I lanyut me coc ma wa dong tye ka yiko, ma tye ka miyo tam ikom Kristo macalo Malayika i Revelation apar ma obur piny, Kristo macalo Malayika madongo nyutu ‘dul ma En tye ka timo i agiki pa lweny madongo ki Setan.’ ‘Kabedo’ ma Kristo otyeko cano, ka otyeko keto tung macek pa En i nam ki tung ameyo pa En i lobo ma pe tye ki pi, ‘nyutu twero pa En ma madongo tutwal ki ruhi pa En loyo lobo weng.’ Ka Kristo oyaro ‘ki dwon madongo,’ o ‘yaro’ ‘calo ka leon tye ka ror.’

Kirisito bi nyutu twero weng pa En i “cawa me agiki pa lweny madit”; ka Kirisito nyutu twero weng pa En, En otimo kamano macalo Simba pa Kaka Yuda.

Lakony gityeko nyutu ne i bot Yohana ki cal me ‘Leona pa kabila pa Yuda’ ki me ‘Rombo ma macalo ni kityeko ogoyo kwo ne.’ Rweny pa Yohana 5:5, 6. Cal man ginyutu bedo acel pa twero ma opong weng ki hera ma yweko iye keni. Leona pa Yuda, ma tek tutwal bot jo ma kiko kica ne, bino bedo Rombo pa Lubanga bot jo ma winyo ki jo ma matek i yie. Tic pa Jo-Apostol, 589.

Kit ma Kristo onyutu kwede calo Simba pa dul Yuda nyute pire tek tic pa en me gudo ki yweyo poropheti me Baybul, ki kare ma Rubanga otere. Mapwod pe kare me tem pa dano ogudo woko, ka ‘kare tye i wi cing,’ bibedo yweyo me ada me Baybul ma pire tek ma binyutu ‘gin ma myero otime i cawa matidi.’

Ngec me nyuto pa Yesu Kristo, ma Lubanga omii ne, me anyuto bot laticene gin ma myero e cawa manok obino otime; ci ocwalo malaika ne me anyuto bot latic ne Yohana. En ma ocoyo lok pa Lubanga, kede lanyutu pa Yesu Kristo, kacel ki gin weng ma oneno. Opong kica en ma kwano, kede gin ma winyo lok pa poropheti man, kede gu gwoko gin ma kicoyo iye; pien cawa dong tye i cing. Revelation 1:1-3.

Ka “kare” ma tye “i cing” obino i kit ma gin otime, kityeko waco kica bot jo ma kwano, ma winyo, “kadong gwoko gin ma kiketo iye.” Lok me ngec man obedo lok ma lapire, ma lube ki kare, ma twero ngene keken ka “kare tye i cing.” Enotere—i kare man, ki pe con—jo bi twero kwano, winyo, “kadong gwoko gin ma kiketo iye” i Buk me Nyuto. Ka “kare tye i cing,” kica ma kityeko waco bot jo ma “kwano,” “winyo,” “kadong gwoko gin ma kiketo iye” romo kwede yabo Buk me Daniel i “kare me agiki.”

Kono in, Daniel, geng lok, ci keto lanyut i buk nyo i kare me agiki; jo mapol bi wot i anyim ki i anyima, ki ngec bi medo. Daniel 12:4.

‘Mapol’ ma tye ka ‘ceto ki aa’ (ma nyutu pwonya pa Lok pa Lubanga) tye ka timo mano i ‘kare pa agiki,’ ka ‘lok’ ma onongo ki yilo ‘i buk’ pa Daniel ki yabu. Ento tye kit mukene pa jo ma pe gonyo ma tye ka ceto ki aa konye kende kacel ka ki keto ‘cik pa Ceng abicel’ i Amerika ma ki rwate kacel.

