Wan watye ka nyutu lweny ma i polo, ma kipoko i chapta apar aryo me Kitabu me Revelation. Wakwako pire tek me kit pa Kristo, ma en Alfa ki Omega, wan waketo lweny ma i polo ma i chapta apar aryo calo cal pa lweny ma i polo ma otime i ‘nino me agiki’. I Baibul ki i Lamo me Poropheti, leb ‘nino me agiki’ romo bedo nino me agiki pa bura me yenyo.

Wan oketo nying pa twero adek pa Setani ma i chapta apar aryo ki apar adek, pe macalo twero ma giyudo tyeko gi i con, ento macalo tyeko me kare ma kombedi pa twero magi ma gicako lobo wot bot Armageddon. Nino madongo me chapta apar aryo obedo United Nations; Kereke Katolik, ma bi dwogo kwo i kare me cik me Sunday i United States, obedo lurem ma ki i pi me chapta apar adek; ki lurem ma ki i piny ma tye ki tung aryo, obedo United States.

Wa kitye ka nyutu ni lweny, ma pud ki nongo tito iye i bab apar aryo calo nyutu keken pi lweny pa Lucifer i polo, ento en nyutu lweny ma tye ka obino i polo me piny, ma bi cako ki cik me Sunday ma bino oyot i United States. Wa okwako kare me nyutu ni tye kit me temo ma kinyutu i Revelation apar adek, lok apar acel dok i apar abicaryo, ma rwate ki ngiyo cweyo kica pa lewic. Kica pa lewic nyuto rwome pa kanisa ki goment, ka kanisa tye i twero me rwome. Ka kanisa tye i twero, dong kitiyo ki goment me miyo yore me tam pa en obed cik, ki kwanyo jo ma en oyaro ni pe rwate ki tam pa en. Kit me temo pa piny weng ma rwate ki cweyo kica pa lewic, ki cako timo ne i United States anyim. Kit pa porofetik pa gin aryo me kit me temo man, tutwal obedo macalo keken, be i United States be i piny weng.

Wa nyuto kare aryo ma rwate pa 1260 ceng, ma ocako anyim lacer ki ma otime anyuma lacer, macalo lami aryo me nyutu ni tye tem aryo ma odugu irum me cal pa le marac i agiki pa lobo. Cweyo cal pa le marac i United States ikare me 11 September 2001 ki cik me Sunday ma bino oyoto, bed anyim cweyo cal pa le marac i United Nations anyuma cik me Sunday ma bino oyoto. 1260 ceng me tic pa Kristo, ma ocako i baptiiso pa En oko i lacer, bed anyim 1260 ceng me tic pa luboke pa En ma otime anyuma lacer. Rek aryo, ma obedo ki kare aryo aryo, ma kiti gi nyutu tem ma rwate i kare acel acel, nyutu kom lok pa cal pa Kristo onyo cal pa Antikristo.

Nino 1260 me tic pa Kristo, ma otum i musalaba, ocako ka Tipu Maleng obino piny i bapatisim pa En, ma rwate ki malayika ma-tek me Revelation 18 ma obino piny i nino me 11 September 2001.

Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.

Kare me ceng 1260 i kit ma otime i kare pa Kristo, ma otum i lacar, nyutu kare me cawa ma bitumu i cik me Sande ma tye ka bino cok. Lacar tye calo cik me Sande. Gin aryo gibedo cal me cwalo tam. Gin aryo nyutu bino me opoto lobo pi lobo ma iye gin me cwalo tam otime. Gin aryo otime i piny ma maler me Yuda. I kit ma otime i kare pa Kristo, en ne piny ma maler me Yuda me kom; ento i cik me Sande, en piny ma maler me Yuda me cwinya, United States of America. I lacar, gitingo Kristo malo pi me kwayo dano weng me bino bot en keken.

An, ka giyeto an malo ki piny, abi kwanyo dano weng bot an. Man owaco kamano me nyutu kit me tho ma onobi tho. Yohana 12:32, 33.

