Watye ka keto iyore me gin porofetik ma kigineno ki histori ma ocuk me seven thunders ma kililoro i buk Revelation, chapta apar acel, apar aryo ki apar adek. Pe wan ocopo i kabedo me yore pa bedo pa gin man, ma wabin oketo kacel histuri me lang me Protestantism ki lang me Republicanism. Kadong pe wa yubo rwom me ngec me nyutu ne maber kit ma Islam tye kwede i kwena me Midnight Cry. Ento tye ada madwong ma kube ki gin man, ma nyutu ngo ma dano myero timo ka ginenge ada ma kiweyo munggi. Ber bedo ma tye i Revelation kito kwede myero me "gwoko" jami ma kiketo i coc.

Yo me gin matime ma tye ka yabo woko, mino teko me cweyo pa Lubanga bot jo ma bi winyo, bi kwano, ki bi gwoko gin ma kicoyo iye. Ka con, en kare me weko woko ki yaro wa pa tuk pa lanen ma agiki pa Isaia, ki but apar acel, apar aryo, ki apar adek pa buk Yabo, me keto gin marwate pa “nino adek ki aboro” ma Elija ki Mose ne gitye otho i yo madongo me ngec, ma woto i tung i coro me lugo pa otho ma otere. Gin ma wabinyutu kombedi, en cal pa “tim.”

I coc ma agiki, waanongo angwen jo me miyo rweny porofetik pa rwom me gintic ma kicweyo ki lok pa gin matime me radi abicel ma kipungu. Rek pa cal pa Kirisito, rek pa jo me miyo rweny aryo, rek pa cal pa lam, ki rek pa rwot ma pe atir pa tung cen.

But aryo me rek pa rwot pa North mape adada ocake ki mi rwom bot Papasi i 538. Eka Papasi, rwot pa North me chuny mape adada, oyiko piny Jerusalem me chuny ki Israel me chuny pi higa 1260.

Gibicwe i wang tong, ki gibicobo woko i piny weng; ki Jerusalem bitito piny ki jo ma pe Yahudi, nyaka kare pa jo ma pe Yahudi otumu. Luka 21:24.

Gi waco bot Yohana ni obed opimo kabedo maleng ki lwak, ento dok gi waco bot ne ni obed weko woko lobo me gang, pien dong kimiyo ne bot jo mape Yahudi pi higa 1,260.

Kimii an okang ma calo tung; malaika ocung ka owaco ni, “Cung, kadong irup Hekalu pa Lubanga, ki alta, ki jo ma lamo iye. Ento wang ot ma tye woko ki Hekalu, weke i woko; pe irup; pien wang ot en kimiyo jo ma pe Yahudi; ki gweng ma maleng gibicobo iye ki cingegi pi dwe 42.” Nyutu pa Yohana 11:1, 2.

Yohana ki Luka ginyuto ni jo ma pe jo Yuda “giketo piny i ti” “Yerusalemu” pi “dwe 42.” Yohana cimo kare, ento Luka cwalo alama i tyeko me lok me gin. Shahidi aryo man tye ka dwoko lapeny me Daniel chapta 8, ki vesi 13.

Eka an owinyo ngat acel ma maleng tye ka waco, ci ngat mukene ma maleng owaco bot ngat en ma onongo tye ka waco ni, “Kare nining obedo oneno me lamo me cawa ki cawa, ki bal ma kelo ogoro, me miyo ot maleng ki lwak me goyo gi piny ki cing?” Daniel 8:13.

Lapeny ikom kare ma Ka Maleng ki Lwak onego gubed gikwanyo piny ki cing, nyutu twero aryo me yubo woko ma romo timo tic me kwanyo piny Jerusalem, ma i Buk Daniel kigoyo ne calo ‘Ka Maleng’ dok bene ‘Lwak.’ Ngiyo ma kakare kede ma pire tek me lok man, macalo ma J. N. Andrews oywaro, obedo ni lok man nyutu twero aryo me yubo woko, ma gikwanyo piny ki cing Ka Maleng kacel ki Lwak. Twero me yubo woko ma acel ma kinyutu i lok man obedo paganizim, ento ma aryo obedo papalizim. Nyig lok ‘Lwak’ en tero pa Daniel pi gin ma John nyutu calo ‘jo lamo’ i Ka Maleng, ma obedo i Jerusalem.

