Nabii weng nyutu agiki pa piny.
“Cbʼa tko tziijil taq qʼalajisanelaʼ re ojer saʼ junam ma xechʼaw ta chi rij ri kʼij ri kʼo pa kiwiʼ, xane chi rij qawinaq oj, rech ri qʼalajisaxik kibʼanon kʼo rukʼaslemal chi qe oj. ‘Junjun chi we jastaq riʼ xebʼanataj chike rech kʼutbʼal noʼj; xuqujeʼ e tzʼibʼatalik rech qapixabʼ, oj ri xul ri kʼisbʼal taq ri qʼij re uwachulew.’ 1 Corintios 10:11. ‘Man chike ta kibʼil kibʼ xeqaj chakun wi, xane chi qe oj, pa ri jastaq ri kʼut kʼo che iwe kumal ke ri xkitzijoj ri utzijoxik ri utz laj tzij chi iwe rukʼ ri Tyoxalaj Uxlabʼixel ri taqom loq chilaʼ chikaj; we jastaq riʼ are karaj ri ángeles keʼkaʼyij.’ 1 Pedro 1:12....”
Bibilo ocenyo ki oribo kacel gin ma rwatte pa iye pi kare man ma agiki. Tim madit weng kede tic ma lamal maleng pa lok mukato me Cik Mabur otime con, kede kombedi tye ka pong dwogo pire kene i Kanisa i nino magi me agiki. Selected Messages, buk 3, 338, 339.
Giko me buke weng me Baibul obedo i Buk me Nyutu.
"I Buk me Nyutu, buke weng me Baibul gipore kacel ki gityeko iye." Tic pa Latic, 585.
Lok me gonyo ma agiki pi jo ma bedo i piny onwongo tye i Buk me Nyutu apar abicel adek.
Ka gin man otyeko, an oneno malaika mukene obutho ki bot polo, tye ki teko madit; kede piny odoko maler ki duŋ pa en. En oyubu dwon ma tek, waco ni, “Babulon madit obutho piny, obutho piny,” dok obedo kabedo pa jogi marac, ki kabedo me gwoko jogi weng ma pe maler, ki ot me gwoko winyo weng ma pe maler ki ma inweyo. Pien gweng weng gicamo waini pa mir pa lwat pa en, ki rwodi pa piny otime lwat kwede, ki jo me cato pa piny gimoko lony madit ki kom ng'eny pa gin ma ber-ber pa en. Revelation 18:1-3.
Nying me lok "Babilon madit" tiyo calo Cawa Katolik me Roma, ki i Buk me Yesaya, pot buk abicel adek, "Babilon madit" tye kinyutu calo Tiro.
Lagam ikom Tire. Wupuru, yie pa Tarshish; pien kigoyo piny woko, pe tye od, pe tye ka idonyo iye; ki piny pa Chittim kinyute botgi. Beduru lela, joma obedo i cing; in ma jogula pa Zidon, ma gicako pi madit, gi opongo in. Kiny pi madit, kec pa Sihor, pire pa poto, en lonyo ne; kede obedo caa pa lwak. Myero ikweri, Zidon; pien pi madit ocone, kadi bene teko pa pi, waco ni, ‘Pe aturo, pe akelo nyithin; pe atino lutino, pe anywako nyeke.’ Macalo i lok ma giyango ikom Misri, kamano bene gicwire matek i lok ma giyango ikom Tire. Citi bot Tarshish; wupuru, joma i cing. En aye pango mamegi ma oyube cwiny, ma rwom pa ne tye ikare macon? Cing ne kene bicwalo iye woko me caba. En ngat mane otingo lok man ikom Tire, pango ma gicoye kongo, ma jogula ne obedo laco, kendo jo me tic me golo ne obedo joma migi rwom i piny? Rwot pa lweny oparo en, me balo lwor pa ducu me ducu, kendo me keto i kwero joma migi rwom weng i piny. Citi i piny mamegi calo poto, nyako pa Tarshish: teko dong pe tye. Ocako lwete i pi madit, oyolo lwak; Rwot owiye cik ikom pango pa jogula, me balo duny ne ma tek. Kendo owaco ni, ‘Pe dong ipak, in nyeke ma kigenyo, nyako pa Zidon: imonyo in, citi bot Chittim; kunge bene pe ibicen bedo mo.’ Nen piny pa Kaldeyo; jo man pe ne tye, nyaka Asiriya otingo ne pi jo ma obedo i pach: gi kete tunge ne, gi yito gang-ladit ne; kendo ogoyo woko. Wupuru, yie pa Tarshish; pien tekogi kigoyo piny. Kendo bino time i ceng eno ni, Tire obicego piny pi 70 cawa, calo cawa pa rwot acel; ka 70 cawa otyeko, kono Tire bituro macalo dako me parac. Kwany adungu, idong i pango, in dako parac ma kikweyo piny; tim wer ma macek, ituro wer mapol, ka giyangi. Kendo ka 70 cawa otyeko, Rwot obi limo Tire, kendo obi dwogo i lonyo ne, kendo obi time kit pa parac ki lwak weng pa lobo i wi piny. Kendo jami me gulo ne kede lonyo ne bi bedo maler pi Rwot; pe gibikano, pe gibicoko; pien jami me gulo ne obi bedo pi jo ma obedo i nyim Rwot, me gime maber, kede me latam ma dure. Yesaya 23:1-18.
Sista White owaco ni: "Gin weng ma madit ki tic me lamal ma i lok me con me Old Testament con gityeko bedo ka medo time, ki kombedi gitye ka medo time, i kanisa i cawa me agiki man."
Yesaya piero aryo adek keto lok ikom rwom me lapor pa United Nations, Papacy, United States, ki Islam. Pi ngeyo ada magi, cal mogo ma i Pot Buk man myero kiyiki ki Inspiration. Ka calgi kityeko yiko, dong ter me tim pa gin ma bino obedo lela maber. Cal ma i Pot Buk man ma myero kiyiki gi eni:
Lok ma pire tek, Tyre, Dako randi, Laj Asuri, Piny pa Chaldeans, Tur ki oti pa rwot, Tarshish, Kedo pa Sihor, Piny pa Chittim, Zidon, Gangi pa jo tic me cudo, Lok pa Misri ki lok pa Tyre, Kulo madongo, Nyako, Higa 70, Nino pa rwot acel, Weko paro, ki Dwogo paro
Lok "burden" ma i rek acel nyutu ni en aye lok pa lanen me poto ikom piny me rwot pa Tiro.
Yugo: H4853 - Ki bot H5375; yugo; pire keken wolo, onyo (i kit me ngec) tic me tero yugo; i yore me cal, wac, pire tek wac me ketho; dok pire tek, wer; me cwiny, mito: - yugo, golo woko, wac pa nabi, X gi keto, wer, wolo.
Puk pa Tyre obedo acel ki i lok mapol i Bibil, ka iye gineno maber ciko me agiki pa Kanisa Katoliki me Roma. ‘Puk’ kun i tic ma kitiyo kwede kacel ki i tito ne, obedo porofesi; ki i kom weng, obedo porofesi me ogoro. I Yesaya tye ‘puk’ 11, ki dok i kare 8 lok en kitiyo kwede me yaro puk ma gicako ikom twol. Kare 11 ma lok ‘puk’ nyutu calo porofesi me ogoro tye ka i: Yesaya 13:1; 15:1; 17:1; 19:1; 21:1, 11, 13; 22:1; 30:6; kacel ki pot buk 23, kama wanonongo ‘puk pa Tyre’. Obedo maber wacobo kacel porofesi weng pa Yesaya me ogoro, pi wapim twero mene ma kanyutu i cawa magiki. Porofesi me ogoro 11 obedo tek me loro i kare acel; ento abi mi tito macok keken pa porofesi acel acel me ogoro, me yubo kit ma pot buk 23 tye iye.
I lut apar adek, lok pa laporofeta me goro woko ikom Babilon, tiyo ikom Babilon me kare ma kombedi i agiki me lobo, ma en aye malaya pa Roma, ma bene ki poto ne i lut apar abiro me Kitap me Apokalips.
Obino malaika acel ikin malaika abic ki aryo ma gitye ki agulu abic ki aryo, omako waco ki an, owaco bot an ni, “Bi kany; abi nyutu in ciko pa dako kahaba madit ma obedo i wi pi mapol: ki iye rwodi me piny gutimo coya, ki jo me piny gubedo cok ki waini me coyae.” Ci en ocwalo an i tipu i piny ma peke: kun an oneno dako obedo i wi lagony ma rangi ne obedo kwer matut, opong ki nyinge me kwedo Rwot, tye ki wi abic ki aryo ki rino apar. Ci dako onongo oketo lawote me piripiru ki me kwer matut, onongo yaro iye ki zaabu, kidi ma wel loyo, ki perela, tye ki kup me zaabu i cing ne ma opong ki gin me moyo Rwot ki kic me coyae. Ci i wii anyim ne onongo ki cono nying, “MISTERI, BABILON MADIT, MIN JO KAHABA KI GIN ME MOYO RWOT ME PINY.” Revelation 17:1-5.
An mito dwogo woko ki lok man piny manok. Gamo me kwano lok pa lanen me Tyre ikare pa agiki obedo miyo tuk pa lanen me Kacoke me Amerika rwate kwede tuk pa Laa me Seventh-day Adventist. Wabinyuto ni govermen me Kacoke me Amerika obedo limo acel i lewic ma calo lamb i kitab me Revelation goc apar adek, ki ni Protestantism ma obiro ki i Dark Ages en obedo limo mukene. Limo pa Protestantism odwoko obedo Millerite Adventism i kare ma Protestants me Kacoke me Amerika ogonyo woko lok pa malaika ma acel. Ka wa dong wa cako ne maber, wabinyuto ni tuk pa limo pa Protestant ki tuk pa limo pa Republican woto rwate ki kene, ki tye ki kican me lanen ma rwate. Pwod pe, gi tye i lewic acel keken, ma nyutu ni limo aryo tye ki kare acel. An abimiyo amaro acel me rwate man pa limo pa Laa ki pa Gavumenti i Kacoke me Amerika. Gi aryo ‘forget’ i kitgi kene.
Yesaya 23 nyuto cing me porofeti ni twero pa Papa kikwanyo woko ki wii pi mwaka 70, ci i mwaka 70 magi ma tye cal me alama, jo gipeparo Upapa kede pingo gikwongo kare meno ni Kare ma Otur. Lok me motto pa okune pa Protesitanti, ka giwot woko ki Kanisa Katoliki, obedo ni: “Bibilia, kede Bibilia keken.” Gin gipeparo woko ni Bibilia nyutu wa ngo ma Upapa kaka obedo. Gin gipeparo woko lok ma kikano iye i dokumenti maleng ma kipegi woko me gwoko, ci gityeko waco ni gin gwoko ne mapire tek.
Jo ma gibedo rweny i ngec pa lok, ki ma pe gibineno tiyo pa Antikristo, pe ki pol gibidiyo pire keken i tung pa Antikristo. Kombedi pe tye kare pi wa rwate ki piny. Danyel tye i dulne ki i kabedone. Lok me porofesi pa Danyel ki pa Yohanna myero gene. Gitito keken. Gimiyo piny lok atir ma ngat weng myero gene. Porofesi magi myero gichalo cobo i piny. Kun gicut i cawa me agiki man, gibipwonyo keken. Kress Collection, 105.
Bene kamano, lwak me Republican ma nyuto gamente pa United States myero obed ma kicweyo ne ki jo, ki pi jo, ento jo pa United States bene gi weko woko coc maleng ma kigi miyo gi me gwoko. Coc maleng en obedo Constitution pa United States, ki motto pa gamente ma gicimo pi jo, en obedo yweyo kanisa ki gamente. Gi weko woko lok pa Constitution ma kigi miyo gi me gwoko, ki ma gi yaro ni gi obedo ogwoko ne.
