Na mgbe Ọ meghere akara nke asaa, e nwere nkịtị n’eluigwe ihe dị ka ọkara otu awa. M wee hụ ndị mmụọ ozi asaa ndị guzoro n’ihu Chineke; e wee nye ha opi asaa. Mmụọ ozi ọzọ bịara guzoro n’ebe-ichu-àjà, na-enwe ihe-isi-ụtaba ọlaedo; e wee nye ya ọtụtụ ihe-esi ísì ụtọ, ka o we were ha soro ekpere nke ndị nsọ niile chụọ àjà n’elu ebe-ichu-àjà ọlaedo nke dị n’ihu ocheeze ahụ. Anwụrụ nke ihe-esi ísì ụtọ ahụ, nke soro ekpere ndị nsọ ahụ, si n’aka mmụọ ozi ahụ rigoo n’ihu Chineke. Mmụọ ozi ahụ wee were ihe-isi-ụtaba ahụ, jupụta ya n’ọkụ si n’ebe-ichu-àjà, tụba ya n’ụwa: e wee nwee olu, na égbè-eluigwe, na àmụ̀mà, na ala ọma jijiji. Mkpughe 8:1–5.

Wan watye ka cwalo lok ikom pobo piny me mac maleng ma aa ki i Cung me Polo, i kare me gin matime ma Amerika me Can biro golo piny mac ma pe maleng ki i Polo me acel. Poko pa gin ma luny abicel owaco i Buk me Poko rwom apar, ne kiciko ni obed kigudu woko nyaka macok coki piri mapwod pe kare me atemu ogudu woko. Kare me atemu bene kityeko nyutu calo tye ka lube me ogudu woko, ka gud me abicel oyabo.

En owaco bot an, “Pe i gudo lok me poropesi me buk man; pien kare tye macek. En ma pe atir, pud obed pe atir; en ma lup, pud obed lup; en ma atir, pud obed atir; en ma maleng, pud obed maleng.” Revelation 22:10, 11.

Yabo pa muhuri me abicaryo timore ka malaika abicaryo tye ka keto atera me goyo olut.

Ci malaika abic aryo ma gi tye ki tarumbeta abic aryo gi cweyo piregi me goyo tarumbeta. Revelation 8:6.

Ka kare me temo ogiko, "dano mo keken pe" "twero donyo i hekalu," pien lamo me kwayo kica ma Kristo pi richo pa dano otyeko. Kare me temo ogiko, malak abicel aryo kicweyo gi cik ni gicobo woko bakuli me keco pa Lubanga.

Ot pa Lubanga opong ki lacer ma obino woko ki i dwong pa Lubanga, kacel ki i teko pa En; dano mo keken pe onongo twero odonyo i ot pa Lubanga, nyaka kom abicaryo pa malaika abicaryo otyeko. Kacce awinyo dwon madit ma obino woko ki i ot pa Lubanga, ma owaco bot malaika abicaryo ni, “Ceti, kacicwii woko kop me kwong pa Lubanga i piny.” Revelation 15:8, 16:1.

Pe tye ranyisi mo ma nyiso ni malayika abiro ma yubo tarumbeta abiro i boc abongwen, apar, ki apar acel me Revelation, gin mapat ki malayika abiro ma gweco woko bal abiro me agiki. Ento, kit me poro pa kwer ma ki yaro ki tarumbeta abiro, rwate ki kabedo ki jami ma oko gi, kwede kole abiro me mirima pa Lubanga i boc apar abicel. Ka rwate ma ocok, kwer me tarumbeta kilwongo gi bal maber keken.

Ento jo ma odong ma pe gikwanyo kwo gi ki bal magi, pe giloko wii gi bot tic pa cenggi, pi pe giworo lajok marac, ki sanamu me bululu, ki feza, ki pirasi, ki kidi, ki yot; ma pe gi twero neno, pe gi twero winyo, pe gi twero woto. Revelation 9:20.

Yabo pa kidoro me abicel aryo ki con kiketo iye kit me tung pa giko pa kica. Kidoro me abicel aryo nyutu calo lami me lok mar aryo pi gin ma dwon me polo ma gityeko dunyuru abicel aryo owaco, ma ki gengo Yowana ki bene Paulo me coyo.