TYE 'DESOLATIONS' ARYO I DANIEL 8.-Gin atir man kityeko miyo obedo pore maber tutwal ki Josiah Litch, pien wa keto piny lok mamege:

'Rwate me ceng ceng' obedo tito ma kombedi i coc me Leb Engilisi. Ento i coc me acaki, pe ki nongo gin mo calo rwate. Man kityeko yee ne ki dano weng. En obedo yik me lok onyo tito ma kiketo iye ki joloko coc. Tito ma adana en ni, 'me ceng ceng ki lacer me opoto,' ka 'me ceng ceng' ki 'lacer' kikubo gi kaŋ ki 'ki;' opoto me ceng ceng ki lacer me opoto. Gin twero aryo me opoto, ma onongo gitye me gopoto Dyer Maler ki lwak.'-Prophetic Expositions, Volume 1, page 127.

Tye atir ni ka maleng kacel ki lwak myero kigoyo gi piny ki misango me kare ki kare kacel ki bal ma kelo poto. Kwan ma rwatte pa nyig lok 13 tweyo gin man atir. Kadong, adwogi man bene tweyo mukene, eni ni: poto aryo man obedo kit aryo ma dit ma iye Satan otemo golo woko pak kacel ki tic pa Yehova. Lok pa Mr. Miller ikom adwogi pa lok aryo man, kacel ki yo ma oyugo kwede kene me nongo adwogi meno atir, kiketo gi i wi lok ma piny eni:

Kwanyo woko aryo obedo Upagani ki Paapasi

‘Akwano mede, kede pe onongo anongo kit mukene mo ma [the daily] onen iye, ento i Daniel keken. En kacel [ki kony pa concordance] ajwako lok jene ma onongo obedo kacel kwede ne, “kwanyo woko;” “obikwanyo woko;” “the daily;” “ki cawa ma the daily obikwanyo woko,” ki mukene. Akwano mede, kede aparo ni pe abinongo ler i lok man; macokce, abino i 2 Thessalonika 2:7, 8. “Pien imunga pa bale dong tye katic; ento keken en ma kombedi ogengo obigengo, nyaka okikwanyo woko ki i yo; ci eka jamarac bino nyute,” ki mukene. Kane abino i lok meno, awii! gin atir oneno maber ki lamaleng! Kany mere obedo! En aye “the daily!” Ber kombedi, Paul bedo kamano ango i “en ma kombedi ogengo,” onyo en ma ogengo? Me “dano pa bal,” ki “jamarac,” gin man tito Poperi. Ber, ngo ma ogengo Poperi me pe onyute? En aye paganism; ento bene, “the daily” myero tito paganism.’-Second Advent Manual, pot 66. J. N. Andrews, The Sanctuary and the 2300 Days, 33, 34.

I tyeko pa “seven times” me Levitiko 26, paganizim ocoyo piny Ka Maleng ki lwak pi mwaka 1,260, eka papalizim otimo tic acel keken pi mwaka 1,260 mapol dok. Papasi onongo ocoyo piny Jerusalem pi mwaka 1,260, ki kit ma Luka ki Yohana waco, nyaka papasi oywako rwom ma kelo tho i 1798. Kwanyo mwaka 1,260 ki bot 1798 kelo 538. Kwanyo mwaka 1,260 ki bot 538 kelo 723 BC, ka Asiriya, rwot me “north” ma adwogi atir i kare meno, otongo piny pa Isirayel ma i “north” i budu.

Yohana keken waco pi higa 1260 ma otwero pa Papa ogweto i wi piny hekalu ki lwak, ento Luka waco pi karene aryo me higa 1260 ma yore pa jo nyiseche ki yore pa Papa ogweto i wi piny Jerusalemu, pien owaco ni, “nyo karene pa jogwenge obed otyeko.” Luka nyute gweto i wi piny Jerusalemu ni mapol maloyo kare acel, pien oketo ne nying “tyeko pa karene pa jogwenge.”

En aye atir ni, i mwaka 1856, Adventism pa Millerite obedo Laodicean, ci ki mwaka abicel lacen gi kwanyo atir pa “abicel kare” i Leviticus 26, eka obedo pe rwate bot Adventism me neno gin atir me Baibul magi ma yot. Gin atir ma an tye ka nyutu en ni, rek ma okan pa “seven thunders”, ma nyutu “waymarks” adek, kede piriode me kare i kin “waymark” me acel ki me aryo, ci dok piriode me kare mukene i kin “waymark” me aryo ki me adek, gin eni kinyutu i rek me porofet pa “the counterfeit king of the north”.