Wek iparo ni, cok pa Rome en aye ni pe oloko keken. Yore pa Gregory VII ki Innocent III kombedi en aye yore pa Kanisa Katolik me Roma. Ka obed ki twero keken, obinoketo gi i timo ki cwiny matek tutwal kombedi calo i kare mukato woko. Jo Protestant pe ngeyo maber ngo ma gitye katimo ka gimenyo cwako kony pa Rome i tic me yweyo Sande ki malo. Kun gitye kagwoko cwiny me poko tamgi, Rome tye kagamo dwogo keto twero ne odoco, dwogo lobo ma loyo ma ocweyo woko. Ka yore man dong okete i United States ni kanisa romo tic kwede onyo loyo twero pa gamente; ni tim me dini romo keti kwede ki cik pa gamente; i cing me acel, ni twero pa kanisa ki pa gamente myero oloyo omo me cwiny, ci gudo pa Rome i piny man obedo atir.
Lok pa Lubanga omiyo ciko pi bal ma obedo ka bino; ka pe giconyo man, piny pa jo Protestant bi ngeyo atir ngo ma dwaro pa Rome en aye, keken ka kare dong odii pi welo i akwer. En tye ka medo i twero ki dwon piny. Puro pa en tye ka cweyo teko gi i ot me cik, i kanisa, ki i cwinya pa jo. En tye ka keto ot pa en ma iye malo ki madongo, i kabedo me imaro ma i iye lube pa con pa en gubiro dwogo tim. Ki bur ma ngwec, ki pe gineno, en tye ka medo teko pa lweny pa en me kelo dwaro pa en anyim, ka kare obino me kuro. Gin weng ma en tye ka dwaro en aye kabedo me twero, ki man dong kityeko omiyo ne. Wabi oyot neno ki wabi winyo ngo ma dwaro pa yore me Rome en aye. Ngat mo keken ma bi geno ki bi winyo lok pa Lubanga, kwer ki lube gubiro donyo iye.
Ka itwero nongo dictionary mo keken ma kicape mapwod pe otyeko 1950, ka inyeno i iye “dako ma rangi cec macol” onyo yore mo me lok man ma aa ki Revelation 17, dictionary weng ma pud pe otyeko 1950 tito ni Kanisa me Roma Katoliki obedo “lajara” me Revelation 17. Amerika me Piny acel, jami me piny ma ki lakan aryo i Revelation 13, ojuko ki mukato ne; bedi lakan me Protestantism onyo lakan me Republicanism. Gin aryo man obino ki protest ikom cing marac me dini pa Papasi, kede cing marac me politiki pa rwodi ma gito konyo iye; onyo, calo kit ma Baibul owaco, rwodi ma “otimo nio” kwede. Mapwod pe wacako ki Isaiah 23, wan wapoko macok gin me kare apar ma mukene ma Isaiah tito ni “lok pa nabi me gono marac,” pien “burden” apar acel weng obedo mano keken.
Isaiah 13 obedo lok pa cwiny ma pire tek pi Babulon i “nino me agiki.” Babulon, ka con bene i nino me agiki Gwere pa Katoliki tye loyo kede ka turo ne, obedo kacoo ki twero adek ma giloro piny bot Armageddon i pot-buk 16 me Revelation. I lok pa kwena me pot-buk 13 me goro bot Babulon me kombedi, twero adek ginyutu kwede: Babulon, Lusifa, ki Asiria; manonge giyero lewic (Asiria), dragon (Lusifa), ki kwena ma pe atir (Babulon). Asiria ki Babulon gin twero aryo me lacer ma Lubanga otyeko tic kwede me kwongo Israyel me con; Asiria obino mokwongo okello dul apar me tung ma i bor i otong, ci dok bene Babulon okello dul aryo pa Yuda ma i tung ma i chek.
Isirayel en dyer ma kicoyo woko i tung kany-kany; leon gi ocoyo ne woko: acaki rwot pa Asiriya ocamo ne weng; ci i agiki Nebukadneza man, rwot pa Babuloon, oyubu cogo ne. Erwate, mano aye waci pa Rwot me lweny weng, Lubanga pa Isirayel: Nen, abi apunis rwot pa Babuloon ki pinyne, macalo kit ma aci apunis rwot pa Asiriya. Yeremia 50:17, 18.
Mokwongo Asiriya oboko dul apar me Israel ma i tung wi, ci dok Bacilona oboko dul aryo me Yuda ma i tung cing. Boko aryo magi obedo poko me “seven times” pa Levitiko 26. “Seven times” pa Levitiko en aye “time prophecy” mokwongo ma William Miller otyeko nongo, ki en tito ni, ka Asiriya omako dul ma i tung wi, mano oyaro cako pa ywayo ma mede higa 2520. Kare man ocako ka guboko gi i 723 BC, ci ogiko i “kare me agiki” i 1798. Dul ma i tung cing, Bacilona oboko gi i 677 BC, ma en ocako “seven times” i kom Yuda, ma ogiko ka rwate ki nyutu me higa 2300 pa Daniel 8:14, i 22 October 1844. Asiriya ki Bacilona gubedo ogamo koba acel pa cane i kom golo cik pa jo Lubanga, ento cane ocake kede Asiriya, ci bangewo kede Bacilona.
I rwom me janabi pa teko adek ma i kapita apar adek, Babulon obedo cal me Asiriya; pien obino lacen pa Asiriya, ento otimo tic acel i kom jo pa Lubanga.
I chapta apar abic, pire tek i kom Moab en i kom kanisa me Protestanti.
Lok man pa Moab cwalo cal pa kanisa ma obedo ma calo Moab. Pe gi cungo i kabedo me tic macalo lajwako ma atir. Pe gi rwate ki jogi me polo ma ngeyo pi cweyo woko twero ma Lubanga omiyo gi me timo cwiny pa Lubanga, pi kwanyo cen teko pa otum, kede pi tic kwede teko weng ma Lubanga omiyo gi me medo anyim lok ma atir ki kica i piny wa. Gin tye ki ngec me lok ma atir, ento pe gi timo gin ma gi ngeyo. Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 4, 1159.
Kanisa pa Protestanti ma opoto en kanisa ma omede wot ki Rwot ka mukene pa Protestanti gi orwate i cawa me kwena pa malaika ma aryo. Moab en Adventisimu, twol pa Protestanti ma opoto.
Chapta apar abicel aryo tye ikom Damasko, kacel kityeko nyutu ni en obedo paco ma kigoyo woko. Paco obedo cal me lobo me rwot, ci lobo me rwot ma kigoyo woko i “kare me agiki” en obedo United States.
Gonyo apar abongwen obedo lok me nabi me peko madwong i tung Misri, ma nyutu United Nations kacel ki piny weng.
Lok me lanabi me kwero adek ma bino anyim i kapo 21 obedo ikom lobo me coya ma peko loyo i tung me cam, Dumah ki Arabia. Lok me kwero adek magi ginyutu Islam, ki rwate ki oyo adek ma i Revelation 8:13.
Lok pa janabi me balo i chapta 22 nyuto ni, i kare me cik pa Sunday, jo Adventist pa Laodicea giyab woko ki jo Adventist pa Filadelfia.
Ka dong, i pot buk apar adek wanyeno gamo pa le me tung cen, ma obedo keto cal ma aryo pa keb pa Adventist pa Laodicea. Keto weng gamo pa Yesaya kacel, kun calo weng oyaro ngat weng ma tye katic i porofeci i cawa me agiki. Atyero Yesaya apar adek me nyutu ni gin matut pa United States, calo duk pa ruoth ma mataro abicel i porofeci me Baibul, rwako kom cako i 1798 nyo i cik me Ceng.
Pien “lanen acel acel pa cawa macon gi owaco pe mapol pi cawa gi, ento mapol pi cawa wa, dok ma nyutu pa gi tito wa,” omiyo lok ma keken pa lanen tye kom gin matime i agiki pa piny. Gin atir man, ki kube kwede waci ni “buk weng me Baibul gicono kede gijuko” i Buk me Nyutu, otero Buk me Nyutu obed kama wanyiko iye lok pa lanen kom gin matime i agiki pa piny.
I i chapta 17 me Buk me Nyutu, waneno dako me keno madit ma timo keno ki rwodi me piny, ki yubu pa agiki ma iye.
En acel i kin malaika abic aryo ma onongo gubedo ki koc abic aryo obino, owaco kwede an, waco bot an ni, “Bi kany; abi nyuti hukumu pa dako layeny madit ma obedo i wi pi mapol. Kwede en, rwodi me piny gu timo layeny, kede jo me piny gu bedo levi ki waini pa layeny ne.” Apokarifa 17:1, 2.
Jonabi pe gicayo kene matwal.
Roho pa lanabi tye piny i cing pa lanabi. Pien Lubanga pe en Lubanga me wic bal, ento en Lubanga me kuc, macalo i kanisa weng pa jomaleng. 1 Korint 14:32, 33.
I agiki pa lobo, “golo cik bot dhako me kwo marac maduŋ ma tye ka bedo i wi pi mapol,” dhako me kwo marac maduŋ “ma rwodi pa lobo otimo kede tich me tung marac,” dhako me kwo marac ma omiyo “jo me lobo” otur “ki mwenge pa tich me tung pa iye;” Isaya onyutu ne calo “dhako me kwo marac” ma kiwiiro pi “nino pa rwot acel,” onyo nino 70 me laneno. Ka nino 70 ogiko, Tire “bi timo tich me tung marac ki dugu me rwot weng pa lobo.” Dhako me kwo marac pa Isaya obedo dhako me kwo marac maduŋ pa Yohana. Dhako me kwo marac pa Isaya ki dhako me kwo marac pa Yohana gonyo Kanisa Katolik pa Roma, pien dhako obedo cal pa kanisa i Lok pa Lubanga.
Dake, beduru i kom lacoo wunu, calo i kom Rwot. Pien lacoo obedo wi pa dako, calo Kristo obedo wi pa Kanisa; en aye Lagwoko pa ringo. Erwate, calo Kanisa obedo i kom Kristo, kamano pe, dake bende obed i kom lacoo gi i gin weng. Lacoo, heru dake wunu, calo Kristo bende ohero Kanisa, kede omiyo pire kene pi Kanisa; pi omedo kanisa obed ber kede opwodhi, ki yubo me pi ki lok; pi omiyo omero pire kene Kanisa ma maber tutwal, ma pe tye ki tien, onyo ocwecwe, onyo gin macalo gu; ento obed ber, pe tye ki peko mo keken. Kamano, lacoo myero heru dakegi calo ringo gi kene. En ma ohero dako ne, ohero pire kene. Pien pe tye dano mo ma okwero rwi ne; ento onino kede ogwoko kica, calo Rwot i Kanisa. Pien wan obedo dul me ringone, me rwi ne, ki me lagonyone. Pien pi man, lacoo obi weko lacwe ki minone, obi duki ki dako ne, kede gin aryo bi bedo rwi acel. Man obedo misteri madit; ento anyinga loko pi Kristo ki Kanisa. Ento, i wunu acel acel, heruru dako wunu calo ohero wunu pire kene; kede dako nen ni ogwoko kica i lacoo ne. Efezo 5:22-33.
Apwostol Paulo nyutu ni i rweny pa nabi, kanisa pa Kristo kityeko nyutu calo dako. Dong, dako i rweny obedo kanisa; ento kanisa pa Kristo obedo ‘maleng ki pe ki bal.’ Kanisa ma pe maleng kinyero calo dako ma pe maleng; kamano, Aisaia nyutu dako me kahaba, Yohana bene nyutu dako me kahaba. Gin nyutu Paapasi calo dako me kahaba, ento kanisa pa Lubanga obedo nyako ma pe pok obedo ki dichwo.
Pien an atye ki dwaro pa Lubanga i botu; pien ase keto un bot laco acel, wek anyutu un i bot Kristo calo nyako maleng ma pe ocako cegi. 2 Korintho 11:2.
Pe keken kanisa pa Lubanga kityeko nyutu calo nyako ma pe otamo cwe; ento bende kityeko miyo ne i lonyo bot lati acel keken. Tiro ki dako malaya madit me Yohana kitiyo cwe me keca ki rwode me piny. Kanisa Katolika kitiyo cwe ki lacoo mapol, pe ki acel. Daniel omiyo wa ngec ni rwode obedo lwaku.
