Emulembe eryalaba okutuuka kw’okubonaabona okw’okusatu, nga 11 Sebuttemba 2001, gwe mulembe ogw’enkomerero mu byafaayo by’ensi. Ekitundu ekiva mu kitabo kya Ezekyeri ekikakasa amazima guno, kyategeerwa aba Millerites ng’ kikwatagana butereevu n’olugero lw’abawala ekkumi, era n’olwekyo ne Abakkuki essuula ey’okubiri. Mu byafaayo ebyo, ekibonekerwa kya Abakkuki essuula ey’okubiri ekya “tekujja kulwaawo,” era ekyatuukirira nga 22 Okitobba 1844, kwalabula nti mu bwangu we lijja okutuuka etteeka lya Sande mu United States. Naye obunnabbi bwa Ezekyeri ku kibonekerwa ekitagenda kulongerwako nate butuukiriziddwa bulungi ddala mu byafaayo by’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000, okwatandika n’okutuuka kw’okubonaabona okw’okusatu, nga 11 Sebuttemba 2001.

Era ekigambo kya Mukama ne kinzijira, nti, Mwana w’omuntu, olugero luli ki lwe mulina mu nsi ya Isirayiri, nga mugamba nti, Ennaku zongeddwayo, era buli kyolesebwa kiremwa? Noolwekyo obagambe nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; ndirikumalawo olugero luno, era tebalukozesangayo ng’olugero mu Isirayiri; naye obagambe nti, Ennaku ziri kumpi, era okutuukirira kwa buli kyolesebwa. Kubanga tewalibaawo nate kyolesebwa kya bwereere wadde bulaguzi obw’okusenda mu nnyumba ya Isirayiri. Kubanga nze ndi Mukama: ndyogera, era ekigambo kye ndyogera kirituukirira; tekirirongedwako nate: kubanga mu nnaku zammwe, mmwe ennyumba enjeemu, ndyogera ekigambo, era ndikituukiriza, bw’ayogera Mukama Katonda. Era nate ekigambo kya Mukama ne kinzijira, nti, Mwana w’omuntu, laba, abo ab’ennyumba ya Isirayiri bagamba nti, Ekyolesebwa ky’alaba kya nnaku nnyingi ez’omu maaso, era abuulira eby’ebiro ebiri wala. Noolwekyo obagambe nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; tewali kigambo kyange kirongedwawo nate, naye ekigambo kye njogedde kinaakolebwa, bw’ayogera Mukama Katonda. Ezekyeri 12:21-28.

Abannabbi bonna boogera ku nnaku ez’enkomerero, era “eryolesebwa ery’obwereere” ne “obulaguzi obusenda” “munda mu nnyumba ya Isirayiri,” bye “enkuba ey’oluvannyuma” ey’obulimba, era bivaamu “obubaka bw’emirembe n’obukuumi” obugamba nti “eryolesebwa ly’alaba lya nnaku nnyingi ez’oku maaso, era abuulira obunnabbi ku biro eby’ewala.” Kino kye “empaka” za Habakkuku, kubanga abo abaleeta “eryolesebwa ery’obwereere” bawakana ne “eryolesebwa ly’alaba”. Bagamba nti “Eryolesebwa ly’alaba lya nnaku nnyingi ez’oku maaso, era abuulira obunnabbi ku biro eby’ewala.” Abaleeta obubaka bw’emirembe n’obukuumi bagamba nti “ennaku ziyongeddwayo, n’eryolesebwa lyonna lyalemererwa okutuukirira,” ate nga si yategezza Julaayi 18, 2020? Abatumwa b’ “eryolesebwa ery’obwereere” era balagibwa Ezekyeri mu misoko ebiri egisooka egy’omutwe ogwo.

Era ekigambo kya Mukama ne kijja gye ndi, nga kigamba nti, Omwana w’omuntu, obeera wakati mu nnyumba eyejeemera, balina amaaso okulaba naye tebalaba; balina amatwi okuwulira naye tebawulira; kubanga ennyumba eyejeemera. Ezekyeri 12:1, 2.