Rek man ocake i 723 BC, kun pinyruoth me bor pa Israel ocako wot i dul i lwete pa Rwot me Asuriya, rwot me bor ma atir keken. Eka i 538, Rwot me bor me lamo omiyo twero, kagamo en oyuko piny Jerusalem me lamo pi higa alufu acel ki mia aryo ki piero abicel, nyo oywako cat ma tho i 1798. Ki 723 BC nyo i 538, twero ma oketo Israel i lub kare weng ne gin twero pa jogi ma pe yec.

Rek pa Kristo nyutu lubo mac pa Rwot pa Bor ma adier i baptiisone i mwaka 27, ci lacen ceng me porofet 1260, kigoyo i lacar. Ci lacen, jopuonj pa Kristo gicwalo gi teko me yabo kwena pa Rwot pa Bor ma adier, nyaka goyo Stefano ki lapedo i mwaka 34. Cawa acel kende i ceng 1260 weng me tije ne ma Kristo pe owoti, obedo ka otine i punda oceto i Jerusalem i cako ma loyo. Ka coni, oyiko Jerusalem pi ceng 1260; kadi jopuonj pa En bene giyiko i bange lacar. Rek aryo weng—Rwot pa Bor ma pe adier, ki Kristo, Rwot pa Bor ma adier—giyiko Jerusalem ki lwak pi ceng 1260.

Lamo pa jo ma pe yie i Lubanga obedo kimoko marac me yore me lamo pa tic me kabedo maleng me piny pa Yahudi me kom, kede cik pa Paapa bedo kimoko marac me yore me lamo pa tic me kabedo maleng me polo pa Yahudi me Cwiny. Mwaka 1,260 me lamo pa jo ma pe yie i Lubanga rwate ki ceng 1,260 pa Kirisito, kede mwaka 1,260 me cik pa Paapa rwate ki ceng 1,260 pa lupwonya pa Kirisito.

Yore aryo weng tye ki rwom me porofetik ma rwate keken pa lok me con ma okani me lurem abiro, ma ocako yabo woko piny i wang dano ducu i dwe July, 2023. Yabo woko eni otime i but manok ki ngiyo piko cwiny ma acel pa yore me wot pa Millerite. Piko cwiny ma acel gi okelo kare, ma kiwaco ni “tarrying time” i parabol me nyako pe lony apar. “Tarrying time” otyeko i camp meeting pa Exeter, New Hampshire, ka lok pa Yiyi me Odii otyeko oketo maber opong woko. Camp meeting pa Exeter obedo aloka me yoo mar aryo, ci okelo kare ma i iye lok pa Yiyi me Odii opako ne, nyaka obino aloka me yoo mar adek me kwero, kacel ki piko cwiny me agiki.

Cal me yo adek obedo: poto dwaro me acaki, kwena me “Midnight Cry”, ki poto dwaro me agiki. Cal me yo adek man rwate ki lok pa Hebrew “truth”; ki lok en coyo calo nyutu me acaki, me apar adek, ki me agiki i alfabet me Hebrew. Ka me acaki ki me agiki gi aryo obedo poto dwaro, dong man nyutu cal pa Alpha ki Omega.

Pe tye nyutu ma atir pa ceng 1260 i kit ma otime me Millerite; ento kit ma otime me Millerite obedo kit ma otime me muvimenti me acaki, kono omiyo keto cal pa muvimenti me agiki. Kit ma otime pa Disappointment me acaki i muvimenti me agiki ocake i July 18, 2020, ci ki nyutu ne i buk Revelation chapta 11. I buk Revelation chapta 11, lami angeo aryo gikwanyo gi i tho, ma teto alama pa Disappointment me acaki i muvimenti me agiki, ma onongo ki keto calone i muvimenti me acaki.

I Nyutu pa Yohana kit apar acel, rwenyo cwiny ocako kare me nining 1260, ma nyutu ni ringgi ma otho ne tye i yoo, kono meno omiyo alama pa kare me odong pa lok me apoya. I kare me dwogo-gi kwo, gikwanyo gi malo macalo cal me alama i cawa acel-ken ki twer pa cik me Sunday. Lok me mukato pa janeno aryo tye ki kare me alama me nining 1260.

Tyer atyer me wot pa Malaika me adek i lok me con ma kiloro pa guddo me abiro miyo ranyisi matyer atyer maloyo rek mukene ma rwate, ento rek pa Malaika me adek, rek pa Rwot pa Bor ma atir, kede rek pa Rwot pa Bor ma pe atir, weng gi tye ki kit me poro acel keken: acaki, eniogo kare ma ojutho i katikati, ci dok eniogo kare ma ojutho i gono i agiki.

