Okusala omusango okunoonyereza ku balamu kwatandika ku September 11, 2001, era okutuukirizibwa kw’okusala omusango kujja kutandika ku tteeka lya Sande erijja mangu. Ebyo ebiseera byombi by’okusala omusango biraga emirimu gy’omubaka ategekera ekkubo eri Omubaka ow’Endagaano ow’okusatu n’Eriya ow’okusatu, nga kino kye kuggwa kwa mubaka wa Eriya eyatandikira mu byafaayo by’Abamillerite.
Mu kutuukirizibwa kwa Kristo nga Omubaka w’Endagaano, yatukuza emirundi ebiri yeekaalu ey’ensi eyaliwo ddala, eyalabirizanga Omubiri gwe n’ekaalu ye ey’Omwoyo. Yeekaalu ye ey’ensi eyaliwo ddala yatandika nga Weema ey’Okukuŋŋaanirangamu ey’eddungu, ne kuddako yeekaalu ya Sulemaani, oluvannyuma ne yeekaalu eyazimbibwa bupya oluvannyuma lw’emyaka nsanvu egy’obuddu e Babulooni, era ye yeekaalu yennyini oluvannyuma lw’emirimu egy’okuddabiriza n’okugyazimbula okumala emyaka amakumi ana mu mukaaga egyakolebwa Herode.
Okubeerawo kwa Katonda okulabika kwakisa Weema ey’Okukuŋŋaanirangamu n’Yeekaalu ya Sulemaani, naye si yeekaalu eyazimbibwa nate oluvannyuma lw’obuddu; kyokka yeekaalu eyo bwe yaddako n’eteekebwateekebwamu, yakisibwa okubeerawo kwa Kristo mu mubiri. Mu byafaayo bya yeekaalu Herode gye yalongoosa, Kristo yatukuza yeekaalu emirundi ebiri ng’atuukiriza Malaki essuula esatu. Ku kutukuza okwasooka, Kristo yagiyita nnyumba ya Kitaawe, naye ku kutukuza okwasembayo kwa yeekaalu Kristo yagiyita nnyumba ya Bayudaaya.
Mu byafaayo by’Abamillerayiti Kristo yazimba yeekaalu ey’omwoyo mu myaka amakumi ana mu mukaaga okuva mu 1798 okutuuka mu 1844. Nga October 22, 1844, mu kutuukiriza kwa Malaki essuula esatu, yajja mu yeekaalu ye mu bw’akamangu, n’atyo n’asunsula abawala abasirusiru. Oluvannyuma n’ajja ng’omalayika ow’okusatu okutuukiriza okutukuza okw’okubiri era okwasembayo, naye nga bwe kyali mu ntandikwa ya Isirayiri ey’edda, Isirayiri ya leero yali teerina kukkiriza okwetaagisa okumaliriza omulimu.
Ku Ssettemba 11, 2001, Kristo yakomawo okutuukiriza okutukuza yeekaalu okw'okubiri, okw'okutuukirira nga abawala abatalina magezi basunsulwamu mu tteeka lya Sande erinaatera okujja, bwe bazuukuka ne bamanya nti tebategeera okwongera kw'obumanyi okwabikkulibwa mu 1989. Okwo kwongera kw'obumanyi kuyimirira obubaka bw'enkuba ey'oluvannyuma, obwo obuli obubaka bw'okukaaba mu ttumbi bwe buteekeddwa mu nteekateeka y'olugero lw'abawala ekkumi. Obubaka bw'ebitundu mukaaga eby'enkomerero mu Danyeri 11, obwabikkulibwa mu kiseera ky'enkomerero mu 1989, buyimiriziddwa mu kitundu ekya 44 nga "amawulire okuva ebuvanjuba n'obukiikakkono."
Obubaka bw’enkuba ey’enkomerero bwe bumu n’obubaka bw’Omwogerwa ogw’omu ttumbi ly’ekiro, era bwe bumu n’obubaka obuva ebuvanjuba n’obukiikakkono. Ebuvanjuba buyimirira Obusiraamu, ate Obukiikakkono buyimirira Obupapa; era, nga bubaka, biyimirira obubaka obukoppiibwa mu bulimba obukolebwa Obwadiventisi obwa Laodikiya wakati wa Settemba 11, 2001 n’etteeka lya Sande eriri kumpi okujja. Settemba 11, 2001 kiyimirira Obusiraamu (ebuvanjuba), ate etteeka lya Sande liyimirira akabonero k’ensolo (obukiikakkono).
