Bwe Mukama yakulembera abantu be ab’ennaku ez’enkomerero okudda ku "amakubo ag’edda" ga Yeremiya nga ku 11 Sebutemba 2001, yali amaze dda okulaga etteeka ery’okukozesebwa kw’obunnabbi emirundi esatu.

Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire mu makubo, mutunule, mubuuzenga ku makubo ag’edda, omukubo omulungi gwe muli, mugutambulengamu, mulisangamu okusaanuuka kw’emyoyo gyammwe. Naye ne bagamba nti, Tetugugendamu. Era nate ne mbalondera abeekuuma ku mmwe, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’akadebe. Naye ne bagamba nti, Tetuliwuliriza. Yeremiya 6:16, 17.

Omukama bwe yaddiza abantu be ku makubo ag’edda, banaafuna okuwummula (enkuba ey’oluvannyuma), era abalinda ne baweebwa obubaka bw’ekkondeere. Bannabbi bonna balaga obulungi ddala enkomerero y’ennaku ez’oluvannyuma, kale obubaka bw’ekkondeere bw’ennaku ez’oluvannyuma buba ekkondeere ey’enkomerero, nga ye ekkondeere ey’omusanvu, nga ye akabi akasatu.

Bwe batandika abantu be b’ennaku ez’enkomerero okutambulira mu makubo amakadde, kyategeerwa nti engeri n’obubonero bw’ekabi ekyasooka byalaga omukulembeze omu ow’ebyafaayo eyali ng’ekifaananyi (Mohammed), era nti ekabi eky’okubiri nako ne kyalaga bwe kityo (Osman). Kyazuulwa nti bulikimu ku makondeere agaasooka aga nnya kyalina omukulembeze omu ow’ekifaananyi ow’okulambulula ekkondeere eryo, era ne kikkirizibwa nti Osama bin Laden ye yali omukulembeze ow’ekifaananyi w’ekabi eky’okusatu.

Muhamadi yakwataganibwa n’e Buwarabu, ate Osman yali akabonero k’Obwakabaka bwa Ottoman mu Turkey, ate Osama bin Laden yakiikirira obutujju obw’obusiraamu mu nsi yonna, newaakubadde nti ye, nga Muhamadi, yali Omwarabu.

Era kyategeerwa nti akabi akasooka kaalumya amagye ga Loma, ate akabi ak’okubiri kaatta amagye ga Loma. Olunaku lwa 11 Sebuttemba 2001 ne lwategeerwa ng’ekiseera Obusiraamu bw’akabi ak’okusatu lwe bwalumya eggye lya Loma (Amerika), naye mu kiseera ky’etteeka lya Sande, buno bunaakutta eggye lya Loma, nga Amerika etuuka ku nkomerero yaayo ng’obwakabaka obw’omukaaga mu bunnabbi bwa Bayibuli, era n’ewaayo obuyinza bwayo obw’eggwanga eri olugatte olusatu olw’ejjoka, ekisolo n’ennabbi w’obulimba.

Kyamanyibwa nti Amerika ye ensolo eva mu nsi erina ennyanga bbiri ez'obuyinza. Ekikula ekikulu eky'obunnabbi eky'ensolo eva mu nsi kye kityo nti ekyuka okuva ku mwana w'endiga ne kiba ejjoka. Mu by'obunnabbi, ennyanga ziyimirira amaanyi, era amaanyi g'ensolo eva mu nsi gaali Oburepulikaani n'Obupurotesitanti, nga gakiikirirwa ng'ennyanga bbiri ez'ensolo eva mu nsi. Naye kaakano mu nnaku ez'enkomerero, amaanyi abiri g'ensolo eva mu nsi gakyuse ne gifuuka amaanyi g'amaggye n'amaanyi g'eby'enfuna. Ku Septemba 11, 2001, Obusiraamu obw'obulumi obw'okusatu bwakuba ensi, ekifaananyi ky'ensolo eva mu nsi, Pentagon, ekifaananyi ky'amaanyi gaayo ag'amaggye, ne Twin Towers mu kibuga New York, ekifaananyi ky'amaanyi gaayo g'eby'enfuna.