Ceng 1,260 obedo kit mapire tek i lok me con ma kigwoko i imung pa kube 7. Ceng 1,260 kicweyo calo "wilderness" i "Revelation" kabit 12.

Dako eno olimo woko i thim, ma i kany tye kabedo ma Lubanga ocobo pi iye, me gimi iye chiemo kany pi nino alufu acel, mia aryo ki pier abicel. Revelation 12:6.

Kanisa oceto i tim me gengo yweyo piny pa twero pa Papa i kare me higni 1260. Coc ma namba 14 kelo lagam mapat.

Kede gimiyo bot dako ting aryo pa lagwel madit, pi myero okobo i thim, i kabedo pa iye, ka omino kidi pi cawa acel, kede cawa aryo, kede nining pa cawa, ki woko ikom wang nyoka. Revelation 12:14.

Kanisa oyilo woko ki tere pa diraagon ki Papasi pi higa 1,260, pi kamano “lobo ma pe tye jo” obedo alama me ceng 1,260. Namba man nonge pire keken kare 7 i Buk me Daniel ki Buk me Poko pa Yohana, ento ki nyutu ne i kit mapol mukene i Gin Acoya pa Lubanga. I tyen kare weng, obedo nyutu me “kare abicel aryo” pa Levitiko 26.

Ka obedo Paganizimu ma gutuko woko ot maleng pa Lubanga kede lwak i cawa ma aa i 723 BC obino i higa 538, onyo Papasi ma gutuko woko Jerusalem me Roho ki jo ma tye kikworo iye, obedo cal me yaro pobo jo pa Lubanga, ma otimee pien jo pa Lubanga opor woko rwom me “Sabat pa piny” ma ki yaro iye i Gitabo me Levitiko cabi 25 ki 26. I cabi 26, kikwayo ni “lweny me rwom pa Lubanga.”

An abikelo ligangla i botu, ma obi cobo ruco pa kwer na; ka ubino ocokgi weng ii buru megu, abicwalo ayela i botu; dok ubimini i cing pa luru. Levitiko 26:25.

Golo kica pa Lubanga oketo i bot joge pa Lubanga lacer ki yubu, ma kiyaro calo "quarrel of my covenant." Ka pe itye ki ngene rono, ma Daniel oyero "curse" ki "oath" pa Mose, ma bende kiyero ni "quarrel of my covenant," omako wang dano woko pi neno ngec ma makwongo ikom tic pa Kirisito, ma kiyaro i Daniel lok 9. Lok me nyutu ma kityeko timo matwal ikom joge pa Lubanga ma tye i kobu pa Laodicea, i coc pa Ellen White, en ni: pe ginywako "reason from cause, to effect." Itwero waco ni i ngene mwaka 1260 me "Dark Ages," ento ka pe in ngene "cause" pa loro piny en, in i kobu.

En obi moko kica kwede jo mapol pi cabita acel; i tung cabita, obi juko lamo me lacer kede mino me lamo; kede pi yub weng me kwer, obi weko ne opoto, nyo i giko; kede gino ma kiketo ki cik bi ywayo i wi piny ma opoto. Daniel 9:27.

Gin ma Kirisito omii cika bedo tek obedo kakare kacel ki “lweny pa cika pa En.” Kare me “kwer” obedo mwaka 2520, ento kare me Kirisito me mii cika man keken bedo tek obedo ceng 2520. Kacel ki lok me Lebru “truth” ma omiyo kit pa lok me con ma ocung pa “seven thunders,” wik me poro ma Kirisito myero omii cika pa En bedo tek, tye ki alama adek me yo ma kiketo calo me acel, me apar adek, ki me agiki i alifabet pa Lebru.

Cal ma nyutu yo ma acel me cabit en baptiiso pa En; cal ma nyutu yo ma aryo en musalaba, ki ma agiki en tho pa Setefano. Weko me neno "kare abiro" me Levitiko 26, macalo kama malaika me polo guluro William Miller me neno "kare abiro", kikwanyo woko twero me neno opong lunabii en keken, ka Kirisito oyweyo remo pa En ki omoko atir agano en keken ma jo pa En me con ma atir ne giyabo woko. Dano weng ma i agiki gubedo gigwok, gubedo ki ngec ma macokcok ki ma pe opong me "gin atir." Ento pe tye ngat mo ma gibedo gigwok ma ki paro me weko neno "gin atir." Yo acel keken me cito bot Ladit, ki yo en tye kom Yesu; ki Yesu en "gin atir."

