo pire kene i Kanisa i nino magi me agiki. Selected Messages, buk 3, 338, 339.
Lok weng me porofeti ma i Baibul obedo gin matye ki rwom pi wa, jo ma agiki pa piny obino botwa. Cik man, ka rwate ki cik mukene ma nyutu gin ma Lamo Maleng ocweyo, mapat ki i waco porofeti ki i tim ma kinyuto, miyo rwom mapol bot lok ma waco ni tim me porofeti ma i acaki me porofeti tye cal pa tim me porofeti ma i agiki me porofeti mo keken, ki wotgi rwate.
Tye mito madwong me kwano piny i Lok pa Lubanga; pire kene, Buk Daniel kede Buk me Apokarip myero wa mi gi adwogi, macalo pe dong obedo con i gin mukato me tic wa. Wa romo bedo kwede waco manok i kit mogo ikom teko pa Loma kede Papasi; ento wa myero wacwalo adwogi ikom gin ma Lanabi kede Apwostol gipuko i cing pa Roho Maleng pa Lubanga. Roho Maleng ociko gin ducu kit man, i waco porofesi kede i gin matime ma kiyaro, me cwinyone ni dano myero ogol i wang, ocobo i Kristo, ka Lubanga Rwot me polo kede cikne myero gikete malo. Kwan Buk pa Daniel. Dwogo, lok ki lok, gin mukato me piny pa rwot ma kiyaro kun.
Tipu Maleng otyeko yube kit pa gin, i miyo lok me poropheti kacel ki i gin ma kinyutu. I miyo lok me poropheti kacel ki i gin ma kinyutu, kit pa gin otyeko oyube ki Tipu Maleng kamano ni, mii miyo lok me poropheti kacel ki gin ma kinyutu myero ki nen gi calo ma Tipu Maleng ocweyo, kede myero ki keto gi i cal me poropheti ma nyutu agiki pa piny.
Gabrieli omiyo Yohana lok pa lanen, ka okwaco ne ni ocoyo ne i buk ki ocwalo ne bot kanisa weng. Kombedi, Rome onongo tye ka turo en; gicwalo ne woko i kit ma calo gin ma jo i lobo kombedi gilwongo ni ‘black-site’. I kare man, Yohana onongo ocung kaceke ki jo piny weng calo jo mo keken ma gicungo i gereza pa Guantanamo Bay.
Yohana nyutu ni gin ma oneno otime i kare ma onongo opako i Sabat me nino me abicel, ma obedo Nino pa Rwot.
Pien Wod me Dano en Rwot bene pa nino me Sabat. Matayo 12:8.
Kun en obedo ka woro i Roho Maleng, onongo owinyo dwon madit i tung en.
An Yohana, ma bene an owadwun, ki rwate i tek, ki i pinyruoth ki i tyen cwiny pa Yesu Kiristo, atye i chula ma ki lwongo ni Patmos, pi waci pa Lubanga, ki pi yubu pa Yesu Kiristo. I ceng pa Rwot, atye i Roho, ci awinjo dwon madit i tung an, calo dwon me opuk, ma owaco ni, ‘An Alfa ki Omega, ma mokwongo ki ma agiki: gin ma in ineno, i coyo ne i buk, ci icwalgi bot kanisa abiro ma tye i Asia; bot Efezo, bot Simurna, bot Peregamo, bot Tayatira, bot Sardis, bot Filadelpia, ki bot Laodikea.’ Revelation 1:9-11.
Yohana, kakare ma tye kwede kede kit ma otime iye ma kityeko nyutu, ginyutu ne calo dano ma gitye ka yaro ne pi ni otuko Sabato me ceng abicel; ento bene gitye ka yaro ne pien ogeno i Baibul ka kede i coc pa Ellen White, ma obedo “cok pa Yesu.” Owinyo dwon madit i tyen ne, ma odwogo me neno; kede kamano omiyo calo dano me Seventh-day Adventist i agiki me piny, ma gitye ka winyo dwon i tyen gi waco ni, “Man aye yo, wot i iye.”
Rek weng pa lok pa lanabi gi rwate ki kene i agiki pa piny.
"I Buk me Nyutu, buke weng me Baibul gipore kacel ki gityeko iye." Tic pa Latic, 585.
Janabi mo keken ma owinyo dwon i wie pa en, rwate kwede Yohana i poko me Dano pa Lubanga i agiki pa piny. Yohana owinyo dwon i wie pa en ma omiyo cik bot en. Isaya bene owinyo dwon me cik.
Omiyo Rwot bi kuro, pi omiyo ngwono botu; kede omiyo en bi yubu malo, pi omer botu; pien Rwot en Lubanga me kec; ogwedhi gin weng ma tye ka kuro iye.