Man aye neno me nino; kadong wa bicwalo pire pa neno ne i wang Rwot. I Rwot, in obedo Rwot pa rwodi; pien Lubanga pa polo omii in lobo me rwot, teko, rwom, ki dwong. Kadong, kamaloyo nyithind dano bedo, le me piny ki luru me polo, omii gi i lwete; omii in bedo rwot botgi weng. In aye wi me dahabu man. Bang in, lobo me rwot mukene, ma piny bot in, obi chung; ki lobo me rwot mar adek me shaba, ma bi lingo piny weng. Lobo me rwot mar angwen bi bedo tek calo chuma; pien chuma poto poto ki loyo gin weng; ki calo chuma ma poto gin weng man, bineno poto ki guro. Daniel 2:36-40.
I Daniel 2, piny pa porofesi pa Baibul kityeko nyutu gi kityeko coyo. Ka Daniel tye ka coyo nino bot Nebukaduneza, omiyo Nebukaduneza ngec ni en obedo wii me zaabu. Wii me zaabu obedo rwot, ento rwot obedo cal me piny me rwot. Kanisa Katorika me Loma obedo dako me kwena madit ma tye ka timo kwena ki rwodi weng i lobo i agiki me higa 70 me porofesi. Rwodi obedo cal me dichwo, ki Tiro obedo dako ma pe maleng. Dako obedo kanisa, dako me kwena obedo kanisa ma pe maleng; dichwo obedo rwot, ki rwot obedo piny me rwot. Dako obedo kanisa, ki rwot obedo piny. Rwom ma pe ki cik me gin aryo man nyutu kwena me Roho.
Konsititueson pa Yunaitid Isteit me Amerika obedo coc me Lubanga ma oketo i cik tek ma mito me gwoko gin aryo man me bedo gicweyo. Ka pe wa tyeko tic me nyutu Tyre calo Kanisa Katolika pa Roma, rwatte kombedi ni wa waco lok ikom alama mukene i Isaya apar adek ma poyo alama pa dichwo ki nyako—kanisa ki malo.
Nen piny pa jo Kaldeo; jo man pe onongo tye, nyaka ngat Asuri onongo ocweyo ne pi jo ma tye i tim: gi onongo oketo ot pa lagwok pa iye, gi onongo oyo ot pa rwot pa iye; en onongo olalo ne. Yesaya 23:13.
I but coc man, ngat Asiriya ocweyo piny pa jo Kaldia, kede oketo “minara” kacel ki “ot pa rwot.” Ngat Asiriya obedo cal me Nimrod, kede jo Kaldia gibedo cal me rwode me dini me misteri pa Babulon. “Minara” obedo cal me kanisa. Ka Yesu oyabo parabol pa pach pa zabibu, Sister White oweco ikom parabol man macalo eni:
I i lok me pwonye, won ot onongo nyutu Lubanga; pur me waini onongo nyutu dul pa Yahudi; kede ogweng onongo nyutu cik pa Lubanga ma onongo gwoko-gi. Ot ma bor onongo obedo ranyisi pa ot pa Lubanga.
Ja Asiriya ocweyo lobo pa Kaldayo, ma gi oketo kanisa (minara) ki "ot pa rwot." "Ot pa rwot" nyutu calo "rwot", ma bene nyutu calo lobo pa rwot. Lobo pa rwot bene nyutu calo gweng.
Gin owaco, “Wut, watim pi wa gweng ki tung ma wiye obed rwate bot polo; ki watim nying pi wa, pi pe wabiyubu iye wang lobo weng.” Genesis 11:4.
“Tur” ki “ot pa rwot” ma ngat pa Asuri oketo gin “bungu” ki “tur” ma Nimrod oyubu.
Kadong ring megi ma otho bi bedo i yoo pa siti ma madit, ma i kit me cwiny gicako ni Sodomu ki Misri, kama bene Rwot wa kigoyo iye i lat. Revelation 11:8.
Inspiration miyo wa ngec ni “siti madit” ma i Revelation apar acel nyutu kingdom pa Faranse i kare pa Revoluson pa Faranse.
‘Poto madit’ ma iyi yo ma joma me adwogi kigolo-gi kwo, kede ka ringogi ma otho otye piny, en ‘i kit me cwiny’ Misiri. I bot pinye weng ma kiporo i rek pa Bibul, Misiri en ma loyo weng i yubo bedo pa Lubanga matye kwo woko, kede i gengo cik pa En. Pe tye rwot mo keken ma ocake ki gonyo ma yot ki ma madongo ikom twero pa Polo, maloyo rwot pa Misiri ma otimo. Ka kwena kelo ne bot en ki bot Mose, i nying Rwot, Farao odwoko ki cwiny madongo: ‘Yehova en ngaa, me awinye dwone weko Isirayeli odhi? Pe an angeo Yehova; kacel, pe abi weko Isirayeli odhi.’ Exodus 5:2, A.R.V. Man en yubo ni pe tye Lubanga; kede piny ma ki yero ki Misiri bin ocwalo dwogi calo keken me yubo kicel ikom mite pa Lubanga matye kwo, kede bin onyuto cwiny maromo ki pe geno ki gengo. ‘Poto madit’ bende ki poko ne, ‘i kit me cwiny,’ ki Sodomu. Ketho pa Sodomu i goyo cik pa Lubanga ne nen loyo i tim marac me mwayo kite me laco ki dako. Kede bal man binen bedo calo kit ma makwako loyo i piny ma bin otum lok ma coc man tero.
Ki lok pa nabi, ka dong, matidi mapat ki higa 1798, twero acel ma obedo ki cako me Setani kacel ki kit pa Setani obi cako lweny ikom Bibil. I piny ma kamano, gibiyeko woko dwon pa lami aryo pa Lubanga, pe geno Lubanga pa Farao bino nen atir, kacel ki kwo ma pe ki cik pa Sodom.
"This prophecy dong otimo woko ki rwatte ma ber tutwal i gin matime pa France. I kare me Revolution, i 1793, 'lobo pi kare me acel winyo dul me dano, ma gin onywalo ki gipwonyo i kit me civilization, kede ma gicako me cwako twero me loyo acel ikin dul me lobo ma ber tutwal pa Europe, giyaro dwon gi macok keken me yabo ada ma maleng loyo weng ma cwiny pa dano camo, kede me weko ki macok keken geno ki lamo pa Lubanga.'-Sir Walter Scott, Life of Napoleon, vol. 1, ch. 17. 'France en aye dul me lobo keken i lobo ma, i kom en, rekod ma adwogi ma adwong pwod tye, ni calo dul me lobo otyeko yaro lwet i wang piny me gobo Latic pa lobo weng. Jo ma giyaro Nying pa Lubanga marac tye mapol, ki jo ma pe gi geno tye mapol; gi obedo, kede pwod tye, i England, Germany, Spain, ki kabedo mukene; ento France obedo peken i gin matime pa lobo calo cing acel keken, pien ki cik pa Dul me Cik pa en giyaro ni pe tye Lubanga, kede ni jo weng pa capital, ki dul mapol atata i kabedo mukene, dako kacel ki laco, giyubo kede giwoyo ki yot ka gigamo ngec man.'-Blackwood's Magazine, November, 1870." The Great Controversy, 269.
“Boma madit” ma i Revelation eleven en ne obedo piny Faransa ma oketo “decree of her Legislative Assembly” ma owaco ni pe tye Lubanga. Cik man obedo nyutu me “atheism” macalo kit ma ki yaro kwede gengo pa Pharaoh. Boma madit en lobo pa rwot, onyo “nation”, onyo “state.” I Revelation eleven, Faransa obedo ki alama aryo—Egypt ki Sodom.
Kigwoko wa ki ngec ni, "Man en pe geno i Lubanga, ci lobo ma kityero ne calo Misiri binen waco yaro ma rwate ki yaro twero pa Lubanga matye ngima, ci binen nyutu cwinya ma rwate me pe geno ki guro. ‘Kabedo madongo’ bene kityaro, ‘i cwinya,’ calo Sodoma. Bal pa Sodoma i kwanyo cik pa Lubanga ne pire tek onen i kwo me rweny marac."
Bur madit onyo lobo pa Faranse kityeko yaro ne ki alama calo lobo (Misri) ki bur (Sodoma). Misri “bi miyo dwon”; ka lobo waco, kit meno nyutu tic me lobo, pe tic me kanisa. Misri obedo lobo, en aye Sodoma obedo kanisa—man aye yaro ma nonge i kabedo ma apar acel i Buk me Lanyut.
"'Waco' pa ogwanga obedo tic pa dul me keto cik ki dul me kot pa en." The Great Controversy, 442.
I Nyutu apar acel, Yohana nyutu i cal me porofetik gin matime me Lok madongo me Faransa. Lok madongo en keken omiyo cing ma rwom i kit me gin matime, me loyo ni lok me porofeti pa Yohana i apar acel tye atir. Yohana owaco lok me porofeti; kun dong, Lok madongo me Faransa otyeko lok man; ci kare anyim, lok me porofeti man ki tyeko pa lok man i kit me gin matime gikwanyo gi girewate ki gin matime i agiki pa lobo, ka dok bene gavumenti ma orwarwa okube ki kanisa ma orwarwa. En atir ni, ka nyome ma pe maleng man otyeko kube, golo rem madwong dong omede. Lwak pa Lubanga bene obedo paco madit.
Kadong ocwalo an i Lamo i got madwong ma malo, kede onyutu an bur madwong meno, Jerusalem ma maleng, ma obino aa ki polo ki bot Lubanga. Revelation 21:10.
Obino pa laco me wodo, ma ki waco kany, tye anyim wodo. Wodo nyutu kobo pa Kristo pa pinyruoth ne. Pach Maleng, Jerusalem Manyen, ma obedo dul pa pinyruoth ki calo nyutu pa pinyruoth, kimiyo nyinge ni ‘dako me wodo, lami rwe me tin.’ Malaaika owaco bot John ni: ‘Bi kany, abi nyuti in dako me wodo, lami rwe me tin.’ ‘Oka kalo an i Jwii,’ lalii owaco, ‘kede onyuta an pach madit en, Jerusalem maleng, mapoto ki ii polo ki bot Lubanga.’ Revelation 21:9, 10. The Great Controversy, 426.
Yubo minara ki paco ma Nimrod otimo nyutu kwero pa en; ma nyutu cal me doko gin acel pa kanisa ki gamente i agiki pa lobo, pien lanabi weng giwaco ikom agiki pa lobo. Kwero pa Nimrod bene obedo mede pa kwero pa Lusifa, ma mito pa en ne me cwako twero i kanisa pa Lubanga ki i gamente pa Lubanga.
Nining in owil ki polo, o Lucifa, wod okinyi! Nining in ogwero piny, in ma ocoyo teko pa dano me piny weng! Pien i waco i cwinya ni, ‘Abi ceto malo i polo; abi yiko kom an malo loyo lacel me Lubanga. Abi bedo bende i got me lwak, i tung me bor; abi ceto malo loyo malo me niang; abi bedo calo En Ma Malo Madit.’ Isaiah 14:12-14.
Ka Yesaya tye ka yaro mito me cwiny ma ocano pa Lucifa me bedo “calo Lubanga Madit Loyo,” nyutu ni Lucifa tye ka temo me bedo i kom aryo ma pat pat, ma pe rwate. Omito me keto kom pa rwot ne malo loyo iye laler pa Lubanga, kede bedo bene i got me kacoke pa lwak, i tung me North.
Kom pa rwot obedo cal me twero pa rwot—onyo twero pa piny, kede ‘bor pa Noti’ obedo Cawa pa Lubanga.
Wer ki Zabur pi nyithindo pa Kora. Lubanga en madit, ki rwate me pak mapol i bung pa Lubanga wa, i got pa lamaleng ne. Maber i kabedo ne, yom me lobo weng, obedo Got Siyoni, i tung me bor, bung pa Rwot madit. Lubanga kityeko ngeyo i ot pa rwot ne calo lwak. Zabur 48:1-3.