Nen, nino obino, Rwot Lubanga owaco ni: abi cwal lacam i piny; pe lacam pa makkati, nyo pe mito pii, ento lacam pa winyo leb pa Rwot. Gin obiro yabu ki yabu ki bot yamo dok i bot yamo, ki i tung ma i bor dok i tung anyim; gibiro pito ki pito me yeny leb pa Rwot, ento pe gubed oneno. I nino en, mon ma pe gi nongo kwede kacel ki lutan ma yut gibiro tup pi pii. Gin ma gicako kwer i nying richo pa Samaria, ki waco ni, “Lubanga mii, o Dan, tye ngima”; ki ni, “yor pa Beersheba tye ngima”; bene gin obut piny, pe gidok ocing doki. Amos 8:11-14.

Lapor pa Samaria ne obedo lapor ma kinyutu kwede Ahab ki Jezebel; Ahab kinyutu calo United States, ento Jezebel kinyutu calo Kanisa Katolik. Jezebel, Ahab, ki lanen ma pe adier i agoya kwede Elija i Got Karmel, ginyutu calo cik pa Sande. I agoya meno ne tye dul aryo me lanen ma pe maleng: lanen pa Baal ki jolemo pa yago. Baal ne obedo acel ki jogi ma giworo; gin mukene ma giworo i yago ne en Ashtaroth. Baal ne obedo jogi ma dic, ento Ashtaroth ne obedo jogi ma dako. Kacel, jogi ma dic nyutu calo gamente, ento ma dako nyutu calo kanisa.

Jok ma oketore i Dan, oketore ki Rwot me acel pa Samaria Jeroboam, ma oketo otino me dyang me zahabu i Bethel kacel ki i Dan. Bethel ki tye kiteongo ‘ot pa Lubanga’ ento Dan ki tye kiteongo ‘hukumu’; kacel-gi gi nyutu lupok pa kanisa kacel ki gavumenti, ma binen time i Amerika anyim keto cik me gwoko Sande. Otino me dyang me zahabu aryo magi ginyutore ki otino me dyang me zahabu pa Aron.

Otino dyang obedo lagoro, ki gim yero me yinyo obedo cal; eka otino dyang me yinyo pa Aron, kede bende otino dyang aryo me yinyo pa Jeroboam, gi nyutu rwate kacel pa kanisa ki gamente ma otime i kare manok mapwod pe gicako keto i tic cik me Jumapiri i United States. I kit pa Jeroboam, taun aryo omiyo adwogi me aryo ikom alama pa rwate kacel pa kanisa ki gamente, ma kiwaco ni cal pa lagoro i Buk me Yabo.

Kit me Beersheba nyutu dog-wii me Abraham. Nguce me acaki ma kimiyo nyinge 'Beersheba' tye i Genesis 21, ma obedo kite ma Apwostol Paulo otiyo kwede me gengo jo ma i cawa pa iye gityeko moko tamgi ni myero igwoko cik me seremonial ki riemo wek igwoko kwo. Paulo otiyo ki kite ma kityeko miyo nyinge Beersheba cono me acaki. Otiyo kwede gin mukato meno me welo dog-wii aryo ma pe rwate kacel, ma gitukore-gi, i lok acel keken. Paulo otyeko tic ki nwo me dako dic (Ishmael) me nyutu dog-wii ma obedo piny i twero pa dano, ki oribe Ishmael ki Isaac, ma otyeko tic kwede me nyutu dog-wii ma obedo piny i twero pa Rubanga. Kite man me Baibul obedo kare me acaki ma kimiyo nyinge Beersheba, ci lacen i gin mukato Paulo otiyo kwede gin mukato meno me yaro kit ma obedo i gin mukato pa keken, ma dong kityeko yarone i gin mukato me Baibul. Paulo gene ci otito ni gin mukato me Baibul dwogo odoco.

Kadi bene Paulo tye ka tic ki bwoc man i Genesis 21 me yaro lagam aryo ma gicaro pire kene, i bwoc man keken tye lagam aryo ma Lubanga omiyo kwede Abraham; ento pe gin lagam aryo ma Paulo otyeko kwanyo ki i lok me coc man. I bwoc man, Lubanga dok ociko ni, i rek pa Isaka, obino tyeko lok ma oweko con me miyo Abraham obed wu pa ogwanga mapol; kede odok ociko ni obino miyo Ismael obed wu pa ogwanga madwong. Bwoc acel i Kitabu Maleng, lagam angwen ma kikwayo iye, kede en aye kare me acaki ma Beersheba kiwaco nying en i Kitabu Maleng.

