Era Katonda n’abeeranga n’omulenzi; n’alakulira, n’abeera mu ddungu, n’afuuka omulasi w’emisaale. Olubereberye 21:20.
Isimayiri n’afuuka omulasi w’obusaale, ekyo nga akabonero k’olutalo, era nga akabonero k’omusango ogw’okutuukiriza oguleetebwa ku Loma.
Eddoboozi ly’abo abadduka era bawona okuva mu nsi ya Babulooni, okulangirira mu Sayuuni ekibonerezo kya Mukama Katonda waffe, ekibonerezo eky’ekyekaalu ye. Mukuŋaanye abalasa emisaale okulumba Babulooni; mmwe mwenna abalasa emisaale, musiise amakambi okumwetooloola; temuleka n’omu awone: mumusasule ng’emirimu gye bwe giri; ng’ebyo byonna bye yakoze bwe bityo, mubimukolere: kubanga ye yeegulumizza eri Mukama, eri Omutukuvu wa Isirayiri. Yeremiya 50:28, 29.
Abalasi b’ebisale basasula Babulooni ng’ebikolwa byayo bwe biri, era okusasula okwo kutandika ku tteeka lya Ssande erigenda okujja mangu, wamu n’eddoboozi ery’okubiri ery’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana, mu kiseera omusango ogw’okutuukiriza ogutambulira mu bitundu ogwa Babulooni lwe gutandika.
Era ne mpulira eddoboozi eddala okuva mu ggulu, nga ligamba, Muvemu, mmwe abantu bange, mulemenga okwetaba mu bibi bye, era mulemenga okuweebwa ku makuba ge. Kubanga ebibi bye bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde ebikolwa bye eby’obujeemu. Mumusasulire nga bwe yabasasula mmwe, era mumuwe emirundi ebiri ng’okusinziira ku bikolwa bye; mu kikopo kye yajjuzza, mumujjuze okumuweera emirundi ebiri. Nga bwe yeegulumizza era n’abeeramu obulamu obujjudde obw’okusanyuka, mu kigero kye kimu bwe kityo, mumuwe okubonaabona n’ennaku; kubanga mu mutima gwe agamba nti, Ntuula nga kabaka omukazi, era siri nnamwandu, era siriraba nnaku. Okubikkulirwa 18:4-7.
Ishmael ne nnyina Hagar baakomezebwako okufuna eddembe ly’obusika ery’omubereberye, era ne baasulibwa ebweru. Noolwekyo, obuggya ne bufuuka ekisusunkuluzo ky’obunnabbi eky’Obusiraamu, ate entalo ne zifuuka omulimu gwabwe ogw’obunnabbi. Ekisooka ekyogerwako kirimu ekkomo Sara lye yateekera ku Ishmael ne nnyina, era ‘okukomezebwako’ kwabwe ne kufuuka ekiranga ekikulu eky’obunnabbi mu Obusiraamu mu Kigambo kya Katonda kyonna n’ebyafaayo. Ezzadde lya Ishmael lyaliba abasajja ab’ensiko, omukono gwabwe nga guli ku buli muntu, era obusagwa bwabwe bweragibwa mu ndogoyi ey’omunsiko ey’e Buwarabu, ey’ekika ky’embalaasi. Noolwekyo, entalo z’Obusiraamu ez’ebibonoobono ebyasooka n’eby’okubiri ziragibwa ng’abalwanyi beebagadde embalaasi ennyiivu.
Obusiraimu kye bubaka bw’enkuba ey’okudirira, era kisaanira ddala nti ebizibu bisatu bimeerera ennyiriri ez’obunnabbi ez’enjawulo ssatu, kubanga enkola ey’enkuba ey’okudirira ye “olunyiriri ku lunyiriri.” Bwe batuŋŋaanya wamu obubonero bw’obunnabbi obuli mu nnyiriri ebbiri ezasooka, biteekaawo ennyiriri ey’ekizibu eky’okusatu. Ennyiriri z’obunnabbi zino zonna ssatu ziraga ekiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abantu emitwalo kkumi na bina n’enkumi nnya. Ennyiriri ezo ssatu zimeerera ekiseera eky’okuyiwibwa kw’enkuba ey’okudirira, kubanga enkuba ey’okudirira yatandika okutontomera nga ekizibu eky’okusatu kyatuuka nga 11 Sebutemba 2001.