Bannabbi bonna bakkiriziganya, era bonna boogera ku nnaku ez’enkomerero; era bwe Kristo yayogerera Abayudaaya abawakana mu byafaayo by’obuweereza bwe, yategeeza ebigambo bya Isaaya okulaga Abayudaaya abawakana, abaali nga bawukanyizibwa okuva eri Katonda, ng’abalina amaaso okulaba naye ne batalaba, era abalina amatu okuwulira naye ne batawulira. Kaakano nga bwe kyali mu biro ebyo, Ezeekyeri ayogerera abasajja abanyoomi mu Obwadiventisi bwa Lawodikiya, Abayudaaya abawakana b’ennaku zaffe, abawagira obubaka bw’emirembe n’obutebenkevu, obuwakanya obubaka bw’enjura ey’oluvannyuma. Yesu yafugibwa amateeka ge yateeka mu Kigambo kye; n’olwekyo obunnabbi bwe buyogerera ku nnaku ez’enkomerero mu ngeri enkaliranye nnyo okusinga ennaku mwe yayogerera Abayudaaya abawakana.

Kyenvudde njogera nabo mu ngero; kubanga nga balaba tebalaba, era nga bawulira tebawulira, so tebategeera. Era mu bo kwe kutuukirira obunnabbi bwa Isaaya, bwe bugamba nti, ‘Mu kuwulira muwulire, so temutegeera; era mu kulaba mulabe, so temutegeera.’ Kubanga omutima gw’abantu bano guzito, n’amatwi gaabwe gatobye okuwulira, n’amaaso gaabwe bagazibye; oboolyawo balabe n’amaaso gaabwe, bawulire n’amatwi gaabwe, bategeere n’omutima gwabwe, bakyuke, nange mbawonye. Naye balina omukisa amaaso gammwe, kubanga galaba; n’amatwi gammwe, kubanga gawulira. Kubanga mazima mbagamba nti, bannabbi abangi n’abatuukirivu baayagala okulaba ebyo bye mulaba, ne batabiraba; era n’okuwulira ebyo bye muwulira, ne tebaabiwulira. Matayo 13:13-17.

Eky’okulabika ky’abantu abawulira naye ne batawulira, era abalaba naye ne batalaba, kye kiraga nti abantu abaali ba Katonda edda bali mu kuyitibwawo. Ekyo ekirabika mu bunabbi kye kutuukirizibwa kw’obunnabbi bwa Isaaya obwogera ku mbeera ng’eyo. Nga bwe kiri ku bannabbi bonna, Isaaya, awamu ne Kristo, boogera ku nnaku ez’oluvannyuma.

Mu mwaka kabaka Uuziya lwe yafa, ne ndaba Mukama ng’atudde ku ntebe ey’obwakabaka, ey’awaggulu era eyayimusiddwa, ne ekisaasa ky’ekyambalo kye ne kijjuza yeekaalu. Waggulu waayo waaliwo baserafimu; buli omu yalina ebiwaawaatiro mukaaga; ebibiri n’akwekera amaaso ge, ebibiri n’akwekera ebigere bye, n’ebibiri n’abubuuka. Era omu n’akaabira ku munne, ng’agamba nti, Mutukuvu, Mutukuvu, Mutukuvu, ye Mukama ow’eggye; ensi yonna ejjudde ekitiibwa kye. Empagi z’oluggi ne zikankana olw’edoboozi ly’oyo eyakaaba, n’ennyumba ne ejjula omukka. Awo ne ngaamba nti, Zinsanze nze! kubanga nzikiriddwa; kubanga ndi musajja w’emimwa egitali girongoofu, era mbeera wakati w’abantu b’emimwa egitali girongoofu; kubanga amaaso gange galabye Kabaka, Mukama ow’eggye. Awo omu ku baserafimu n’abubuukira gyendi, ng’alina mu mukono gwe akakala akaka, ke yaggye ku kyoto n’ebyuma eby’okukwata; n’akiteeka ku kamwa kange, n’agamba nti, Laba, kino kikosezza emimwa gyo; obujeemu bwo buggiddwako, n’ekibi kyo kitukuziddwa. Era ne mpulira eddoboozi lya Mukama nga ligamba nti, Ndituma ani, era ani agenda ku lwaffe? Awo ne ngaamba nti, Ndi wano; ntume nze. N’angamba nti, Genda, ogambe bantu bano nti, Muwulirenga ddala, naye temutegeera; mulabenga ddala, naye temumanya. Gaziya omutima gw’abantu bano, zitowaza amatu gaabwe, oggale amaaso gaabwe; baleme okulaba n’amaaso gaabwe, ne bawulira n’amatu gaabwe, ne bategeera n’omutima gwabwe, ne bakyuka, ne bawonyezebwa. Isaaya 6:1-10.

