Kityeko nyutu ni lok mukato ma cako ki Agwost 11, 1840 nyaka Oktooba 22, 1844, obedo lok mukato ma kiloko i alama pa gorogoro abicel acel, ma kigoco keken nyaka piri i anyim giko cawa me kica. I kom coc man, abicako ki dwoko neno jami mogo ma wa opoko keken ikom alama pa gorogoro abicel acel. Watye ka tic ki rek me lok mukato iye rek me lok mukato me nyutu adwogi man. I kare ma cako ki Agwost 11, 1840 nyaka Oktooba 22, 1844, tye alama me porofesi angwen: miyo teko pa kwena pa malaika me acel; goyo cwiny piny ma acel; Kwango me odii me cawa; ki Goyo Cwiny Madwong.
August 11, 1840 onongo oyaro calo kit ma Mose ononge kwede i yab me mac. Peko me cwiny ma acel i cawa me spring pa 1844 onongo oyaro calo dako pa Mose, Sipora, ka otime tahiri pa wodgi ki peko me cwiny ki luco. Midnight Cry ma ocake i Exeter camp meeting ki nino 12–17 me August onongo oyaro calo obino pa Mose i Misri, ki tami me acaki ikom tho pa lacoo me acaki pa Misri. Peko me cwiny madit me October 22, 1844 onongo oyaro calo jo Hebru i Nyanja ma ryo.
I cawa pa Rwot Daudi, dwe me Agost ceng 11, 1840, kityeko nyutu ne calo Jo-Filistini gidwogo sanduku pa Lubanga. Keco cwiny me acel i sipring me 1844, kityeko nyutu ne calo Uzza omoko sanduku pa Lubanga. Yubu me odii ma ocake i kamp miting i Exeter ki dwe me Agost ceng 12-17, kityeko nyutu ne calo Daudi okelo sanduku pa Lubanga i Yerusalem. Keco Cwiny Madit me dwe me Okitoba ceng 22, 1844, kityeko nyutu ne calo Michal, dako pa Daudi, oketo Daudi piny i cwiny pi odonyo i Yerusalem ki sanduku pa Lubanga.
Baptiiso pa Kirisito ne oketo calo ceng August 11, 1840. Piny cwiny pa tho pa Lazaro ne oketo calo piny cwiny ma acel i spring pa 1844. Triumphal Entry pa Kirisito i Yerusalem ne oketo calo Midnight Cry ma ocako i Exeter camp meeting ki ceng 12 dok i ceng 17 me August. Piny cwiny pa lapii ne oketo calo Piny Cwiny Madit pa October 22, 1844.
Wa onyuto ni alam me yoo angwen man en but manok keken me kit ma opong weng pa wot me dwogo weng. Wa tye ka tero alam me yoo angwen man calo lami me coyo pa lok me kare ma ocake i dwe September 11, 2001. Acel ki i kit me poro pa rek angwen weng, obedo ni alam ma i rek acel acel gi tye ki lok acel keken.
I kare pa Musa, alama me yo angwen weng gitye ikom tic pa Lubanga me donyo i laloc ki jo ma kiyero, me tyeko poroc pa Abraham. I rek me yubu pa Rwot Dawudi, alama me yo angwen weng gikube kacel ki Sanduku pa Lubanga. I rek pa Kristo, alama me yo angwen weng gikube kacel ki tho ki dwogo bedo.
August 11, 1840 obedo moko adwogi pa cik me ‘ceng acel calo higa acel’. Poto cwiny me acel i Spring me 1844 obedo gi keken ni keto cik me ‘ceng acel calo higa acel’ pe olare. Kwena pa Samuel Snow me ‘Midnight Cry’ obedo dwoko maber ki tyeko maleng me keto cik me ‘ceng acel calo higa acel’ ma pe olare. Kwena ma ki yubo obedo orwate i cik me ‘ceng acel calo higa acel,’ ci otyeko ne i October 22, 1844. Alama angwen weng tye kinyutu cik me ‘ceng acel calo higa acel’.
