Bwe wabaawo okuddamu emirundi ebiri kw’ekigambo oba kw’ensengeka y’ebigambo mu kigambo ekyaluŋamizibwa, ekyo kiba akabonero k’obubaka bw’omulayika ow’okubiri.
Era mu mwaka ogw’okubiri ogw’okufuga kwa Nebukadduneeza, Nebukadduneeza yaloota ebirooto, omwoyo gwe ne gutabuka, era obutulo ne bumuvaako. Awo kabaka n’alagira okuyita ab’amagezi, n’abalaguzi b’emmunyeenye, n’abalogo, n’Abakaludaaya, balage kabaka ebirooto bye. Ne bajja ne bayimirira mu maaso ga kabaka. Kabaka n’abagamba nti, Nnaloose ekirooto, era omwoyo gwange gutabuse okumanya ekirooto. Danyeri 2:1-3.
Mu "kizikiza" ky'ekiro, Nebukadneza yaloota ekifaananyi, naye teyasobola kujjukira ekirooto. Mu kirooto eky'ekiro, yaloota ekifaananyi, naye ekirooto eky'ekifaananyi kyali nga kizikiza eri okutegeera kwe, nga bwe kyali ekizikiza mu kiro mw'yalootera ekirooto ekyo.
Awo Abakaludaaya ne boogera eri kabaka mu Olusiriya nti, Ai kabaka, weereerewo emirembe gyonna: tubuulire abaddu bo ekirooto, naffe tujja kulaga ennyonnyola yaakyo. Kabaka n’addamu n’agamba Abakaludaaya nti, Ekintu ekyo kimpunyukidde: bwe mutandimanyisa nze ekirooto, n’ennyonnyola yaakyo, munaatemebwamu obutundubutundu, n’ennyumba zammwe zifuulibwe ebivundiro by’obusa. Naye bwe munaalaga ekirooto, n’ennyonnyola yaakyo, munaafuna gye ndi ebirabo n’empeera n’ekitiibwa ekinene: kale munkulage ekirooto, n’ennyonnyola yaakyo. Danyeri 2:4-7.
Ekigezo eky’ekirooto ky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza kyategekebwa okulaga ani ayinza okuwa ennyonnyola y’obunnabbi entuufu ku kifaananyi ekyasaanikiddwa mu kizikiza, wamu n’ennyonnyola y’ebirimu mu kirooto. Obubaka bw’omulayika ow’okubiri, obwagattibwa n’Obubaka bw’Okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro mu byafaayo by’aba Millerite, bwali bufaananyizibwa Eriya mu mpaka ezaabeerayo ku Lusozi Kalumeeri. Nabwo bwali kugezesa obwalaga, si kulaga Katonda ow’amazima yekka, naye era kulaga ani yali nnabbi ow’amazima. William Miller, gwe Sister White agamba mu butereevu nti yafaananyizibwa Eriya, yakiikirira Eriya ku Lusozi Kalumeeri. Wabula tekwali William Miller yennyini eyali akiikirizibwa, wabula amateeka g’okunyonnyola obunnabbi ge yali akulembeddwamu okutegeera. Ku Lusozi Kalumeeri, bannabbi ba katonda omusajja Baali n’abannabbi ba katonda omukazi Asitarosi baalabisibwa nti bannabbi b’obulimba. Mu byafaayo by’aba Millerite, amakanisa g’Abaprotesitanti gaalabisibwa nti bannabbi b’obulimba, nga bwe kyafaananyizibwa ku Lusozi Kalumeeri.
Amakanisa g’Abaprotesitanti bwe gaalaga okugaana kwago amateeka g’okunnyonnyola obunnabbi aga William Miller, ne gifuuka bawala ba Ruumi. Mu by’obunnabbi, omuwala ye kifaananyi kya nnyina. Ekigezo Abaprotesitanti kye baalemwa mu byafaayo by’abagoberezi ba Miller, kye kyali ekigezo ekyalaga era ne kireeta ekifaananyi (omuwala) ky’ensolo. Eyo we waalabisibwa empondo y’Obuprotesitanti omutuufu nga ekontana ne mpondo y’Obuprotesitanti eyakyama. Nebukadduneeza yali asaba enyonnyola, era bwe yakikola, mu nteekateeka ya Katonda yakwatibwamu okuleeta okulabika kw’abannabbi ab’obulimba n’abannabbi ab’amazima.
Ne baddamu nate ne bagamba nti, Kabaka ategeeze abaddu be ekirooto, naffe tunaamutegeeza amakulu gaakyo. Kabaka n’addamu n’agamba nti, Mmanyi ddala nti mwagala kufuna obudde, kubanga mulaba nti ekintu ekyo kivudde eri nze. Naye singa temumbulira ekirooto, waliwo ekiragiro kimu kyokka ekibakwatako: kubanga mumaze okuteekateeka ebigambo eby’obulimba n’ebikyamu eby’okwogera mu maaso gange okutuusa ekiseera lwe kirikyuka: noolwekyo mumbulire ekirooto, nange ndyoke mmanye nti musobola okunnyonnyola amakulu gaakyo. Danyeri 2:7-9.