"Enjura ey'oluvannyuma egenda okugwa ku bantu ba Katonda. Malayika ow'amaanyi agenda okukka okuva mu ggulu, era ensi yonna egenda okuyaka olw'ekitiibwa kye." Review and Herald, April 21, 1891.
Ekiseera eky’okuteekebwako akabonero kyayimiririzibwanso ng’ekiseera ekyatandika nga 11, Agusito 1840 ne kiggwa ku kutuuka kwa malayika ow’okusatu nga 22, Okitobba 1844. Ekiseera ekyo kyayimiririzibwanso mu Habakkuki essuula ey’okubiri. Ebyafaayo by’aba Millerite byaatuukiriza Habakkuki essuula ey’okubiri, era bwe batyo byatandika malayika bwe yamanuka nga 11, Agusito 1840, ne bikkakkana malayika ow’okusatu bwe yatuuka nga 22, Okitobba 1844.
Habakkuku essuula ey'okubiri kiraga nti mu nkomerero y'ekyolesebwa, ekyolesebwa kijja 'okwogera.' Mu olunyiriri olwokusatu lw'Okubikkulirwa essuula ey'ekkumi, omalayika ne yeekaabira (n'ayogera) n'eddoboozi eddene, era ku Okitobba 22, 1844 omalayika y'omu oyo n'alayira (n'ayogera) nti 'ekiseera tekiriba kyongerawo.' Omulindirizi wa Habakkuku mu olunyiriri olusooka lw'essuula ey'okubiri, ateekeddwa ku Agusito 11, 1840, kubanga olwo lwe kiseera abalindirizi lwe bayimusa amaloboozi gaabwe.
Mu bujeemu bwa 1888, nga Sister White yalaga nti buwakirira omulayika w’Okubikkulirwa 18 eyalina okumanyisa ensi n’ekitiibwa kye, abakuumi (Jones ne Waggoner) baayimusa "amaddoboozi" gaabwe ng’ennyanga, okulaga abantu ba Katonda obujeemu bwabwe, kubanga obubaka bwabwe bwali obubaka eri Lawodikiya. Ku Ssebuttemba 11, 2001, nga ekyo kyafaananyizibwa ebyafaayo bya 1888, Mukama yakulembera abantu be b’ennaku ez’enkomerero okudda ku makubo ag’edda aga Yeremiya, mwe abakuumi tebaawulirirwa. Okuserengeta kw’omulayika kulaga mu ky’obunnabbi okujja kw’abakuumi.
“Eddoboozi” eryo eryatuuka nga August 11, 1840, lyayisibwa okuyita mu bakuumi, era Yeremiya n’ategeezebwa nti singa addayo mu kukkiriza kwe n’okwesiga Katonda oluvannyuma lw’essuubi lye okulemererwa, ajja kufuuka akamwa ka Katonda. Ekyolesebwa ekyakereera bwe kyatuuka ku October 22, 1844, ne “kyogera.” Ekiseera ekyogerwako mu Habakkuku essuula ey’okubiri, ekyatuukirira mu byafaayo by’Abamillerite, kiraga ekiseera eky’okuteekebwako akasayiro kw’abo 144,000.
Kikulu nnyo okutegeera nti ekiseera okuva ku 11 Agusito 1840 okutuuka ku 22 Okitobba 1844 kiraga okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000, era nga ke kaseera mwe enkuba ey’oluvannyuma efukibwa. Kikulu nnyo nti obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma bumanyibwa nga tukozesa enkola ya "olunyiriri ku lunyiriri." Ekiseera eky’enjawulo eky’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 kiyimirizibwa emirundi mingi mu mirongo gy’obunnabbi, era bwe kityo mu Habakkuku 2, Sister White gy’akimanyisa butereevu ng’ekituukirizibwa mu byafaayo by’Abamillerite. Era ayigiriza emirundi mingi nti ebyafaayo by’Abamillerite biddamu mu byafaayo by’abo 144,000.
