I cako, kwena me “Midnight Cry” otyeko kun ki yabo me “Investigative Judgment”; ci kwena me “Midnight Cry” bino tyeko kun ki yabo me “Executive Judgment”. Peko ma adek me Islam kelo “judgment” i United States pi cwalo cik me Sunday, ci nyutu “judgment” ma tye mede kede medo i piny weng pi yaro cik me Sunday megi keken, i tung i tur me teko me civil ma kweyo jo, ma kilaro ki rwodi apar ma otimo ngwec ki Jezebel, dako me ngwec me Tyre.
"Ka Amerika, piny me twero pa yecu, obi rwate ki Paapasi i juko cwiny kacel ki miyo dano me yaro Sabat ma pe atir, jo piny weng i dunya gibiro kelo gi i lubo yore mamego." Testimonies, volumu 6, 18.
Lweny me cik pa Sande i Lweny Madit, kombedi dong ocako pire tek. Kombedi Sitaani onyutu yene calo Kirisito.
Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.
Bang kwalo i woko ki Lubanga me lobo, bino olal me lobo.
Jo United States gibedo jo ma kigwedo maber; ento ka giketo cing i twero me yie, gi weko Protestantism, ki gicwinyoro popery, pim me balgi bi opong piny, ki “apostasya pa piny” bi coyo i buk me polo. Adwogi pa apostasya man obed kwero pa piny. Review and Herald, May 2, 1893.
Adventist ma i kit Laodikea ma pe tye ki ngec, giketo cinggi ki twero me Papa, ci gi kilubo woko; kacel ka jo me Kristo mukene ma pud tye i Babulon gibale ki cing me twero me Papa.
Obi donyo bene i piny ma lamal, ki piny mapol bi buto woko; ento magi bi wut ki cing pa iye: Edom, Moab, ki ladit pa nyith Ammon. Daniel 11:41.
Islam oloro United States i cawa me acel, ka turumpet me namba abiro okelo apir me jajmenti pi keto cik me Sunday.
Ci aneno ka awinyo malaika mo ma aero i tung polo, kun owaco ki dwon madwong: Peko, peko, peko, bot jo ma bedo i piny, pi dwon luru mapat pa malaika adek ma pud pe gigoyo luru! Yabo 8:13.
Cal ma nyutu lami aryo i Ngec pa Yohana apar acel, dong Yohana onyutu ne i Ngec pa Yohana apar aryo calo nyako ma kigamo ki ceng, kede i kit pa lanabi onyutu ne ki cal pa acaki ki agiki.
Onen nyutu madwong i polo: dako ma kikado ki can, ki dwe piny i tunggi, ki i wiye korona me lacim apar aryo. En, ka tye ki nyathi i iye, oyabo dwon ka tye i peko me nywolo, ki opoto peko me nywolo. Onen nyutu mo kene i polo; ki nen, olut madwong ma muc, ma tye ki wii abic aryo ki rwac apar, ki korona abic aryo i wii ne. Rabuor ne ogoyo dul me adek pa lacim me polo, ki obologi i piny; ki olut ne odongo i anyim dako ma dong otung me nywolo, me camo nyathi ne ka cok onywol. En bene onywol lacoo, ma myero orito pinye weng ki lati me ayen; ki nyathi ne ogweyo malo bot Lubanga, ki i kom pa Lubanga. Revelation 12:1-5.
En tye ka cung i wi dwe, ki kicongo iye ki ceng. Dwe en cal pa ceng, ci dong ki poro en ranyisi pa ceng. Nyota aboro apar adek ma tye i korona pa iye tye ranyisi pa kabila aboro apar adek pa Isirael macon i cako pa Isirael macon, ma gitye ranyisi pa ludoko aboro apar adek i agiki pa Isirael macon. Nyota aboro apar adek ma gin ludoko aboro apar adek i agiki pa Isirael macon, bene gin apwostol aboro apar adek i cako pa Isirael manyen. Ci dong gitye ranyisi pa 144,000 i agiki pa Isirael manyen, ma gin ludoko ki apwostol. I cako me gin matime ka ludoko tito agiki pa Isirael macon, ki apwostol tito cako pa Isirael manyen, nyako ma en lwak pa Lubanga ogamo ki Kristo i iye. En aye “lati me dichwo” ma kigolo iye bot Lubanga piny ka tho ne ki dwogo ne i kwo.