Sister White miowa ngec ni lwak abiro nyutu gin ma otime i kare me ngec pa malak me acel ki me aryo; ento bene owaco ni lwak abiro bene nyutu “gin ma bino anyim ma gubiyabo i kitgi.” Lwak abiro nyutu gin me poro angwen ma ocake i dwe me August 11, 1840, ki ogiko i dwe me October 22, 1844; aloka angwen manen gubiro time doki i gin ma otime conwa i kit maromo keken.
Ceng 11 me August, 1840 obedo cal pa ceng 11 me September, 2001; ci ceng aryo magi bene gitye ki kube ki Islam, kun ocobo kacel acaki pa Adventism ki ogik pa Adventism. Ceng 11 me August, 1840 kacel ki ceng 11 me September, 2001 ne gin moko ada pa cik porofetik ma makwongo i yore pa kit ma otime i karegi keken.
I September 11, 2001, malaika me Revelation 18 oboto piny, ki i August 11, 1840, malaika me Revelation 10 bende oboto piny. Kec ma acel me Future for America ne obedo nyutu me anyim ma pe otime pi Islam i July 18, 2020. Ngec ma ki yweyo cing, calo Midnight Cry ma obedo i Exeter i summer me 1844, obedo yubo me nyutu me anyim ma pe otime ma ki miye con. Pi jo Millerite, yubo ne obedo i kom tic ma pe ocake kicwalo kwede cik me “ceng keken obedo mwaka keken,” ma ki tiyo kwede me nyutu ni 1843 obedo cawa me dwogo pa Rwot. Kanyoni, yubo ma ki mako calo ngec me Midnight Cry pa jo Millerite myero obedo alama me yoo ma nyutu Islam, macalo alama me yoo aryo ma con. Yubo ma ki tenyo kwede tic pa Samuel Snow pe obedo me weko nyutu me anyim ma pe otime con, ento obedo me yubo rwate maber nyutu me anyim ma pe otime con.
Jo ma giweyo cwiny nene gineno ki i Lok pa Lubanga ni gibedo i kare me kuro, kede ni myero gikuro ki cwiny ma rom rom pi dong piny pa neno. Atira acel keken ma omiyo giyeny Rwotgi i 1843, en aye ma omiyo gigeno ni En obino i 1844. Early Writings, 247.
Kombedi, kwena ma kiketo calo kwena ma obino ki i Exeter camp meeting, obibedo opong pire tek pa apoya ma con opoto. Golo Yweo Madit i lok me con pa jo Millerite nyutu golo yweo madit ma time i kare me cik pa Ceng Abicel, ento obin tye i kite me apoya ikom Islam. Kwena pa Samuel Snow ne ocimo nino ma atir atir. Ne obedo nino ma atir, ento gin ma otime ne pe en ma atir. Kwena me kombedi ma kiketo calo kwena pa Snow, obibedo kwena me Islam, ma obedo opong pire tek pa kwena ma opoto i golo yweo mukwongo me ceng 18 me July, 2020.
Kombedi, pe tye keto cawa onyo nino mo keken, pien cak ki nino 22 i dwe me Okitoba, i mwaka 1844, keto cawa pe dong obedo but lok porofetik pa Lubanga.
Rwot omiyo an neno ni lok pa malaika ma adek myero ocwaa, ki myero kinyutu bot nyithindo pa Rwot ma kibwal i piny; ki ni pe myero kiketo kom cawa; pien cawa pe dok bi bedo tem doki. An oneno ni mogo ocake cwiny mape atir ma obino ki kwer lok me cawa; ni lok pa malaika ma adek obedo ma twero loyo cawa. An oneno ni lok man romo bedo keken, ki ni pe mito cawa me medo twero pa iye, ki ni obicwaa ki twero madwong, obitimo tic pa iye, ki obipoko macek i ber bedo. Experience and Views, 48, 49.