En okwanyo dwon madit, macalo ka leona okwanyo; ka otyeko okwanyo, dundo abicel oketo dwon gi. Ka dundo abicel otyeko oketo dwon gi, onongo atye ka acoyo; ci a winyo dwon ma aa ki polo ma owaco bot an, ‘Igwokogi i mung gin ma dundo abicel oketo, pe icoye.’ Revelation 10:3, 4.

Gin ma 'owaco' dwog madit me polo abiriyo gigi kigoyo gir, ki i chapta 22, lok me poropes ma kigoyo gir i Buk me Yabo onongo myero kikwany gir, ci macalo kwede gir me abiriyo, onongo myero kikwany gir kakare cing kare me tem ogiko.

Sister White nyutu ni gengo pa lok ma lating’ abicel owaco nongo tye calo kit acel keken pa Leona pa dul Yuda, macalo kare ma En omiyo cik bot Daniel ni ogeng buk pa en nyo cawa pa agiki. Buk me Daniel ki buk me Revelation gin obedo buk acel keken; i buk me Revelation, Yesu ki nyuto ne calo Leona pa dul Yuda, ka En oyabo buk ma kigenge ki gengo abicel. Ento Leona pa dul Yuda en aye bene ma omiyo cik bot Daniel ni ogeng buk pa en nyo cawa pa agiki. Leona pa dul Yuda en aye ma ogengo ki oyabo Lok pa En, pien En aye Lok.

Bang ka yiyi abicel man me polo o yuto dwon gi, cik obino bot John macalo ma obino bot Daniel ikom buk matidi: “Geng gin ma yiyi abicel o waco.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volium 7, pot 971.

Rwate ma iye i buk Daniel ki Yabo nyuto ni, yweyo lacim me namba 7, obedo lamiang’ me aryo bot yweyo pa gin ma seven thunders owuoyo. Yweyo pa buk Daniel, kede yweyo pa buk ma kiciko kwede lacim namba 7, ginyuto ni ada ma kiyabo ka kicweyo lok me lagam, obedo me yubo mede mede. En aye pingo buk Daniel nyuto ne calo medo ngec, ki buk Yabo yaro ne calo yweyo lacim acel ka acel.

En aye lacer ma tye ka medo medo i ler nyo i chieng ma opong maber.

Ento yoo pa jo ma atir obedo calo ler ma medo medo nyo i bot chieng ma opong maber. Proverbs 4:18.

Ka "adiera" kiyabo woko, obedo me mede anyim.

Ka obedo gin ma myero jo Lubanga ma con poyo wii kadong-kadong ikom timene pa En botgi i kica ki i mwono, i adwogi ki i koko, ento obedo ma tek macalo ni wan myero wapoyo wii ikom gin ma adier ma kicwalo botwa i Lok pa En. Gin ma adier man, ka wawinyo gi, gilongo wa i bwoc ki i yeko, kacel ki winyo Lubanga. Wan myero walamal ki gin ma adier. Lok pa Lubanga nyutu gin ma adier ma moko pi kare keken. Timene pa Lubanga bot jo pa En i con myero wapoyo wii kwede maber. Wan myero wapwonyo gin pwony ma kiketo pi wapwonyo wa. Ento pe myero wacung cwiny kwede keken. Lubanga tye ka longo jo pa En kut-kut. Gin ma adier tye me yaro. Dano ma kwayo mabeco obi nongo ler ki i polo kare weng. Gin ma adier en ngo? Myero man obed lapeny wa kare weng. Signs of the Times, May 26, 1881.

I agiki pa July 2023, Nyutu pa Yesu Kristo ocako me kwanyo woko lacim me iye.

Macalo ki gonyo ma me abiro, kacel ki lok ma dundo abiro owaco, Lamedo pa Yesu Kristo ki yweyo woko con keken mapwod pe otum kare me temo. Obedo lagam ma adek pi ngec acel keken ma kiyero kwede yweyo gonyo ma me abiro kacel ki dundo abiro. Yere adek ma tye i Buk me Lamedo obedo lagam adek ma kite keto kacel me yubo ngec pa Lamedo pa Yesu Kristo. Yweyo gonyo me lagam adek man tye pire keken i kare kare. Jami ma kelo ne bende tye pire keken i kare kare.