Bwe kyategeerekeka era nti entandikiro y’ebyafaayo by’ekibonoobono ekyasooka n’enkomerero y’ebyafaayo by’ekibonoobono ekyokubiri byombi byalaga ekifaananyi eky’okuteekebwaako akabonero kw’abo 144,000, ne kimanyibwa nti mu kutuuka kw’ekibonoobono eky’okusatu, lwe baasanzaawo ebizimbe ebinene eby’e New York, enkola y’okuteekebwaako akabonero kw’abo 144,000 yali etandise.

Kati wajje ekigambo nti nnategeeza nti New York ejja kusumulukibwa amayengo amanene g’enyanja? Ekyo ssaakyogeddeko. Nnagamba nti, nga ntunuulira ebizimbe ebinene ebyali bigulumizibwa eyo waggulu ku waggulu, nti, ‘Ebifaanaanyi eby’entiisa ki ebiribaawo Mukama bw’anaayimirira okukankanya ensi nnyo! Awo ebigambo eby’Okubikkulirwa 18:1-3 bijja kutuukirira.’ Omutwe ogw’ekkumi n’omunaana gw’Okubikkulirwa gwonna kwe kulabula ku ebigenda okujja ku nsi. Naye sirina musana gw’enjawulo ku by’egenda okujja ku New York, wabula kye mmanyi kwe nti olunaku lumu ebizimbe ebinene ebiri eyo bijja kusuulibwansi ng’amaanyi ga Katonda galibikyusa ne galibitembereza. Mu musana gwe bampa, mmanyi nti okuzikirira kuli mu nsi. Ekigambo kimu okuva eri Mukama, okukwatako kumwe kw’amaanyi ge amanene, ne bino ebizimbe ebinene bigwa. Bijja kubaawo ebifaanaanyi eby’entiisa ebitalyewerezebwa mu birowoozo byaffe. Review and Herald, July 5, 1906.

“Okuzikirira okuli mu nsi,” kye kikula ky’Obusiraamu, kubanga ekikula ekyo kiragibwa ng’Apollyon ne Abaddon mu Okubikkulirwa essuula ey’omwenda, olunyiriri olw’ekkumi n’emu.

Era baalina kabaka ababafuga, ye malayika w’ekinnya ekitakomererwa; erinnya lye mu lulimi Olwebbulaniya lye Abaddon, naye mu lulimi Oluyonaani erinnya lye lye Apollyon. Okubikkulirwa 9:11 (MWENDA KKUMI N’EMU).

Amakulu g’erinnya lya kabaka afuga Obusiraamu, oba engeri ye, mu Lwebbulaniya ne mu Olugereeki, nga amannya abiri bwe galaga, ge "okufa" ne "okuzikirira", ebyo byatuuka nga Ssettemba 11, 2001, bwe baagwisa ebizimbe ebinene eby’e New York. Mu kiseera ekyo, Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana, ennyiriri 1 okutuuka ku 3, byatandika okutuukirizibwa.

Kyategeerwa nti okwogerwako okwasooka ku musajja ow’ensiko owa Buyisiramu mu kitabo ky’Olubereberye kwakozesa ekigambo ky’Olwebbulaniya ekitegeeza “endogoyi ey’ensiko eya Abarabu,” era mu olunyiriri ne kyahindulibwa okubeera “omusajja ow’ensiko.” Akabonero ka Buyisiramu kye kika ky’embalaasi, era mu Kubikkulirwa essuula ey’omwenda kyayimirizibwa ng’embalaasi y’omu ntalo. Ku bipande ebitukuvu bya Habakkuku, abantu ba Katonda be baategeezebwa nti “tebikyusibwenga,” Buyisiramu nabwo bwalabikirizibwa ng’embalaasi ez’omu ntalo.