Man obedo ngec ma rwate me poyo i wic, pien kitito ikom singruok me Leviticus 25 ki 26. “Kir” me “kare abic aryo” kicwalo bot Israel mar ringruok me con, pi pe gikwero keto i tic cikke me weko piny obed i mwoto, kacel ki tyeko cik me Jubili. En obedo bal me weko. “Kir” eno kicwalo botgi pien gi weko tic ma kicimo gi timo, to pe pien giketo bal i cik i wang acel, calo waco ni, “pe igol kwo” onyo “pe ibolo.” Gi pe gimako cikke ma rwate ki weko piny obed i mwoto. Jo Adventist ma pe gikwako “kare abic aryo” (ma malaika gimiyo William Miller me nongo), pien, pi koba mo mape maler, pe pod gimiyo kare me pimo maber adiera, ka gicimo bene kit acel me kwii me weko ki weko lok me singruok acel kene keken ma Israel mar ringruok me con pe gimako. Cako nyutu agiki.

Ceng 1,260 ma i Revelation 12, ma gimiyo nying "wilderness", obedo alama pa "seven times". Ceng 1,260 pa tic pa Krisito, kede ceng 1,260 pa tic pa lami pa Krisito, wenggi nyutu wiki weng ma covenant tye ka ki moko. Higa 1,260 ma paganism ogoyo piny jo pa Lubanga, kede higa 1,260 ma papalism ogoyo piny jo pa Lubanga, wenggi nyutu "seven times" weng pa kwer pa Mose.

I buk me Apokarip rwom 11, ka ceng 1,260 otyeko otum, okome pa jo otho gidwogo i kwo pi donyo i kica calo gin 144,000. Ento pi gityeko bedo i kica meno, myero gipako lok me kica, macalo Daniel otime i rwom 9. Lok me kica me “seven times” tye ki ngec mapek pi joma ginongo pire kene i piny pa lami. Ka joma gicung i ngec ni gicwale woko, ka giromo dwogo bot Rwot, Levitiko rwom 26 tye ki ngec me kit ma gibidwogo kwede.

Gin ma ocweyo i yin gibedo loro i richo gi i lobo lutegi; bende i richo me ludito gi, gibedo loro ka ki gi. Ka giyaro richo gi, kede richo me ludito gi, ki balgi ma gicako ikom an, kede bende gityeko woto kongo ikom an; kede ni an bende atye ka woto kongo ikom gi, kede amiogi i lobo me lutegi; ka dong cwinye gi ma pe gitaahiri obed piny, kede dong gimako kweko me richo gi: Dong abiparo kica na kwede Yakobo, kede bende kica na kwede Isaka, kede bende kica na kwede Abraham abiparo; kede abiparo lobo. Leviticus 26:39-42.

Lok ma gicoyo “pine away” i Buk me Lok maler nyutu bedo cobo, kwero, ki cwalo piny woko. Bedo “pine away” obedo dwoko i lapur ma ogom ma otho. Cik en nyutu tho; pien tero cal pa jo ma giyuke i kit ma gi tye kwede ni “in your enemies land.”

Lapyen ma me agiki ma bigiko obedo tho. 1 Corinthians 15:26.

Julai 18, 2020, cwinyo me acel i muvimenti me malayika me adek otime. En kimiyo ne tipe ki cwinyo me acel weng i rek me dwoko kit me nabii maleng. Ezekiel chapta 37 nyutu jo Nyasaye i kare magiki ni gityeko lure, gibalore, kede giko gi woko, nyaka gubedo keken calo cere me lupur ma otho ma ojwang. Gin tye i piny pa adui, ma en piny pa tho. I Revelation chapta 11, ashahidi aryo oneko gi, kede gicale gi i yoo. Nabii weng gicako rwate keken. Kamano, Musa tye kwano bot gin ma otho i yoo ma kato i tung cere me Ezekiel. I kitgi me cwinyo, gimiyo gi cik kun Jeremiah.

En aye kamano, Rwot owaco ni, Ka i dwogo, abi kelo in dok, ibicung i anyim an; ka igolo woko gin ma ber ki bot gin marac, ibibedo calo dho pa an; gubed gidwogo bot in; ento pe i dwogo botgi. Yeremia 15:19.