Ekitanda ky’okufa ky’Obu-Adiventisiti obwa Laodikeya kiragibwa wakati w’obubonero obubiri obulaga ekkubo, nga bwe ky’ekifaananyi ky’okufa kwa nnabbi atagondera wakati w’endogoyi n’empologoma. Ekitanda ky’okufa eky’abo abakkiriza akabonero k’ekisolo kiragibwa "amawulire okuva ebuvanjuba n’obukiikakkono" agarakaza obuyinza bwa Papa era ne gatandika okunnyigirizibwa okwasembayo kw’abantu ba Katonda. Obubaka obwo butandikira ku tteeka lya Ssande erijja mangu mu United States, we era mu kiseera ekyo Obusiraamu obw’ekitalo eky’okusatu bukuba mu butasubirwa. Okukuba okwo okutasubirwa kuleeta okuzikirira kw’eggwanga, era ne kurakaza amawanga, bityo ne kuwa ensindika mu by’enfuna n’eby’obufuzi okuŋŋaanya amawanga gonna okwegatta okulwanyisa Obusiraamu, wansi w’eky’ekkobaane ekisatu ky’enjoka ennene, ekisolo ne nnabbi ow’obulimba.
Mu byafaayo ebyayimirirwamu Eriya ow’okusatu, obubaka obukizuula obulabe obw’okusatu butegeeza omusota, ekisolo n’ennabbi w’obulimba nti Obusiraamu kye kikozesebwa Katonda mu kibonerezo, ky’akozesa okubonereza abantu olw’okusinza akabonero k’obuyinza ak’omupapa. Nga bwe kiri ne Loma ssatu, Babulooni ssatu, Eriya basatu n’ababaka basatu abateekateeka ekkubo, obulabe obw’okusatu buteekebwawo mu kukozesebwa emirundi esatu kw’obulabe busatu.
Era ne ndaba, ne mpulira omulayika ng'abuuka mu bbanga wakati, ng'ayogera n'eddoboozi eddene nti, Ziriyo, ziriyo, ziriyo, eri abo abatuula ku nsi olw'amaloboozi amalala g'amakondeere g'abamalayika basatu, abakyalina okufuuwa amakondeere gaabwe! Okubikkulirwa 8:13.
Muganda White yawagira mu ngeri ey’amaanyi nnyo ekitabo kya Smith, Danyeri n’Okubikkulirwa, ng’alaga nti buli Mudiventisi w’Olunaku olw’Omusanvu alina okubeera n’ekitabo kino; newaakubadde teyakyogera ku lwatu ddala nga bwe nnawandiise kati, naye amazima ago gali mu kuwagira kwe.
Mukama ayita bakozi okuyingira mu mulimu gw'okutambuza ebitabo, okulaba ng'ebitabo ebirimu omusana gw'amazima ag'ekiseera kino bigabanyizibwe. Abantu ab'ensi yonna beetaaga okumanya nti obubonero bw'ebiseera bw'ebutuukirizibwa. Mutwale gyebali ebitabo ebinaabassaako omusana. Daniel and Revelation, The Great Controversy, Patriarchs and Prophets, ne The Desire of Ages kati biteekeddwa okugenda mu nsi yonna. Okuyigiriza okukulu okuli mu Daniel and Revelation kusomebwa n'essanyu n'amaanyi mangi mu bantu bangi e Australia. Ekitabo kino kyayambye okuleta emmeeme nnyingi ez'omuwendo eri okumanya amazima. Bulichimu ekisoboka okukolebwa kirina okukolebwa okusaasaanya Thoughts on Daniel and the Revelation. Simanyi kitabo kirala ekisobola okutwala ekifo ky'akino. Kye kikono kya Katonda eky'okuyamba.