Lamal me yoo ma namba angwen i tarik wa myero obed Cik me Sande, pien tarik maleng pa rek weng me yubo ma kityeko medo kacel, rek i rek, kacel ki lok me nyutu ma kityeko miyo kun Lamo me Porofesi i kom tarik meno, kityeko tito woko ni Cik me Sande en aye lamal me yoo ma namba angwen bang’ ka Malaika madwong’ opoto piny i tarik wa. Lamal me yoo ma namba angwen i tarik me radi abicel aryo, ma gin “jami me anyim ma bi nyutu woko i rekgi,” myero kiket kacel ki Islam, ki ada ni kit acel con tye i lamal me yoo angwen ma acel manen i yore weng me yubo.
Islam bino bedo but i gin matime me unabi i kare me cik pa Sande pi adwogi aryo. Jeso, Leona me dul pa Yuda, ocako pire keken tarihi pa gin angwen man, oketo gi calo alama megi keken. Alama eno obedo Seven Thunders. Tye alama me yoo mapat i tim weng me dwoko kit, ma tye i acaki ki i agiki pa alama angwen ma Leona me dul pa Yuda tito calo Seven Thunders. Calo alama megi keken, alama me acel i tarihi ma giloro kwede alama angwen man, onyutu kobo pa Islam ikom United States i dwe me September 11, 2001. Gin ma tye ni Alfa ki Omega ginyutu agiki ki acaki, giketo Islam i kare me cik pa Sande, pien acel pa alama angwen man onongo obedo kobo pa Islam i dwe me September 11, 2001; ka waye, alama ma me angwen, ma ma agiki, myero bene obed kobo pa Islam ikom United States.
Tye twero maber ni cik pa Nino obedo donyo lweny mapat dok pa Islam ikom New York City, eno bi rwate calo giko ma kinongo ki acaki, ento mapire tek, obedo donyo lweny pa Islam macalo lamal me July 18, 2020.
Wa bende wa nyutu ni Alfa ki Omega okano lok me con i tung lok me con angwen magi. Atir, lok me con ma okano i tung eni obedo poro ma mapire tek, ma kombedi kityeko kelo woko pire kede cik ma, “Pe igudo lok me poro pa Buk me Poro.” Lok me con ma okano i tung eni kityeko ngeno ka waneno ni i tung alama me yo angwen ma ginyutu ki luru abicel, tye kare acel i tung alama me yo angwen ma ocako ki gamo ma pe otyeko, ci dong otyeko ki gamo ma pe otyeko. Ki obino pa malaika me aryo dok i obino pa malaika me adek i lok me con pa Millerite, tye lok me con ma keken ma nyutu calo alama me iye keken. Ocako ki lok pa malaika ma myero imiange, ki ket alama i kare me kuro i nyig lok me nyako mapwodho abongwen. Ci nono nyutu Kwac me Otum, ma bene obedo lok ma myero imiange, ci kelo wa bot obino pa lok me adek ma myero imiange.
Rek ma onen pe i iyom rek pa tiet aboro kiketo tek ki leb me janabi, pe keken ki cako ma nyutu koyo cwinya, ki bino pa malaika, ki kwena me mino, ma dok otime odoco i koyo cwinya madit; ento bene kiketo tek ki "ada."
Nyig lok me Leb Hiibri “‘ĕmeṯ” ma kityeko loko ne “truth” i Cik Mapir, kityeko cweyo ne ki lapwony lok ma maleng, kun otyeko tic ki kwena me acel i alfabet me Leb Hiibri, ci oketo ki anyim kwena me apar adek me alfabet, ci ogiko ki kwena ma agiki me alfabet me cweyo nyig lok ma kityeko loko ne “truth”. Wa tyeko nyutu ni kwene magi nyutu calo cik me “waco ma acaki”, cik ma nyutu agiki ki acaki. Kwena me acel en “alpha”. Kwena ma i tung cen en kwena me apar adek i alfabet me Leb Hiibri, kede nyutu golo cik. Kwena ma agiki en “omega”, en agik. Wa tyeko nyutu ni kwene adek man nyutu calo pyem adek me Lok Maber ma pe kato, calo ma kityeko moko ne ki rek pa porofet mapol.