Jerusalem obedo “kabedo pa Rwot madit,” ma nyutu ni obedo kom pa twero me lobo pa Lubanga, kede Jerusalem bende obedo “got pa lamaleng pa en,” “i tung me bor,” ma nyutu ni obedo kom pa twero me dini pa Lubanga. I acaki, yubu kacel ki lweny pa Setan kityeko nyutu i kube me cwiny ne me bedo rwot i kom Kanisa pa Lubanga kacel ki Gamente pa Lubanga. Ci en otelo yubu pa Nimrod, kede piny ma otyeko cweyo pi Jo-Kaldea kityeko nyutu calo piny ma Nimrod ocweyo iye tung acel ki kabedo madongo acel—Kanisa ki Gamente.
En aye ni, ka dako apir pa Yesaya ki dako apir madit pa Yohana gi nino kwede rwodi me piny, lok me poropheti tye ka nyutu ni rwom ma pe maleng otime i tung’ Kanisa Katolika pa Roma ki rwodi me piny i agiki me mwaka me poropheti piero abiro.
Lok me lanen pa Yesaya oyaro kwer pa dako me ngwec Tiro i pot buk 23, ki Yohanna bende oyaro kwer man keken ki cal pa dako ma miti ma pire tek, ma kigoyo nyingne ni “Babilon Madit.” Lami lamo ma adek pi kwer man keken pa dako me ngwec man keken obedo calo eni:
Dako (Babilon) ma i Lagam 17 kityeko nyutu calo “oyubo ki rangi ma purpuru ki rangi ma cwer matek, ki kiceno ki zahabu, ki got ma wel ki lulu; tye ki kop me zahabu i cing mamegi ma opong ki gin me kwer ki lapor marac: … ki i wang wic anyim mamegi kityeko coyo nying ma waco ni, Kimung, Babilon Madit, Min jo malaya.” Lanabi owaco ni: “Aneno dako opwon ki remo pa jo maleng, kede remo pa jo ma gicweyo kwo pi Yesu.” Kityeko nyutu mapol ikom Babilon ni en “bolo madit, ma tye ka loyo rwodi me piny.” Lagam 17:4-6, 18. Teko ma pi kare mapol mapol ocungo loyo pire tek i rwodi pa jo Kristen en Roma.
Tyre obedo Kanisa Katolik pa Roma i “cawa me agiki.” I kare eno, Papasi obiro wot woko ka obiro nyuto wede ma luro cwiny bot rwote pa piny, eka kelo rwote i tic me keco, ma i cal me porofetik obedo rwom pa kanisa ki gamente.
I ceng'eno, Tiro bikweko woko pi hita 70, macalo cawa pa rwot acel; ka giko hita 70, Tiro bi woro calo malaya. Yesaya 23:15.
I porofesi me Bibul, rwot en piny pa rwot; ci pe gibiparo Tiro i kare ma piny pa rwot me porofesi oloyo pi mwaka 70.
En bi otime i kare meno ni, Tiro pe gibiparo pi higa 70, macalo ki kare me rwot acel; inge agiki me higa 70, Tiro bi wero calo nyako me kwer. Cak nanga, wot i tung poto, in nyako me kwer ma ki weko; tim dwog ma rema, wer wer mapol, wek gi paro in. En bi otime inge agiki me higa 70, ni Laa Rwot obi limo Tiro, ci obi dwogo bot mishara ne, ci obi timo kwer ki piny pa rwot weng me lobo i wi piny. Yesaya 23:15-17.
I kare me lobo pa rwot acel ma tye i kom pi mwaka 70 me porofetik, Kereke Roma Katolik bi lal i paro pa dano. I agiki pa mwaka 70, twero pa Papa bi "yubu dwong ma lamal, wero wer mapol." I kom porofetik, "wer" nyutu "tem."
I wi rua me kiristalo i wie pa kom, rua me pi calo girasi, calo ni ocero kacel ki mac,—ma obedo maler-lare ki dwong pa Lubanga,—kicoko kacel lunyodo me jo ma ‘oyudo loyo lacidi, ki calo ne, ki aloka ne, ki namba pa nying ne.’ Ki Rombo i Got Siyon, ‘ki harpu pa Lubanga,’ gi tye ka can, 144,000 ma kikwarogi woko bot jo; ki winyo, calo dwon me pi mapol, ki calo dwon me lumu madwong, ‘dwon me jo ma tuko harpu, tuko harpu gi.’ Ki gi wero ‘Wer Manyen’ i wie pa kom, wer ma ngat mo pe twero pwonyo, ka dong 144,000 keken. En obedo wer pa Mose ki Rombo—wer me lwak. Pe ngat mo keken, ka dong 144,000, twero pwonyo wer meno; pien en obedo wer me rwom me kwogi—rwom me kwo ma pe lunyodo mukene ki otyeko bedo kwede. ‘Gin eni gi lubo Rombo kama obiye.’ Gin eni, kikwanyo gi woko i piny, bot jo matye ngima, kiconogi calo ‘mego ma acel pi Lubanga ki pi Rombo.’ Revelation 15:2, 3; 14:1-5. ‘Gin eni gin ma obino woko ki i peko madwong;’ gi otyeko wayo ikare me peko ma pe ononge kare mo keken, kobedo calo kare ma pud obedo ogwanga; gi otyeko cwalo peko me kare pa Jakobo; gi otyeko bedo labongo ngat ma lamo pi gi i cweyo woko ma agiki pa yiko pa Lubanga. Ento gikwanyo gi, pien gi ‘kiyuko dogi, ki omi gibed wit i remo pa Rombo.’ ‘I lebgi pe ononge lim: pien gi pe ki bal’ i wie pa Lubanga. ‘Eka gin tye i wie pa kom pa Lubanga, ki gi katic pi ne nino ki oturo i ot pa lamo pa ne: en ma obedo i kom obi bedo i tunggi.’ Gi otyeko neno piny obale woko ki lacam pe ki nyono madwong, ceng ki teko me yuko jo ki yit me mac madwong, ki gi keken gi otyeko cwalo peko, lacam, ki layen. Ento ‘pe bino lacam dok, pe bino layen dok; ki ceng pe bino yuki gi, onyo yit me mac mo keken. Pien Rombo ma i tung me kom obi mi gi acam, ki obi ledi gi bot kome me pi ma tye ngima: ki Lubanga bi yweyo woko dwet weng ki i wangegi.’ Revelation 7:14-17. The Great Controversy, 648.
"In i ot pa En, jo weng waco pi dwong pa En" (Psalm 29:9), kede wer ma jo ma kityeko yweyo bi wero—wer me gitemo-gi—bi nyutu dwong pa Lubanga: "Tic pa In tye madwong ki ma pire tek, A Rwot Lubanga, Ma Teko Weng; yore pa In tye makare ki ma adier, In Rwot me cawa weng. Ngat mane pe bi luor In, A Rwot, kede mi dwong i nying pa In? Pien In keken itye Maleng." Revelation 15:3, 4, R.V." Education, 308.
I kare me agiki me higa pa poropeta 70, Paapasi obi ‘timo dwon ma mit, nyuto wer mapol, pi en obed par.’ I kare me agiki me lobo me rwot ma olito pi higa pa poropeta 70, Kaniisa Katolik pa Roma obi miyo lobo paro yore me gin con pa en. I gin con meno, en ne olito calo twero me kica i rek ma tye i kor iye ki rwodi me Yuropo. Gin con meno rwate maber calo Kare me Mudho, ci mudho weng mo keken ma romo kube kwede ki gin con ma Paapasi ne olito i wi rwodi me Yuropo, gubedo me kobo i tim pa kacoc keken ma okelo weng mudho ma bino anyim. Tim meno ne obedo dwoko i acel pa Kaniisa ki cik pa lobo, dwoko i acel pa rwodi me Yuropo ki Kaniisa Katolik. I nywom me Bibil, myero dichwo olito i wi dako, ento nywom marac ma otime i gin con meno ne oketo wi piny cik me rek ma tye i kor dichwo ki dako.
I agiki me ceng 70, peko madit bitime, ka piny pa rwot me porofesi me Bible, ma ruwate lobo i kare ma Papacy kicalo i porofesi, obino i agiki. Peko me lobo weng ma kicweyo ki oboto piny pa piny pa rwot eno oyabo olut pi Kanisa Katolik me cako waco bot lobo ni, pi kwanyo cawa ma peko ma kicweyo ki oboto piny pa piny pa rwot eno, lobo myero weko wi bot twero me bedo maber pa Kanisa Katolik pa Loma, macalo kit ma kinyutu i hestori me Cawa me Obur.
Ka kit me rwot ocwec, ki rwom pa Papa obedo wero wer pa tyeo me kare mukato—tyeo ma jo me yore gimiyo nying ni otum—entone, nining yore ma otum man romo bedo lok ma rwom pa Papa me nywako kwede rwoti pa piny wek giyie me timo keco kwede? I peko madit, pingo tyeo me kare mukato—(were ne), tyeo ne mapud pe kiywayo ne i lok pa laci—omiyo tam me rwoti pa piny me ye tyeo me otum calo adwogi pa peko maditgi?
Dul madit pa jo, en bende jo ma pe gitye ki kica bot Romenisim, gineno gengo manok keken ki i twero ki i yito pa en. Jo mapol gicwako ni otum me ngec kacel ki me kica ma obedo loyo i cawa me Middle Ages omiyo yare pa dogma, superstision, ki opuresion pa en; ki ni ngec madit me cawa ma kombedi, poko ngec i bot jo weng, kacel ki medo yot i lok me dini, kigengo dwogo pa intolerans ki tirani. Ka igamo keken ni kit macalo man obi tye i cawa ma ocakke ki lumeny, giyaro keken. Adada ni lumeny madit—me ngec, me kica, ki me dini—tye ka leyo i bot dul man. I pot buk ma oyabe me Lok Maleng pa Lubanga, lumeny ma aa bot polo okelo i piny weng. Ento myero ipalok ni: ka lumeny ma kimiyo tye madit tutwal, ento otum pa gin ma gilokgo ki gikwero en aye madit tutwal.
Ka gityeko kwano Bibul ki lamo, obino nyutu bot jo Protestant kit ma adier pa tyen pa Papa, ki obino miyo gi keco ne ki yewo ne; ento jo mapol gipan pire tek ni gi ngec madit, kono pe gi nongo mito me dongo Lubanga ki cwiny ma piny, pi omi gi rwate i lok maleng. Ka gitye kagibwolo pire tek i lacer pa gi, ento pe gi ngec i lok me Bibul ka i teko pa Lubanga. Gicako yaro yo mo me loyo cwinygi piny, ki giyubu gin ma me Ligi piny tutwal ki ma cwiny opiny. Gin mito yo me wilo Lubanga, ma gubed calo yo me paro ne. Tyen pa Papa rwate maber me konyo mito pa gigi weng. En oketere maber pi dul aryo pa dano, ma cobo piny weng loyo tutwal—jo ma mito gwoko kwo pa gi pi tim maber pa gi, ki jo ma mito gwoko kwo i iye tim maracgi. Kany aye luny pa tekone.
Kiketo atir ni nino me pwor madit i wi paro obedo lonyo pi bedo maber pa twero pa Papa. Bino dok kiketo atir ni nino me tung madit i wi paro bene obedo lonyo maromo keken pi bedo maber pa en. I cawa ma otyeko, ka jo onongo pe gi lok pa Lubanga, ki pe gi ngec me adwong, wanggigi onongo kigobo, ki alufu mapol gicobo iye, pien pe gi neno gogo ma kicake pi cinggi. I cawa man tye jo mapol ma wanggigi kituk ki tung pa par-par pa dano, “sayensi ma kilwongo ki nying i bur;” pe gi nyutu gogo, ki giwoto iye rwate calo ka kigobo wanggigi. Lubanga ociko ni twero me paro pa dano obed calo mino ma omiyo wa ki Luywero, ki myero watiyo kwede pi adwong ki bedo maler; ento ka nyamremo ki dwaro malo gicweyo i cwiny, ki jo gamo malo lokgi me paro i tung lok pa Lubanga, dong ngec romo miyo peko madit mapol loyo pe ngeyo. En aye, sayensi marac me kare man, ma kwanyo piny yie i Bibil, bino nyutu ni bene obedo maber i yubo yo pi ki kwako twero pa Papa, kwede kit ma mite me en, calo kit ma gikwanyo ngec i cawa ma otyeko oyabo yo pi medo twero pa en i Cawa me Pwor. The Great Controversy, 572.