Dong dako en, bene nyutu yabo pa jo 144,000, ma bene giwoto malo i polo bang’ kigolo gi ki i vale me tho. Ka gi dong tye i polo, dako en bene bino yabo lutino mukene, ma nyutu dul mapat ma bino woko ki i Babilon i cawa me Cik me Sande.
Pe onongo ocako peko me nywolo, con onywolo; peko ne pe obino, con onywolo otino me dichwo. Ngat mane ma owinyo gin calo man? Ngat mane ma oneno gin calo man? Piny bi romo nywolo i ceng acel? onyo kabila moro bi nywolo i tutuco? Pien ka Ziyon ocako peko me nywolo, con onywolo lutino pa en. ‘An abi kel i kare me nywolo, ento pe abi miyo onywolo?’ owaco Rwot. ‘Abi miyo onywolo, ento abi loro iye?’ owaco Lubanga mami. Aisaia 66:7-9.
I cawa me loyo pa le me piny, dul me jo oyub kacel. Dul meno en 144,000, pien gin jo ma ginyutu kit pa Kristo maber tutwal. Gin jo ma kiketo lagamgi calo “lacoo” Yesu. Gin “lacoo” pa Yesaya, ma oyub mapwod pe dako ocako nguti. Lagi ma ogeng, ma piny ogamo kwede ka le ma obino ki i bur ma pe tye i twon ogi gi, gibinongo kuc i Jerusalemi, eka gibinogamo ki dako ma oyubo “lacoo.” Giyub mapwod pe en ocako nguti; ci en dong ocako nguti kede oyubo “lutino” pa en mukene, kun jo pe Jwif dong yweyo kwene pa malaika me adek calo wang pi ma oyaro, ka kwene opongo piny weng calo yiri me pi madwong. Giyub ikare me bal madwong, ma nyutu nguti pa en. Dako me Buk me Fweny, pot apar aryo, calo obedo ka oyubo lutino aryo kacel. Lacin gin 144,000 ma kiketo nyinggi ni “bibala me acaki,” ci jo pe Jwif gin cok madwong me kweyo pa kare me ceng.
Rejoice ye with Jerusalem, and be glad with her, all ye that love her: rejoice for joy with her, all ye that mourn for her: That ye may suck, and be satisfied with the breasts of her consolations; that ye may milk out, and be delighted with the abundance of her glory. For thus saith the Lord, Behold, I will extend peace to her like a river, and the glory of the Gentiles like a flowing stream: then shall ye suck, ye shall be borne upon her sides, and be dandled upon her knees. As one whom his mother comforteth, so will I comfort you; and ye shall be comforted in Jerusalem. And when ye see this, your heart shall rejoice, and your bones shall flourish like an herb: and the hand of the Lord shall be known toward his servants, and his indignation toward his enemies. Isaiah 66:10-14.
Jo ma “gicwer cwiny” pi Jerusalem obedo jo ma gigweco ki giloro pi tim marac matek ma gityeko timo iye, ki ma gityeko keto cal; ki giketo cal con anyim cik pa Sande. Kombedi, wa tye i “tic me loro agiki pa Kanisa,” ma en cawa agiki pa keto cal pa 144,000.
Jo pa Lubanga ma atir, ma tye ki cwiny pi tic pa Rwot kede pi lonyo cwinya, kibed ka gineno richo i kit ne ma adier, kit pa richo keken. Gibed kare weng i tung me adwogi kede nyutu malara ikom richo ma yot kelo jo pa Lubanga i bal. Labere atir i giko tic pa kanisa, i kare me kidho ki alama pa jo 144,000 ma gunongo gubed pe ki bal i kom pa Lubanga, gibed ka cwinygi potope madit ikom bal pa jo ma giciko ni gin jo pa Lubanga. Man kiwot maber ki cal me lanabi ikom tic me agiki, ki cal pa jo ma ngat acel acel tye ki gir me geco i lwete. Ngat acel i kamogi ocing ki law me linen, ki kob me tam pa lacoyo i tung ne. Rwot owaco bot ne ni, Donyo i tung pa paco, i tung pa Jerusalem, ci i cweyo alama i anyim wi pa joma gipuk kede giywak pi tim marac matek weng ma kitimo i tung ne. Testimonies, dul 3, pot 266.