Malayika wa Mukama n’amugamba nti, Laba, olina olubuto, ojja kuzaala omwana w’obulenzi, era omutuume erinnya lye Isimaeri; kubanga Mukama awulidde okubonyaabonyezebwa kwo. Era aliba omusajja w’ensiko; omukono gwe guliba ku buli muntu, n’omukono gwa buli muntu guliba ku ye; era alibeera mu maaso ga baganda be bonna. Olubereberye 16:11, 12.

Okwogerwako okwasooka ku mazalibwa ga Ishmael kwagattibwa ne "ekiziyiza", ekyafuuka akabonero akasinga obukulu akagattibwa n'Obusiraamu.

Kati Sarai, mukyala wa Abram, te yamuzalira baana: era yalina omuzaana Omumisiri, erinnya lye Hagar. Era Sarai n’agamba Abram nti, Laba kaakano, Mukama anziyizza okuzala: nkusaba, yingira eri omuzaana wange; oboolyawo ndifuna abaana ku lulwe. Era Abram n’agondera eddoboozi lya Sarai. Olubereberye 16:1, 2.

Mu kwogerwako okusooka ddala ku Obusiraamu, nga kulagirwa mu kuzaalibwa kwa Ishmael, okugondera kwassibwako essira. Endowooza ey’okugondera nkulu nnyo mu ddiini y’Obusiraamu. Erya "Islam" livudde mu bigambo bibiri eby’Olularabu, "salaam," ekitegeeza "emirembe", ne "aslama," ekitegeeza "okugondera" oba "okwewaayo". Obusiraamu buyigiriza nti abakkiriza balina okussa okwagala kwabwe wansi w’okwagala kwa Allah (Katonda) mu buli kimu eky’obulamu. Bwe Saara yategeera nti yali akozze ensalawo embi olw’okukubiriza Abraham okutwala Hagar era n’amuzaalirwa Ishmael, n’afuna olukusa okuva eri Abraham okukolera Hagar nkambwe, ne kivaamu Hagar adduka mu maka ga Abraham. Eyo n’afuna obubaka okuva eri malayika.

Naye Abaramu n’agamba Salaayi nti, Laba, omuddu wo omukazi ali mu mukono gwo; mukolere nga bw’oyagala. Era Salaayi bwe yamukoleredde obukambwe, n’adduka okuva mu maaso ge. Malayika wa Mukama n’amusanga awali ensulo y’amazzi mu ddungu, aw’ensulo ku kkubo ery’e Suuli. N’amugamba nti, Agaali, omuddu wa Salaayi, ova wa? era ogenda wa? N’agamba nti, Nduka okuva mu maaso ga mukama wange Salaayi. Malayika wa Mukama n’amugamba nti, Ddayo eri mukama wo, era weeteeke wansi w’emikono gye. Malayika wa Mukama n’amugamba nti, Ndiyongera nnyo nnyo enzadde yo, okutuuka nga olw’obungi bwayo tebasobola kubalira ddala. Malayika wa Mukama n’amugamba nti, Laba, olina olubuto, era ojja kuzaala omwana omulenzi, era ojja kumutuuma Isumaeri; kubanga Mukama awulidde ennaku zo. Era alibeera omusajja ow’omu nsiko; omukono gwe gulibeera ku buli muntu, ne buli muntu omukono gwe gulibeera ku ye; era alituulanga mu maaso ga baganda be bonna. Olubereberye 16:6-12.

Okuzziyizibwa kwa Islam, “okugonja” okulaga omwoyo ogw’eddiini ya Islam, n’omulimu gwa Islam, byonna biri mu kumwogerako okwasooka ku Isimaeri, era biraga DNA ey’obunnabbi ey’Islam ekiyimirizibwa emitawaana esatu egy’Okubikkulirwa. Bwe yamala Mukama okuleta abantu be ku makubo ag’edda ga Yeremiya, ne bategeera nti “empewo ennya” eziziyizibwa abalayika bana mu ssuula ey’omusanvu ey’Okubikkulirwa, ze ddala empewo ennya za Islam.