Jo Roma Katolik giyaro ni lok me Sabat otimo ki kanisa gi, kede ginyuto lok man keken calo lamal me twero madit loyo weng pa kanisa. Gicoyo ni, kun gin gwoko ceng me acaki pa cawa calo Sabat, jo Protestanti giyaro twero pa kanisa me yiko cik i gin pa Lubanga. Kanisa me Roma pe oketo piny yaro pa en ni en pe tyeko bal; kede ka piny weng kacel ki kanisa me Protestanti giyaro Sabat ma en ocweyo, ma mape atir, ento giweyo woko Sabat pa Jehova, gin calo giyaro lok man. Gitwero nyuto twero ma omiyo lok man, ento bal i paro gi ngene yot. Papisti tye gi wi maber me neno ni jo Protestanti gicayo pire keni, ki mito giciko wanggi bot gin atir me kit man. Ka tim pa gwoko ceng me acaki pa cawa omako yaro, en opwoyo kica, ki ber bedo ni lacen obikelo piny weng pa Protestanti itir alama pa Roma.
Yubo pa Sabat obedo lamal onyo cing pa twero pa Kanisa pa Roma. Gin ma, ka gi ngeyo kwayo pa cik me angwen, giyero me gwoko Sabat mape adier i kabedo pa Sabat ma adier, kamano gi tye kopako twero meno ma en keken aye ociko ne. Cing pa jamni obedo Sabat pa Papa, ma piny oyero i kabedo pa nino ma Lubanga ocero.
Ento kare me amako alama pa le marac, macalo kit ma kihero iye i porofeci, pud pe obino. Kare me tem pud pe obino. Tye Kricitiani ma atir i kanisa weng, pe ki kweyo ki woko komyunion pa Roman Katolik. Pe gin kigoyo gi kica nyaka ki tyeko bedo ki ler ki ki neno rwom pa cik ma acel angwen. Ento ka cik obino woko me moko yweyo Sabat mape atir, ki ka malaika adek bino waco ki dwon madwong me wari jo pi lamo pa le marac ki cal pa en, rek bino ngeto maber i tung ma pe atir ki ma atir. Ci gin ma pud bimedo golo cik gibimako alama pa le marac i cung wii gi onyo i lwete gi.
Wa tye ka ceto peya i kare man. Kare ma kanisa me Protestanti gibicwe kwede twero pa gamente mape dini me konyo lamo marac—lamo ma pi lwenyo kwede kwaro gi ogamo gonyo ma tek maloyo—ci Sabat pa Papa obedo kakan ki twero ma ki cwe kacel pa kanisa ki gamente. Bibedo golo woko pa lobo i lamo, ma obituro keken i ogoro pa lobo. Bible Training School, February 2, 1913.
Kombedi dong wa otero woko alama abicel ma wa tye ka yeny me poko nyinggi, mapwod pe wa yaro opong pot-buk en keken. I poropheti pa Baibil, gweng madongo obedo lobo pa rwot, ki i Isaya 23 tye lobo aryo ma gitye ka rwate matek, ento gi ruc maber. Ma acel en “gweng me keto korona,” ki ma mukene en “gweng me cato.” I kare me agiki, twero ma tye ka loyo rwom maromo adek pa drakon, le, ki poropheti mape adaa, en Papasi. En aye lobo pa rwot ma tye ki korona.
Ka wa aa piny ikom peko me agiki, en gin ma tye ki tutwal madit ni rwatte ki acel bed i tung latic pa Rwot. Piny opongo ki pe kuc, ki lweny, ki bedo pe rwatte. Ento i wi acel—twero pa Papa—dano birwate me gonyo Lubanga i cingi pa laladwogi ne. Rwatte man gin kiyito matek ki ladwogo woko madit. Ka tye ka yenyo me rwato laticge i lweny ikom atir, obicak tic me yubu ki poko jo ma gwoko atir. Koyo, paro marac, ki waco marac, en aye otero gi me kelo kube ki yubu. Adwogi, volumu 7, pot karatac 182.
Lobo pa rwot ma tye ki koron en Tyre, ma nyutu ni “kidi.” I pot buk man, Tyre tito twero pa Papa ma tye ka tiyo me wiro calo Kristo, pien twero pa Papa en Antikristo. Lok “anti” i “Antikristo” nyutu ni “i kabedo pa.” Twero pa Papa tye ka yeny me wiro calo Kristo i rwom weng, ki nying Tyre lonyo kidi, pien twero pa Papa obedo ka wiro “Kidi pa Kare Ducu.”
Ngat mane oketo lok me paro man ikom Tyre, dul ma keto karaun, ma jo me kac mamegi obedo rwodi, jo me tic me cato obedo jo malube i piny? Rwot pa lweny weng oyero ne, me nyono teng cwiny pa ducu me beyo, ki me lako woko lub pa jo malube weng i piny. Wot i piny mamegi macalo odi pi, nyara pa Tarshish; twero pe dong tye. Odyeto lwete iye pi madit, o yeyi ludul; Rwot ocweyo cik ikom dul me cato, me oguro boma mamegi ma tek. Aisaia 23:8-11.
Watye ka mito nyutu ki janen mapol ni “duku pa lobo me rwot” kitimore ki Lubanga, kun me Islam. Islam obedo twero ma miyo jo piny gubedo i ceke, ci kitiyo kwede me duku piny. I kare man, wan watye ka nyutu ni Rwot ocik ni oketi “jo weng ma lonyo i piny” i cwer, en “jocato” ki “jotrafika”, ma “kom ma tekgi” myero gubot. “Kabedo me jocato” ki “kabedo me ket rwot” “giketo ceke me Polo”, ci Rwot ocik ni obot “kom ma tekgi”, ci en nyutu “tic me cato”. Gudo pa “tic me cato” obedo mapwod ki “Cik me Jumapil” i United States, pien mapwod ki “Cik me Jumapil” jo United States tye ka kwaco ni kikwanyo dwogo “i kec pa Lubanga ki i maber bedo me kare pa piny”. Gicwalo ni “kwer pa Lubanga” pe biweko nyaka “Cik me Jumapil” kiketo “matek”. Janen me Baibul mapol kigamo ni watye i tung me “gudo madit” i “tic me cato pa piny weng”. Gudo en obedo mapwod ki “Cik me Jumapil”, macalo ka gudo me 1837 obedo mapwod ki Ceng 22 me Okitoba, 1844.
Ci jaloko madit obilupe jo ni gin ma tye timo tic pa Lubanga aye gitye kelo timbe marac magi. Kit jo ma gi ocako kec pa Polo bibi miyo balgi weng i bot gin ma winyo-gi cik pa Lubanga obedo nyomo pire keken ikom jo ma balo cik. Bibinyutu ni jo tye goyo kuc pa Lubanga kun gi balo Sabati pa Sande; ni bal man okelo balo piny ma pe bibi juko nyaka gwoko Sande obiketo ki twero maber tutwal; ki ni gin ma gicwalo lok me cik ma angwen, ka mano gikwanyo ruŋo pa Sande, gin giyomo jo, gikengo gi ki dwogo i kica pa Lubanga ki i ber bedo pa piny. Ka mano, lok me piyo ma kitime con ikom lacoo pa Lubanga bibidoko ki doki, ki i kom adwogi ma rwate maber tutwal: ‘I kare ma Ahab oneno Eliya, Ahab owaco bot en ni, Itye in ma iyomo Israel? En owaco ni, Pe an ayomo Israel; ento in, ki ot pa wu, pien un uweko cik pa Rwot, in ilubo Baalim.’ 1 Kings 18:17, 18. Pien kec pa jo bibicoyo ki lok me piyo mape acel, gibidok timo ikom lamwogi pa Lubanga calo kit ma Israel ma okwero yore pa Lubanga otimo ikom Eliya. The Great Controversy, 590.
Tim pa Elijah me medore ki nabii pa Baal kacel ki jadolo me gweng me yath i Got Carmel, nyutu cik pa Sande. Ngec ma pi kanisa ne ni, “yer ceng eni ngat ma ibitiyone.” Ka lok man dok tye odoco i kare me cik pa Sande, penjo obedo ni, “ceng mene ma in ibiyero? Pien ceng ma iyero nyutu ngat ma itiyone.” Piri i Got Carmel, ne tye higni 3 odiyo ma pe ocoyo koth; lacan ne obedo madwong. Piri i cik pa Sande, tye cik pa Sande mapol ma oruko, ento pe gityeko miyo gitimo gi ki teko matek. Cik ma rwate ki cik pa Sande tye ni: golo iye pa piny bot Lubanga bino kube ki bolo madwong pa piny. Rwom me eni tye ka Constantine i higni 321 otyeko cobo cik pa Sande, ci ikare manok piny, trompet ang’wen ma mukwongo i buk me Revelation kabedo 8 ocako kawo Roma me West i giko ne, i higni 476. Lok pa Constantine tye ber, pien otyeko medo malo malo me miyo Sande loyo, kacel ki med-medo me gengo Sabat me ceng me 7 i kare acel. Lok man ma med-medo otyeko nono ka ludito pa piny odiya woko me keto Sande, onyo gipekogi pi keto Sabat. Man bene aye giko me cik pa Sande ma tye ka medo malo i United States. Cik acel ma rwate ki yiko keto lim me Sande tye ni, “golo iye pa piny bot Lubanga bino kube ki bolo madwong pa piny.” Cik man nyutu ni, ka yiko cik pa Sande medo malo malo, dong bene kelo med-medo me kere pa Lubanga, piri i cik pa Sande me adier ma i Revelation 13:11. Cobo cik weng bino kelo bolo ma rwate kwede. Kere ma ludito pa piny gikwanyo jo me keto Sabat ni gu kelo, en adier obedo ma kelo gi aye medo malo me yiko cik pa Sande. Wan oketo coc manok ki i The Great Controversy, ma ami nying ne Sunday Progression. Ami mito ni i kwane odoco. Tye i dul ma kicako nying ne The Spirit of Prophecy.
Obanga onyiso ngo ma bi time i kare me agiki, pi jo pa en gubed ki kete me bedo ituk ikom otur me gonge ki kec. Jo ma kiworogi pi gin ma tye i tunggi, pe myero gidog i kwe ka gikayo otur ma bino, ka giyiko cwinygi waco ni Rwot bikwoko gi ma adwogi pa en i nino me peko. Wa myero wobed macalo jo ma tye ka kayo pi Rwotgi; pe i kwayo ayela, ento i tic ma dwong, ki geno ma pe yubu. Kombedi pe obedo kare me keto wi wa i gin ma pe dwong. Ka dano tye ka nindo, Satan tye ka timo tic ma peki, ka ociko gin pi ni jo pa Rwot pe gibinongo kica onyo kero ma maber. Tim pa Sunday kombedi tye ka lalo yore i ocok. Laloc tye ka mukoyo lok ma atir, ki jo mapol ma gicamwe iye pe gineno kany ma yore me piny tye ka woto. Lok ma gin yaro obedo malwalwal, ki nen calo pa Kristiani; ento ka obi waco, obinyiso cwiny pa nyoka madongo. Obedo tiji wa me timo weng ki twero wa me kwanyo woko peko ma kigamo. Myero wa temo yweko woko paro marac, ki keto wa i rieny ma atir i wang jo. Myero wakelo i wanggi lapeny ma atir ma tye i lok eni; ka mano, wacwalo dwoko ma tye ki teko loyo ikom yore mo keken ma gengo twero me cwiny. Myero wa yub Lok pa Obanga, ka wabed ki twero me miyo lok me pingo pi geno wa. Lanabi owaco ni: ‘Jo marac bitimo marac; ki pe ngat mo ikin jo marac bi ngeyo; ento jo ma jwak bi ngeyo.’ Testimonies, volume 5, 452.