Gin pa coc adek meno rwate ki gin pa lok pa malaika adek acel acel. Gin pa coc adek meno bene rwate ki kit me yweyo pa jo ngec ki jo marac ma i Daniel 12:10, ma gicweyo, giyubo oywete, ka gitemo gi. Coc adek me Heberu ma giketo kacel me cweyo lok ‘adiera’, tye ki poc pa Alpha ki Omega; kede tuk adek ma gi nyutu i lok pa malaika ma acel, gicako ni Injili ma pe otum. Tuk adek ma coci meno bene nyutu tic pa Roho Maleng calo kityeko yaro i Yohana 16.
Ka obino, obimiyo piny ngeyo pi richo, pi bedo atir, ki pi kom: Pi richo, pien pe gigeno i an; Pi bedo atir, pien awoto bot Won an, ci dok wun pe bineno an; Pi kom, pien rwot pa piny man kiketo kom i iye. Yohana 16:8-11.
Poto cwiny ma acel kityeko nyutu ne calo richo, ka ma kityeko nyutu ne i kare pa Mose, Uzzah, Mariya ki Martha, kacel ki Millerites; pien, macalo Yohana apar abicel tito kit tic pa Laloc Maleng i nyutu ikom 'richo', en obedo pien 'pe gi geno'. Cal acel acel ma wa ocoyo kombedi ginyutu poto cwiny ma acel, kacel ki lok me kare megi weng giyero ni richo me pe geno gin ma ki tyeko nyutu botgi con, en ma omiyo poto cwiny no. Yore ma acel obedo goyo cwiny ikom richo. Yore ma acel obedo nyig lok ma acel i alfabet me Hebru.
Alama me yo ma aryo me istorii ma ki kano i mung obedo rwom maber; en aye ka nyutu me twero pa Lubanga onen i rwom maber pa jo ma gicwalo lok me Ywang me i dier otum. Ginyutu rwom maber pa Lubanga i tyeko cawa me loro, pien Yohana apar abicel owaco ni Kirisito odhi ir Woro ne, ki pe gineno Kirisito dok. Kirisito olooro con mapwod pe rwom maber onyuut. I bot Millerite, ka Kirisito okwanyo lwete, bal onen woko. Enongo, gin ma iye lok ma kiyubo woko oyubo dul aryo pa jolimo. Dul acel onyuut rwom maber, pien gubedo ki mo; ki dul mukene onyuut laloc ma gicoyo ki nyig lok ma apar adek pa Leb Hebru.
Jogi ma gilubo ki mafuta, ma tye itung Rwot me piny weng, gi tye ki kit ma kimiyo bot Satana i kare acel, calo Kerubi ma ocungu. Ki jogi maleng ma guburo kom me rwom ne, Rwot gwoko matir lok mapatpat ki jo ma obedo i piny. Mafuta me zaabu nyuto ngwono ma ki kwede Lubanga gwoko latiri pa jogeno ki mafuta ma pe kato, pi pe giturtur ki pe gibuto woko. Ka pe kicobo mafuta man maleng ki polo i kwena pa Roho pa Lubanga, twero pa tim marac gubedo ki twero weng i bot jo.