Kimiyo Jeremia ngec ni, ka omito waco i nying Lubanga, myero odwogo; ci i timo mano myero oyabo woko gin ma wel ki bot gin ma marac. Yore pa lok man nyutu ni gin ma marac gin jo ma pe myero odwogo i botgi. Ka i lok man, gityeko yaro ni obedo i kit me cwiny ocoyo, onongo onyutu ni tye keken.

Pe abedo i lwak pa jo mapobo, pe bene amoro; abedo keken pi cingi: pien ityeko opongo an ki cwiny marac. Yeremia 15:17.

Jeremía pe onongo obedo i "tyen pa jo ma kwero", pien obedo keken. Pe onongo myero odwogo bot jo marac, ma gin "tyen pa jo ma kwero". I higa 1863, Adventism ocako dwogo bot "tyen pa jo ma kwero" ka odwogo bot yore me timo pa Buk pa Lubanga ma nyiri pa Babilon tiyo kwede, me yweyo "abic ki aryo" pa Musa. Ento Jeremía tye ka waco mabeyo pi cawa me agiki maloyo kare pa Milerait. Ka jo ma tye i kono pa lagi ma otho giceto ki gineyo ni gitye i piny pa lami, pe myero gubed odwogo matwal bot jo ma ogamo pi otho gi i yo. Tyen eno twero dwogo bot Jeremía, ento en pe twero dwogo botgi.

Ento ka myero gi dwogo, myero bene gi gwoko cik ma Mose omiyo ma marwate te ki “kare abic aryo.” I Buk me “Revelation” apar acel, jo ma otho iye yoo, githo pi nino adek ki nusu, ma i porofeci en “gaya.”

Man aye pingo ma cako dwoko kwo pa jo otho kityeko time ki lok ma timo ni coke orib kacel, ento kombedi pe gi kwo. Mito lok pa yar angwen, ma obedo lok me loro, me dwoko gi i lwak malit. Lok me acaki ma kelo gi kacel o aa ki "dwon."

Poywuru cwiny pa jo na, poywuru cwiny pa jo na, Lubanga wunu owaco. Wacuru maber i cwiny pa Jerusalem, ka i kwacuru bot ne ni lweny pa ne otyeko, richo pa ne kigiweyo; pien ocwako i lwete pa Rwot marom aryo pi richo pa ne weng. Dwon pa ngat ma kwaco i caa: Yuburu yo pa Rwot; timuru i caa yo madwong ma atir pi Lubanga wa. Kabedo ma piny weng obicwalo malo, got weng ki bugu weng obidoko piny; yo ma ocok-ocok nobed atir, ka kabedo ma tek-tek nobed yot. Isaiah 40:1-4.

Dwol o aa koa i thim, ma obedo alama pa yweyo me “kare abicaryo.” Dwol eno tye i thim, pien Ezekiel bene kicweyo ne i kot me lagi pa otho. En oyabo koa i kot keken, pe koa i kure.

Lwete pa Rwot obedo ikom an, ci ocwalo an woko i Roho pa Rwot, ci oketo an piny iye me boc ma opong ki chogo. Ezekiel 37:1.

Kabedo ma piny i tung got en thim pa nino adek ki aboro. Kwene pa dwon en ni: kec pa Jerusalem kityeko weyo, ki lweny pa iye kityeko tum. Kwene eno tye timo calo keto cim pa 144,000 ma kityeko yubu i cawa me agiki. Ento weyo me kec pa iye tye ki kube kwede me gamo mar aryo pi richo weng pa iye. Yore me dwoko peko ma Musa omiyo mito ni ginyutu pe ka i kecgi keken, ento ki kec pa kwaro gi. Ka gibitimo cik eno, kecgi bityeko weyo.

Wa bi mede ki gin atir man i coc ma ceto anyim.

En aye, Israel weng ogoyo cik pa in, ka giweko woko, wek pe gityeko winyo dwon pa in; ci kwer oobo bot wa, kacel ki lwak ma ki coyo iye i cik pa Moses, lacoo pa Lubanga, pien watimo marac bot en. En oketo tek lok pa en, ma owaco bot wa, ki bot jo ma giloko tam iwa, kun oketo bot wa tim marac madit; pien i bwo polo weng pe ki timo macalo gin ma otime i Jerusalem. Macalo ma ki coyo iye i cik pa Moses, tim marac weng man otyeko bino iwa; ento pe wacwalo lepwa i wang Rwot, Lubanga wa, wek wapuk ki balowa, ki ngeyo adwogi pa in. Daniel 9:11-13.