Obedo tek me neno tem me yubu cik pa Sande, pien en tye ka woto i “otur,” ki “lwak pa Paapa” tye ka “tim i mung ki ma pe ngat oyube” me “med lwakge me yotoko jami ma en mito.” En gin maler ni tic me yubu cik pa Sande i otur obedo gin ma i tung cen i yore me temo pa 144,000. “Pe ngat mo keken ma marac binengeyo,” kit ma Daniel ki Dera White waco. “Gi marac” i buk Daniel obedo “nyiri maleng ma pe ki ngec” pa Matayo, ma Dera White tito pire gi calo jo Laodicea. Jo ma tye ki ngec binengeyo gin ma tye ka time kombedi, kadi bene ka rek ma ikeng wa nyuto calo gicayo Lok pa Lubanga. Wani wageno Lok pa Lubanga onyo gin ma tye ka time ikeng wa? Ento dong kimiyo wa ngec anyim ni agiki biko obedo calo cawa pa Nuhu.
Piny, oponge ki yweyo ma pe ki rwom, oponge ki yweyo ma pe tye ki Lubanga, tye ka nino, nino i kuc me ring’o. Dano tye ka keto i iromo woko obino pa Rwot. Gibeco ngec me ciko. Yebo ma lam cwiny tye ni, ‘Gin weng dong tye ka time calo kit ma gitime ki acaki.’ ‘Kin odiro bicon calo tin, kacel ki mapol loyo.’ 2 Peter 3:4; Isaiah 56:12. Wabidonyo piny loyo i her yweyo. Ento Kricito owaco ni, ‘Tet, abino calo jangic.’ Revelation 16:15. I kare acel keken ka piny tye ka penyo ki luro, ‘Kungu pa bino pa En tye kwene?’ alama tye ka pokore. Kun gibayo ni, ‘Kuc ki ber bedo,’ bal ma pe kigeno obino macek. Ka luro, ma kwero adiera, dong ocwinyore; ka tic me kare ki kare i yo mapol me nongo cente tye ka mede woko labongo cikke; ka dalubu tye ka yaro cwiny me nongo ngec me gin weng ento pe me i Baibul pa en, Kricito obino calo jangic.
Gin weng i piny tye i cwer cwiny. Alama me cawa tye marac. Gin ma obino dong cweyo ngumgi i anyim. Lamo pa Lubanga tye ka weko piny, ki peko dong peko tye ka lubo i wang pi ki i piny. Tye lating, tung piny, mac, pi ma opwoyo, ki kwero i rwom weng. Anga twero neno ma bino anyim? Gwok obedo kwadie? Pe tye kakwongo i gin mo keken ma en pa dano onyo ma en pa piny. Maber-aber, dano tye ka donyo i rek piny bendera ma gicwako. Ki cwer cwiny, gi tye ka kuro ki ka neno kit ma ngat ma gi loogi tye ka woto. Tye gin mo ma tye ka kuro, ki ka neno, ki ka tico pi nyuto pire kene pa Rwot wa. Dul mukene tye ka donyo i rek piny cing pa rwot me lweny pa ngat ma me acel madit ma obolo yie. Manok keken gineno ki cwinya ki chuny ni wa tye ki Kuzimu ma wan myero yweko, ki Polo ma wan myero nongo.
Peko madwong tye ka bino cokcok itung wa. Ceng tye ka loyo i polo, ka kato i yor mamegi macon, ki polo pud nyutu ducu pa Lubanga. Dano pud tye ka chamo ki nyweno, tye ka poko ki yubo, tye ka nywako ki miyo i nywako. Jo me tic me cato pud tye ka cato ki ciro. Dano pud tye ka pidi pidi, ka lwenyo pi kabedo maloyo. Jo ma mito yegi pud tye ka dongo i ot me yegi, i romo me faras, ki i ot me canyo. Kico maloyo tye, ento kare me temo dong tye ka loro oyom, ki kom jami weng dong tye ka cok me miyo mokone macon. Satan oneno ni kare mamegi obedo manok. Ocako lutic mamegi weng i tic me dano obed obalo, obico, obed ki tic ducu ki odugo wii, nyaka ceng me kare me temo obi otum, ki ol me kica obi lwal macon.
Ki teko madwong, ki i kare ki kare, loke pa Rwot wa ma ociko wa ki i Got Olifu obino bot wa: ‘Kekuru pire kene, pe ka kare mo keken cwinyeu oyubu ki me mego mapol, kede kuwer, kede tic me kwo manen, dong kare en obino botwu i pe i ngec.’ ‘Kono, kekuru, kede lamuru kare ducu, pi kinyutu ni obedo ma rwate me woro gin ducu magi ma bi time, kede me cungu i anyim Wod Dano.’ Desire of Ages, 635, 636.
I pot buk 23 pa Isaiah, Zidon obedo Amerika ma kiwero weng, ki Tyre obedo yore pa Papa. Tyre ki Zidon ne gin polo me Foinike ma kare macon, ma tye i wang pi me Mediterenia. Kigeno gi pi kec me yie i pi, rwate, ki twero gi i piny macon. Zidon ki ‘jo-kec’ pa iye opongo Tarshish i pot buk 23. Jo-kec pa Zidon otyeko kwer ‘ceme pa Sihor,’ ma en ‘cemo pa pi,’ ki en ‘pire pa pi,’ ki en ‘revenyu pa iye,’ pien en ‘pach pa lobo mapol.’ Janabi weng waco ikom agiki me lobo; ento ng’a obedo ‘pach pa lobo mapol’ i agiki me lobo? En obedo USA.
Sihor obedo kume i Ijip (ma twero bedo wic me Nam Niil), ki kitiyo kwede me nyutu lony me piny, pien Ijip obedo calo piny. ‘Nyako ma pure’ pa Zidon nyutu kare ma agiki pa Amerika ma kiketo kacel (USA), ki gi keto tek i wi pire ki cik me lweny ma odog kede cik me Ceng Sannde, kacel ki bal pa piny ma dong oceto i tere lacen con. Lapeny ma ikom Tire okwere nyako ma pure pa Zidon, waco ni, “En aye bur mamegi ma pango kica” (piny pa rwot) ma Amerika oyweyo kica iye? En aye ‘piny pa rwot ma “kit macon pa en obedo pa ceng macon tutwal,” ka, kaka lok man waco ni, onwongo kikete ki Nimrod, con ka pi madwong ocake woko?
Lubanga otyeko cimo kede ocobo pi "Tyre, pagi ma giyiko rwot," me yubu ne. Yubu pa "Papasi" tye ki mede ki buto woko pa gedo me cente pa lobo weng, pien "Lubanga omiyo" "cik i mung ki" "Zidon" "pagi me agola," (the United States.) Cik mamegi "me kwero woko gin ma tye ki teko matek," onyo kit me cente me the United States, obedo cik me Sabat, pien golo yie pa piny dong kelo bal pa piny.
Cuki pa twero pa Paapa cako ki poto pa ekonomi pa lobo weng, pien ekonomi pa United States obalo woko. Zidon tye ki "ot" ma ki rwate kwede i ekonomi pa iye; ci en nyutu rumb me cente ma obalo woko, pien dong pe itwero donyo iye. Pe dong tye keto cente onyo yudo wicente ki "ot" eno, pien obalo woko. Balo woko obedo i cawa me Cik me Sande, ento mapat ki Cik me Sande dong bene tye cuki ma tye ka dwongo-dwongo. Ka poto obedo, twero pa Paapa, United States kwede rwodi me yaro pa iye ki latic me yaro ma gi tye ki dwong, kacel ki boti pa Tarshish, gubibuke "buke."
Kabedo pa “Tarshish” ma kicoyo iye i coc man kikube kwede lonyo i kare me con, kede bote pa Tarshish ma i Biblia gin kit me nyutu ma tutwal pa twero me lonyo.
Pien boti pa rwot giceto i Tarshish ki latic pa Huram; ka higa adek kare acel boti pa Tarshish gibino, kelo dhahabu, ki feza, ki lagu pa lyec, ki nyani, ki tausi. Rwot Solomon obedo maloyo rwot weng me piny i lonyo ki ngec me paro. 2 Chronicles 9:21, 22.
Laa madwong nyutu twero me cente, ci Tarshish obedo laa me cente ma mede anyim i loki me poro me Bibil. Kare pa agiki pa Tarshish, ma ki miti kwede “nyako pa Tarshish,” ki waco bot en ni, “cango i piny mamegi macalo too”; ci gin ma otyeko nongo en ni piny mamegi “pe dong tye ki twero,” ci “pe dong twero yubo meri” i kom lwak pa Tyre. Twero ma gi onongo tye ka yenyo en twero me cente ma con pa Zidon, ento twero onwongo otyeko woko, pien pi madwong owaco: “Pe ayuto, pe acako nyithindo, pe anyik laco matidi, onyo anyik nyako ma pe oywako laco”; ki mano nyutu kare pa agiki pa pi madwong, ma gin jo pa lobo weng ma tye kagoyo kwir pi balo tic me cente pa lobo, ci i kare meno jo pa lobo gicung wii ki adaa ni gin en kare pa agiki i gin odoco pa piny, ci dong otyeko kare pi temo keto pire tek pi kwo ma pe agiki.
“Pesa obi kato piny i wel, pe anyim, otum tutwal, ka ada pa gin ma pe ki agiki oyabe i bot nining pa dano.” Evangelism, 62.
Tye “ngec” aryo onyo kwena ma kelo pii me cwiny bot dano weng i lok man. “Ngec” ma me acel tye i kom Misri, ki “ngec” ma me aryo en Tiro. Ngec pa Misri tye i kit me kare mukato, pien Aisaia owaco ni, “macalo i ngec ma i kom Misri,” ci yaro ni Lubanga dong otimo gin mo ki Misri pwod pe obalo Zidon (the USA). Gin ma Lubanga otimo bot Misri, ma bene tito “ngec” pa Misri, en ni obalo Misri ki rwate ki kare mukwongo ma Lubanga odonyo i rwom ki jogi ma kiyero. Ngec aryo en “ngec” acel keken. Ngec pa Misri obedo cako, ki ngec pa Tiro obedo agiki. Alfa ki Omega osenyuto rwom ki jo 144,000 i kare me agiki, kun ocako yaro ne ki gin me cako me lok pa gin man. “Ngec” ma i kom Misri en kweyo i Pii me Red Sea, ka Farao ki lwak pa iye obale; ma tito calo kweyo ma agiki pa jogi pa Lubanga, macalo kityeko yaro iye ki “ngec” ma en “burden pa Tiro.”
Islam en twero ma ki nyutu i Baibul ma obalo boti pa Tarshish. Kit me Islam bin wa dwogo i kom anyim; ci wabicobo ne mapol i cawa ma bino. I lok man ki nyutu ne calo “Chittim,” nyig lok ma macon pi Cyprus; ci lok man waco ni pobalo pa Zidon ki Tyre bino ki “Chittim.” Cal me nyutu pa Islam tye ki kite ma peke maber me pobalo pa United States i poropheti me Baibul.
En tye ma pire tek ni walayo ceng ki higa ma kikwero i Buk pa Aisaia, pien mapol ginyutu kare me lanabi pa lok ma bino anyim. Chapta 23 me Aisaia obedo anyim ikom “burden” pa “valley of vision” i chapta 22, ma pud dong oweko chapta 21 ma tye ki “burden” adek, ki gin adek weng ginyutu Islam. Pud i chapta 20, vasi 1, ter pa lok me lanabi i gin mukato kitero, ka lok me lanabi me peko ma bino anyim kinyutu i chapta ma bino anyim.
I higni ma Tartan obino i Ashdod (ka Sargon, rwot pa Asiriya, ocwalo ne), olwenyo ki Ashdod, kede okawo ne. Yesaya 20:1.
Lok "Tartan" romo bedo nying; onyo, kare maloyo, obedo nying me rwot me lweny. Tartan obino i Ashdod, dul i Misri, omako ne i kare ma jo Assyria gubedo cako, kacel-kacel, mako teko i piny weng. Assyria onongo obedo cal me Babilon. Assyria ki Babilon onongo gin piny pa rwot ma oaa ki tung cen, piny pa rwot ma kityeko nyuto gi calo "leon" ma "oyweyo" lwak pa Lubanga, ki gin aryo gikete ki kum acel keken. Assyria onongo obedo macek; Babilon onongo obedo me agiki.