Omiyo en owaco bot Abraham ni, “Kwany woko dako ma latic man ki otinone; pien otino pa dako ma latic man pe bi yabu kwede ki otin na, Isaka.” Ci gin eni onongo peko madit i wang Abraham pi otinone. Lubanga owaco bot Abraham ni, “Pe obed peko i wang in pi otino, kede pi dako ma latic pa in; i gin weng ma Sara owaco bot in, winyo dwon ne; pien i Isaka bikwaco nying pa nyith in. Kede bende otino pa dako ma latic abi miyo en bedo jo piny acel, pien en nyith in.” Ci Abraham ocako i cawa con, okano makati ki agulu me pi, omiyo Hagar, oko keto i twere ne, ki otino, ocweyo ne woko; en owoto woko, okale pire kany i bungu me Bereseba. Genesis 21:10-14.

Beersheba nyutu lagam pa Abraham. I but man keken, Abraham bende otimo lagam ki Abimelech.

I kare meno, Abimelek ki Fikol, lutiang madit pa dul lweny ne, owaco bot Abraham ni, “Lubanga obedo kede in i gin weng ma itimo. Kombedi, kwe i bot an kany i nying Lubanga ni peke ibitimo ki an ki bwola, onyo ki otino na, onyo ki cucu na; ento calo ber ma atimoi, ibi timo an, ki piny ma itye kam odiyo iye.” Abraham owaco ni, “Abi kewe.”

Ci Abraham opiko Abimelech pi bur me pi ma latic pa Abimelech okawo woko ki dwong. Ci Abimelech owaco, an pe angeo ngat ma otimo tic man; in bende pe i waco an, an bende pe awinyo pi en, ento tin.

Abraham okawo rombo ki dyang, omiyo Abimelek; gi aryo giketo rwom. Abraham oketo rombo min abiro me ogwok keken. Abimelek openyo Abraham ni, “Gin angeo rombo min abiro ma iketo keken?”

En owaco ni, “Pi nywol ram dako abiro magi, in ibikelo gi ki cing am, wek gubed lami pi an ni an ogoyo bur pi man.” En onwo nying kabedo meno Beersheba; pien i kany gi aryo omako lagam. Kamano gi ociko kica i Beersheba; eka Abimelech ocungo, kede Phicol, ladit me lweny mamegi, gi dwogo i piny jo-Filistini. Abraham ocuko otut me yago i Beersheba, ki kany okwayo nying Rwot, Lubanga ma pe giko.

Ki Abraham onongo obedo i lobo pa Filisita pi nino mapol. Genesis 21:22-34.

Beerseba obedo cal ma nyuto dic pa Lubanga kwede Abiraamu. I Kitap pa Lubanga tye lok me dic mapol ma kicimo, ma gicobo Beerseba ki dic pa Abiraamu. "Beer" nyutu "wang pi" kede "sheba" nyutu "abiro." "Sheba" en dong lok acel me Leb Ebiru ma giketo ne calo "seven times," ma William Miller onyoŋo maber ni en yaro poropesy me mwaka 2,520 i Levitiko 26. En obedo "poropesy me kare" ma acel ma ocoyo, kede en obedo adwogi ma acel ma kicweyo woko i 1863. I kabedo me lok ma "sheba" giketo calo "seven times" i coc angwen mapat, kwer pa Lubanga ma gi yaro kwede "seven times" gikwaco ne "kec pa dic na."

Kare an bene abi wot macok ki botu, abi yaro botu abicel aryo kare pi richo mewu. Era abi kelo ligangla botu, ma bi dwoko kum me kica na; ka ucengo dok acel iye gang mewu, abi cwalo twot marac botu; ci abi mii wunu i lwete pa lami. Levitiko 26:24, 25.