Gwoko cik pa Lubanga obedo lwoko bedo maleng. Jami mapol tye ki paro marac ikom tic man i cwiny, ento Yesu olamo ni lupwonye mamegi obed giloko maleng ki adier, kede omedo waco ni, ‘Lok pa in en adier’ (Joni 17:17). Lwoko bedo maleng pe tye tic ma otime i cawa acel keken, ento obedo tic ma yubo mapore pore, macalo gwoko cik tye mede mede. Kare weng ma Lacwe tye kagoyo iwa tem, lweny me loyo kene myero ngwec dok ki dok; ento ki gwoko cik, adier obi lwoko cwiny obed maleng. Gin ma gwoko adier, ki rwom pa Kristo, gibiro loyo pinyruok weng me kit bedo mamegi ma kelo gi obed gi doko kwede ki kare weng me kwo ma loko-loko. Faith and Works, 85.

Dongo med med me ngec pa nyutu pa Yesu Kristo ocako bedo i wang lwak i agiki me July, 2023. Yore me ngec me adwogi ma ocako bedo i wang lwak i kare eno, ocako kare manok bang July 18, 2020.

Adiera ma ki nyutu iye i ngec pa yaro me Seventh Seal tye ka tigo alama me yore me Midnight Cry. Midnight Cry i kit ma time pa Millerite obedo medo anyim anyim me adiera, kede gin man twero nyutu maber ki pinyomo me kit ma time pa tic pa Samuel Snow. Yesu nyutu wot pa Malaika me adek ki wot pa Malaika me acel, pien en pol kare nyutu giko ki cako.

Gin me adiera ma kiketo pire kany me yubo lok me Midnight Cry obedo ngec pa en ango Lubanga obedo, kacel ki kit pa En ma tye kinyutu i Lok pa En. Gin me adiera meno tye ki poko matut maber pi yore me gin ma otime con, ma jo ma ikare me agiki gubipaco lok me Midnight Cry gubipong woko. Con ma kigengo pa Seven Thunders en aye ma nyutu yore me gin ma otime con meno. The Seventh Seal obedo but acel i yore me gin ma otime con ma poko matut meno, ento nyuto pa en kiketo kong i kare ma ocake ka lok me Midnight Cry kityeko woko, ci coyo kare ma keto cing pa jo one hundred and forty-four thousand otyeko woko. Yweyo ma kadok kadok pa The Seventh Seal ocake ka lok me Midnight Cry kityeko yubu maber tutwal, macalo ma kigoyo calo ki Exeter camp meeting i summer me 1844. Lok ma kicoyo kany ginyuto calo lwongo pa mamegi keni me bino i Exeter camp meeting.

Ka ki yabo siil me abic aryo, mac ki bot kica ki weyo i piny, ci tye “dwon, ki kudungu, ki cit me polo, ki goro piny.” “Dwon” rwate ki turupet.

Kwanyi matek, pe ituk; yaro dwoni macalo opuk, nyutu jo pa an pikgi, ki ot pa Jakobo balgi. Yesaya 58:1.

Dwol me tarumbeta nyutu lok me ciko pi rico ma kombedi tye bino. Ka Yesaya ciko jo pa Lubanga me cweyo dwolgi calo tarumbeta, gin myero “yubu” madwong. Lok me “Midnight Cry” kiyabe mapwud ochopo saa me poto piny mar “Sunday law.” Lok me “Midnight Cry” ma kiyabe mapwud “Sunday law” ma kombedi tye bino, en aye lok ma omedo yubu madwong. Ka Yesaya owaco, “Yubu madwong,” tye kicano kacel me yubu madwong me malaika adek, ma obedo dwol mar ariyo ma oywako kacel ki lok me “Midnight Cry.” Lok me “Midnight Cry” ma yubu madwong, obedo ciko pi tarumbeta mar abiriyo, ma en aye “woe” ma adek. Jo pa Lubanga myero gitye gi ngec ni ka lok me tarumbeta eno kitoko, gibedo i kare me agiki me atemgi. Kaaci, cik pa Yesaya obedo ciko me bedo atera pi loro kare me atem, ciko ni rico me tarumbeta mar “woe” ma adek me Islam kombedi tye ka bino kobo United States of America pien gi kwanyo Sabat pa Lubanga. I “Sunday law,” “Midnight Cry,” ma obedo “dwol” ma acel i “dwol” ariyo i “Revelation” chapta apar gaboro, omedo dwongo woko i yubu madwong, ka lutino mukene pa Lubanga ma pud tye i Babilon ki kwaco gi woko.