Isaaya, Ezeekyeri ne Kristo bonna bakiikirira abo abamakiwa mu nnaku ez’enkomerero, mu kiseera ky’enkuba ey’enkomerero, nga obubaka obutuufu n’obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero bukyogerwako mu mpaka, nga kituukiriza ebyo ebiri mu Abakkuku essuula ey’okubiri. Ng’Yesu bw’agamba, mu kiseera ekyo bwe kituukirizibwa, abatuukirivu ‘balaba’ eng ero ez’ekifaananyi, ezitegeeza obunnabbi. ‘Ab’amagezi’ bategeera obubaka bw’obunnabbi bw’enkuba ey’enkomerero, naye abo abakiikirirwa Abayudaaya abeenkana mu mpaka tebalaba wadde okuwulira; era, ng’Ezeekyeri bw’agamba, baleeta obubaka bw’emirembe n’obukuumi, nga bagamba nti okutuukirizibwa kw’eby’alagulwa kuli wala nnyo mu biseera eby’omu maaso. Tebaagaana eby’alagulwa; Abayudaaya abeenkana baakikkiriza ku mimwa kyokka ku kulagula okw’okujja kwa Masiya, naye baakiteeka mu biseera eby’ewala eby’omu maaso. Naye Yesu yalangirira omukisa eri abo abandiba nga ‘balaba’ obubaka bw’obunnabbi obw’ebiseera byabwe.

Mu mirembe gya Kristo kyali obubaka obwatuuka mu kubatizibwa kwe, Omwoyo Omutukuvu bwe yakka. Okukka kw’Omwoyo Omutukuvu mu kubatizibwa kwe kwasooka kulaga okukkira kwa malayika ow’Obubikkulirwa ekkumi ku August 11, 1840. Okukka okwo okw’Obwakatonda mu byafaayo byombi kwalaga okutuuka kw’obubaka bw’amazima ag’ekiseera ekyo; eri Yesu kyali obubaka bw’okufa n’okuzuukira kwe, nga bwe byaalagirwa mu kubatizibwa kwe. Eri abagoberezi ba Miller, kyali obubaka bwa Islamu obw’akabi akasooka n’akakubiri, obwakkakasa obubaka obw’okugezesa obw’obunnabbi bw’ebiseera. Ebyafaayo ebyo byombi bikwatagana n’okutuuka kw’obubaka obw’okugezesa obw’enkuba ey’oluvannyuma ku September 11, 2001. Kye kivaako Mukyala White yawandiika bino wammanga:

Obubaka bwonna obwawaayo okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 busaanidde kati okuteekebwamu amaanyi, kubanga waliwo abantu bangi abafiiriddwa ekkubo. Obubaka busaanidde okugenda eri amakkanisa gonna.

Kristo yagamba nti, ‘Amaso gammwe galina omukisa, kubanga galaba; n’amatu gammwe, kubanga gawulira. Kubanga ddala mbagamba nti bannabbi bangi n’abatuukirivu baayagalanga okulaba ebyo bye mulaba, ne tebibabona; n’okuwulira ebyo bye muwulira, ne tebyabiwulira’ [Matayo 13:16, 17]. Amaso agaalaba ebyo ebyalabibwa mu 1843 ne 1844 galina omukisa.

Obubaka bwaweebwa. Era tekirina kubeerawo kukereevu mu kuddamu okuwa obubaka, kubanga obubonero bw’ebiseera butuukirizibwa; omulimu ogw’okuggalawo gulina okukolebwa. Omulimu omunene gunakolebwa mu kiseera kitono. Mangu ddala walibeerawo obubaka obunaweebwa nga Katonda bw’aluteekateekedde, obunaakula ne bufuuke okukaaba okw’amaanyi. Olwo Daniyeri anayimirira mu mugabo gwe, okuwa obujulizi bwe.

Obwegendereza bw’amakkanisa gaffe bulina okuzuukusibwa. Tuyimiridde ku nsalo z’ekintu ekisinga obukulu mu byafaayo by’ensi, era Setaani tasaanidde kufuna buyinza ku bantu ba Katonda, ng’abaleetera okweyongerayo okwebaka. Obwa Papa bujja kulabika mu maanyi. Bonna kati balina okuzuukuka ne banoonyereza mu Byawandiikibwa Ebitukuvu, kubanga Katonda anabimanyisa abeesigwa be ebigenda okubaawo mu biro eby’enkomerero. Ekigambo kya Mukama kigenda okujja eri abantu be n’amaanyi. . . .