Lok ma kiloko calo “kare abiro” ki tyeko nyutu “cwer cwiny” me kica pa Lubanga i Levitiko 26, ma obedo “sheba” i lok “Beersheba”, bene kiloko dok aryo i Buk pa Daniel—kare acel calo “gamo” ma kicoyo i Cik pa Moses, ki kare acel calo “kwer”. “Gamo” ki “kwer” weng kiloko ki i lok “sheba”, pien “sheba” pe nyutu “abiro” keken; ento bene tye ki kit me “kica” onyo “gamo” ma ka giyogo, kelo “kwer”.

En aye, Israel weng guleko cikni, kun gubalo woko, pi pe guwinyo dwoni; eka kwer ocwere i wa, ki kwac ma kiketo i cik pa Mose, lacoo pa Lubanga, pien watimo richo ikom en. Daniel 9:11.

Lok “sheba” onyo “abicel aryo”, ma nyutu nyith me rom abicel aryo ma ki miyo i bur me pi i Beersheba, nyutu laloc. Ki, laloc pa Lubanga onyo kwac pa En waco ni gin ma winyo cik gubedo ngima, ento gin ma pe winyo cik githo.

Beersheba tye lameny pa kica ma kinyuto ki geno pa Abraham. Dong ka “nyiri maber ma pe gityeko bedo ki dichuo” i Amos 8—ma bene gin “nyiri ma obalo wic” i Matayo 25—ki ma bene gin “lajwako peko” i Danieri 12—gitye ka kano “ki peko pa Samariya,” gin tye gicano rwate bot ryenyo pa Jezebel (papasi), ma oweelo ki Ahab (United Nations), ki ma tye ka telo i wi cal pa le (United States).

Ka gin acel keken “nyako maleng mapwod pe ongeyo lacoo” giwaco ni, “Lubanga me in, o Dan, tye,” gi tye gudo piny me woro cal me dhahabu pa nyathi dyang, macalo kit ma lamoko aryo (Aaron ki Jeroboam) otyeko nyutu ne. Nyathi dyang me dhahabu nyutu cal pa leja, ma obedo rwom pa kanisa ki gamente.

Ka gin acel acel nyeko ma pe gicako lati gicoyo ni “manner” pa Beersheba “dong tye,” lok me “manner” nyutu “yoo.” Man aye lok acel keken ma kitiyo kwede me nyutu “yoo” pa “yoo macon” i Jeremiah 6:16. Nyeko meno gicoyo ni, kadi bene gibwobo piny i cal pa lewa kede gicamo rany pa twero pa en, gin pud lutino pa Abraham. Gitye ka woto dok woto i Lok pa Lubanga yeny kwena ma kiloko kwede “east” gi “north” kede “sea to sea,” kede pud gicoyo ni gin Seventh-day Adventists, ento kare dong ocito.

Ento ngec ma bino ki tung ceng ki ki tung bor bikenyo ne; ka kamano obiceto woko ki cwiny marac madwong me balo, ki rib jo mapol woko. Ci obiyubu kac pa ot pa rwot i mede pa pi madwong, i got maleng ma rwom madwong; ento obino i agiki ne, ki pe obedo ngat mo me bi konyo ne. Daniel 11:44, 45.