Jogi ma 'giyubu ki giloro' giketo gi alama mapwod pe malaika me kwero matye ki gik me kwero gin oyaro i Kanisa, ma ki nyutu calo Jerusalem.
Cik en ni: ‘Wot ikatikati pa bur, ikatikati pa Jerusalem, kede ket alama i ngut wii pa jo ma gitye kagoyo koko kede bolo pi tim me kwer weng ma kitimo i katikati pa iye.’ Jogi ma gitye kagoyo koko kede bolo ne gitye ka nyuto lok me kwo; gi ne giketo kwer, gi cwalo tam, kede gi kwayo matek. Gin mukene ma ne gitye ka cobo Nying Lubanga gi lok cwinygi, kede gipinyone cwinya pa gi i anyim iye. Ento dwong’ pa Rwot ne o weko Israel; kadi jo mapol dong gi mede ki yore me lamo, twero pa En kede bedo pa En ne pe tye.
I cawa ma kwac pa En bi woto piny i kica, jo ma piny, ma gicwalo cwinya bot Kristo, gibed ginyutu ki jo piny mukene pi cwinya gi ma tye i peko madwong, ma ginyutu i loro ki riyo, i keco ki i ciko. Kun jo mukene gitemo gobo peko ma dong tye ki cal, ki gitemo yiko marac madwong ma ocami piny weng calo pe obedo peko, ento jo ma tye ki cwiny ma tek pi ducu pa Lubanga ki hera pi cwinya dano pe gibedo mung pi nongo kuc i wang ngat mo. Cwinya gi ma atir gipoto kare ki kare ki tic ma pe maleng ki lok ma pe maleng pa jo pe atir. Pe gitye ki twero me gengo lopi ma ocwer me keca, ci pien cwinya gi opong ki peko ki lworo. Gin loro i nono bot Lubanga pien gineno yore me yeko Lubanga gicako piny itung gang pa jo ma gityeko nongo lela madwong. Gicako loro ci gicwilo cwinya gi, pien kom, mito moni madwong, cwiny ma mito keken, ki bwoc i kite mapol weng, tye i kanisa. Roho pa Lubanga, ma cwanyo i keco, gityeko gwogo i ti, kun lutic pa Setani gicako cano. Lubanga gityeko golo ducu pa En; ada gityeko kwanyo teko.
Dul jo ma pe gityeko yubo cwiny pi poto megi kene i gin me lamo, ka pe gityeko lwenyo pi bal me jo mukene, gibineno labongo cal pa Lubanga. Rwot omiyo lami ne cik, jo ma tye ki gik me juko i cinggi: ‘Wuturu konye piny i lwak, ki pigi: pe i yubu wangwu, kadi pe i bedo gi kica: juku pire kene jo madongo ki jo matino, kacel ki nyiri, ki lutino matino, ki dako: ento pe ibipiri ir dano mo ma tye ki cal; ki caki i Paco pa An ma maleng. Eci gicako ki ladito ma tye i wang gang.’
I kany waneno ni kanisa—yer pa Rwot—obedo me acel me winyo tuk pa cwinye marac pa Lubanga. Ladito macon, jo ma Lubanga omiyo gi ler madwong ki ma gibedo calo jogwoko bedo maber pa pi-cwiny pa jo, gibaloki tich ma kiketo iye gi. Gi oketo doggi ni pe myero wa yenyo tim me cudi ki nyutu ma odugu maber pa twero pa Lubanga calo i kare macon. Kare o loko. Lok man gimed pe-geno gi, ci gi waco ni: “Rwot pe bitimo gin maber, pe bene bitimo gin marac. En kica pa en dong madwong tutwal, pe obino limo jo pa en i keto cing.” Konadi, “Kuc ki bedo maber” obedo yweyo ma aa ki jo ma pe dong giyweyo dwon-gi malo calo opuk me nyutu jo pa Lubanga balgi, ki ot pa Yakobo balgi. Gwogi ma pe yonye man aye gin gwinyo cwayo ma twero pa Lubanga ma gicako koyo. Dano, nyako mape kedo, ki lutino matino, gin weng githo ki kacel. Testimonies, volume 5, 210, 211.