Pien jo bi bedo i Siyoon i Yerusalemu: dok pe ibiro kwanyo cwec; obibedo ki kica madwong bot in i dwon me kwac pa in; ka obi winyo, obidwoki in. Kadi Rwot omii in mere me poto, ki pii me poto, ento lapwony pa in dok pe gibicenwa i tung mo, ento wang pa in bi neno lapwony pa in; ki winye pa in bi winyo wac i cen pa in, me waco ni, Man en yoo, wut i iye, ka udiro i tung acel, ki ka udiro i tung aryo. Yesaya 30:18-21.
Jo odonyo pa Lubanga winyo dwon ma i wiegi, ma nyutu yo mene myero gubiwuo iye. Eka myero giyero ka gubiwiny onyo pe. Jo ma ki yero gi John ki Isaia gin jo ma tye i agiki me piny, ma gubedo ka kuro Rwot kun omoko kare; kede Isaia owaco wa ni omoko kare pien en Lubanga me bura. Ki cako i acaki pa riko pa Millerite i 1798 nyo i giko pa probation pa Adventism i Sunday law, Lubanga tye ka temo bura i ot maler me polo. Kica tye ni jo ma gubedo ka kuro Rwot i kare me bura, gibibed ogwedi.
Jo Lubanga ma ogwedhi pi kuro, kiyaro gi ki nyiri ma peya ma tye ka kuro ngat ma okawo dako i parruok me nyiri apar. Nyiri apar weng onino, ci i midnight kec obino ma oyiko nyiri ma ninedo i dul aryo. Dul acel ne owinyo dwon i tunggi, ci gidwogo me neno dwon mane olare gi yoo me mede; ento dul mukene negikweyo dwogo kendo winyo dwon—kata obedo ni lok me buku me Revelation weng waco ni, “Ngat ma tye ki lit, obed winyo gima Roho Maleng waco bot kanisa weng.”
Lok me tam me nyako apar, ma i Matayo 25, bene nyutu gin ma otime ki jo Adventist. The Great Controversy, 393.
Yohana nyutu jo Adventist ma gi dwogo i con me angeo anyim. Ka gi “winyo lok i doggi” calo Yohana, lok en bende pongo cik ma ki miyo i waci pa Isaia pi tim matime calo eni keken. Cik pa Isaia ne ni, “En aye yo; wot i iye, ka igol i tung acam, ka igol i tung kwi.” Virgins ma ngeyo i Daniel abicel gineyo medo me ngec i agiki me piny, pien gi “oringo dok odok” i Lok pi angeo ngec ma omiyo ngima ma ne kiyweyo woko.
Kono in, Daniel, geng lok, ci keto lanyut i buk nyo i kare me agiki; jo mapol bi wot i anyim ki i anyima, ki ngec bi medo. Daniel 12:4.
Lanen ma wa tye ka pobo gi nyutu gi calo jo Adventist me Nino Abicel i kit lok me gin mukato ma buto obedo otum woko ki kare me tem obedo ogul. Gin ma kityeko nyutu gi calo dako-nyako ma loyo winyo dwon ma i cen mamegi ma waco ni, “En aye yo me wot,” ki En obi poko gi i yo ka gidok i tung macek onyo i tung matidi. “Wiro ki anyim ki i cen” calo ma dako-nyako ma loyo tye timo ka buk kityeko yabo, obedo alama pi puco i Baibul. Kit me piny nyutu wa ni, ka imito wiro, myero i nongo ngec me wot con, ki lok pa Isaya waco ni ka iwinyo dwon ma i cen, En obi poko in i puco i Lok pa En, ka idok i “Old Testament” (tung macek) onyo i “New Testament” (tung matidi). Yabi Baibul, En obi poko in ki dwone. Ento pi jo Adventist me Nino Abicel i agiki me piny, bende nyutu ni En obi poko in ka iyabo Baibul (tung macek) kede ka iyabo “Spirit of Prophecy” (tung matidi).
Yoo me wot dong rwate loyo ka kimedo lamal pa Yeremia.
Man aye gima Rwot Lubanga waco: Bed i yore, nen, ci peny pi yore macon, ka yo maber tye; wot iye, ci unongo kuc pi cwinyeu. Ento gin owaco ni, “Pe wan wot iye.” Kadi, aketo jogi me gwoko iwiu, kawaco ni, “Winuru dwon me tarumbeta.” Ento gin owaco ni, “Pe wanawinyo.”
Kumeno, winyo, yin oganda; Dul, ngeyo ngo ma tye iye-gi. Lobo, winyo: nen, abi kelo tim marac i kom jo man, keken meo pa paro gi, pien pe gi winyo lok na, ki pe gi winyo bot cik na; ento gi yweyo ne. Yeremia 6:16-19.