Nyeko maler magi tye i yeny me ngec me lok aryo ma ocake i anyim eni. Ngec me ciko ma agiki, ma ginyuto i cawa me agiki i 1989, i kare ma, calo ma kiyero i Kitap Daniel, bab apar acel, lok apac, ni “piny” ma kityo calo Soviet ma con, Papasi ki Amerika ma Kitye ki Dyer ogoyo woko, en aye ma nyutu dwogo ma agiki ki pobo ma agiki pa Papasi. I lok aryo magi, ngec ma kigoyo calo i tung cam ki i tung bor omiyo cwiny pa Rwot pa i tung bor (Papa) opoto matek, ki tuobo ma agiki ocako; ki obedo agiki i lok apac abic, ka Papasi kicako keto “tabernako,” ma oaa ki leb Ebru ma loke ne nyutu “tent” (“tent” obedo cal me kanisa), ento en obedo “tabernako” pa “ot pa rwot” ne, ma tito lwak. Kabedo ma en oketo “tabernako” ma tito rwom me kanisa ki lwak, onyo calo John o kwaco ne i Nyutu pa John, “cal pa lwec”, obedo “i wang pi madit mapol.” Nyeko maler tye i yeny me ngec me ciko ma agiki ma kigoyo calo i lok apac angwen ki apac abic pa Daniel bab apar acel, ci i lok ma medo kore, Mikael ocung malo, ki kare me temo oloro woko. Ci i kare en aye Amos aboro: apar angwen owaco ni nyeko maler “gibiro pobo woko, ki pe gibidwogo malo doki matwal.”

Ka nyako maleng gicayo ni gin Seventh-day Adventists ka keken i kare ma gitye gubedo piny me yabo cal pa leja, Jon omiyo gi calo Yahudi ma gicayo ni gin Yahudi, ento pe gin. Gicayo ni gin lutino pa Abraham, ento gi waco lok me bwoc.

Nen, abimiyo joma i Sinagogu pa Satan, ma gi waco ni gin jo Yahudi, ento pe gin, ento gi waco lok me bur; nen, abimiyo gi bino woro i anyim ti mamegi, kede ginenge ni an ahero in. Revelation 3:9.

Gi yaro lacar pa Pope, ci dong gi yaro kit pa en. Gi gamo ni gin obedo Yahudi, onyo gi gamo ni gin obedo Adventist ma gwoko Sabato; ento dong gi tye ki kit pa Pope, ma, i jami mukene, bedo “i ot pa Lubanga.” Gi gamo ni gin obedo Adventist, onyo gi gamo ni tye i ot pa Adventist; ento pe gi obedo Adventist, calo pe Pope obedo Kirisitiani.

Jogi ma tye ka woto “woto dok dwogo” me yeny “lok pa Rwot”, pe gin “jo me ngec” ma kiketo nyinggi i buk Daniel—ento kiketo nyinggi calo “dake ma pe otyeko bedo ki lacoo.” Obedo cwecwe ni jogi ma tye ka twolo, gi pur, ki gi lapii ma dwoko gi tho i citalo, pe gi “ngeyo” “lok pa Rwot”, pien gin tye ka yeny gin keken i citalo. Lok pa Rwot ma oyero piny mapwod pe kare me tem oloro, en aye Yer pa Yesu Kristo, ki jo ma pe me ngec, jo marac, onyo “dake ma ber”, gin jogi ma pe gi ngeyo “medo ngec” ma aa ki buk Daniel. Pe gi tye ki mafuta ma mite me lubo woto nyime i nyome, calo Matayo kwone.

“Kec” man obedo giko me tem. “Nyeke maleng” pa Amos, ma tye ka yeny mukate (Lok pa Lubanga) ki pi (Roho Maleng), gin aye “ngat marac” pa Daniel ma “pe gi ngec”. Gin aye “nyeke maleng ma pe gi ngec” pa Matayo, ma tye ka yeny Roho Maleng; kacel calo “shahidi” adek gin nyutu ngat ma gi nongo ngeyo ni karegi me goyo atera pi arusi dong otyeko, ki gi pe ki leya me ceto i weding, pien gi kwanyo “winyo” kwena mapat ma kombedi kityeko yabo woko. Ki cawa ma kwena mapat kiyabo woko nyaka giko me tem, en aye cawa me yayo me agiki pi woko. Bino i cawa meno pe igoyo atera obedo calo goyo atera me winyo lok, “Dong otum atir!”

Piny dong ocoto i tim marac, i yubu ki buk me cwinya, i dyere keken me tho—nino, nino. Ngat ange tye ka neno peko me cwinya pi cakogi woko i nino? Dwon mane twero cego botgi? Yic an ocwalo woko i kare me anyim, ka alama bi miyo. “Nen, lami nyako bino; woturu woko me conye.” Ento mogo gibibedo oporo me nongo mafuta pi dok cwiyo i lawigi, ci opore tutwal gibinongo ni kit pa ngat, ma ki nyuto kwede ki mafuta, pe romo me cwalo bot ngat mukene. Review and Herald, February 11, 1896.