Bamalayika bakwata empewo ennya, eziragiddwa ng'embalaasi ennyiivu eyagala okwesumulula n'okuseetuka ku maaso g'ensi yonna, ng'eleeta obuzikiriza n'okufa mu kkubo lyayo. Manuscript Releases, Voliyumu 20, 217.

"Embalaasi ey'obusungu" eya Islamu, era nga ye "empewo ennya" "eziziyiziddwa" okutuusa ng'"okuteekebwako akabonero" kw'abo 144,000 kuwedde, zileeta "okufa n'okuzikirira" (Abadoni ne Apoliyoni) mu "kkubo" lyazo. Ng’okuziyiza okuteekeddwa ku Hagar bwe kwateekawo ekintu eky’obunnabbi mu kabonero ka Islamu, empewo ennya n’embalaasi ey’obusungu byombi biziyiziddwa, era olw’ekyo kyategeerekeka nti entandikwa y’ebbonaobona esooka eraga okuziyizibwa ku Islamu nga kiragibwa mu kiragiro kya Abubakar eky’ebyafaayo.

Era baalagirwa obutakosa essubi ly’ensi, newakubadde kintu kyonna ekiragala, newakubadde muti gwonna; wabula abantu bokka abataliiko akabonero ka Katonda ku mitwe gyabwe. Okubikkulirwa 9:4.

Omusono ku musono, entandikwa y’akabi ak’okubiri, nga mu nkola entatu ey’amakabi asatu eteekebwa waggulu ku ntandikwa y’akabi akasooka, eraga okusumululwa kw’abamalayika bana, abo mu kyawandiikibwa bayimirira okusumululwa kwa Jihadi ennene ey’okubiri eya Isilamu.

Nga agamba eri malayika omukaaga eyalina ekkondeere nti, Sumulula abalayika bana abaasibiddwa mu mugga omukulu Efurati. Okubikkulirwa 9:14.

Kyategeerekebwa bwe kityo nti ku ntandikwa y’akabi ak’okusatu, Obusiraamu bwandiyimbuddwa era ne bukomekebwa wamu, ekyo kye kijulirwa ddala kya Sista White.

"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.

Bwe baakunoonyereza ku byafaayo by’Obusiraamu, baazuula nti obutalo n’ebyo bye baatuukiriza mu Busiraamu bw’Abalabu mu kiseera ky’ennaku ensooka bitegeerwa mu Busiraamu nga “jihad ennene esooka”, era nti obutalo bw’Obwakabaka bwa Ottoman obwatandika nga bamalayika bana bwe bakkululwa, butegeerwa mu Busiraamu nga “jihad ennene ey’okubiri”. Mu kukkaanya n’okutegeera okw’emirundi esatu, Busiraamu bukkiriza nti jihad ennene ey’okusatu era ey’oluvannyuma yatandika nga Ssettemba 11, 2001. Nga William Miller bwe yawandiika omulundi gumu, “Ebyafaayo n’obunnabbi bikwatagana.”

Enkozesa ya “olunyiriri ku olunyiriri” ey’okuyimbula n’okuteekako ekkomo mu kiseera kye kimu, ng’ekiragiddwa mu kussa olunyiriri olw’obunnabbi olutandikirawo olw’ennaku eyasooka n’ey’okubiri olumu ku lulala, yakkakasibwa bulungi ddala Omwoyo gw’Obunnabbi, era amangu ddala oluvannyuma lw’Obusiraamu okulumba nga ku Ssettemba 11, 2001 Pulezidenti George W. Bush n’ateeka ekkomo ery’ensi yonna ku Obusiraamu ng’atandika olutalo lwe olw’okulwanyisa obutujju. Okuyimbulwa n’okuteekebwako ekkomo mu kiseera kye kimu kw’“embalaasi ey’obusungu” ey’Obusiraamu kwakkasibwa Bayibuli, Omwoyo gw’Obunnabbi, era n’ebyafaayo.

Abo abagoberera "Omwana gw'Endiga" okuddayo ku kkubo ez'edda z'Abamillerite basanga "ekiwummulo," ekyo kye "enkuba ey'oluvannyuma," Sister White gy'ategeeza nti etandika ng'amawanga gasunguwadde, naye nga gakuumiddwa mu bukkakkamu, nga bwe gaali ku Septemba 11, 2001.