Abo abamaze ebbanga ddene mu mazima beebase. Beetaaga okutukuzibwa Omwoyo Omutukuvu. Obubaka bw’omumalayika ow’okusatu bulina okulangirirwa n’eddoboozi eddene. Ensonga ennene nnyo ziri mu maaso gaffe. Tetulina budde bwa kumala mpwamu. Katonda abiwalire ffe okukkiriza ensonga entono okuzikiza ekitangaala ekirina okuweebwa eri ensi. Manuscript Releases, Voliyumu 21, 444.
Ekitabo, abaagaana endowooza ya Abamillerite ku ‘eky’obulijjo’ mu kitabo kya Danyeri nabo kye baagaana, kyamanyibwa nga ‘Omukono oguyamba ogwa Katonda.’ Bwe kiba nti abantu ba Katonda baweebwa obuvunaanyizibwa okusaasaanya ebitabo ebyajuliziddwa mu kigambo ekyasooka, kitegeeza nti abantu ba Katonda balina okubeera n’ekitabo ekyo bo bennyini. Ekitabo ekyo kye kyafuuka ekigendererwa ky’okulumba kwaabo abaatumbula endowooza ‘empya’ ku ‘eky’obulijjo’ mu kitabo kya Danyeri, kubanga kye kyali kitabo kye baayagalanga okukyandika bupya ne baggyamu endowooza entuufu ku ‘eky’obulijjo’.
Bw’abeeranga ayogerako ku bakulembeze babiri abakulu mu bujeemu obwa “the daily” mu kitabo kya Danyeri, Sister White emirundi mingi yalaga nti bo (Prescott ne Daniells) tebaalina obusobozi “okulowooza okuva ku nsibuko y’ensonga okutuuka ku byavaamu.” Abakyusakyusa ebyafaayo mu Abadiventisiti ab’e Lawodikiya balabika nga balina ekizibu kye kimu.
Abakulembeze, mu byafaayo by’obujeemu okuva mu 1888 okudda mu maaso, mu kiseera ekimu ku byebayitamu mu bulamu bwabwe, baakiriza enjigiriza ey’obulimba ey’ "the daily". Obujeemu bwabwe bwe bwabadde "ekivaamu", ate okutegeera okutali kutuufu okw’ "the daily" kwe "ensibuko". Abakyusakyusa b’Abadiventisiti ab’e Laodikeya batwala abatamanyi okukkiriza nti abo bennyini abajeemu mu byafaayo bya Abadiventisiti tebaali mu bujeemu ddala, newaakubadde nga obujulizi bwabwe obukyusiddwa tebuwagirwa Bayibuli wadde Omwoyo ogw’Obunnabbi. Kubanga tebatwala "ekivaamu" nga bujeemu, baggalawo ensobozesa ey’okunoonya "ensibuko".
Ng’ennyonyi bwe zitambulatambula, era ng’ennyonyi bwe zibuuka, bwatyo n’oluvumo olutaliiko nsonga telutuuka. Engero 22:6.
Abantu ba Katonda balina okutegeera obujeemu, era bwe bakimanya, balina okunoonya ekivuddeko. Awo balina okumalawo ekivuddeko. Mu kitundu ekiddako, Mwannyinaffe White annyonnyola ku emboozi ya Achan.
Nnalagiddwa nti Katonda wano alaga engeri gy’atunulaamu ekibi mu abo abeyita nti be bantu be abakwatanga amateeka ge. Abo b’awadde ekitiibwa eky’enjawulo okubeerangako abajulirwa ku kulabisibwa kw’amaanyi ge okw’ekitalo, nga bwe kyabeerako ku Isirayiri ey’edda, ne bwe baba oluvannyuma ne banyooma ne bagaanira ddala ebiragiro bye ebyategeezebwa mu bwesimbu, balikwatibwa obusungu bwe. Ayagala okuyigiriza abantu be nti obutagondera n’ekibi bimunyiza nnyo era tebitwalibwa ng’ebitono. Atulaga nti abantu be bwe basaangibwa mu kibi, balina amangu ddala okutwala ebikolwa eby’ensonga okulisaanyaawo ekibi ekyo mu bo, obusungu bwe butaleme kwebikka ku bo bonna. Naye singa abo abali mu bifo eby’obuvunaanyizibwa basuulirayo ebbali ebibi by’abantu, obusungu bwe bujja kubeerako ku bo, era abantu ba Katonda, nga ekibiina kyonna, bajja kubalibwa abavunaanyizibwa ku bibi ebyo. Mu ngeri Mukama gy’ayakolako n’abantu be edda, alaga obwetaavu bw’okutukuza ekkanisa okuva mu bikyamu. Omwonoonyi omu ayinza okusasaanya ekizikiza ekigobera ekitangaala kya Katonda okuva mu kibiina kyonna. Bwe balaba nga ekizikiza kibatuddeko, nga tebamanyi kyekiva, balina okunoonya Katonda mu bunyiikivu bungi, mu nneewombeze ennene n’okwefuga, okutuusa ebibi ebiyisa ennaku mu Mwoyo gwe bwe binaazuulibwa ne biggibwawo.