"Kino kye kyantegeezeddwa—nti twebase, era tetumanyi kiseera ky'okukyalirwa kwaffe. Naye bwe twewombeeka mu maaso ga Katonda, era bwe tumunoonya n'omutima gwonna, tujja okumuzuula." Manuscript Releases, volume 21, 436-438.

Obubaka obwafaananyiziddwa mu bubaka bw’amazima ag’omu kiseera obw’Masiya mu byafaayo bya Kristo, n’obubaka bw’amazima ag’omu kiseera obwa 1840–1844, bulaga mu maaso ku nnaku ez’enkomerero lwe bunaaddizibwa obubaka bw’Abamillerite. Abo mu byafaayo abeerabikirwa nga batayinza “kulaba ne kuwulira” tebamanyi “ekiseera ky’okukyalirwa kwabwe.” Isaaya bwe yawandiika okusooka okulaga ku babaka b’obubaka obw’obulimba obw’emvula ey’oluvannyuma, abalaba naye tebalaba, alaga ekiseera we kitandika—ekiseera Sister White kye yagamba nti, “obubaka obwalondebwa Katonda obunaagaziwa ne bufuuke eddoboozi ery’amaanyi.” “Okulondebwa kwa Katonda” kuyimirira ekiseera ekirambulukufu we obubaka bujja okutuuka, era mu Olunyiriri olw’okusatu olw’Essuula ey’omukaaga mu kitabo kya Isaaya, Isaaya alaga ddala ekiseera ekyo.

Era omu n'akaabira omulala, n'agamba nti, Mutukuvu, Mutukuvu, Mutukuvu, Mukama ow'eggye; ensi yonna ejjudde ekitiibwa kye. Isaaya 6:3.

Sister White ategeeza nti bwe bamalayika bayita omu ku munne nga bagamba, "Mutukuvu, Mutukuvu, Mutukuvu," mu kyawandiikibwa mwe Isaaya ayogerera ku abo abalina amaaso okulaba naye tebalaba, ekyo kyatuukirira ku September 11, 2001.

Nga [bamalayika] bwe balaba eby’omu maaso, ng’ensi yonna ejja kujjula ekitiibwa kye, oluyimba olw’obuwanguzi olw’okutendereza luyimbibwa nga luyita okuva eri omu ne ligenda eri omulala mu kuyimba okw’eddoboozi erirungi, nti, ‘Mutukuvu, Mutukuvu, Mutukuvu, ye Mukama ow’Eggye.’ Bakkutirwa ddala mu kugulumiza Katonda; era nga bali mu maaso ge, wansi w’okusekerera kwe okw’okusiima, tebaagala kirala kyonna. Mu kubeera n’ekifaananyi kye, mu kumuweereza era mu okumusinza, ekigendererwa kyabwe ekisinga okuba waggulu kituukiridde ddala. Review and Herald, December 22, 1896.

Nga 11, Sebuttemba 2001, okuteekebwako akabonero kw’abantu emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya kwatandika, enkuba ey’ekkomerero ne etandika okutonnya, ate n’empaka za Abakkuki ne zikatandika nga enfumo y’abawala ekkumi eriddwamu. Mu kiseera ekyo, obunnabbi bwa Ezeekyeri bwatuukirira bulungi ddala. Ekigambo eky’obunnabbi tekyakirwawo nate, era omulembe ogwalaba nga 11, Sebuttemba 2001 gwe gusembayo ku pulaneti ensi, kubanga okwolesebwa ku nkomerero y’Obu-Adiventisiti kulangirira okuggala kw’ekiseera ky’okugezesa mu kujja kwa Kristo okw’okubiri. Omujulirwa ow’okubiri ku nsonga eno asangibwa mu kitabo kya Lukka, essuula amakumi abiri mu emu.

Mazima mbagamba mmwe nti, omulembe guno teguliggwaawo okutuusa byonna bituukiriziddwa. Eggulu n’ensi biriggwaawo; naye ebigambo byange tebiriggwaawo. Lukka 21:32, 33.