Wa kwero Lubanga ka pe wayaro kwena ma ocwalo bot wa. Ci kamano, wakiweyo mafuta me bulu ma onwongo oyubo i cwinya wa, wek ocwal bot jo ma tye i otum. Ka lwac obino, “Nen, lan nyom obino; wubin wuti me mede ki en,” jo ma pe oyaro mafuta maleng, ma pe ogwoko ngwono pa Kristo i cwinya gi, gibinongo, macalo nyiri ma wii pe yot, ni pe gi tye ki kare me mede ki Rwotgi. Pe gi tye i ganggi keken ki teko me nongo mafuta, kacel ki mano tyen gi owil woko. Ento ka wa kwayo Roho Maleng pa Lubanga, ka wakwayo macalo Musa, “Nyuta an dit pa i,” hera pa Lubanga biyi yubo piny i cwinya wa. Ki paipu me bulu, mafuta me bulu bikwalo bot wa. “Pe ki rwom, pe ki teko, ento ki Roho na,” owaco Rwot pa jolweny weng. Ka wayaro cal ma mere pa Ceng me kica maber, lutino pa Lubanga gibedo cal i piny. Review and Herald, July 20, 1897.
Ket i ngec ni gin ma ogamo kwena pa Kwac me Otii ki nyutu gi calo Mose i adong pa Horeb, kun ocelo bot Lubanga wek onyutone duŋ pa En. Dul aryo meno gityeko tero kitgi piri ki Kwac me Otii, i kare me kuro.
Wa dong tye ka bedo i cawa ma peko madwong, ki pe myero keken i wa obed okono i yeny me yubo wa pi bino pa Kristo. Pe bed keken ma lubo cal pa nyiri ma pe ki ngec, ki paro ni obedo ber me kuro paka peko madwong obino, mapat gi pud pe ginongo yubo kit pa dano me bedo kene i cawa eno. Obedo okono tutwal me yeny kwer pa Kristo ka jo ma kicayo kikamo gi i od ki kitemogi. Kombedi aye cawa me medo biga pa kwer pa Kristo—biga me nywolo ma bikwano in me donyo i mye me nywolo pa Lamb. I lapiir, nyiri ma pe ki ngec gimiyo gi calo jo ma gikweyo mafuta, ento pe gi nongo ne ka gikweyo. Man obedo cal pa jogo ma pe gi yubo kegi, me yubo kit pa dano me bedo kene i cawa me peko madwong. The Youth's Instructor, January 16, 1896.
I loro ma i tung' me otum, dul acel obedo ki mo ma mite, ento dul mukene pe obedo kwede. Kare aryo obedo nyutu woko i agiki me kare me kuro pi bedo ma atir onyo bedo ma pe atir "pien" laco nyom owoto "bot" "Won pa, ki un pe bineno an dok." Kare aryo obedo nyig lok me apar adek i alfabet pa Ibrani. Kare adek i kit me gin matime ma okany obedo kwero, keco madwong' me cwiny, ki nyig lok me agiki i alfabet.
Lok pa con ma kigwoko i mung i iye cobo me polo abicel kinyutu ne ki lok ‘adiera’, ki golo cwiny me acaki ma nyuto golo cwiny me agiki, ki malaika mabino ki lok i acaki ki i agiki. Lok pa con ma kigwoko i mung bibed gineno keken ki jo ma kikemo cik me tute Bibul ma kiomiyo ki twero madit loyo weng. Cik pa Miller i acaki, ki Lagony me Poropheti i agiki.
Ka wa nyutu lok me kit ma otime i “Seven Thunders” macalo ma wacweyo woko kany, tye gin ma mito me coyo dok ki pok ki paro. Goro cwiny ma me acel i rek mo keken me yubu en obedo kacayo piny adwogi ma kicon oneto. Moses owilo yiko lacer pa wodi, atika ni obedo cal keken me Coc ma poroc pa Abraham onongo tito ne. Uzzah bene owilo ni juodolo keken gi romo medo i Sanduku pa Coc. Mary ki Elizabeth gimi lagwok i lok pa Lazarus ni con con ginen twero me dwogo ki tho pa Kiristo. Ka kigolo kacoc me 1843, jwatelo (ki tek pa lawote-gi) gicwilo i tung pa Father Miller me cayo piny gin ma con con owaco ikom mwaka 1843. Gipore matek ni oyubi lagwok ma kicon oneto, ma onongo weko tye ki cane me yweyo nywak dok i ceng 1843, calo paro gi me tyeko me ceng 2300. Lagwok pa Miller nyutu ni tek pa lawote ma jwatelo mukene i lony ogamo ne okwanyo woko nyutu mere ma pe nining ikom tyeko me ceng pa tyeko me poroc, ki omiyo owaco nining ni obityeko i 1843.