Isirayel en dyer ma kicoyo woko i tung kany-kany; leon gi ocoyo ne woko: acaki rwot pa Asiriya ocamo ne weng; ci i agiki Nebukadneza man, rwot pa Babuloon, oyubu cogo ne. Erwate, mano aye waci pa Rwot me lweny weng, Lubanga pa Isirayel: Nen, abi apunis rwot pa Babuloon ki pinyne, macalo kit ma aci apunis rwot pa Asiriya. Yeremia 50:17, 18.
I kit me poro, gin aryo gibedo ‘dano me Asuriya ma cwiny opongo’.
Ka Sennakerib, Assyrian ma otum maloyo, oyubu ki oyaro Lubanga, kede ocike Israel ni obalo woko, 'i cawa meno obedo ni, malaika pa Rwot owoto woko, kendo omero i kambi pa jo Assyria ngat 185,000.' I dul pa lweny pa Sennakerib, 'giketho woko lutino weng ma cwinygi tek i lweny, kede lameno ki rwot latic.' 'Ento odwogo i piny pa iye ki cem me wang.' [2 Kings 19:35; 2 Chronicles 32:21.] The Great Controversy, 512.
Omwaka ma "Tartan obino i Ashdod" ki "o cwayo ne", nyuto loyo piny ma tim doki doki pa twero pa paapa, macalo ma kimiyo cal i gonyo abicel me agiki pa Daniel 11. Lok pa gin matime pa peko madwong me Cik me Ceng Acel, ma en "cawa me agiki" pa poro me kwano, ki ma kelo tutwal i poro ma kityeko timo (kop abiro me agiki), obedo tito pa gin matime ma kinyutu kwede "omwaka" ma Tartan obino i Ashdod. Ka kit pa gin matime en dong tye kany, Isaiah dong omiyo poropheti me goro adek pi ikom Islam, acel pi ikom Adventism pa Laodicea, kadong muk pa Tyre. Lut 24 obedo acel i cale matut me "kop abiro me agiki", ki dong lut 25 nyuto woro ma agiki pa jo pa Lubanga, ka kany wanyeno jo pa Lubanga gayo lok acel ma ngene tutwal i cawa me peko madwong.
Ka bi waco i cawa meno, “Angee, eni Lubanga wa; wakuro pi en, en obi kony wa: eni Rwot; wakuro pi en, wabimor kede wabiwero i kony ne.” Yesaya 25:9.
Jo 144,000 gin nyiri ma tye ki ngec, ma gibedo ka keno Rwotgi me bino i nyom, kadi bene en ocogo, kaka lapiir me nyiri abic owaco. Pe gin jo Laodikea; gin jo Filadelfia. Pud i tyen man, coc man obedo tye ka keto gang me lok.
I higa 1798, Napoleon okwano Papa, kun otyeko kelo rubebe me yabo ma kelo tho, ma kiworo i agiki pa lobo kaka tye i Yabo pa Yohana boc 13. I kare meno, United States obedo dul ma namba 6 i yabo pa Baibul, kaka tye i Daniel boc 2, 7, 8 ki 11, ki Yabo pa Yohana boc 12, 13, 16, 17 ki 18. Piny ki kare meno, lagut me Republican pa United States ki lagut me Protestant (Adventism), gipoto woko ngo ma dul pa Papa en. Higa 1798 obedo higa ma acel ma pinye mukene i lobo weng gigamo United States calo piny ma tye ki twero pire keken, kede en bende obedo higa ma kwena me Malaika ma acel obino i histori.
Nying "motto" pa jo Protestant i cawa meno ne, "Bibul ka Bibul keken." Jo Protestant giketo nyinggi calo jogwoko Bibul keken, kede ka Adventism omako "mantle" gi i bino pa malaika me aryo, gikwako "motto" meno, ci lacen gicako kwedi nying "jo me kitabu." Ki tung pa tic pa William Miller, rwom me cik ne kimiyo gi, ma ka gityeko ticogi maber ginyabo Bibul i cwiny pa jo weng ma gi mito winyo. Kica me Roho Maler owaco ni, ka wa mito cwalo waco pa malaika me adek, wa myero wa kwano Cik pa Miller me nyutu porofesi.
Kirisito owaco ni, ‘Ka ngat mo mito bino i anyim an, obed ka ogoyo keni, omako musalaba pa iye, ki olubo an.’ Dok owaco ni, ‘An aye lero me piny; ngat ma lubo an pe biwoto i mudho.’ Lero me adier tye ka woto calo lamac ma tye ka cweyo mac, ki gin ma hero lero pe biwoto i mudho. Gin bi kwan coc me Lok pa Nyasaye, pi gin ngene adier ni gi tye ka winyo dwon pa Lumar ma adier, ento pe pa dano ma pe ngene.
Jogi ma tye ka tic me yubo kwena pa malaika ma adek tye ka yenyo i Bayibul ki yo acel ma Ladit Miller oyaro. I buk matidi ma kimiyo nying ni 'Views of the Prophecies and Prophetic Chronology', Ladit Miller omiyo cik magi ma oyoto ento ma tye ki ngec ki ma mit, pi kwano Bayibul ki pi poko lok me Bayibul:
1. Lok acel acel myero rwate maber ki kit ma ki yaro i Bibul. 2. Gin weng ma ki coc i Bibul tye mite, kede romo ngeyo ka itimo matek kacel ki kwan matek. 3. Pe tye gin mo keken ma ki nyutu i Bibul ma romo niki, onyo ma bi niki, bot jo ma penyo ki yie, pe gi roro i yiegi. 4. Pi ngene kwe, cok gin weng ma ki coc i Bibul i kom kit ma imito ngeyo; ci weko lok acel acel obed ki kulo marwate. Ka itwero yubu tam mamegi labongo pe tye lakite, pe itye i bal. 5. Gin ma ki coc i Bibul myero obed lami pa en keken, pien en aye cik pa en keken. Ka an ageno lami me tito ne bot an, ci obedo cwalo tam i tyen loke, onyo mito weko obed kamano pi kwer pa dul pa en, onyo me gibalo ni obedo laling ngec; ci dong tam pa en, mito pa en, kwer pa en, onyo ngec pa en aye cik pa an, to pe Bibul.
Ma kicoyo i wi obedo but me cikke magi; i kwano wa me Bibul, en maber ni wa weng walubo yore me kit ma kicweyo piny.
Yie ma atir obedo ma ocung i Baibul; ento Satan tye katico ki kit me mego mapol me goco lok ma kicoyo i Baibul ka kelo bal; omiyo myero itam maber ka ngat mito ngeyo gin ma gi pwonyo atir. En acel i bwola madit me kare man: bedo ka moko matek i paro cwiny, kede cwalore ni gi atir, ento gicoyo Lok pa Lubanga ma mapore pore, pien lok meno pe rwate ki paro cwiny. Gi mapol pe tye ki raka me yiegi, ento paro cwiny keken. Dini gi pature i lwoko cwiny; ka lwoko cwiny oweko, yiegi obutho. Paro cwiny twero bedo poth, ento Lok pa Lubanga obedo ngano. “Ngo,” owaco anabii, “ma poth rwate ki ngano?”
Pe ngat mo keken bi yikone pi pe oywako liech ki ngec ma pe onongo obedo kwede, ki ma pe onongo romo nywako. Ento jo mapol gikwero lubo adwogi ma kimiyo botgi ki lami pa Kristo, pien gi mito bedo romo ki kit pa lobo; ci adwogi ma odonyo i ngecgi, liech ma omiyo cwinyegi leero, obi yiko gi i Yubu. I cawa me agiki man, wa tye ki liech ma ocok ki ocok otyeko orum, ma otyeko miyo leero i kare ducu, ci wabi yubu kore ki iye. Yoo pa maleng pe obedo i rwom acel ki lobo; en aye yoo ma ogero malo. Ka wa yabyabo i yoo man, ka wa wayo i yoo pa cik pa Rwot, wanyalo nongo ni, ‘yoo pa lapii obedo calo liech ma pye, ma medo pye ka pye enyim cawa ma opong maber.’ Review and Herald, November 25, 1884.
Iromo kwano ma piny ikom cik me William Miller i coc ma kicoyo nying William Miller i dul me Prophetic Keys.
I kwano wa pa Bibul, obedo maber ni wa weng wamako kaka me tic ma kiketo piny i iye cik pa ‘Ladit Mila’ pi nyutu lok pa poropheti. ‘Horn’ pa kit Protestantu kimiyo ne buk maler ma wa waco ni ‘Bibul’; kede, kimiyo ne tutwal me gwoko ki cweyo anyim kaka me tic ma tye iye; kacel, ‘horn’ pa kit Protestantu bene kimiyo ne cik mapol pi yaro ki kare tuk ki mito pa nyig coc maler.
Omiyo tung pa Ripablikanizim gin acoya maleng ma wa lwongo ni Constitution, kede bene omiyo botne tic me gwoko ki medo pirinsip ma tye iye. Bende omiyo botne cika me poto maber tiend lok ki bedo ma ki paro pa gin acoya maleng. Cika ma omiyo me poto maber Constitution en aye Bill of Rights; en keto ki bedo maleng papos ma madit loyo pa Constitution i cik ma acel pa Bill of Rights. Amendment ma acel ma ki cono i Bill of Rights en layot me lamo, me yaro, me waco, ki me Press.
"Kongres pe bi timo cik mo me keto dini, onyo me gengo timo dini keken; onyo me kwanyo piny kica pa waco, onyo pa coc; onyo me kwanyo piny twero pa jo me bedo kacel i kuc, ki me penyo Gavumenti pi dwogo peko ma gitye kwede." U.S. Constitution, amend. I
Cik me Sande obedo lweny ma kiyubu pire kene bot Yub me Cik ma acel me Konsitituson, ma cwinyrua twero me yie, ma kikwanyo woko ki cik me Sande; ki mano kinyutu agiki me Konsitituson, agiki me Amerika ma Kacel calo duk ma abicel i poropesi me Bibul, ki cako cwero bot jo ma ikare meno gitye ka yubo kwena pa malaika ma adek i dwon madit. Jo ma tye ka yubo dwon madit pa malaika ma adek, ka gitye ka tuk bot balo Yub me Cik ma acel ki Konsitituson, gicwero-gi jo ma onongo myero gibed ka gwoko ki keto i tic cik maleng, cik ma gwoko waraga maleng ma kimeyo gi me gwoko. Man obedo raco me nongo ngec ki keto i tic lok me kare ma orwate pa niang aryo pa lam marac ma aa ki piny ma calo rombo. Ladit ma kicako Konsitituson orwate ki Ladit Miller. Lok ‘Ladit’ ma kiketo bot Miller kitiyo kwede me nyuto lamede, pe lapriest me Pope. Bibul kigamo ni pe itwero kwaco joo ‘ladit’ ma giyaro ni gitye calo laloc me ducha. Nying jo Millerite oaa ki nying pa laditgi, macalo kit ma otioyot. Ka pe ineno rwom man, dong igolo buto i gin mo ma kwena pa Elija nyute, ka odwoko cwinya pa ladit bot lutino, ki pa lutino bot ladit.
United States me Amerika i Yesaya 23 en piny pa rwot ma namba 6 i poropheti me Baibul, ki bedo kamano nyaka dong ogolo woko Konistitushen mamegi i kare me cik me Sande ma tye bino oyot. Piny pa rwot ma namba 6 orwako twero pi higa 70 me poropheti, ma obedo nino me rwot acel. Piny pa rwot (i poropheti rwot obedo piny pa rwot) ma orwako twero pi higa 70, en Babilon. I kare me higa 70, tung pa dul obedo goment pa Babilon, ki tung pa kanisa obedo Kaldeo. Daniel, Sadrach, Meshach ki Abednego ginyutu 144,000. Tung aryo ki jo pa Lubanga kigi nyutu iye lagam pa Daniel. Higa 70 me otong i Babilon en nino me rwot acel, ma Yesaya tiyo kwede me nyutu ni histori me poropheti pa United States ki histori pa Adventism cako i 1798 nyaka cik me Sande.