I lok man itye kit aryo pa joma pako. Dul acel paro "yore" weng, ci giyero "yoo macon" me wot i iye. Gitye ki twero me yero "yoo maber" i iye "yore" mapatpat weng ma romo bedo, pien gi obedo joma onongo winyo dwon ma i butgi, ci dwon eno owaco botgi ni, "Man aye yoo; wot i iye." John tito joma winyo dwon ma aa ki butgi, dwon ma aa ki "yoo macon."
'Man aye gima Rwot owaco ni, Cungu i yore, ki nenu, ki kwanyu pi yore me con, ma yo maber tye iyegi, ci wotu iye.' Yeremia 6:16.
Pe ngat mo temo kwanyo woko twol me geno wa—twol ma kiketo i acaki me tic wa ki yaro lok pa Lubanga i lamo kede ki nyutu. I twol magi, wa obedo tye ka yubu iye pi mwaka abicel ma otyeko otime. Jo mogo romo paro ni gi otyeko nongo yo manyen, kede ni gi romo keto twol ma tye ki teko madwong maloyo en ma kiketo dong. Ento man en goba madwong. Twol mukene pe ngat mo romo keto maloyo en ma kiketo dong.
I con, jo mapol ocako yubu yie manyen, ki ocako keto cik manyen. Ento kare mede ango ni gin ma giyubo ocung? Pi kare matin, oboto piny; pien pe ki cweyo kurne i Kidi.
Pe obedo ni lacam me acaki myero gi winyo loke pa dano? Pe obedo ni myero gi winyo pwonye ma pe atir, ki ci, ka gityeko gin weng, gibedo tek, waco ni: “Pe tye musingi mukene me keto pa ngat mo, labongo musingi ma dong keti”? 1 Corinthians 3:11.
“Dong wa myero wa gwoko cako me geno wa ka rwate paka i agiki. Lok me twero kimino bot jo eni ki Lubanga kacel ki Kirisito, kikwanyo gi ki i piny woko, keken keken, kelo gi i chieny ma ler pa gin ma adier ma tye kombedi. Ki leb ma kikano ki mac maleng, lutic pa Lubanga gu yaro ngec. Dwon pa Lubanga ma maleng ocik ratiro i adiera pa gin ma gu yaro.” Testimonies, volume 8, 296, 297.
Ento tye dul mukene i yore pa Jeremiah, dul ma oyingi gi ‘congregation’, ma gicweyo ot ma nyutu yie manyen; ki ot eno ocwer pien pe gicweyo i kom got. Ot en kanisa me Seventh-day Adventist, onyo macalo John oyingi kanisa acel keken—sinagogi pa Satan.
Kweko winyo obedo kwero "lokne" ki "cikne". Pien gi gubo dwogo ki wot i yoo me con, kede bene pien gi kweko winyo dwon me tung' pa loro, Lubanga bino kelo peko bot jo ma Jeremiah lwongo calo "lwak marac". Kit ma Lubanga timo kwede kanisa Seventh-day Adventist pa Laodicea en lok me poropes i Bibilia. Lafwani Hosea medo yaro kit pa "lwak marac" ka owaco pingo ma Lubanga okwero gi.
Jo na gi poto pi ngec peke: pien i weyo ngec, an bene abi weyo in, pe ibedo lawi pa an: pien i wil cik pa Lubanga pa in, an bene abi wil lutino pa in. Hosea 4:6.
Kigengo gi pien pe tye ki ngec, ma nyutu kwena ma kiyabo i cawa me agiki. I coc man, Lubanga tye ka kato kica pa En kwede jo pa En, pien En waco ni gi, "Jo pa An!" Pien gi ogengo Kirisito, ki gi ogamo cik pa En, pe gibedo lapriis pi Lubanga. Ka jo pa Lubanga ceto i kica kwede Lubanga, En yiko gi obed lapriis ki rwodi. Ka Lubanga oceto i kica kwede Isirael ma con, En owaco ki cing pa Mose:
Kombedi ento, ka un winyo dwon na keken, ki gwoko laloc na, entono ubedo bot an calo duk ma ber loyo, ma maloyo jo weng; pien piny weng en na. Kede ubedo bot an piny pa jadolo, ki kabila ma maleng. Meno gin lok ma in myero iwaco bot lutino pa Israel. Exodus 19:5, 6.
Ka Lubanga ocako kwer kwede kanisa pa jo Kricitiáni, owaco kun Pita ni:
Ento un aye dul ma kityero, dut me jadolo pa rwot, piny maleng, jo ma kicweyo pi en keken; pi wek unyuto pako pa en ma oluongo wunu woko ki i mudho, oketo wunu i ler pa en ma lamal. Un ma con onongo pe un jo, ento kombedi un jo pa Lubanga; ma con onongo pe un oywako ngwono, ento kombedi un oywako ngwono. 1 Pita 2:9, 10.