I kare me cik pa Sunday, bendera pa 144,000 kiketo malo me ywayo dano weng bot Kirisito.

Obi yaro bendera bot pinye ma mabor, kede obi goyo lili botgi ki i otuk pa piny; nen, gibino ki dwiro maber maber. Yesaya 5:26.

En kare me ceng 1,260 i gin ma otime ikom Kristo, ma ocake ka lacar dong otime, tyeko ki Mikael ocung malo i kare me keto kidi i Isitefano.

Ento ka obedo opong ki Roho Maler, oketo wang'e malo i polo ki tek, oneno dit pa Lubanga, ki Yesu tye ka cungo i tung acaki pa Lubanga, kacel owaco ni, Wun ara, anena polo o yabe, ki Wod pa Dano tye ka cungo i tung acaki pa Lubanga. Tic pa Lakwena 7:55, 56.

Dwe 42 me alama pa kare me temo pa cal pa le ma agiki, tyeko ka Mikael ocung malo, kede nyutu giko pa kare me temo pa dano.

I kare meno, Mikael, rwot madit ma lubo nyithin jo mamegi, obicung woko; ci bino kare me bal madwong, macalo pe obedo kare mo keken ki kare ma cako bedo dugu nyo i kare meno; i kare meno jo mamegi bikwanyo woko, dano acel-acel ma bikikene coyo iye i buk.

Lok me gin ma otime con opong weng pa yore me tem ariyo me cal me lewic, tye ki til me porofetik mukene ma iye. Ka gin en onongo ki nongo ngeyo maber, an atamo ni dano manok keken obedo ngeyo gin atir man; ento yore me tem ma acel pa cal me lewic, ma otyeko tim i United States, ocako i dwe September apar acel, 2001, ka kec ma adek obutu i kit me gin ma otime con. Cik me Ceng Abira, ma ka en aye kare ma yore me tem ma acel pa cal me lewic otum, keto cal me cako pa kec ma adek i rweny ikom United States pi cato cik me Ceng Abira. I kare en, cako pa kec ma adek otyeko timo kongoyo piny mapol, i cwalo me Revelation apar acel, layere apar aboro, kede nyuto ma acel pa tic pa Islam me kongoyo piny mapol i porofesi me Biblia.

Kede en bi bedo dano ma goro; lwete pa en bi lweny ki dano weng, ki lwete pa dano weng bi lweny ki en; kede bi bedo i wang owete pa en weng. Genesis 16:12.

Cik me Sande ma bino cok, obedo agiko pa kare me temo ma acel, kede bene cako pa kare me temo ma agiki. Kare me temo ma agiki gikore ka lor woko probation pa dano; i kare meno yamo angwen, ma gin cal me apoyo ma adek, gikweyo weng woko.

Ka Lukony oneno i jo Yahudi dul ma kicogo kube ki Lubanga, oneno bende Kanisa me Kricit ma gituro ni en Kanisa, ma oketo kube ki piny ki Papasi. Macalo ka obedo i Got Oliv, oyelo pi Jerusalemu nyaka ceng obuto piny i but got ma i tung me oceng, en kombedi bende oyelo pi jo maricho kede okwayo gi i kare magiko me cawa. Oyot dong obinen waco bot anjel ma gikego yamo angwen, ‘Wuc bal woko; we otum, poto, ki tho obu bot jo ma gikayo cikna.’ Binen myero owaco bot gin ma gibedo ki ler madwong ki ngec, macalo ma owaco bot jo Yahudi, ‘Ka in nigeno, atir, i cawa man, gik ma kelo kuc mamegi! ento kombedi gi yone ki wang in’?” Review and Herald, October 8, 1901.