Wamu n’ebunnabbi bye baalowooza nti bikwata ku kiseera ky’okujja okw’okubiri, waaliwo n’obuyigiriza obwategekedde ddala okutuukana n’embeera yaabwe ey’obutakakasibwa n’okulindirira, era nga bubakuutira okulindirira n’obugumiikiriza mu kukkiriza nti ebyali kaakano bibazikiza mu kumanya kwabwe bijja mu kiseera ekituufu okunnyonnyolwa obulungi.
Mu biwandiiko by’obunnabbi bino waaliwo n’ekya Abakkuki 2:1-4: ‘Nja kujjimirira ku kifo kyange eky’okukuuma, ne nnyima ku bbaalaza; ne ntunula ndabe ky’anaŋŋamba, era kye ndiddayo bwe ndinenyezebwa. Awo Mukama n’anziramu, n’agamba nti, Wandiika okulaba, okutegeerekeka bulungi ku mabaanga, alyoke adduke oyo asoma. Kubanga okulaba kuno kuli ku biro ebyategekebwa; naye ku nkomerero kuliyogera, tekulimba: newaakubadde nga kutadde obwangu, kulindirire; kubanga kujjakutuuka ddala, tekulikereera. Laba, omwoyo gwe ogweyimuse si mutereevu mu ye: naye omutuukirivu aliba noolamu olw’okukkiriza kwe.’
Kasinga edda mu 1842, ekiragiro ekyali mu bunnabbi buno nti, ‘Wandiika okwolesebwa, era okulondese bulungi ku bipande, oyo alusoma asobole okudduka,’ kyasikiriza Charles Fitch okuteekateeka olupapula olw’obunnabbi okulaga okwolesebwa kwa Danyeri n’Okubikkulirwa. Okusasaanyizibwa kw’olupapula luno kwatwalibwa ng’okutuukirizibwa kw’ekiragiro ekyawa Abakkuku. Wabula mu kiseera ekyo tewali eyategeera nti mu bunnabbi bumu mulimu okulaga okulwawo okulabika mu kutuukirizibwa kw’okwolesebwa—ekiseera eky’okulindirira. Oluvannyuma lw’okulemererwa kw’ensuubirwa, Ekyawandiikibwa kino kyalabika nga kya mugaso nnyo: ‘Okwolesebwa kukyali ku biro ebyategekeddwa; naye ku nkomerero kunaayogera, so tekulimba: newakubadde ng’kulwawo, kulindire; kubanga kujja ddala, tekunaalwawo. . . . Omutuukirivu aliba mulamu olw’okukkiriza kwe.’
"Ekimu ku bitundu eby'obunnabbi bwa Ezeekyeri era kyali ensibuko y'amaanyi n'okugumya eri abakkiriza: 'Ekigambo kya Mukama ne kijja gye ndi, ne kigamba nti, Mwana w'omuntu, olugero olwo lwe mulina mu nsi ya Isirayiri lugamba ki, nti, Ennaku ziyongereddwa, era ekyolesebwa kyonna kigwaamu? Kale bagambe nti, Bw'ati Mukama Katonda. . . . Ennaku zisemberedde, era n'okutuukirira kw'ekyolesebwa kyonna. . . . Nja kuyogera, era ekigambo kye ndyogera kijja kutuukirira; tekiriddamu kulwawo.' 'Ab'omu nnyumba ya Isirayiri bagamba nti, Ekyolesebwa ky'alaba kya nnaku nnyingi ez'omu maaso, era abuulira obunnabbi eby'ebiseera ebiri wala. Kale bagambe nti, Bw'ati Mukama Katonda; tewaliddamu kulwawo kigambo kyange na kimu, naye ekigambo kye njogedde kijja kukolebwa.' Ezeekyeri 12:21-25, 27, 28." The Great Controversy, 391-393.