Mu Luka essuula 21 Yesu alambulula olulyo olwasembayo mu byafaayo by’ensi. Nga amaze okuwa mu bufunze ebyafaayo ebyeyongera okuva ku kuzikirizibwa kwa Yerusaalemi mu mwaka 70 okutuuka ku byafaayo by’aba Millerite. Awo n’ava mu kunnyonnyola mu butereevu ebyafaayo eby’obunnabbi, n’awaayo enfumo eriddamu era ng’erongereza ku by’obunnabbi bye yali amaze okulaga. Bwe kityo n’awa obujulizi obubiri obw’omu mboozi emu, era n’aggalawo n’alaga nti “olulyo” olwawalaba ebyo lujja kubeera bulamu okutuusa lw’alikomawo; era mu nteekateeka eyo n’alaga olulyo oluyimiririrwa abantu 144,000.

Ebyafaayo eby’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 bye mulembe ogw’enkomerero, era tebafa, newankubadde babeera mu kiseera ggulu n’ensi lwe biriggwaawo.

Naye olunaku lwa Mukama lulijja ng’omubbi mu kiro; mu lunaku olwo eggulu lijja okuyitawo n’eddoboozi ddene, n’ebintu eby’omu bbanga bijja kusaanuuka olw’obugumu obw’amaanyi, n’ensi era n’ebikolwa ebirimu bijja kwokebwa. Ate kubanga mumanyi nti ebintu bino byonna bijja kusaanuuka, muteekwa okubeera abantu b’otya mu mpisa entukuvu n’okutya Katonda, nga mulindirira era nga mwanguyiriza okujja kw’olunaku lwa Katonda, olunaku lwe eggulu nga liri mu muliro ne lisaanuuka, n’ebintu eby’omu bbanga ne bisaanuuka olw’obugumu obw’amaanyi? 2 Peetero 3:10-12.

Okudda kwa Kristo okw’okubiri kwalagibwa mu kukyusibwa kwa Kristo.

Musa ku lusozi lw’Okukyusibwa yali omujulirwa w’obuwanguzi bwa Kristo ku kyonoona n’okufa. Yakiikirira abo abaalivayo mu ntaana mu kuzuukira kw’abatuukirivu. Eriyya, eyatwalibwa mu ggulu nga tanalaba kufa, yakiikirira abo abaaliba bakyali balamu ku nsi ku kujja kwa Kristo okw’okubiri, era abaalikyusibwa, mu kaseera akamu, mu kukunya kw’eriiso, ku kifuuwa ekisembayo; bwe ‘omubiri guno ogufa gulambalirwe obutafa,’ era ‘omubiri guno ogubolayo gulambalirwe obutabola.’ 1 Corinthians 15:51-53. Yesu yali ayambadde omusana ogw’eggulu, nga bw’alirabika bw’alijja ‘oluvannyuma olw’okubiri atali na kibi, olw’obulokozi.’ Kubanga alijja ‘mu kitiibwa kya Kitaawe n’abamalayika abatukuvu.’ Hebrews 9:28; Mark 8:38. Ekyasuubizo ky’Omulokozi eri abayigirizwa kyatuukiriziddwa kakano. Ku lusozi, obwakabaka obw’ekitiibwa obw’omumaaso bwalabisibwa mu kifaananyi ekitono,-Kristo Kabaka, Musa omukiikirira abatukuvu abaazuukidde, n’Eriyya omukiikirira abo abatwalibwa mu ggulu nga tebafa.” The Desire of Ages, 421.

Eriya, eyatafa, akiikirira abo 144,000 abatafa, ate Musa akiikirira abo abafa. Mu nnaku ez’enkomerero, emitundu egyo ebiri gikiikiriddwa mu Okubikkulirwa essuula ey’omusanvu, nga 144,000 n’ekibiina ekinene. Ekisiba eky’okutaano bwe kiggulwawo mu Okubikkulirwa essuula ey’omukaaga, abo abaattibwa mu mikono gy’obufuzi bwa Paapa mu biseera eby’ekizikiza bawebwa engoye enjeru.