"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.

Abo abagoberera "Omwana gw'Endiga" okuddayo ku makubo agakadde ga ba Millerite bazuula "okuwummula," kwe "enkuba ey'oluvannyuma," Sister White gy'ategeeza nti etandika nga Malayika ow'amaanyi owa Okubikkulirwa ekkumi n'omunaana yakka nga 11 Septemba 2001.

"Enjura ey'oluvannyuma egenda okugwa ku bantu ba Katonda. Malayika ow'amaanyi agenda okukka okuva mu ggulu, era ensi yonna egenda okuyaka olw'ekitiibwa kye." Review and Herald, April 21, 1891.

Omalayika omuzira nnyo oyo yakka nga ebizimbe bya New York bimenyesedwa wansi, okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000 ne kutandika, era ne emvula ey’oluvannyuma n’etandika okugwa. Abo abaakomezebwawo ku mikubo egy’edda gya Yeremiya, ne basanga ‘ekiwummulo,’ ekyo kye emvula ey’oluvannyuma, ne bategeera nti ‘okuwummula n’okuzza amaanyi’ kwa Isaaya nako kwali emvula ey’oluvannyuma, naye era kyali n’okulambulula ekigezo ekyalumba abantu ba Katonda ku Ssettemba 11, 2001, okusingira ddala ‘abavumi’ ‘abaafuganga Yerusaalemi’. Ne bajja okutegeera nti ekigezo kyali kya bintu bibiri, kubanga kyayimirira obubaka bw’Obusiraamu obw’ennaku ey’okusatu, era nga bwe kyali eky’omugaso gwenkana, kyayimirira n’enkola ey’ebyawandiiko ebitukuvu eyasimbawo obubaka bw’emvula ey’oluvannyuma.

Abo be yagambira nti, Kuno kwe kuwummula kwe musobola okuwummuza abakoowu; era kuno kwe kuzzaamu amaanyi: naye ne baagaana okuwulira. Naye ekigambo kya Mukama kyababanga kiragiro ku kiragiro, kiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, eyo katono; balyoke bagende, bagwe emabega, bamenyeke, bakwatibwe mu mitego, batwalibwe. Kale muwulire ekigambo kya Mukama, mmwe abanyoomi abakulembera abantu bano ab’omu Yerusaalemi. Isaaya 28:12-14.

Okutambula mu makubo agakadde kyabakkiriza abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero okulaba nti ekigero ky’abawala ekkumi, ekiraga “eby’Abadiventisiti bye baayitamu,” kyandiddwamu “mpaka ku nnukuta,” mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero ky’abantu 144,000. Obujulirwa bw’ebyafaayo we ekigero kyasooka okutuukirira bwayolesa nti Habakkuku essuula ey’okubiri yali yagattiddwa butereevu n’ekigero era yali ekitundu kyaakyo. Noolwekyo “empaka” eza Habakkuku essuula ey’okubiri zaayimirira nga kugezesebwa kw’awummulo n’okuzza amaanyi, kwe abannyoomi baagaana okuwulira. Nga abayigirizwa b’Baibuli abeesigwa bwe baayongera okunoonyereza ku makubo agakadde, baategeera nti si kyokka ekigero ky’abawala ekkumi n’Habakkuku essuula ey’okubiri bye byali obunnabbi bumu, naye n’Ezeekyeri essuula ey’ekkumi n’ebbiri nayo yali kye kimu.