Abamillerite, si kyokka nti baalaba bennyini nga batuukiriza olugero lw’abawala ekkumi n’Essuula ey’okubiri eya Habakkuku, wabula baaleetebwa okulaba nti ebyafaayo mwe baali batuukiriza obunnabbi buno, byali era okulambululwa kwa Ezekyeri ku byafaayo ebyo byennyini, we “ekiva mu buli kwolesebwa” kyandituukirizibwa. Olunyiriri lw’ebyafaayo oluyimirira okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 we “ekiva mu buli kwolesebwa” kituukirizibwa!
Emirongo egiyimirira ekiseera ky’emvula ey’oluvannyuma n’ekiseera ky’okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000 gigattibwa wamu okukakasa nti ebyafaayo eby’obunnabbi bulijjo biba n’omukono gwa Alufa ne Omega.
Ebyafaayo bya ba Millerite bitandikira ku ddoboozi ly’omulayika w’Okubikkulirwa essuula ekkumi, era bimalira ku ddoboozi lye limu. Olunaku lwa 11 Ssettemba 2001 lutandikira ku ddoboozi eryasooka ery’Okubikkulirwa essuula kkumi n’omunaana, era luggwa ku ddoboozi eryokubiri ery’Okubikkulirwa essuula kkumi n’omunaana. Habakkuku essuula ebbiri etandikira ku ddoboozi ly’abakuumi, era eggwa ku ddoboozi ly’omukuumi wa Yeremiya. Akabi akasooka katandika ne Muhamadi, era kaggwa ku Muhamadi ow’okubiri. Akabi akakubiri katandikira ku kusumululwa kw’abamalayika bana b’Obusiraamu era kaggwa ku kuteekebwa mu kkomo kw’Obusiraamu.
Enkola eyitibwa “enkuba ey’ekkomerero” ye nkola ya Isaaya eya “olunyiriri ku lunyiriri,” era ennyiriri ezitwalibwa wamu okulambulula n’okukakasa obubaka bw’enkuba ey’ekkomerero bulijjo ziba zirimu omukono gwa Alufa ne Omega. Obuzibu obusooka obuli mu Okubikkulirwa essuula mwenda butandikira ne Muhammad era buggwera ne Muhammad II. Ekiseera ekyo kigabanyizibwa mu ngeri bbiri z’entalo: eyasooka gyali obulumbaganyi obutali mu nteekateeka ku Loma, obwatandika ddala n’amaanyi ne Abubakar; oluvannyuma ne wabaawo ekiseera ky’emyaka kikumi n’attaano, nga entalo ezasooka ez’Isilamu ezitegekeddwamu zituukirizibwa.
Emyaka kikumi n’amakumi ataano giyimirizibwa mu bunnabbi bw’ebbanga obw’“emyyezi etaano”. Ennaku ey’okubiri nayo erina obunnabbi bw’ebbanga obw’emyaka bikumi bisatu n’amakumi mwenda n’emu, n’ennaku kkumi na ttaano. Noolwekyo, kubanga entegeka y’obunnabbi ey’ennaku eyasooka n’ey’okubiri ekwataganya enkomerero n’entandikwa, erimu okugabanyizibwa wakati w’okuteekako akabonero n’ebbanga erirambikiddwa. Enkola y’okuteekako akabonero eyimirizibwa ku ntandikwa y’ebyafaayo by’ennaku eyasooka, era eyimirizibwa ku nkomerero y’ennaku ey’okubiri.