Lok ma tye adier pi cawa man, lok pa malaika ma adek, myero wa waco ne kwede dwon madwong, man lube ni kwede twero ma tye ka medo, ka wa tye ka rwate bot tem madwong me agiki. The 1888 Materials, 710.

“Teko ma tye ka medo” pa “dwon madit” pa malaika ma adek onongo otime calo i Sinai, ka Cik apar kinyutu ki Jehovah kene. Opuk i lok meno onongo omede ki teko, kun got orwenyo ka obedo ki tutunu. Lworo onongo odok madit tutwal, paka Moses bende orwenyo madit. Ci jo dong ogoyo dwonegi i lworo, gikwayo ni “dwon” pa Lubanga obed pe dok owuo.

Ki dwon pa kondeere, ki dwon pa lok; dwon mane joma winyo ne gikwayo ni pe kiwaco lok dok cen botgi: (pien pe ginyalo rwako gima kiwaco ni, ‘Kata ka gin ma pe dano mo omedo got, kiketo kidi iye, onyo kikoyo ki tung’; kendo gimeno ne obedo marac tutwal, nyo Mose owaco ni, ‘Atye ki luor madit tutwal kede ateter:’). Hebrews 12:19-21.

Dwon ma gi onongo gwinyo nyutu dwon pa leb me ciko pa malak me adek. Ki luɔc ma matek, gidwoko ki dwon gi kene. Dwon i Cik me Sande bende kinyutu ki nyiri ma wii rac ma tye kwayo pi mafuta, kede dwon pa nyiri ma wii maber gikwero-gi ni, “Wut, cen cwalo cente pi mafuta pi gi kene.” I giko pa kare me Kica pi dano, dwon pa gin ma gineno ni gi ojwang, calo nyiri me Adventist ma wii rac i Cik me Sande, gikwero got ki kidi ni gubed piny i wiegi. Cik me Sande kinyutu calo miyo cik i Got Sinai.

Ka gin ma pire tek ma nyutu teko pa Lubanga i kare ma lic me eni,—dwon me opok ma pe ngene, ma dok bedo madit loyo ki ma rac loyo; duny me polo ma dok goro ki i tung got weng; lelem ma nyutu wi got ma lic; ki i wi got Sinai, i iye polo, ki yamo madit, ki macol ma gungu, yot pa Lubanga calo mac ma cwero,—i alama magi me tye pa Yehova, cwiny pa Israel opoto ki lworo, ki dul weng obedo mabor. Moses keken bende owaco ni, “Alworo tutwal, ki ariri.” Eka i wi gin magi ma cako lweny onwongo winyo dwon pa Yehova, ma okwaco Cik Apar pa cikke.

Ka kalas me wang madwong pa Lubanga onwongo nyuto bot jo Isirael kitgi atir, cwinya gi opong ki lworo madwong. Twero ma opong lworo me lok pa Lubanga onen calo maloyo gini ma rwomgi ma oweke twero kano. Gi okwayo Moses, ‘In waco ki wa, wa bi winyo; ento myero Lubanga pe owaco ki wa, paka wa otho.’ Ka cik pa atir pa Lubanga ma lamal okete botgi, gi gineno, macalo pe con, kit marac pa peko, ki peko pa gi keken, i wang Lubanga ma macel ki maleng. Signs of the Times, March 3, 1881.

Ka mac ma oaa ki kac kicwalo i piny, tye "dwone, ki goro, ki lapii me polo, ki piny ma ocok." "Goro ki lapii me polo" obedo cal me nyutu pa kica pa Lubanga. I kare me cik me Sande, Amerika me Kacel obi tye otyeko opongo woko "kapu me keco," ki "yweko Lubanga me piny obi lubo ki obalo me piny." "Kapu me keco" opongo i tito me angwen, pien twii aryo pa le me piny gityeko yilo anyim i tito angwen me keco ma tye kede mede. Cik me Sande nyutu kama kica pa Lubanga, ma ki nyutu gi calo "goro ki lapii me polo," kicwalo; ki kicwalo bot tito me angwen.