"Ekitundu ku bunnabbi bwa Ezeekyeri nacyo kyali ensibuko y'amaanyi n'okugumya eri abakkiriza: 'Ekigambo kya Mukama ne kinzijira, ne kigamba nti, Mwana w'omuntu, olugero ki olwo mulina mu nsi ya Isirayiri, olugamba nti, Ennaku ziwanvuuse, era buli kwolesebwa kulemererwa? Kale obagambe, Bw'ati bw'ayogera Mukama Katonda. . . . Ennaku ziri kumpi, era n'okutuukirira kwa buli kwolesebwa. . . . Nja kuyogera, era ekigambo kye ndyogera kinaatuukirira; tekinaakyongerwawo.' 'Aba mu nnyumba ya Isirayiri bagamba nti, kwolesebwa kw'alaba kwa nnaku nnyingi ez'okujja, era abuulira obunnabbi eby'ebbanga ebiri ewala. Kale obagambe nti, Bw'ati bw'ayogera Mukama Katonda; tewali kigambo kyange kinaakyongerwawo, naye ekigambo kye njogedde kinaakolebwa.' Ezeekyeri 12:21-25, 27, 28." Empaka Ennene, 393.

Ekiseera eky’okuteekebwa akabonero kw’abo 144,000, nga kyeragirwa mu nkulakulana y’Abadiventisti ey’emyaka 1840 okutuuka ku 1844, kiraga ekiseera mu nnaku ez’enkomerero, we “ebivudde mu buli kwolesebwa” “binaatuukirira.” Ebyafaayo eby’obunnabbi eby’akabi akasooka, bwe bissibwa wamu n’ebyafaayo eby’obunnabbi eby’akabi ak’okubiri, bitulaga ebyafaayo eby’obunnabbi eby’akabi ak’okusatu, ebyo nga bye by’ebyafaayo eby’obunnabbi eby’okuteekebwa akabonero kw’abo 144,000. Era bye byafaayo bya 1840 okutuuka ku 1844. Era kye byafaayo mwe mutuukirizibwa omulimu gw’omubaka ateekateeka ekkubo erya Mubaka w’Endagaano. Kye byafaayo mwe empondo ebbiri z’ekisolo eky’ensi ziyita mu nkyukakyuka okuva ku mukaaga okutuuka ku “munana” “ali wa musanvu.” Era kye byafaayo mwe abanabbi babiri battibwa mu luguudo, mu ssuula ey’ekkumi n’emu ey’Okubikkulirwa.

Wabula ekintu ekikulu era kye kino: kubanga ekigambo kya Katonda tekisubwa, nga kikwatagana n’ensonga nti bannabbi bonna boogera nnyo ku nnaku ez’enkomerero okusinga ekiseera kyonna ekirala, nga ku 11 Sebutemba 2001 “ennaku ez’obunnabbi ziri kumpi” mwe “ebigambo ebyo” Katonda by’ayogedde “bijja kutuukirira,” era “tekirijja kuddamu kulwawo.”

Obujeemu bwa 1863 bwabukwasa obudiventisimu bwa Laodikya okutambulatambula mu ddungu okutuusa lwe baafa bonna. Mukama yaddayo mu byafaayo ebyo ku Septemba 11, 2001, nga bwe yakikolera Isirayiri ey’edda e Kadesi.

Okukyala okusooka e Kadesi kwazzaawo okujeema okw’abannyonnyozi kkumi, era ne kuleeta ekiseera eky’okutembeya mu ddungu. Ku nkomerero y’emyaka amakumi ana ne baddayo e Kadesi, era awo Musa n’akuba ejjinja omulundi ogw’okubiri, n’aziyizibwa okuyingira mu ttaka erya Ssuubizo, naye ne bayingira wamu ne Yoswa. September 11, 2001, eraga omulembe ogwasembayo, era Katonda tajja kulambaza nate ekigambo kye.

Tujja okukwatako ku mazima gano mu kiwandiiko ekiddako.