Yesaya 40 cako ka tiyo ki alama pa medo aryo, ma obedo alama pa poropheti pa kwena pa "Midnight Cry", ma obedo kwena me aryo ma lube kwede kwena pa poto pa Babilon. Poto pa Babilon kimedo ne aryo ka ki waco ne i poropheti. Lok en ni, "Babilon opoto, opoto."
Ci malaika mamoko odito, kowaco ni, “Babilon opoto, opoto, buru madit eno; pien omiyo jo piny weng ometh waini me cwiny marac me bwenzi pa en.” Revelation 14:8.
I Bibul tye poto aryo pa Babilon me kom, ki tye poto aryo pa Babilon me cwinya. Kacel, gi bedo calo sahidi angwen me lok me con, ma nyutu kit pa poropheti me poto pa Babilon.
En oyaro matek ki dwol madit, waco ni, “Babilon ma madit oboto piny, oboto piny; ki obedo kabedo pa jogi marac, ki ot me gwoko roho ma pe maleng mo keken, ki ot me cogo lagweng mo keken ma pe maleng ki ma gicayo.” Revelation 18:2.
Babilon me kom lobo opoto calo Babel i cawa pa Nimrod, ki Babilon me kom lobo bene opoto i cawa pa Belshazzar. Babilon me Liel opoto i mwaka 1798, ki kopoto me agiki pa Babilon gineno ka ka i Makwalo Maleng pa Lubanga. Pien eni, kwena me kopoto pa Babilon tye ki alama me porofetik me odoko aryo. Ka Babilon opoto, tye odoko aryo; ento bene tye adwogi me porofetik madwong aryo mapat pi gino ma time me odoko aryo.
Adwogi me aryo en ni, ka i kit pa lok, en nyutu lok ma okube kwede lok me aryo. En nyutu lok aryo. Tye ada mapire tek mukene ma okube kwede piro ki kit me yaro pa lok pa malaika me aryo, ento wa nono kwayo neno ni lok pa poropeti ma agiki pa Yesaya, ma ocako i bur 40, ocako ki dwogo aryo me cal pa Lakony, ma Kiristo ogamo ni obimiyo jo ne, kun obedo i Kabedo Maleng me polo.
Wut mi kuc bot jo na, wut mi kuc bot jo na, Lubanga pa wun owaco. Wut waco i cwinya pa Jerusalem, ki yubu bot ne ni lweny pa iye otyeko, ni richo pa iye kikwero; pien en otyeko yudo ki bot cing pa Rwot aryo pi richo pa iye weng. Yesaya 40:1, 2.
Pe tye lok mukene i Baibul ma tito atir piny ikom yore me kit pa Kiristo calo Alfa ki Omega, macalo lok ma i Aisaia 40 dok i agiki me buk. Calo Alfa ki Omega, Kiristo omeketo cimat pa nyingne calo Alfa ki Omega i wii lok man; i agiki me Aisaia, en dok waco ikom Lami yub cwiny, pien Kiristo obedo Lok, ki en aye cako ki agiki.
Rwot owaco ni, Pol aye kom na, piny aye mego cing na: ot mene ma un yubu pi an? ki kabedo mene me kuc na? Pien gin ducu ma lwet na otyeko yubo, ki gin ducu obedo, owaco Rwot; ento bot dano man abi neno, dano ma lacan ki ma cwiny oboro, ki ma oguro i wac na. En ma ogedo dyel, obedo macalo ka otyeko nego dano; en ma otimo lim me lam matidi, obedo macalo ka ogoyo wungu pa cok; en ma omiyo lim, obedo macalo ka omiyo rem me ling; en ma ocoyo uvumba, obedo macalo ka okone kiek. Eyo, gi yero yore gi keken, ki cwinya gi obele i me goro ma gi timo. An bende abi yero boko-wii gi, ki abi kelo rogi botgi; pien ka an akwayo, pe dano mo odwogo; ka an awaco, pe gi winyo: ento gi timo marac i wang na, ki gi yero gin ma pe an amer iye. Aisaia 66:1-4.
Lapeny ocwalo ni: ot mene ma jo Lubanga otimo pi En? Gin otyeko yubu ot me lam pa Pita, onyo Sinagogi pa Saitani? Lubanga nyuto ni ot ma En otyeko timo, obedo ki jo ma ki cwinya ma nyoro ki ma cwinya ocoto woko, kede jo ma teting i Lok pa En. En okwanyo jo ma teting i Lok pa En ki dul mukene ma gimiyo sadaka ma pe maleng, ma giyero yo gi keni. Jo i dul ma gimiyo sadaka ma pe maleng gibinongo, calo ma otime bot Yahudi, ni otgi kibiyeko botgi labongo.