'Era bwe yaggulawo ekisiba ekyokutaano, ne ndaba wansi w’ekyoto emimyoyo gy’abo abaattibwa olw’Ekigambo kya Katonda n’olw’obujulizi lwe baalina; ne bakaaba n’eddoboozi eddene nga bagamba nti, Okutuusa ddi, ayi Mukama, Omutukuvu era Omutuufu, tosalira musango era tokusasula omusaayi gwaffe eri abo abatuula ku nsi? Era ne baweebwa buli omu ku bo ebyambalo ebyeru [Baalangirirwa nti balongoofu era batukuvu]; era ne kibagambibwa nti bawummule okumala akaseera katono, okutuusa bannabwe abaweereza era n’abaganda baabwe, abaalina okuttibwa nga bo bwe baattibwa, nga bituukiridde' [Okubikkulirwa 6:9-11]. Wano waliwo ebibonekezo ebyalabisibwa eri Yokaana ebyali si mu butuufu mu kiseera ekyo, wabula ebyali bigenda okubaawo mu kiseera eky’omu maaso. Manuscript Releases, volume 20, 197.

Abajulizi abattibwa olw’okukkiriza babuza ddi Katonda anaabawoolera olw’okuttibwa kwaabwe. Omujulizi yali alina okukkiriza kwa Yesu nga tannattibwa, kubanga okweyoleka kwa kennyini okukkiriza okwo kwe kwavaako Obwa Papa okumutta. Engoye enjeru ziraga obutuukirivu bwa Kristo, naye engoye enjeru ezaaweebwa abo abaali battiddwa, baaziwa oluvannyuma lw’okufa kwabwe olw’okukkiriza. Engoye ezo zibeera kabonero k’okufa olw’okukkiriza, si bwa butuukirivu bwa Kristo bwokka. Omujulizi abeera ng’ayambadde engoye z’obutuukirivu bwa Kristo nga tannattibwa. Ekibiina ekinene mu Okubikkulirwa omusanvu bawereddwa engoye enjeru, era bityo kiyimirira abo abafa mu kiseera eky’etteeka lya Sande erijja, nga wabaawo okutemagana okw’omusaayi okunene. Bwe kityo, abo 144,000 bayimiriddwa Eliya, ate abeesigwa abafa mu Mukama bayimiriddwa Musa ku Lusozi olw’Okukyusibwa.

Aba 144,000 be omulembe ogutafa, era be omulembe Kristo gw’ayogerako mu Lukka essuula amakumi abiri mu emu, nti baliba balamu nga eggulu n’ensi bijja okuyitaawo.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Okuttibwa kwa Abbeeri kwali kwe kusooka okw’okulabirako kw’obukyayi Katonda kwe yalangirira nti bujja kubeerawo wakati w’omusota n’ensigo y’omukyazi—wakati wa Setaani n’abali wansi we ne Kristo n’abamugoberera. Olw’ekibi ky’omuntu, Setaani yafuna obuyinza ku kika ky’abantu, naye Kristo yandibasobozesa okuggyako ekikoligo kye. Buli lwe, olw’okukkiriza mu Mwanaw’endiga wa Katonda, omwoyo asuula obuweereza bw’ekibi, obusuungu bwa Setaani buyaka. Obulamu obutukuvu bwa Abbeeri bwawakanya ebyo Setaani bye yagamba nti tekyasoboka omuntu okukuuma amateeka ga Katonda. Bwe Kaayiini, ng’akubirizibwa omwoyo gw’oyo omubi, yalaba nti tasobola kufuga Abbeeri, n’asunguwala nnyo n’amutta. Era wonna awali abo abayimirira okuwolereza obutuukirivu bw’amateeka ga Katonda, omwoyo gumu ogwo gunaabalwanyizanga. Guno gwe mwoyo ogw’emyaka gyonna ogwateekawo ebigigi n’okwanzika emigogo gy’omuliro egy’okubookya abayigirizwa ba Kristo. Naye obukambwe obuteekebwa ku mugoberezi wa Yesu bukubirizibwa Setaani n’eggye lye kubanga tebasobola kumuwaliriza okugonja obufuzi bwabwe. Kye kibuubuula ky’omulabe awanguddwa. Buli mujulizi wa Yesu afudde nga muwanguzi. Bw’agamba nnabbi nti, “Baamuwangula [omusota ow’edda, ayitibwa Diyabulooni era Setaani] olw’omusaayi gw’Omwana gw’Endiga, era olw’ekigambo eky’obujulizi bwabwe; so tebaayagala bulamu bwabwe okutuusa n’okufa.” Okubikkulirwa 12:11, 9. Bajjajja n’Abannabbi, 77.