Rek pa loc pa lacoc ma ki nyutu kwede i gero pa nyako maleng apar tiyo ki mo me nyutu kit pa dano, ento "mo me gweng" kede "mo maleng" bene nyutu lok pa "Tyen pa Lubanga".

Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.

Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.

Gin ma tye ka woto ki dwogo ‘i kany ki kany’ i buk Amos, gi medo i lwak ma nyutu dul pa Seventh-day Adventist ma gicayo tic megi me ‘ngeyo’ lok ma pire tek ma aa ki buk Revelation, ma kiyabo ka ‘cawa tye i cing.’

Kombedi wan tye kwo i cawa ma peko madit loyo; ci pe ngat acel wa myero opoto i yilo me bino pa Kristo. Pe ka ngat mo lubo ranyisi pa ngolo ma jwang, ka par ni obedo ber me kuro kun peko madit obino mapwod pe otyeko yilo kit pa ngat me bedo tyen i kare meno. Obino bedo odiyo weng me temo nongo bedo maber pa Kristo ka lwak gicoyo iyie ki gitemgi. Kombedi en kare me cwer bedo maber pa Kristo—liba me nyom ma bi mii itwero donyo i cam me nyom pa Lawi. I ranyisi, ngolo ma jwang ginyutu calo ka gikwanyo mwony, ento pe ginywako. Man obedo ranyisi pa gin ma pe giyilo gi keni, pe gityeko yubo kit pa ngat me bedo tyen i cawa me peko madit. Obedo calo ka gicito bot luwenegi ki waco ni, Miya kit pa in; anyim, an abirweny. Jo ma gi ngec pe ginywako cwalo mwonygi i latara pa ngolo ma jwang ma tye ka puko-puko. Kit pa ngat pe gin ma itwero cwalo; pe gin me cato onyo cayo; en gin ma imako keken. Rwot omiyo bot ngat keken twero me nongo kit pa bedo maber kubo cawa me temo; ento pe ocwalo yoo ma ki yore me miyo ni ngat acel cwalo bot mukene kit ma otyeko yubo kubo tiro me peko, kun opwonyo lok ki Lami Kwano Madit, me onyutu kuc i kare me tem, ki timo geno me iromo golo got pa gik ma nen calo pe romo. Pe romo cwalo ototo ma layeny pa hera—me miyo bot ngat mukene ber ma yot, yaro ma ngec, ki goro cwiny. Pe romo ni cwiny pa ngat acel opobo i cwiny pa ngat mukene hera pa Lubanga ki hera pa dano.

Ento ceng obino, ki tye ma lubbe wa, kun rwom ducu pa kica bi nyutu ki tem mapat. Gin ma rwate bot yore me kica maber, ma timo geno nyaka agiki, gibedo gin ma otyeko nyutu adwong i aye me tem ki koke i cawa ma okato mapat me kare me temo gi, ki gityeko cweyo kica gi malubo rupe pa Kiristo. Gibedo gin ma gityeko bedo marwate maber ki Kiristo, ma, ki ngec pa en ki ngwok pa en, gityeko nywako but i kit pa Lubanga. Ento dano mo keken pe twero miyo ngat mukene bedo me cwiny ma rwate, ki rwome me wii ma lamal, ki pong lacam-gi ma orem ki twero me kica. Wa ngat acel acel twero timo tutwal pi ngat mukene, ki miyo dano cal ma calo pa Kiristo, kun watio gi wek gidhi bot Kiristo me nongo kica maber, ma labongo en pe gubedo twero tugi i kobo. Dano myero paro ki lamo ikom tic mapeŋ me cweyo kica, ki cweyo kica gi malubo cal pa Lubanga. The Youth's Instructor, January 16, 1896.