Endowooza embi eyazukiridde ku ffe olw'okunenyeza ebikyamu Katonda bye yandaze nti byaliwo, wamu n'eddoboozi erigguliddwa ery'okututeekaako omusango gw'obukambwe n'obukakanyavu, tebituufu. Katonda atulagira twogere, era tetujja kusirika. Bwe wabaawo ebikyamu ebirabika mu bantu be, era n'abaddu ba Katonda ne babiyitako nga tebalina kye babikola, babeera nga bawagira era bamatiriza omwonoonyi, era nabo baba n'omusango gumu era teewali kubuusabuza nti bajja kufuna obusungu bwa Katonda; kubanga bajja kuteekebwako obuvunaanyizibwa olw'ebibi by'abalina omusango. Mu kwolesebwa nnalagiddwa ku ngero nnyingi we obusungu bwa Katonda bwatuukawo olw'okulalalira kwa baddu be okukola ku bikyamu n'ebibi ebibaddewo mu bo. Abo abazirikirizza ebikyamu bino babalowoozeddwa abantu ng'abalungi mu mpisa era ab'ekisa, kubanga baakiwala okutuukiriza obuvunaanyizibwa obweyolefu obw'ebyawandiikibwa. Omulimu guno tegwabadde gugwa mu mitima gyabwe; kyenvudde ne bagugwewala. Obujulizi, ekitundu eky'okusatu, omuko 265.
Ebyafaayo by’abakulembeze abaajeemera mu kkanisa y’Abadiventisiti b’Olunaku Olw’omusanvu bikakasa nti omu ku mitendera egirabika emirundi mingi mu kujeema kwabwe, kye kuba nti mu kiseera ekimu mu by’obulamu byabwe baakkiriza endowooza ey’obulimba ku 'the daily'. Wadde nga bwe kityo, ekitabo kya Smith, newaakubadde nga si kya kwolesebwa era nga kirimu ebizibu ebimu eby’enjigiriza, kituwa okulambulula okulungi ennyo ku ntegeera y’abatandisi ku Okubikkulirwa essuula munaana n’emuenda, mu zo mwe tulaba ebyafaayo eby’obunnabbi by’empanda mukaaga ezisooka nga birambikiddwa. Tujja okusinziira ku kunnyonnyola kwa Smith okuva mu kitabo kye, Danyeri n’Okubikkulirwa, nga tutandika okulowooza ku nkozesa emirundi esatu ey’ebikabi ebisatu.
Mwannyinaffe White atutegeeza nti William Miller yaweebwa omusana omukulu ku kitabo ky’Okubikkulirwa, naye okutegeera kwe ku mitwe egy’ekkumi n’asatu, n’egy’ekkumi n’omukaaga okutuuka ku kkumi n’omunaana tekwali kituufu, kubanga yali asinzidde ku kifo ekirabirwamu ekitali kituufu mu byafaayo okulaba nti waliwo amaanyi asatu agazikiriza, so si bbiri. Omusana gwe omukulu gwali ku mitwe ebiri okutuuka ku mwenda egy’Okubikkulirwa.