Jo nabi weng ginywaco ikom agiki pa piny, ki eni onyutu rwom ikin jogi ma jenge, jogi ma gikwero Lok pa En, ki jogi ma pe jenge, jogi ma gicwalo bot Lubanga gimarac, gimarac ma cwinygi mito. Pi eni, Lubanga obi yero bal pa wii pi abikira me Laodikea ma pe jenge, bal pa wii ma Aposto Paulo nyutu ni kelo ne pi cwako “lamal.”
“Lok ma pe atir” en kit me nyutu mapat i gin matime me Adventism, ki jo yubo ogamone i 1863, kede gityeko yubo iye i wang gin matime me Advent weng. En lok ma pe atir ma ocwalo tyen ma pe atir, ki kany gicako yubo ot me Lubanga ma gityeko tim cal, ma pe atir. Ticgi me keto calo ot me Lubanga ma atir tye ka mede nyo ki “nino me agiki.” Isaya ocano kit me pot buk 66 i yweyo me nyako mapwodhi ma jo ngec kede nyako mapwodhi ma jo kica. Isaya tye ka nyutu gin matime me porofesi ma oter i rek acel pa Isaya 40, ka Kristo owaco ceke ni obicwalo Lakony i nino adek ki aboro me alama, bang bedo me kwero cwinya ma otime i July 18, 2020.
Winjo lok me Rwot, wun ma uworo lok me iye; owete ma me wun ma gi nengo wun, ma gi kwanyo wun woko pi nying na, gi waco ni, “Rwot obed ki dwong”; ento en bi neno bot wun pi tamanwunu, gin bende gibek keca. Dwon me goro ki i poto, dwon ki i ot me Rwot, dwon pa Rwot ma miyo payo i jo ma ocako kwede. Yesaya 66:5, 6.
Ki i 1798 dok i 1844, i dul me Millerite, Rwot oketo ot me lamo me roho, ma, macalo Laco Ngec pa Kica, en obino i mede bot en i 1844. Rwot tye ka oketo ot me lamo me roho i dul me 144,000, pi en obino i mede dok odonyo i kica kwede ot en. Petro, i baruwa pa en me acel, gonyo me aryo, omiyo ot en nying ni "ot me roho." Gin ma "winyo Lok pa Rwot" gin aye gin ma Yohana i Apokalip tye ka nyuto ikomgi, kun owaco ni gin ma winyo tye "ogwedi." Gi en bendera, pien bendera kigero ki "gi ma kikwanyo woko ki Israel." Jo Laodicea ma pe gi ngec bi kuru ka Rwot omiyo dwong i kene i jo Filadelfia ma girim i Lok pa En, kede Lok pa En obedo "adiera."
Dwol adek ma winyore i kare ma gityeko yaro jo ma tye ki ngec ki jo ma pe tye ki ngec woko ki i dul mapat, bino ki "poto," ki "yik" ki bot "Rwot ma dwoko ruc." "Dwol" ma acel ma aa ki "poto" obedo "dwol me goro," ki "goro" en aye bino pa "Ladwogo Cwiny" ma obino i kare macek.
Ka nino me Pentekoste dong otuk, gin weng onongo tye ki rwom acel i kabedo acel. Cakke, dwon obino ki polo calo yamo madwong ma ocayo matek, opongo ot weng ma gin onongo ocobo iye. Gin gineno leb mapoko piny calo me mac; obedo i wi gin acel acel. Acts 2:1-3.
Nyig lok ma kiloko calo "sound" i Acts chapta aryo, vaas aryo, nyutu "noise" ki "rumor". "Rumor" obedo poropes. "Sound" onyo "noise" ma bino ki "the city" kimiyo calo "a mighty wind". "Dwol pa 'noise' ki i 'the city'," obedo "rumor" onyo kwena me poropes pa Islam ma nyutu bino pa Comforter i buga pa lith ma opoth, ma gikayo i "yore pa ot madwong, ma i kit me cwiny kiketo nyinge ni Sodomu ki Misiri, ka ma bene Rwot wa kityeko cako i wi Yat".