Ebyafaayo by’obulamu bwa Isirayiri mu ddungu byawandiikibwa okugasa Isirayiri wa Katonda okutuusa ku nkomerero y’ebiseera. Ebikolwa bya Katonda eri abo abagenda eyo n’eno mu ddungu, mu ntambula zaabwe zonna, mu mbeera zaabwe ez’enjala, ennyonta n’obukoowa, era n’engeri z’ekitalo mwe yalaga amaanyi ge okubawonya, byonna biba olugero lwa Katonda olujjudde okulabula n’okuyigiriza eri abantu be mu mirembe gyonna. Ebyo bye bayitamu eby’enjawulo Abaebbulaniya byali essomero ery’okwetegekera eka yaabwe eyasubizibwa e Kanaan. Katonda ayagala abantu be mu nnaku zino ez’enkomerero baddemu okujjukira, nga balina emitima egyetoowaze n’emiwoyo egyetegefu okuyigirizibwa, ebigezo eby’omuliro ebyayitamu Isirayiri ey’edda, balyoke bayigirizibwe mu kwetegekera Kaanani ey’omu ggulu.

Olwazi olwakubibwa ku kiragiro kya Katonda ne lwavaamu amazzi ag’obulamu, lwali ekifaananyi kya Kristo, eyakubibwa n’okubonyabonyezebwa, era olw’omusaayi gwe ne wategekebwa ensulo olw’obulokozi bw’omuntu azikirira. Nga bwe lwakubibwa omulundi gumu, ne Kristo yalina ‘okuwaayo omulundi gumu, okutikka ebibi bya bangi.’ Naye Musa bwe yakuba olwazi e Kadesi mu butanwa, ekifaananyi ekirungi ekya Kristo kyayononeka. Omulokozi waffe teyalina okuwaayibwa nga ssaddaaka omulundi ogw’okubiri. Kubanga ssaddaaka ennene yakkolebwa omulundi gumu bokka, kye kyetaagibwa kyokka eri abo abanoonya emikisa egy’ekisa kye kwe kusaba mu linnya lya Yesu—okuyiika ebyo omutima by’ayegomba mu kusaba okw’okwenenya. Okusaba okutyo kuleeta mu maaso ga Mukama ow’eggye ebiwundu bya Yesu, era ne kuddawo okuyiika bupya omusaayi oguwa obulamu, ogufaananyizibwa mu kuyiika kw’amazzi ag’obulamu agaaweebwa Isirayiri eyali ennyonta.

Kyokka mu kukkiriza okulamu mu Katonda, ne mu kugondera mu kwetowaza ebiragiro bye, omuntu mwe asobola kwesuubira okugwa mu nsiima ya Katonda. Mu kiseera ky’eky’amagero ekyo ekikulu e Kadesi, Musa, ng’akoowadde olw’okwemulugunya okutalekerawo n’obujeemu bw’abantu, yeyerabira Omuyambi we Omuyinza kyonna; teyagondera kiragiro ekigamba nti, ‘Mugambe ejjinja, era lijja okuvaamu amazzi gaalyo;’ era nga talina maanyi g’Obwakatonda n’asigala n’akosa ebyafaayo bye mu kulaga obusungu n’obunafu bw’obuntu. Omusajja eyali asaanidde era nga asobola okuyimirira nga mutukuvu, nga anywevu, era nga talowooza ku ye yekka okutuusa ku nkomerero y’omulimu gwe, mu nkomerero yawangulibwa. Katonda yanyonyezebwa mu maaso g’ekkuŋaaniro lya Isirayiri, bwe kyandibadde okumussaamu ekitiibwa n’okugulumiza erinnya lye.

Omusango ogw’ayogerwa amangu ddala eri Mose gwali gwa bukambwe ennyo era gw’okuswaza—nti ye awamu n’Isirayiri eyajeemera balifa nga tebannasomoka Yoludaani. Naye omuntu ayinza okutegeeza nti Mukama yamukaliriza omuddu we olw’ekikolwa kimu ekyo? Katonda yali awadde Mose ekitiibwa mu ngeri gye teyaawadde muntu mulala yenna eyali mulamu mu biro ebyo. Yali amuwolereza emirundi n’emirundi. Yali awulidde okusaba kwe, era ng’ayogera naye amaaso n’amaaso, nga omuntu bw’ayogera ne mukwano gwe. Era mu kipimo kye kimu n’ekitangaala n’okumanya Mose kwe yali afunye, ne bwe kityo omusango gwe ne gweyongera okuba munene. Signs of the Times, Okitobba 7, 1880.