I kom jo Amorita Rwot owaco ni: “I nyol ma angwen gubi dok bino kany; pien richo pa jo Amorita pwod pe opong.” Kadi piny man onongo pire tek i woro lapok tic ki yaro ma rac, ento kop me richo gi pwod pe opong, ci Lubanga pe onwongo waco cik me loro gi weng. Jo onongo myero gineny teko pa Lubanga ma onen pire tek, wek gibed pe ki apore. Lacweyo ma tye ki kica onwongo moko cwiny me cwako richo gi nyaka i nyol ma angwen. Eka, ka pe nonen yubo ma maber, cik pa en onongo myero obicwako iyegi.

Ki matir atir ma pe kwanyo, Lubanga ma pe giko pud tye ka gwoko rekod kwede pinye weng. Kacel ka kica pa En tye ka kwayo me lok ki woko, rekod man bi mede pe kigigo; ento ka namba me rekod obino i pim ma Lubanga otero, tic pa kwoŋ pa En cako. Rekod ogik. Cwiny mabor pa Lubanga ogik. Pe dong tye kwayo kica pi gi.

Sister White nyutu rwom ma ocako i cik me Ceng Abicel calo “rwom ma balo pa Lubanga.” En lero ni dong peke pi Jo‑Adventist me Laodicea ma apuk, ma ne gi tye ki kare me yubo pi pire tek ma i otum me odiku, ento ne pe giyegi timo kamano. Cawa eno pa rwom ma balo pi nyiri ma apuk, obedo “cawa me kica” pi gin ma pud pe giwinyo adiera.

Aii, ka jo ngeyo kare pa limo gi! Tye jo mapol ma pud pe giwinyo ada me tem pi kare man. Tye jo mapol ma Laro pa Lubanga tye ka yweyo cwinygi. Kare me kwer pa Lubanga ma balo obedo kare me kica pi jo ma pe gityeko nongo twero me kwano ngo ma en ada. Rwot bi neno gi ki kica ma yot. Cwinye me kica ojuko; lacwe pa En pud tye ogoro me konyo, i kare ma wang ot ogengo bot jo ma pe gidwaro donyo. Testimonies, volume 9, 97.

Ka kiyabo "lak ma abiro", bene tye "dwoge, ki kec, ki lating me ceng, ki goro me piny." "Cawa" ma poto ne me agiki pa "goro me piny" i buk Apokor pa Yohana apar acel, en Ceto kor pa Faransa; kede poto ma opong weng pa "cawa" meno, en "goro" pa "le me piny" i cawa me "Cik me Ceng acel" ma con obino. I "cawa" meno "lak ma abiro" kiyabo opong weng. Musalaba obedo kit me nyutu "Cik me Ceng acel", ki ne tye goro me piny madwong i bot Musalaba.

Yesu, ka ogolo dok dwon madwong, oyweyo pɛc. Kede, nen, puba pa ot pa Lubanga oluro i aryo ki i wii dok i piny; piny ogwoyo matek, ki kidi gigore. Matayo 25:51.

I kom Msalaba, lwak pa Sataana kigolo piny woko, macalo bino bedo ka kiketo cik pa Sande.

"Kirisito pe owe nyaka otyeko tic ma obino timo, kede ki pumo me agiki owiloo ni, ‘Otyeko.’ Yohana 19:30. Lweny ne odok ki loyo. Cim tung acel pa En, kede law pa En maler, omiyone loyo. Macalo Jaloyo, oketi bendera pa En i wi malo ma pe kato. Pe onwongo kec i bot malaika? Ciel weng omaro loyo i loyo pa Lakarit. Satan ojuk woko, kede ongen ni duk pa en orwenyo woko." The Desire of Ages, 758.

Cweyo piny pa Misalaba obedo lamat me “ada,” ma en Alfa ki Omega. “Ada” en cako, dyer, ki tyeko; en leb pa Lebru ma kicweyo ne kun giteto kacel nyige me coc me Lebru ma acel, ma apar adek, ki ma agiki. Ne tye cweyo piny ka Kirisito tho, ci dok bene ne tye cweyo piny ka odwogo i kwo. I Misalaba ne obedo cweyo piny ma acaki, ci ikome i kaburu, ci dok cweyo piny ka odwogo i kwo. I cweyo piny aryo, kaburu oyabe.