Ababuulizi n'abantu babadde balaba ku kitabo ky'Okubikkulirwa ng'ekyama era nga tekikulu nnyo okusinga ebitundu ebirala eby'Ebyawandiikibwa Ebitukuvu. Naye nalaba nti ekitabo kino ddala kibikkulirwa ekiweebwa olw'obuganyulo obw'enjawulo eri abo abalibeera mu nnaku ez'enkomerero, okubaluŋŋamya mu kumanya ekifo kyabwe eky'amazima n'obuvunaanyizibwa bwabwe. Katonda yaluŋŋamya amagezi ga William Miller eri obunnabbi era n'amuwa omusana omungi ku kitabo ky'Okubikkulirwa. Early Writings, 231.
Miller yannyonnyola okutegeera kwe ku makanisa, ebisiba, amakondeere n’ebibya bw’ati.
Amakkanisa musanvu ag’e Asiya gali ebyafaayo by’Ekkanisa ya Kristo mu ngeri zaayo musanvu, mu mpinda zaayo zonna n’okukyuka kwayo kwonna, mu biseera by’obuwanguzi bwayo ne mu bizibu byayo byonna, okuviira ddala mu nnaku z’Abatume okutuuka ku nkomerero y’ensi. Ebisiba musanvu by’ebyafaayo by’ebikolwa by’obuyinza n’abakabaka b’ensi ku Ekkanisa, n’okukuuma kwa Katonda ku bantu be mu kiseera kye kimu. Empanda musanvu ze ebyafaayo by’ebibonerezo eby’enjawulo era ebizito ebitumiibwa ku nsi, oba Obwakabaka bwa Baroma. Ate ebibya musanvu bye bibibonerezo eby’enkomerero omusanvu ebitumiibwa ku Loma ey’Obwa Papa. Byetabiddwaamu ne bintu ebirala bingi, nga bigattiddwaamu ng’emigga emitono egyeyunga ku mugga omunene, ne bijjuza omugga omukulu ogw’obunnabbi, okutuusa nga byonna bitutuusa mu nnyanja ey’obutaggwaawo.
Kino, eri nze, ye enteekateeka y’obunnabbi bwa Yokaana obuli mu kitabo ky’Okubikkulirwa. Era omuntu ayagala okutegeera ekitabo kino, ateekwa okubeeranga n’okumanya ennyo ebitundu ebirala eby’Ekigambo kya Katonda. Ebifaananyi n’eby’olugero ebikozeseddwa mu bunnabbi buno tebinnyonnyolwa byonna mu kino kennyini, wabula biteekwa okuzuulibwa mu bannabbi abalala, ne binnyonnyolwa mu bitundu ebirala by’Ebyawandiikibwa. N’olwekyo kirabika nti Katonda yateekateeka okuyiga Ebyawandiikibwa byonna, okusobola okufuna okutegeera okutereera ku buli kitundu kyonna. William Miller, Ensomo za Miller, Voliyumu 2, Ensomo 12, 178.
Nga bwe omubaka ow’okusatu, eye ateekateeka ekkubo eri Omubaka w’Endagaano, akiikirira ebyafaayo eby’omunda eby’okusalirwa omusango kw’ekkanisa, nga kyenjawulo ne Eriya ow’okusatu, eye akiikirira ebyafaayo eby’ebweru mu kusalirwa omusango kwa Babulooni ey’omu kaseera kano, bwe batyo okutegeera okw’abasooka ku makkanisa n’ebisiba kwalambulula obujulizi obumu obw’omunda n’obw’ebweru.
Ebisiba bituleetebwa mu maaso mu ssuula eya 4, eya 5, n’eya 6 ez’Okubikkulirwa. Embeera eziragibwa wansi w’ebisiba bino zileetebwa mu maaso mu Okubikkulirwa essuula ey’omukaaga, n’olunyiriri olusooka olw’essuula ey’omunaana. Kitegeerekeka nti bino bikwata ku bintu ekkanisa by’ekwataganako okuva ku ntandikwa y’ekiseera kino okutuuka ku kujja kwa Kristo.
"Nga amakkanisa musanvu galaga ebyafaayo eby’omunda by’ekkanisa, ebisiba musanvu bireeta mu maaso ebintu ebikulu ebyabaddewo mu byafaayo by’ekkanisa eby’ebweru." Uriah Smith, The Biblical Institute, 253.