I pot buk 40 me Isaaya, "dwon" ma myero oyub yoo pi "Lakwena me lagam" openyo ni: "Lok mane myero ocwalo dwon?" Ki waco bot en ni myero "ocwalo dwon" lok me Islam. I Kit me Timo pa Latic pa Yesu, "dwon" ma opongo "ot" lamal pa Petro obedo "yamo madwong ma tye ka ngolo matek," ma, i Ezekieli 37, obino ki yamo angwen me Islam.
Dwon me duny ki i taun, dwon ki i ot pa Lubanga, dwon pa Rwot ma dwoko yam bot lunyworo pa en. Yesaya 66:6.
Ki yo ma Rwot wa obale i musalaba, Lacoyocwinya con nyuto “dwog” pa ngat ma kwayo i gweng, ngo lok ma obedo. Ci lwak madit ma obedo Yekalu ma oyube, ma onongo nyutu calo cako wot ki 1798 dok i 1844, omedo kwayo. Wot pa lwak madit ka gikwanyo kwayo pa Islam omiyo obedo “dwog” ma adek ma nyutu dwog pa Lubanga me apoya i United States pi tero cik pa Sande. En kany ma Rwot omiyo kica. Dwogi adek gityeko tweri i kit ma kiketo pa lok me con ma okano pa wony abicel, ma nyutu calo rek me cako, iye, ki agiki pa lok pa Ebru ma ocweyo ki Lajwoko-lok ma maber tutwal, kede gityeko loko ne “adiera”. Pe itwero cweyo gin magi woko!
Malube ki tuk me janabi ma wan tye ka atero, ci Aisaia owaco lok ikom nywalo pa piny.
Pe onongo ocako peko me nywolo, con onywolo; peko ne pe obino, con onywolo otino me dichwo. Ngat mane ma owinyo gin calo man? Ngat mane ma oneno gin calo man? Piny bi romo nywolo i ceng acel? onyo kabila moro bi nywolo i tutuco? Pien ka Ziyon ocako peko me nywolo, con onywolo lutino pa en. ‘An abi kel i kare me nywolo, ento pe abi miyo onywolo?’ owaco Rwot. ‘Abi miyo onywolo, ento abi loro iye?’ owaco Lubanga mami. Aisaia 66:7-9.
Oganda ma onywolo mapwod pe dako ocako tic me nywal, kombedi ne tye i yo, otho ki olal, kun lobo weng tye ka gamo pi kitne. Ento ka lami-tyen aryo otung, jo ma gityeko gamo pi tho gi gicako lworo. Ka kom me otho ma olal ma gityeko kwanyo kwo gitung calo oganda, dong jo weng ma gihiro Jerusalem bi gamo kode. Jo ma gihiro Jerusalem pe keken oganda pa 144,000, ento bene lwak mapat pa Lubanga ma dong giluongo gi woko ki Babilon. Dwogo kwo ki i kwanyo cwinya me July 18, 2020, otimo ki bino pa Ngat ma lalaro cwinya, ma bino miyo “lagi” ma olal “med calo yath.”
Rejoice ye with Jerusalem, and be glad with her, all ye that love her: rejoice for joy with her, all ye that mourn for her: That ye may suck, and be satisfied with the breasts of her consolations; that ye may milk out, and be delighted with the abundance of her glory. For thus saith the Lord, Behold, I will extend peace to her like a river, and the glory of the Gentiles like a flowing stream: then shall ye suck, ye shall be borne upon her sides, and be dandled upon her knees. As one whom his mother comforteth, so will I comfort you; and ye shall be comforted in Jerusalem. And when ye see this, your heart shall rejoice, and your bones shall flourish like an herb: and the hand of the Lord shall be known toward his servants, and his indignation toward his enemies. Isaiah 66:10-14.
Alfa ki Omega oketo agiki me lok ma ogiko pa Isaya i kabedo acel kede ka ocake i acaki, ki nyutu me obino pa Ogonyo Cwiny. Kadong macalo ka kare weng, kwena weng ma cimo nyutu pa kwena pa Elija kiketo i kit me Rwot okubo piny ki kwero.