Ka Yesu, kun otye i lacer, owaco ki dwong, ‘Otyeko!’; kidi ocak, piny odenyo, ki bur mogo owoto. Ka oburo, loyo tho ki bur, i kare ma piny tye ka denyo, kadi lamalamo me polo tye ka leyo orori kabedo malyar, jo maber ma otho mapol, ka gi yiko lwongo ne, gubino woko calo janeno me nyuto ni oburo. Jo maleng ma oburo ma kiyero, gubino woko ki lamalamo. Gin jo ma kiyero, jo maleng pa kare weng, ko cako yubu nyaka i cawa pa Kristo. Ento, kun ladit me Yudaya tye ka temo ocungo lok me oburo pa Kristo, Lubanga oyero me miyo lut me jo abino woko ki i bur gi, me nyuto ni Yesu oburo, ki me yaro lamalamo ne.

Ka piny odug me acel, karo oyab; ka piny odug me agiki, karo pa Kirisito oyab. I Loke ma kiweyo, dul apar aryo, lami atir aryo obino ki i karogi i cawa acel kede dugone pa piny. Dugone pa piny obedo Cik pa Nino, ma kinyutu kwede Musalaba. Rwate ni, obedo dwogo i kwo aryo i cawa me Cik pa Nino. Ma acel nyutu nywol pa 144,000 ma timore mapwod nyako ocako peko me nywo; ma aryo timore i peko me nywo pa iye. Nyako i Loke ma kiweyo dul apar aryo acel me acaki onywó lacoo matidi ma bino loyo piny weng kede lath me ayin, labongo peko me nywo mo keken. Ci i Cik pa Nino, peko me nywo pa iye ocake, ci onywó otino me aryo. Acel me acaki onywó Elija, agiki onywó Mose. Cik pa Nino obedo cawa me dwogo i kwo pa otino aryo ma onywo ka icel ma i Loke ma kiweyo dul abiro.

Ka muhuri me abicel aryo otyeko oyabo weng i cik me Sande, mung tye i polo pi cawa me abar.

Ento Lubanga otur i peko kwede Wod pa iye. Malaika oneno peko madwong pa Lalar. Gin oneno Rwotgi ma kikeng iye ki dul madwong pa lwak pa Satan, kit pa iye oyoto piny ki lworo ma ocwer, ma pe ngene. Polo obedo otum. Pe kiketo lwete i adungu mo. Ka dano matye ki tho onongo oneno kobo pa lwak pa malaika, i kuc pa peko ka gi onongo gineno Ladit kagweyo woko lero pa iye, mer pa iye, ki kiti pa iye ki Wod pa iye ma en omere, gibin dong ngeno maber ni kwer obedo marac tutwal i wang pa iye. The Desire of Ages, 693.

Adwogi me acel pa cawa me goro piny tye calo yub me acel onyo ciero me acel ki tho pa layaro aryo. I cawa adwogi meno, layaro aryo giketo botgi tam. Myero kiketo botgi tam mapud ocako cik pa Sande, pien gin aler ma kwayo tino mukene me doc ki i gwic i cawa adwogi ma ocweyo. Tino me aryo keken twero miyo ne ngima ki neno lacoo ki dako ma gitye ki tam pa Lubanga i yot me yubu pa bal me cik pa Sande.

Tic pa Lamo Maleng obedo me loyo cwiny pa lobo me richo, me kwer, ki me keca. Lobo romo pire keken pwonyo kwene ka gineno jo ma gene adieri, ma kiyweyo maleng kun adieri, ka gitimo malubo cikke ma madwong ki maleng, ka ginyutu i kit marwate ki madwong rek me yero i anyim jo ma lubo cik pa Lubanga ki jo ma gigo piny i cinggi. Yweyo maleng ma Lamo timo nyutu pinyore i anyim jo ma tye ki lati pa Lubanga, ki jo ma lubo ceng me cobo ma pe adieri. Ka tem obino, obin nyutu maber ngo obedo lati pa lewi. En aye lubo Sande. Gin ma, ka giwinyo adieri, gimedo yaro ceng man ni maleng, gitye ki lati pa ngat me richo, ma oparyo me loko cawa ki cikke. Bible Training School, 1 Dicemba 1903.