Uriah Smith yali alambulula entegeera y’Abamillerite ku nkolagana ey’omunda n’ey’ebweru mu makanisa, era James White naye awanjagira okunnyonyola okufaanagana mu ngeri y’ebyafaayo ebifaanaganya.
"Twagoberedde kati amakanisa, emisiba, n'ebisolo, oba ebiramu, okutuusa gye tusobola okubigerageranya nga bikwata ku biseera bimu. Emisiba giri musanvu, naye ebiramu biri bina. Era kisaanira wano okulaba nti, bwe baggulawo omusiba ogusooka, ogw'okubiri, ogw'okusatu n'ogw'okuna, wawuulirwa ekiramu ekisooka, eky'okubiri, eky'okusatu n'eky'okuna nga kigamba nti, 'Jjangu olabe;' naye omusiba ogw'okutaano, ogw'omukaaga n'ogw'omusanvu bwe baguggulawo, tewawulirwa ddoboozi lya ntya lityo. Ate n'amakanisa asatu ag'oluvannyuma n'emisiba esatu egy'oluvannyuma tebigeraagerana nga bikwata ku biseera bimu, nga bwe bigeraagerana amakanisa ana agasooka n'emisiba ena egasooka. Naye, nga bwe tulaze, amakanisa, emisiba n'ebiramu bikkiriziganya, nga bikwata ku biseera bimu okumala ebbanga eriri kumpi emyaka 1800, okutuusa nga wasigaddeewo emyaka egisukka katono ataano okutuuka ku kiseera kino." James White, Review and Herald, Febwali 12, 1857.
Kati tumaze okwogerako ku batandisi basatu ab’enkizo mu byafaayo bya Millerite. Bonna basatu baakwatirira ku ndowooza entuufu ku “the daily,” era bonna baakwatirira ku kunyonyola okw’awamu kw’amakanisa, ebisiba, n’amakondeere mu nteekateeka y’amazima gye Miller yaleetebwa okutegeera n’okwanjula.
Bwe wabaawo abantu abajja abagala okusengula piini emu oba empagi okuva ku musingi Katonda gwe yateekawo mu Mwoyo we Omutukuvu, kale abasajja abakulu abatandisi b’omulimu gwaffe boogere mu lwatu, era n’abo abafa boogere nate nga tuddamu okufulumya ebiwandiiko byabwe mu mpapula zaffe ezifulumizibwa bulijjo. Mukuŋŋaanye obuyaka bw’ekitangaala ky’obwakatonda Katonda kye yawa nga akulembera abantu be mpola mpola mu kkubo ly’amazima. Amazima guno guliyimirira okukebera kw’ebbanga n’okugezebwa. Okufulumizibwa kw’Empandika, 760, 10.
Ku lwa 11 Ssettemba 2001, malayika omugumu ow’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana yakka n’atandika omulimu og’okukulembera abo abali beetegefu okukiriza ne kulya Omugaati ogw’amaze okukka okuva mu ggulu okuddayo ku "makubo ag’edda," ag’ogerwako mu Yeremiya essuula mukaaga. Alufa n’Oomega yetaaga abo abaali beetegefu okunyiikira okuba mu abo 144,000 okulaba nti ekyaamuleeta okukka okuva mu ggulu ku lwa 11 Agosti 1840 tekyali kuba kutuukirizibwa kwa bunnabbi bw’ebbanga kyokka, naye kutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ebbanga olw’ekibonerezo eky’okubiri. Yetaaga abantu be okuddamu okuzuula amakubo ag’edda ag’ebyafaayo, gye yazimba ekkalu y’Abamillerite mu myaka 46 okuva mu 1798 okutuuka mu 1844.