Ekigoberera okuteekako akabonero kw’olunyiriri olw’okuna, mu ‘kabi akasooka’, ye ‘emywezi etaano’ (emyaka 150). Emywezi etaano gino giyitiddwaako emirundi ebiri: omulundi gumu mu olunyiriri olutaano era nate mu olunyiriri ekkumi. Ekyasooka okutegeezebwa, nga tekinnabaawo enteekateeka y’okuteekako akabonero okuva nga August 11, 1840 okutuuka nga October 22, 1844 mu ‘kabi ak’okubiri’, ye ennabula ey’‘saawa, olunaku, omwezi, n’omwaka’ (emyaka 391 n’ebiro 15), ey’olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano. Awamu, mu muyengere ogumu ogutayimirira, amakondeere ag’okutaano n’ag’omukaaga gatandikira ne gamaliriza nga galaga ekyokulabirako ky’enteekateeka y’okuteekako akabonero.
Nga ennyiriri ebbiri, bwe ziteekebwamu mu ngeri ya "olunyiriri ku linyiriri", zikizuula entandikwa n’enkomerero eziragibwa Mohammed ow’olubereberye ne Mohammed ow’okubiri. "Olunyiriri ku linyiriri," zikizuula ebiseera bibiri eby’enjawulo mu buli linyiriri, ekivudde ku nsonga nti buli linyiriri lirina obunnabbi bw’ebiseera. Mu byafaayo by’akabi akasooka, Obusiraamu bwateekeddwa "okulumya" Roma, era mu kabi akakubiri bwateekeddwa "okutta" Roma. Akabi akasooka kaali entaalo ez’emifumu, ebitala n’obusaale, ate akabi akakubiri kaaleta baruti ng’eby’okulwanyisa.
Ekitundu 10. Era baalina emikira ng’egy’ensiringanyi, ne mu mikira gyabwe mwalimu olwogi; n’obuyinza bwabwe bwali okubulumya abantu emyezi etaano. 11. Ne baalina kabaka ababafuga, ye malayika w’ekinnya ekitakkakkana, erinnya lye mu Lwebbulaniya ye Abaddoni, naye mu Luyonaani erinnya lye ye Apoliyoni.
Okutuusa kaakano, Keith atuwadde ebyokulabirako eby’okufuuyibwa kw’enkondeere etaano ezasooka. Naye kati tulina okumuveeko, era tugende ku kukozesebwa kw’ensonga empya ey’obunnabbi eyingiziddwa wano; nga kye, ebiseera eby’obunnabbi.
Amaanyi gaabwe gaali ga kulumya abantu okumala emyezi etaano.-1. Ekibuuzo kivuddewo nti, Bantu b’ani be baali bagenda okulumya okumala emyezi etaano?-Tewali kubuusabuusa, be bamu be baali bagenda okutta oluvannyuma (laba olunyiriri 15); ‘Ekitundu eky’okusatu ky’abantu,’ oba ekitundu eky’okusatu eky’Obwakabaka bw’Abaloma—ekitundu kyabwo eky’Abagiriki.
2. Baateekwa okutandika ddi omulimu gwabwe ogw’okubonyaabonya? Olunyiriri olw’ekkumi n’emu luddamu ekibuuzo.
"(1) 'Baali balina kabaka ababafuga.' Okuva ku kufa kwa Muhamadi okutuuka okumpi n’enkomerero y’ekyasa eky’ekkumi n’asatu, Abasiraamu baayawukana mu bibinja bingi wansi w’abakulembeze abenjawulo, nga tewali gavumenti y’obwannansi ewagaziyira ku bo bonna. Okumpi n’enkomerero y’ekyasa eky’ekkumi n’asatu, Othman yateekaawo gavumenti eyava olwo n’eyitibwa Gavumenti ya Ottoman, oba Obwakabaka bwa Ottoman, era bwe yakula n’egaziya obusikirize bwayo okutuuka ku bika byonna eby’amaanyi eby’Abasiraamu, n’ebagatta mu bwakabaka bumwe obukulu."