Jo macon pa nywal pa dako obedo 144,000 ma kimiyo nying calo macon me cwak i Buk me Revelation. Gin nyutu isara ma jo me ot pa dieri mukene myero gineno i cawa me matek ki lweny me cik pa Sande. Isara man en Sabat, ma 144,000 gikigwoko i cawa ma cik gengo timo ne. Sista White omiyo nying bendera gi ni “bendera ma rem ocwece iye pa Prins Emmanuel.”

I janeno aneno jo lweny aryo i lweny marac madwong. Jo lweny acel ki juko gi cal ma tye ki kite pa lobo; en mukene ki juko gi cal pa Lating Emmanuel ma obilo ki rem. Cal ki cal gicwe i kuru, ka but ki but ki ii lweny pa Rwot gicobo ki lec, ci dul ki dul i rek pa lec gicobo ki jo pa Rubanga ma gwoko cik. Malaika ma tye ka ywayo i cet polo oketo cal pa Emmanuel i lute pa jo mapol, kun Ladit me lweny ma tek ogoro dwon ma madit, waco ni: ‘Bii idonyo i rek. Jo ma bedo gi adwogi bot cik pa Rubanga ki lagam pa Kirisito, dong ket kabedo gi. Bii wuoko botgi, bedi i woko, ka pe utyek ki gin ma lepuc, ci abi rwako u, abedo Won pa u, ci binu obed nyithina, lacoo ki nyako. Wek jo weng ma mito, bin i kony pa Rwot, i kony pa Rwot ikom jo ma dongo.’ Testimonies, volume 8, 41.

Bendera ma okworo ki remo en aye ma opur mukene pa Lubanga myero gineno i kare me pire tek pa cik me Sande. Bendera en obedo le ma tye ka cako, ma jo 144,000 gine cwalo. Bendera en obedo me rangi me cweng, pien en bendera ma okworo ki remo. Bendera en kityeko nyutu ne i lweny pa Jeriko, ka Rahab oyabo kede ocunga ngat ma gitye ka ngiyo i mung; dong onwongo orywo tyen bot dul me lweny pa Josua kun oketo goro me cweng woko ki dirica me otne. Rahab tye cal pa nyithindo pa Lubanga me anywol aryo i pire tek pa cik me Sande, ma gine neno kede cwako alama me cweng, kede gibedo i winyo cik pa dul me lweny pa Josua. Goro me cweng ma Rahab otyeko tic kwede, ne obedo alama pi dul me lweny pa Josua ni pe gibal ot pa Rahab.

Rahab nyuto jo ma dong tye i Babilon i cawa pa kec me cik me Sande, kede jo me lweny pa Joshua nyuto gi me acito i tung gin 144,000. Rek me rem obedo cal pa Sabat pa Lubanga. Rek me rem ne obedo cik ma jo me yuto piny gimiyo bot Rahab, ma myero ogwoko ka obiro nongo gwoko pa Lubanga.

Nen, ka wa bino i piny, in bini nyuto dul me twol me rabu i dirica ma iye in ocwalo wa piny; in bini kelo woni, ki mini, ki lutino pa woni, ki jo weng pa woni, i gang in. Yoswa 2:8.

Alama ma jo ma dong tye i Babulon myero gi neno, kiloro ne ki nyutu marabu matek, ma en Sabato, ento en bende tito pwodho i kin lare aryo. Lare me acaki en jo 144,000, pien gin ginywako i lwete gi bendera pa Ladit Emmanuel ma kicoko ki remo.

Obiketo bendera pi lobo weng, ka obicoko kacel jo Israel ma kigiweyo woko; obicoko kacel jo Juda ma kigwaro-gwaro ki i tung angwen pa piny. Nyiego pa Ephraim obidwogo woko, ki lami pa Juda bibi juk woko: Ephraim pe bi nyiego Juda, ki Juda pe bi goyo matek Ephraim. Ento gibiyal i it pa Filistini i tung ma ceng obuto; gibi yweyo kacel jo me tung ma ceng ocake. Gibiketo cinggi i Edom ki Moab; ki nyithindo pa Ammon bibiwinyo gi. Isaiah 11:12-14.

Twini mokwongo tye ki alama me skarlet, ma obedo lati me skarlet ma yiko ni en obedo mokwongo. Twini mokwongo en Zarah, kede twini me aryo en Pharez.