Ebyafaayo ebyo byali bibikkiddwako ekkasasiro n’ensimbi n’eby’omuwendo eby’obulimba. Ebyafaayo ebyo byasaanikibwa obubaka obw’ensinziro obw’obulimba obwazimbibwa ku musenyu, so si ku Ejjinja ery’emyaka gyonna. Kwali mu byafaayo by’Abamillerite, ebyafaayo we, nga Peetero bwe abigamba, Abamillerite, “abaali si bantu edda naye” ne bafuuka “abantu ba Katonda,” abaayimusibwa ne bazimbibwa “ennyumba ey’omwoyo, obukabona obutukuvu.” Empologoma ey’ekika kya Yuda yakka nga 11 Sebuttemba 2001, n’akulembera abantu be ab’ennaku ez’enkomerero mu mulimu gw’okutukuza “yeekaalu” ey’ebyafaayo eby’okuyimirizibwaawo kw’eyekaalu y’Abamillerite. Omulimu ogwo gwafaananyizibwa mu bubaka bw’obunnabbi, obwalagula nti Mukama aliyimusa omusajja ayitibwa Yosiya, (litegeeza “ensinziro ya Katonda”).
Yosiya bwe yayimusibwa mu kutuukiriza obunnabbi bw’onnabbi atagonda, yatandika omulimu gw’okuddaabiriza yeekaalu eyali yasanyalalidde. Mu mulimu gw’okuddaabiriza n’okutukuza, “ekikolimo kya Musa” kyazuulibwa; era bwe kyasomeddwa mu maaso ga Yosiya ne kireeta okutereeza kwa Yosiya. Tujja kwogera ku bunnabbi obwo, nga tukigatta n’okuddamu okuzuulibwa kwa “mirundi musanvu,” oluvannyuma lwa Sseputemba 11, 2001.
Tujja okutandika okunoonyereza okwo mu kiwandiiko ekiddako.
Okutuusa nga abo abagamba nti bali mu mazima bakyali bawereza Setaani, ekisiikirize kye eky’ekuzimu kirisalako okulaba kwabwe eri Katonda n’eggulu. Baaliba ng’abo abafiiriddwa okwagala kwabwe okwasooka. Tebasobola kulaba ebituufu eby’obutaggwaawo. Ebyo Katonda bye yatutegekera byeragiddwa mu Zekaliya, essuula 3 n’4, era 4:12-14: ‘Ne nnamuddamu nate ne mmugamba nti, Bino bitabi bibiri by’omuzeyituuni, ebiyita mu mitubu ebiri egy’zzaabu ne bisindika amafuta ag’ezzaabu okuva mu byo? N’addamu n’aŋŋamba nti, Tomanyi bino kye biba? Ne mmugamba nti, Nedda, mukama wange. N’alyoka agamba nti, Bano be basiigibwa amafuta ababiri, abayimirira awali Mukama w’ensi yonna.’
Omukama ajjudde ebikozesebwa byonna. Tewali ky’amubuze mu by’obuweereza. Kuva ku butakkiriza bwaffe, obw’ensi bw’affe, okwogera kwaffe okwa bwereere, n’obutakkiriza obulabisibwa mu njogaano yaffe, kwe kireeta ebisiikirize ebiriko ekizikiza okukuŋaana okutwetooloola. Kristo tabikkulibwa mu bigambo oba mu kikula ng’oyo omwagalwa ddala, era asukkiridde ab’omu mutwalo. Bwe kiba nti emmeeme esanyukira okwewaggula mu bwereere, Omwoyo wa Mukama asobola okugikolera kitono nnyo. Okulaba kwaffe okutono kulaba ekisiikirize, naye tekusobola kulaba ekitiibwa ekiri ewalako. Bamalayika bakutte empewo ennya, eziragiddwa ng’embalaasi ey’ekiruyi eyagala okwiyibula n’okudduka mangu ku maaso g’ensi yonna, nga eleeta okuzikiriza n’okufa mu kkubo lyayo.
Tugenda okwebaka ddala ku ntuumo y’ensi ey’obutaggwaawo? Tujja kubeera bawerufu, abannyogoga, era abafu? Ayi, singa mu mikanisa gyaffe twalina Omwoyo wa Katonda, era Katonda n’abassaamu omukka gwe ogw’obulamu, balyoke bayimirire ku bigere byabwe babeere balamu. Twetagisa okulaba nti ekkubo likugira, n’oluggi lutono. Naye bwe tuyita mu luggi olutono, obugazi bwalwo tebuliiko kigero. Manuscript Releases, volyumu 20, omuko 216, 217.