Petro i lok man owaco pi loko woko ki Isirayeli ma con, jo me kwer ma Lubanga oyero, bot Kanisa pa Kricitiani, ka owaco ni, “i kare mukato pe gi bedo jo, ento kombedi gi bedo jo pa Lubanga.” Ka Yahudi gigolo rwomgi ki Lubanga, Rwot ocako kwer ki Kanisa pa Kricitiani. I kare ma gi rwome ki Rwot, gin aryo ki ngeyo calo piny me kabona.
Kweyo woko ki i kit pa jadolo nyutu ni onongo obedo jo me Endagaano. Seventh-day Adventists gitimo Endagaano ki Rwot i cako me gin me Adventist. Kanisa i agola owuoko ki Reformation, ento okweyo woko lok pa Millerite, ci kamano ogolo rwome gi ki Lubanga i kare me lok pa malayika me acel ki me aryo. Gweko me agiki ne obedo bino pa malayika me aryo, ci kwano ne ni pe dong en nyara pa Kiristo, ento obedo nyara pa Babilon. Kakare woko, i kare me Midnight Cry, Lubanga okwayo nyako me rwome manyen pa iye i rwome me Endagaano.
Lakal me kidi aryo ma ne obedo lamal me kica pi Isirayel me con en aye lakal me kidi aryo me Cik Apar, ki lakal aryo pi Isirayel ma me tipu ma kombedi obedo lakal aryo me Habakuku, ma giyaro gi i cal 1843 ki 1850. Jo me kica, ma Lamo oketo nyinggi kare-kare ni “Laodicea”, gikwero yore me con, gi kwero winyo dwon ma i tunggi, ka acel ki mano gidwogo coyo agiki me lok pa kare me Isirayel me con ka Rwot nyo gigi woko ki i cwine. Pingo man otime bot jo ma en lami ni, “Jona”?
Lok me poto pa nyako apar ma pe otyeko bedo ki dichwo, ma yaro kit me bedo pa Adventism, kityeko timo ne aryo: acel i acaki ci dok bene i agiki pa Adventism. Sister White kopo ni lok me poto eni kityeko timo ne woko, ci dok bene binen kitimo ne ki lok acel acel weng; ci bene ni lok me poto myero dong kare weng gimoko ne calo adwogi matye kombedi, macalo “Malaika ma Adek”.
Dok dok gicwalo an i lok me yubu pa nyiri apar, ma abic gitye ki wii maber, kede abic gitye ki wii marac. Lok me yubu man dong otyeko ki i rek, kede obino tyeko ki i rek, pien tye ki yore me tic ma pire tek pi kare man; boti, macalo ngec pa malak ma adek, dong otyeko, kede bi mede bedo ada pa kare man nyaka giko kare. Review and Herald, August 19, 1890.
Millerite Adventism ogamo kare me kuro me parabul i kin predikshen megi me 1843 ma pe otime, ki predikshen ma atir me 22 October, 1844. Lok me unabii ikom histori man obedo mapol ki ma pire tek; ento an, amito nyutu keken ni parabul me nyiri mabikira apar obedo ki kube matar ki malaika ma adek, macalo ma Sista White okwaco kombedi.
Ki mwaka 1798 dok i Okitoba 22, 1844, kwena pa malaika me acel oyaro ni yabo me kwac ocake. Kare mapwod pe kwac ocake, oyo ma i tung otum ma i apoya pa anyira apar otimne piny. Omiyo, ka malaika me adek oyaro giko me kwac, kwena pa oyo ma i tung otum bi dwogo yaro odoco.
Ngec ni kanisa pa Protestanti gityeko okwanyo lok pa Lubanga, ci gubedo nyako pa Babulon, en obedo kelo lok pa Malaika ma aryo kede cako me kare me coto i parabol ma otimore tutwal ka golo ne kakare kaka ginegore i coc. Rwot pe odwogo i 1843; ocoto me roto kacel ki gwedo nyako maler. Lok pa malaika ma aryo ma onyutu ni kanisa pa Protestanti obedo nyako pa Babulon, obedo lwongo pi gin ma pud tye i kanisa ma olwar woko me dwogo woko ki bedo kacel ki Millerites kede ngec ma gitye kwede i poropheti. I Exeter camp meeting Samuel Snow omiyo nyutu ma mite me moko atir dwogo pa Rwot i Okitoba 22, 1844, ki lok pa Midnight Cry ocoyo piny weng calo rwom me pii ma lamal. Eka, malaika ma adek obino i kare me Great Disappointment pa Okitoba 22, 1844.
Man obedo yubu matidi pa lok me acaki; atyeko weko piny lok mapol, pi ayero lok manok ma nen calo rwate maloyo bot gin ma watye waco.
Wabimedo wic magi i nyig coc ma bino.