I tariik pa Kristo, lalang me yo mukwongo me kare mukwongo me ceng 1,260 ocako i baptiis pa En, ma en obedo lamal pa tho pa En ki dwogo i bedo pa En. Kare eno otyeko i tho pa En ki dwogo i bedo pa En, ma i ceke acel ocako kare me agiki me ceng 1,260. Kare eno otyeko ki tho pa Sitefano ki dwogo i bedo pa Sitefano ma ki ahadi.

Kit me lanabi pa rek me gin ma otime con ma nyutu cal pa Kristo obedo acel keken calo kit me lanabi pa rek me gin ma otime con ma nyutu cal pa Antikristo.

I Buk Maleng, Kristo obedo rwot me tung bor ma atir, kede kare weng obedo paro pa Setan me kwanyo woko twero pa rwot pa Kristo, ki me tim calo marac twero pa rwot pa Kristo.

Nining in owil ki polo, o Lucifa, wod okinyi! Nining in ogwero piny, in ma ocoyo teko pa dano me piny weng! Pien i waco i cwinya ni, ‘Abi ceto malo i polo; abi yiko kom an malo loyo lacel me Lubanga. Abi bedo bende i got me lwak, i tung me bor; abi ceto malo loyo malo me niang; abi bedo calo En Ma Malo Madit.’ Isaiah 14:12-14.

"Tung bor" obedo Yerusalem, taun pa Rwot Madit, ma kabedo maler pa en tye.

Wer ki Zaburi pa otino pa Kora. Rwot obedo madwong, ki en myero opaki tutwal i gweng pa Lubanga wa, i got maleng pa en. Got Siyon, ma ber tutwal i kabedo ne, mor pa piny weng; tye i cing pa anyim, gweng pa Rwot madwong. Zaburi 48:1, 2.

I Lok pa Lubanga, rwodi me i tung lyec me piny ki nyutu gi kare ducu calo lwor pa jo pa Lubanga. Gi nyutu temo pa Satan me timo calo rwot ma adier me i tung lyec, ma obedo i kom pa rwot i Jerusalem, ma obedo i tung lyec. Rek ma nyutu yore me temo aryo pa cal pa lem, ma woto maromo ki rek pa yore me temo aryo pa cal pa Kristo, tye ki laco cwoko wac adek i lok me temo pa Satan me bedo rwot me i tung lyec ma luyo jo pa Lubanga.

I hapi 723 BC, rwot me Bor, ma i kare meno obedo Asiriya, oketo jo me piny apar ma i tung Bor me Isirayel i tongo, i poko pa "abiro cawa" me Levitiko 26. Hapi 1260 lacen, i hapi 538, rwot me Bor, ma i kare meno obedo Loma me pagana ma kom ducu, oyiko kom rwot bot Loma me Papa, ma ci obedo rwot me Bor me cwiny pi hapi 1260 mapat. Kare me aryo pa hapi 1260 eno otum i hapi 1798, ka rwot me Bor me cwiny pa Loma oywako lacer ma kelo tho. I hapi 1798, ka Loma me Papa oywako lacer ma kelo tho, eno ocoyo ronyo me giko me kare me temo pa dano, ka Loma me Papa ma odwogo bot kwo ki tho odonyo i giko pa ne pi kare ducu, pe tye ngat mo me konyo.

En obiketo apup pa ot pa rwot mamege i tung pi, i got ma laling ki dwong; ento obino i agiki, pe obedo ngat mo ma obigonyo. I kare ango Mikael, rwot madit ma tye kagwoko nyithindo pa jo mamegi, obicake; bibedo cawa me bal, macalo pe obedo con kun piny obedo nyo i kare ango con; ento i kare ango jo mamegi obigonyo, dano mo keken ma ononge ki kicone i buk. Daniel 11:45, 12:1.