En otime ni i kare me nywalo pa en, nen, otino aryo tye i inda pa en. En otime ni, ka onywalo, otino acel oketo lwete woko; ci dako me nywalo oloro i lwete ne tyen me mac, owaco ni, Man obino woko mokwongo. En otime ni, ka ocweyo lwete ne dok, nen, owadgi obino woko; ci owaco ni, I pye woko nining? Pyer man obed iye; eka nyinge ogamo ni Pharez. Ceng anyim, owadgi ma tyen me mac tye i lwete ne obino woko; ci nyinge ogamo ni Zarah. Genesis 38:27-30.

Zarah nyutu “ler ma cako malo,” ki Pharez nyutu “yaro woko.” Ka Pharez oneno ler ma cako malo me lamal me yare me kok i cing pa owot mamegi Zarah ma lacel kwede, o “yaro woko,” onyo o aa ki Babulon. Ngec pa Zarah me ler ma cako malo me yare me kok nyutu winyo pa onywolo me aryo bot onywolo me acel.

Ci gi bi bino ki tung layeny, ki tung lacam, ki tung ladit, ki tung lamal; ki gi bi bedo i lwak pa Lubanga. Ci, nen, tye gin ma agiki ma bi bedo acel, ki tye gin ma acel ma bi bedo agiki. Luka 13:29, 30.

Lok pa kare ma ocip me “Seven Thunders” nyutu alama me yoo adek. Alama me yoo ma acel ki ma agiki gin jami ma miyo cwiny opoto. Kare ma i kin jami ma miyo cwiny opoto ma acel ki lok me “Midnight Cry” obedo kare me kuro. Cako ki “Midnight Cry”, ma en alama me yoo ma aryo, kare obedo kare me golo alama. Kare ma obedo kare me golo alama otum i jami ma miyo cwiny opoto ma agiki.

Lok me con ma gican me luru abiro nyutu cal me yoo adek. Cal me yoo me acaki ki me agiki gin yabo kabur ikare me kobo piny. Kare ma tye i tung yabo kabur me acaki ki ngec me Midnight Cry obedo kare me kuro. Cak ki Midnight Cry, ma en cal me yoo me aryo, kare obedo kare me keto lanyut. Kare ma obedo kare me keto lanyut ogiki ikare me yabo kabur me agiki.

Tho pa Kirisito ki dwogo i kwo pa en bende ociko adwogi pa witinisi aryo magi me tunge adek pa lok me con ma ogengo pa lawala abicel. Yabo ma acel pa lwi kityeko yang'one ki baptiiso pa Kirisito i lwi me pi; lwi ma agiki ne obedo misalaba. I kom baptiiso pa Kirisito ki misalaba, Kirisito owaco ngec pa en, ma kityeko yang'o ne calo Midnight Cry. Otyeko cwalo waco man i nino 1260. Bang misalaba, ki kom disipul pa en, ngec me Midnight Cry odwogo kicwalo i nino 1260 nyaka tho pa Sitefano.

Sahidi aryo me Apokarifi apar acel kimiyo gi twero me waco ngec me Midnight Cry pi ceng 1,260. Eka ginego, ci giketo ringgi i yoo pi ceng 1,260, nyo ka gicweyo gi dwogo i kwo, ci kimiyo gi twero.

Wa bi mede me pem gin atir magi i coc ma bino.

Ka pe tye dwogo ma ada-ada pa cwinya bot Lubanga; ka pe puk me Lubanga ma miyo kwo omiyo cwinya obed i kwo me lamo; ka pe jo ma yaro ada gubedo kityo ki yore ma ki nywolo i polo, pe gi nywolo ki tuno ma pe balo, ma tye kede kwo ki bedo nining. Ka pe gi geno bedo maber pa Kristo calo gwoko-gi keken; ka pe gi kwano kit pa En, gi tic i lamo pa En, gibedo tutwal; pe gicwalo dago pa bedo maber pa En. Jo ma otho mapol gi kato pigi calo jo matye kede kwo; pien gin ma tye katico pi gin ma giyero “gwoko kwo” ki kit ma gi mito keken, pe Lubanga tye katic iye me miyo gi mito ki timo gin ma cwiny pa En mito maber.

Rupur me cok ma opwot ma Ezekiel oneno i vishon nyutu maber dul man. Review and Herald, January 17, 1893.