(2) Enfaanana ya kabaka. 'Ye malayika w'ekinnya ekitalina wansi.' Malayika ky'ategeeza omubaka, omuweereza, oba omulungi oba omubi, era si bulijjo nti abeera ekitonde ky'omwoyo. 'Malayika w'ekinnya ekitalina wansi,' oba omuweereza omukulu ow'eddiini eyava eyo bwe kyaggulibwa. Eyo ddiini ye ya Muhamadi, era Sultani ye omuweereza waayo omukulu. 'Sultani, oba grand Seignior, nga bw'ayitibwa byombi awatali kusosola, ye era Khalifa Omukulu, oba kabona omukulu, ng'ateeka wamu mu ye ekitiibwa ekisinga ekya by'omwoyo n'obuyinza obusukka mu by'obufuzi eby'ensi.'-World As It Is, omuko 361.
(3) Erinnya lye. Mu Lwebbulaniya, ‘Abaddon,’ omuzikiriza; mu Lugiriki, ‘Apollyon,’ omumalawo, oba omuzikiriza. Ng’alina amannya abiri ag’enjawulo mu nnimi bbiri, kyeraga nti ekikula kye, so si linnya ly’obuyinza, kye kyagendererwa okulagibwa. Bwe kiba bwe kityo, nga bwe kyogerwa mu nnimi zombi, ali omuzikiriza. Bwekityo bulijjo bwe bwabadde ekikula kya gavumenti ya Otomaani.
Naye Othman yakola ddi okulumba kwe okw’olubereberye ku Obwakabaka bwa Bugiriki?- Okusinziira ku Gibbon, Decline and Fall, n’ebirala, ‘Othman yasooka okuyingira ekitundu kya Nicomedia ku lunaku lwa 27 July, mu mwaka gwa 1299.’
Okubalo kwa bawandiisi abamu kwasinziidde ku kuteebereza nti ekiseera kinaatandikira ku kutandikibwa kw’Obwakabaka bwa Ottoman; naye kino ky’ensobi erabika ddala; kubanga si kyokka baali baakubeera n’kabaka ababafuga, wabula era baali bagenda okutulugunya abantu emyezi etaano. Naye ekiseera ky’okutulugunya tekyasobola kutandika nga tekinnabaawo kulumba okusooka kw’abo abatulugunya, okwabadde, nga bwe kyategeezeddwa waggulu, ku Julaayi 27, 1299.
Okubala okugoberera, okwesigamye ku ntandikwa eno, kwakolebwa era ne kufulumizibwa mu kitabo ekyatuumibwa 'Christ's Second Coming, etc.,' ekyawandiikibwa J. Litch mu 1838.
"Era amaanyi gaabwe gaali ag'okulumya abantu emyezi etaano." Okutuusa awo kwe kwaagaziibwa obuvunaanyizibwa bwabwe: okubabonyaabonya mu bunyazi obutayimirira, naye si okubazikiriza mu byobufuzi. "Emyezi etaano," buli mwezi nga gulimu ennaku 30, bituwa ennaku 150; era ezo nnaku, nga za bifananyi, zitegeeza emyaka 150. Nga bitandika nga July 27, 1299, emyaka 150 gituuka ku 1449. Mu kiseera kyonna ekyo Abatuluki baali mu ntalo ezitakoma ne bwakabaka bwa Bugereeki, naye nga tebaakiwangula. Baawamba ne bakwata ebitundu bingi eby'obwakabaka bwa Bugereeki, naye obwetwaze bwa Bugereeki bwakuumibwa mu Constantinople. Naye mu 1449, ekkomo ly'emyaka 150, waabangawo enkyukakyuka, ebyafaayo byayo bijja kusangibwa wansi w'ekkondeere eriddirira. Uriah Smith, Daniel and Revelation, 505-507.