Ki Future for America, wan onongo ngene ni pe bi bedo dok lok mukene mo me “kiketo i cawa”. Future for America onongo opwonyo kacel-kacel ada man i mukato weng pa dul man. Piko cwiny ma me acel kare weng kicano i kom golo-woko ada me temo ma kityeko keto maber. En onongo obedo golo-woko ada ma tye ki richo, ento ma loyo pire tek, en onongo obedo golo-woko ma tye ki richo pa cik makwongo pa William Miller, ma kityeko nyuto pi kwer ni otum i 1844.
Malaika ma an oneno ni ocungo i nyanja ki i lobo, oketo cing pa iye malo i polo; ki ocwako lagam i nying En ma bedo pi kare weng kacel, ma oyubo polo ki gin matye iye, ki lobo ki gin matye iye, ki nyanja ki gin matye iye, ni dok pe bed kare. Revelation 10:5, 6.
Ki kit ma Sister White owaco, malaika ma ocungo i piny ki i nam ne, “pe en ngat matidi malubo Yesu Kiristo; ento en Yesu Kiristo keken.” Future for America gicono cik ma Yesu Kiristo omiyo direk! Pa an keken, an otamo keken ki dano manok keken ma anyongo kede gi con mapwod July 18, 2020. I gi ma manok meno, gin aryo keken ma an opwonyo kede gi ki atemo ikom gin ma obino ki Lok pa Lubanga ikom gin ma otime i July 18, 2020; ki acel i gi aryo dong tye ka tute i Yesu. Kun lubo taric pa Millerite, ma en cako ne, ki wa en agiki ne, an adwogi ni pud tye jo ma ne tye i movement i cawa meno, ma pud gicweyo tic me keto poropesi ma “mako i cawa.” Pe tye gin manyen i wang cing.
Kare obedo matin tutwal pi mede kwede kit meno me kec me porofetik, ento wek ngat acel acel obed omoko adwogi maber i wiye kene. Kadok, wek ngat acel acel ma okwayo but ma pobedo katuk ki kare, ngeyo ni Future for America pe okwano apulikeison magi weng, pien gin pe obedo mukene, ento gin con pa Latan keken.
Rek me lamaloc ma i iye, ma pe gineno, iyi alama me yo angwen ma kicweyo iye ‘Seven Thunders’, en aye gin ma kombedi Lej pa dul Yuda tye ka kweyo tel me yaro ne. Coc man obedo keken pwony-nwo pa gin ma wa owaco ikom nyig lok pa Heberu “‘ĕmeṯ” ma kiloko ne calo “adiera”. Pe otyeko medo gin weng ma wayaro con, ento but pa pwony-nwo en me yaro ni Yohana 16:8 rwate maber tutwal ki kit me lamaloc ma wa tye ka coyo pi rek me lamaloc ma i iye, ma pe gineno, iyi “Seven Thunders”.
Dok tye mito me nwo neno matin mapat ki wa ocopo i agiki me lok ma wabiwaco i coc ma bino.
Pe ikado lok pa poropheti i buk man, pien kare ocake: ngat ma pe atir, wek obed pe atir kombedi; en ma lwak, wek obed lwak kombedi; en ma atir, wek obed atir kombedi; en ma maleng, wek obed maleng kombedi. Nen, an abino peya; dwol ma abino miyo tye kede an, me miyo ngat acel acel calo kit ticne ma obino bed. An Alfa ki Omega, cako ki agiki, ma acel ki ma agik. Revelation 22:10-13.