Pien, nen, Rwot obi ki mac, kede gari pa en calo yamo ma opoto, me yaro kec pa en ki goro madwong, kede kweko pa en ki leb me mac. Pien ki mac kede ki panga pa en, Rwot obicwalo kom ki dano weng; kede gi ma Rwot onego obedo mapol. Jogi ma pako keni, kede yiko keni i pach, i atata, i dul yom acel, gicamo ring’o pa dic, kede jami me kiru, kede lugo, gibibalo weng, Rwot owaco. Pien an angeyo ticgi kede paro gi: obino ni abi coko dwe weng kede leb weng; kede gibibi, ka gibeneno dit pa an. Yesaya 66:15-18.
Jo Adventist me Laodicea ma pe gi jwii, ma tye i boto "yat" me "ngec pa ber ki marac" ma tye "i tung" me "pach me yath" pa Eden, giwaco ni gitye ka dwoko gi maleng ki ka yweyo gi maleng, kacel ka atir gitye ka kume lok me pwony mape maleng pa Babylon, ki gitye ka gipoko pire keken calo Adam ki Eve, pien richo ma gimero tutwal pe giweko. Gibale kede piny mukene weng. Gin gipinyori ki jo lajwii ma bi bedo "alama." "Alama" en "bendera," ma nyutu "Sabat," ma obedo alama pa Rwot Lubanga ni, ma atir En aye dwoko jo pa En maleng.
Erwate, nyithindo pa Isirael gin bi gwoko Sabat, me gwoko Sabat i kare weng pa gi, me bedo kica ma pe otum. En aye alama ma tye i tung an ki nyithindo pa Isirael pi kare weng: pien i nino abicel Rwot ocweyo polo ki piny, ci i nino abiro ocung ki kuc, ki cwinye oporo. Exodus 31:16, 17.
Jo ma tye ki ngec pe gi gudo i tung i yat me kwena me yie; ento gi yweyo malo calo lanyut, kede gi nyutu tuk pa Lubanga i kare me agiki me Lweny Madit. Tuk pa En en kica pa En, kede otiri me kica pa En ma gi nyutu i wang piny en Alpha ki Omega, cako ki ogiko, mokwongo ki agiki, ma gi nyutu calo 'Adwong'.
Ka an abiyeko kit ma rwom i wiegi, ka abicwalo joma ogwoko kwo i wiegi otwo ikom piny kwede: i Tarshish, Pul, ki Lud, gin ma gicoyo lakwena, i Tubal ki Yawan, i dwe ma tye i wang lobo macokcoki, gin ma pe gioyiko nying na, ka pe ginen dwong na; gin abinyo nyuto dwong na i bot jo macego. Gin bicono owete wu weng macalo miny pi Rwot ki bot Rwot ki i piny weng, i cawa, ki i gar, ki i cago (litter), ki i nyaigi, ki i jami ma rungo tutwal, i got na maleng Jerusalem, Rwot owaco, calo en ma nyith Israel gicwalo miny i yot ma maleng i gang Rwot. Ka an, abicenyo ki botgi jo ma abino loyo bedo jo Lapriest ki jo Levi, Rwot owaco. Piena polo manyen ki piny manyen, ma abibedo timo, biben bedo i anyim an, Rwot owaco, kamano biben bedo luro me nywaliu ki nyingiu. Obedo kamano ni, ki bot dwe manyen acel i dwe manyen mukene, ki bot Sabiti acel i Sabiti mukene, ringo weng biben bino paro an, Rwot owaco. Gin bikwano woko, kikeneno gi ma otyeko gwen bot an: pien owor gi pe bi cwico, ka macgi pe bi kato; gin biben bedo gi mecen i wang ringo weng. Aisaia 66:16-24.
Lok me janabi me agiki pa Isaya cako ka Lamedo Cwinya obino i dwe me July, 2023, ki lok ne kato dong i kama ocake koni. Obino i lok pa con ma gicono me kwec abiro, ma kityeko yabe woko manok koni mapwod pe ocego cawa me tem. Omiyo nyutu dwogone pa yore pa Millerite i acaki, kacel ki lok pa yore pa 144,000 i agiki. Omiyo nyutu kwena me rugo ma lubo kwena pa Elija, calo kwena me tic me janabi pa Islam me miyo piny gi kec, ka Rwot tiyo kwede me kelo goyo cik 'acel' bot Amerika me Kacel pi Cik me Sunday, ki 'agiki' bot piny weng, pi dwango cik acel eno keken.
Wa bi medo tamo wa pi tuk pa Isaya ma agiki i coc ma bino.