Uriah Smith ayogera ku kubala kwa Josiah Litch okw’emyaka 150, okwamalirizibwa kwe kubeera ntandikwa y’obunnabbi bw’emyaka 391 n’ennaku 15 mu nkondeere eyaddako. Nga awa ebirowoozo ku kuteebereza kwa Litch ku bunnabbi buno bw’ekiseera bubiri obugattiddwa wamu, Sister White yawandiika nti:
"Mu mwaka gwa 1840, okutuukirizibwa okulala okwenjawulo okw’obunnabbi kwazuukusa obwegendereza obwasaanye nnyo. Emyaka ebiri emabega, Josiah Litch, omu ku basumba abakulembera mu kubuulira Okujja okw’Okubiri, yawandiika n’atangaza ennyinyonnyola ey’Okubikkulirwa 9, ng’alagula okugwa kwa Bwakabaka bwa Ottoman. Ng’okubala kwe bwe kwalaga, obuyinza buno bwateekwa okuggyibwawo . . . ku lwa 11, omwezi gw’omunaana, 1840, lwe kyandisubirwa nti obuyinza bwa Ottoman e Constantinople bunaamenyeka. Era kino, nzikiriza, kijja kusangibwa nga bwe kituufu.'"
Mu kiseera ddala ekyalambikibwa, Buturukki, ng’eyita mu babaka b’eggwanga baayo, yakkiriza okufuna obukuumi okuva eri amawanga amaanyi agagattiddwa ag’e Bulaaya, era bwe batyo ne yeeteeka wansi w’okulamulibwa kw’amawanga g’Obukristaayo. Ekintu ekyo kyatuukiriza mu bujjuvu obunnabbi. Bwe kyamanyikika, abantu bangi nnyo ne bakakasibwa ku ntuufu y’emisingi egy’okutaputa obunnabbi egyakkirizibwa ne okugobererwa Miller n’abo be yakolagana nabo, era amaanyi ag’ewuunyisa ne gakiwa ekibiina ekyalindirira Okudda kwa Kristo. Abasajja ab’amagezi n’ab’ekitiibwa ne beegatta ne Miller, mu kubuulira era n’okubunyisa mu biwandiiko ebirowoozo bye, era okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 omulimu ne gweyongera mangu nnyo. The Great Controversy, 334, 335.
Obulumi obusooka n’obw’okubiri bikwataganyiddwa ebunnabbi eby’ebiseera bibiri ebikwataganira awamu. Obulumi obusooka butandika n’ekifaananyi eky’okuteekako akabonero, ate obulumi obw’okubiri buggwa n’ebyafaayo eby’oku Agusito 11, 1840 okutuuka ku kuvuga kw’ekkondeere ey’omusanvu nga Okitobba 22, 1844, ekyo naye nga kye kifaananyi eky’okuteekako akabonero. Entandikwa n’enkomerero birina omukono gwa Alufa ne Omega, kubanga, nga bwe kiri mu byafaayo mwe Kristo yakkakasa endagaano okumala wiiki emu, ekiseera kino kigabanyizibwa mu bitundu bibiri. Ekitundu ekisooka ky’ekiseera kitandikira ku Muhamadi asooka, era kiggwa ku Muhamadi ow’okubiri. Ekitundu eky’okubiri kitandikira ku “eddoboozi eriva mu nkoona ennya z’ekyoto kya zaabu ekiri mu maaso ga Katonda,” era kiggwa ku “eddoboozi” lya Kristo, ng’alayirira “eri oyo abeera omulamu emirembe n’emirembe, eyatonda eggulu n’ebiririmu, n’ensi n’ebirimu, n’ennyanja n’ebigirimu, nti ekiseera tekiribaawo nate.”
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
"Ekibuuzo kyonna Setaani ky'asobola okusitula mu mutima okuleeta obubuusabuusa ku byafaayo ebinene eby'entambula ey'edda ey'abantu ba Katonda kijja kusiimisa nnyo omukulu ono omubi Setaani, era kiba kivume eri Katonda. Amawulire ag'okudda kwa Mukama okumpi mu maanyi n'ekitiibwa ekinene eri ensi yaffe mazima; era mu 1840 abantu bangi baayimusa amaloboozi gaabwe ne balangirira ago." Manuscript Releases, volume 9, 134.