Ngeyo ni rek me lamal pa tung aryo pa United States weko wa me paro agiki ki acaki, ka tung aryo magi gi tic calo jo me nyutu me nyutu kit pa tung mapat. En aye, tung weng obedo macalo acel. I buk Daniel tye tung mogo; tung mogo ogore, ki tung mapat obino malo aa ki tung ma ogore. Tung mogo i Daniel pe obedo rwom acel; mogo obino malo lacen i tung mapat. Ento pe kamano ki tung aryo pa United States. Tung aryo magi gitye ka woto kwede i rek acel, gikelo alama me yoo maromo; ento gi mapat mapat i kit ticgi. Tye apokke i rek ma bene ber tutwal me ngeyo.
I acaki pa Adventism, onongo obedo lok me dwoko woko ki rwom pa unabii ma kanisa pa Philadelphia onongo nyutu, odwoko i kanisa pa Laodicea. Omiyo, i agiki myero obed lok me dwoko woko ki rwom pa unabii pa Laodicea. Nyutu pa Yesu Kristo tye ki ler pa ngec man, ki obedo but acel me gin ma tye ka golo muhuri i kare man.
Ci "ka giko pa mwaka 70 otyeko," Paapa obi 'yabo', ci 'laloc' ma 'obule i paro' obi dwogo i paro. En 'obi dwogo i paro' i kare pa cik me Sande, i kany gino ma tye iye obedo i tung me 'pak' pa ceng ki 'pak' pa ceng ma cik pa Lubanga owaco bot jo piny me 'par'.
I coc man, wa otyeko moko ni gin ma otime con i lare me higni 70 pa Babilon keto calo gin ma otime con pa KiTungdan me Amerika, ki 1798 nyaka i cik me Sunday. I coc mukato, ki kare mapol i tebuli pa Habakkuk, wa otyeko nyutu ni cwar i Misri, kacel ki kwanyo woko ki i Misri, bene keto calo gin ma otime con pa KiTungdan me Amerika ki jo pa Lubanga. Gin aboro man pa Babilon, Misri, Adventism ki KiTungdan me Amerika, pe gin keken rek ma watye me ketogi i rwom ki rek magi; ento ka wan waketo cik me miyo nying con ma acel i bot rek aboro man, lamal tutwal. Abi loro coc man ki cal acel ma tee keken, ki pe opong weng, me gin ma an ameno; ki gin ma an amito mede kwede, ka wa bino waco mapol ikom gin ma otime con ma i Isaiah 23 i kare mukene.
Gin mukato me Babulon tye ki rwot ma o loko cwiny bot Lubanga i acaki, kede i agiki tye ki rwot marac. Pe mito ber kadi obedo Biden onyo Trump, pien kitabu me Daniel pwonyo ni Lubanga keken obedo en ma oketo rwodi i kabedo, kede en ma ogolo gi piny. Ling acel ma twero bedo adwogi maber ikom laloc me Demokrat onyo Ripablikan i cawa me cik me Ceng Abicel en ni obedo laloc marac. Nebukadneza obedo Babulon; en ne rwot ma goro pa Babulon, ma oyie me yweko jo adek maber i mac. Ento ikagwoko agiki, obedo o loko cwiny bot Lubanga pa Daniel. Pe calo mano kwede laloc agiki, Belshazzar. En ne rwot marac. Amerika ma kigamo i poro ocako calo dyegi matino, alama pa Kristo ki ceko kwo pa en pi dano weng. I agiki Amerika ma kigamo bino waco calo joka madit. Lok ma otime ki Kristo bedo bot Setani i rek me gin mukato man, kityeko nyutu ne ki pore ma tye i kom Nebukadneza ki Belshazzar.
Onongo kimiyo Belshazzar twero mapol me ngeyo ki timo dwon Lubanga. Onongo otyeko neno jajja ne Nebukadneza kikwanyo woko ki bot dano. Onongo otyeko neno ngec ki paro ma rwot ma opako iye kwede kiweyo woko ki bot en ma omiyo ne. Onongo otyeko neno rwot kikwanyo woko ki bot pinyruothne, kityeko timo ne lwak ki le me cawa. Ento laramo me Belshazzar i yeyo ki pak iye kene otyeko kweco woko pwony ma onongo myero pe oweko matwal; ki otyeko timo kwer ma rom-romo ki gin ma okelo kite madwong’ ma lamal bot Nebukadneza. Otyeko gweyo woko twero ma ki kica omiyo ne, kun pe orwako twero ma onongo tye i lwete me nongo ngeyo ada. “Ngo ma myero atim wek ogwok an?” en lapeny ma rwot madwong’ ento pe ngeyo otyeko weko woko keken. Bible Echo, April 25, 1898.
Belshazzar ma marac obedo ladit ma pe tye ki ngec. Otyeko peko acel calo pa won pa en Nebukadneza, pien gin ma otime botgi aryo kitye ki cing me “seven times” i Kit Levitiko 26. Nebukadneza onongo tye i gweng, bedo calo jam, pi ceng 2,520, ma obedo higa 7 me Bibul. Eno bende rwate ki lok me peko pa Belshazzar ma kicoyo i wang ot, ma bende nyutu namba 2,520. Gin ma ruc kwede obedo ni: peko ma otime bot Nebukadneza oloko cwiny ne ki omii obedo ladit ma tye ki ngec; ento peko ma otime bot Belshazzar onongo obedo bot ladit ma pe tye ki ngec.
“Ki te pule fakaoti ʻo Papelonia, ʻo hangē ko e fakatātā ki hono pule ʻuluaki, naʻe hoko mai ʻa e fakamaau ʻa e Tauhi faka-ʻOtua: ‘ʻE tuʻi, ... kuo leaʻi ia kiate koe; Kuo hiki atu ʻa e puleʻanga meiate koe.’ Daniel 4:31.” Prophets and Kings, 533.
Coc ma kigoyo i wal pi Ladit pa piny ma agiki en Amendment me acel, ma nyutu "wal" me laceny me kanisa ki gamente, ma rwot ma agiki ma ojwi pe ngeyo. "Seven times" me Levitiko 26 nyutu "cweyo me lwak" ma rwot me tung me Bor tyeko timo ikare me cik me Sande. Cweyo meno obedo bal me piny ma bino lacen ikare me cik me Sande. Piny me 6 owinyo pwony me ladit me cako piny, ma gi goyo coc i Konistitushen me gwoko pe keken ki kanisa ma ruc, ento bende ki rwodi me Yurop ma gicwero kuc, ma dako ma ruc owoto kwede. Ladit me cako piny ginyutu jo ma gigero Papasi ki rwodi me Yurop, pien gi ngeyo ki yoregi kene, ka gikwako woko ki cweyo me mwaka 1260 me otum me Papasi, ni gwok me i kom luny macalo en myero obedo gin ma dit i tung me Konistitushen manyen gi. Gin obedo ladit ma ki ngec, gin calo rombe; ento pe kamano ki ladit ma agiki, pien obuongo calo Diraagon. Ladit bino ki cweyo, ento wod dok dwogo i cweyo. Luny i nying aryo en Papasi me acel ki Papasi me agiki.
Alama pa hukumu ma obet bot Nebuchadnezzar, rwot ma acel, ki rwot ma agiki Belshazzar, obedo “seven times” yweyo ma i Levitiko 26. Nebuchadnezzar otyeko bedo kwede, ki Belshazzar omiyo ocoyo ne i wang ot calo epitaf ne, i cawa acel keken ma otho ne. Alama pa lak pa Ripabulika i cako ne, obedo wot woko ki i geng pa “king of the north”, ki alama pa lak pa Ripabulika i tyeko ne, obedo geng ma kelo ki “king of the north”. Cik me Sande obedo “cawa keken” ma otho kwede macalo lobo pa rwot ma abicel i poropheti me Baibul. I i cal angwen weng—Belshazzar, Nebuchadnezzar, ki cako ki tyeko pa lak pa Ripabulika—2520 me Levitiko 26, obedo alama ma kiyaro i cako ki i tyeko. En kiyaro ket nying pa Alpha ki Omega.
Lok me lanen pa cawa ma William Miller ononge ma acel, obedo 2520 pa Leviticus 26. En obedo kidi ma acel i twol ma Yesu oketo piny kun tic pa Miller. En bende obedo ada me twol ma acel ma Adventism ogolo woko i 1863. Ka kidi weng me ada pa Miller oket gi i twol, ada meno gi nyutu i tebulu aryo pa Habakkuk, ma gin chati me pionia me 1843 ki 1850. Tebulu aryo meno gi nyutu laloc ma tye i anyim Lubanga ki jo pa en ma ki miyo gi nying, macalo kit ma tebulu aryo pa Cik Apar onongo gi nyutu laloc ki Isirael ma con.
I agiki pa Adventism pa Laodicea, ka oyiko woko ki dho pa Rwot i cik pa Sande, coc me lwet ma i wang ot obedo kacoc aryo ma lamer pa jo ocake mago. Kacoc mago pe gi twero kwano, pien gijuko gamo kony ki lok me ciko i acaki pa lok pa kare gi....
Krisis me cente i mwaka 1837 i Amerika ma Kacel obedo gin matime ma tek tek, ma kelo ne piny ki kacel pa adwogi me ekonomi, cik, kede tim me spekulasi.
Puk me Sipekuleson: I higni mapud oko 1837, ne tye medo madongo me sipekuleson i ngom ki yiko cente, ma kun but acel kikelo ne ki medo pa piny i tung me ka ceng obuto. Sipekuleson i ngom, pire tek i wang piny me ka ceng obuto, omiyo rwate me ngom omedo malo lapol ki kwanyo cente mapol lapol.
Karedit ma oyot ki keto awaco me spekulesen: Banka ki dul me cente gitye ka cato karedit ki awaco madwong-dwong, piny-piny labongo rwate ma romo. Nongo karedit ma obedo oyot man omiyo kec me spekulesen medo, ci omiyo twero me bal me pe ocung dero i gin me cente medo.
Medo mapol pa banki: Banki tye ka medo ticgi matidi tutwal, kare ka kare gicwalo sente me papira (banknote) mapol loyo specie (bululu ki feza) ma gitye kwede me gonyo ne. Kit atimo man, ma gityero “wildcat banking,” omiyo sente ma tye katic i piny opong matek, pe ki cik, kadong pe kigeno.
Cik me lonyo pa Jackson: Cik pa Pulezidenti Andrew Jackson otyeko rwate i miyo peko me lonyo oyaro. I 1836 en ogwoko cik ma ki lwongo ni Specie Circular, ma ociko ni i gogo dongo piny pa lwak myero kitiyo ki cente me dhahabu ki feza, ento pe ki cente me pepa. Man omiyo yubu madit me loko cente me pepa pa bank i cente me dhahabu ki feza, ma omiyo peko me cente ki bank mapoto.
Gin me piny abicel: Peko ma i United States bene otamo ne ki kit me cente me piny abicel. Opiny kit me cente pa Britain, ma obedo lonyo kic madit pa United States, omiyo mito pi gin me kic pa Amerika ki cwalo woko otyeko opiny. Man dong, otamo gintic pa Amerika ci omedo mede i peko me cente.
Wor madit ki Dwogo Cente i Banka: I dwe me May 1837, rek me tuk me cente ma goro — macalo poto pa banka kacel ki golo kiredi piny — omiyo wor madit otime i bot jo me keto cente i tic kacel ki jo me gwoko cente i banka. Wor man omiyo jo oruti i banka pi kwanyo cente gi mapol, kacel ki lielo kiredi matek.
Cweco pa nongo cente: Ka bank opoto, kede kiredit omak tek, dong nongo cente weng i ekonomi ocwec tutwal. Cweco man pa nongo cente omedo peko me ekonomi tutwal, kede ocuno coyo piny. Kicobo jami man kacel omiyo obedo coyo piny me ekonomi ma pire tek, ma kiyubu kwede poto pa bank, bedo pe tye tic, cweco i golo cente pa joma ocako jami, kede depreson me ekonomi ma piny weng.
Peke gin mo ma wa myero lwor pi kare ma obino, ka keken ka wa pe waparo yo ma Rwot okwalo wa, ki yubu pa En i gin me con pa wa. Life Sketches, 196.