“Cawa abiro” me Levitiko 26, ma obedo rwate ki higa 2,520, nyuto Asiriya ni en rwot pa tung bor i 723 BC, kede calo rwot pa tung bor, ogamo duk “pa tung bor” pa Israel me con. Ki kare meno anyim, lamo kica, kacako ki Asiriya dok obino bot Roma me lamo kica, ogoyo jo pa Lubanga, “lwak” me Daniel 8:13, i wi cing pi higa 1,260. I 538, rwot pa Roma me kom ringo pa tung bor, ki lok me poropheti, omoko ne rwot pa Roma me Roho pa tung bor; en dok ogoyo Israel me Roho pa Lubanga i wi cing pi higa 1,260 mapat. Kare ma aryo me ogoyo i wi cing otyeko ka rwot pa Roma me Roho pa tung bor oyudo jeraha me tho i 1798.

I rek pa cal pa Kristo, wang rek en lacer, ka kinyutu tho. I kare aryo me tem me yubo cal pa le, wang rek en tho pa le me piny. I rek pa Rwot pa Bore ma lamal, wang rek en tho pa Rwot pa Bore pa Loma ma atir.

Rek man nyutu witinesi adek me Bibel, ma keken tye ki kare aryo ma ceto acello i wang kare acel. Wang rek keken kimako cing ki tho pa kom, onyo tho pa lobo me porofesi pa Bibel. I bot Khristo, wang rek en tho pa En ki dwogo i ngima. I bot cal me lam, wang rek obedo tho pa lam pa piny, lobo ma namba 6 i porofesi pa Bibel, i kare me Sunday law. I bot rek pa rwot me bor ma me cal, wang rek nyutu tho pa rwot me bor pa Loma ma adier, lobo ma angwen i porofesi pa Bibel.

Lawa aryo pa Revelation apar acel, malube ki Anyera White i The Great Controversy, gicoyo calo Lok pa Lubanga. Kristo en aye Lok pa Lubanga. Lawa aryo man gimine gi twero me porofesi pi ceng “a thousand two hundred and threescore days,” ka gicwede i “sackcloth.” Ci gityeko giketho gi i yo, ki pe ginyemi pi “three days and a half.” “A thousand two hundred and threescore days” ki “three days and a half” dudi-gi aryo gin alama ma nyutu kare me “wilderness” me hawi 1260. Gicako ki miyo-gi twero, ka gikwero lok i “sackcloth,” ma ogiko ki tho. Lacel, pi kare acel acel me porofesi, gityeko bedo pwol ki gicwede ki tho, nyaka ginyemi ki tho me cweyo wac me ciko pa lacar ma adek, ma nyutu ni kare me tem ogiko.

Yore me porofeci angwen man rwate ki lajul angwen. Kit me porofeci pa lajul acel acel i angwen, en obedo acel keken. I yore angwen man tye kare aboro; pi kare keken-keken, cawa pa gi i porofeci obedo acel keken; ento kare ma aa ki September 11, 2001 dok otum i cik me Sande ma bino cok-coki, pe rwate ki mukene. Piny me i tyen pa kare keken-keken nyutu kit mo me tho. Yore aryo moko waco ikom Kristo, kadi bed cal pa iye onyo Lok pa Lubanga. Yore aryo mukene nyutu Antikristo, kadi bed ki mite ne me cwako cal Kristo calo Rwot me Wi Piny, onyo me cwako cal kit me loyo piny pa Kristo.

I coc wa ma bino, wa bitemo me keto kacel gin 144,000 ki lweny i polo ma acel. Ngat ma kwano, onyo ngat ma winyo: Bene ka itamo pe ineno adiera magi, onyo ka ineno gi, myero ki nyutu ni ngec ma kityeko yaro i coc weng magi, kityeko nongo ne, ci dong ki konyo ne ki kongo ne, ki kit me tic ma kicako ki acaki me gin wek kinongo agiki me gin. Man en alama me poroc pa Alpha ki Omega, ci en rwom madit i nyutu woko pa Yesu Kiristo ma kombedi kitye ka yabo woko.

Gin ma kikano obedo pa Rwot Lubanga wa: ento gin ma kibico obedo pa wa kede pa nyithin wa nining, wek wa timo lok weng pa cik man. Deuteronomy 29:29.