Ku nkomerero y’ebiseera by’okugezesebwa, enjawulo eyali yalabisiddwa ku Lusozi Karmelu era n’olunaku lwa October 22, 1844, yalabisibwa ne mu kitabo kya Danyeri mu ssuula ey’okubiri. Mu bifaananyi bisatu eby’obunnabbi eby’Olusozi Karmelu, ebyafaayo by’aba Millerite, n’ekirooto kya Nebukadduneeza eky’ekifaananyi, essira liri ku kunnyonnyola okw’obunnabbi okutuufu nga kukiikirirwa Eriya, Miller ne Danyeri. Okunnyonnyola kw’ekirooto kwe obubaka okuggyibwako akasiba mu byafaayo mwe mulabisibwa ebika bibiri by’abannabbi.
Abakaludaaya ne baddamu mu maaso ga kabaka ne bagamba nti, Tewali muntu ku nsi ayinza okulaga ensonga kabaka gy’asabye; olw’ekyo tewali kabaka, newaakubadde mukama oba omufuzi, asabye ebintu nga bino eri mulogo yenna, oba omulaguzi w’ennyenye, oba Omukaludaaya. Era kye kabaka asaba si kya bulijjo, era tewali mulala ayinza okugiraga mu maaso ga kabaka, wabula bakatonda abatabeera wamu n’abantu ab’omubiri. Lw’ensonga eno kabaka n’asunguwala nnyo era n’ajjula obusungu bungi, n’alagira okuzikiriza ab’amagezi bonna ab’e Babulooni. Danyeri 2:10-12.
Ku Lusozi Kameri, Eriya yateekawo ekigezo, era ekyo kye yateekawo tekyali kya kulaga ani Katonda ow’amazima bokka, wabula era n’ani nnabbi w’amazima. Mu Danyeri essuula ey’okubiri, be ba Kaludaaya be baalambulula ekigezo ekyalabisa enjawulo wakati w’amazima n’eky’obulimba. Baategeeza nti ennyonnyola Nebukadduneeza gy’anoonyeza esobola kumanyibwa Katonda yekka, so si bantu. Era ne beemulugunya nti enkolagana wakati wa Nebukadduneeza n’ab’amagezi ab’eddiini teyaali ntuufu, bwe bagamba nti, “kintu ekitali kya bulijjo kabaka kye yeetaaga.” Baayagalanga kabaka, akiikirira Gavumenti, avemu eby’eddiini, ebibadde bimanyiddwa nti bo be babiraganya. Tebali beekalakaasa ku nsonga z’okugatta ekkanisa ne gavumenti, wabula beekalakaasa kubanga Nebukadduneeza, akiikirira Gavumenti, ayagala okubeera mu buyinza bwa kkanisa. Bandisanyukiridde enkolagana ya kkanisa ne gavumenti singa abakulembeze b’eddiini be bafugira gavumenti. Ekigezo ky’ekifaananyi ky’ensolo we tusaliraawo eby’obulamu byaffe eby’emirembe gyonna—nga bwe kyali mu kirooto ky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza—kye kigezo kya bulamu oba okufa.
Era ekiragiro ne kivayo nti abasajja ab’amagezi battibwe; ne banoonya Danyeri ne banne okuttibwa. Awo Danyeri n’addamu n’amagezi n’okuteesa eri Ariyoki omuduumizi w’abakuumi ba kabaka, eyali agenze okutta abasajja ab’amagezi ab’e Babulooni: N’addamu n’agamba Ariyoki omuduumizi w’abakuumi ba kabaka nti, Lwaki ekiragiro kivudde ewa kabaka mu bwangu bw’otyo? Awo Ariyoki n’ategeeza Danyeri ensonga eyo. Danyeri 2:13-15.
Bwe Daniyeri afuna okutegeera ku mbeera ezikwata ku bulamu n’okufa eziri mu kirooto eky’ekifaananyi ekyaali tekinnamanyiddwa, aba akiikirira okutegeezebwa kw’abantu 144,000 ku nsonga nti bali mu byafaayo by’ekigezo eky’okubiri eky’okulabika mu nkola y’okugezebwa ey’amaddaala asatu. Naye Daniyeri si wa kukiikirira bwokka abo abaalondedde okulya emmere entuufu ne bayitamu ekigezo eky’okusooka, wabula akiikiriranso omukiikirizi w’abantu Katonda gwe yali awadde okutegeera okw’enjawulo mu obunnabbi bwa Bayibuli.
Eri abaana bano bana, Katonda yabawa obumanyi n’obukugu mu by’okusoma byonna n’amagezi; era Danyeri yalina okutegeera mu ebyolesebwa byonna n’ebirooto. Danyeri 1:17.
Newankubadde Abebbulaniya bana abeesigwa bonna baayita mu kugezesebwa kw’emmere, Danyeri yalondebwa okubeera omubaka w’ebyolesebwa n’ebirooto. Danyeri akiikirira omubaka w’obunnabbi, nga bw’akiikirirwa Eriya, Yokaana Omubatiza, Yokaana eyawandiika Okubikkulirwa, William Miller ne Future for America. Omubaka w’obunnabbi tayawukana n’kugezesebwa kw’obunnabbi.
Mu biro bya Kristo, abo abagaana obujulizi bwa Yokaana tebaayinza kuganyulwa ku Yesu. Mu byafaayo by’Abamillerite, abo abagaana obubaka obwasooka (obwakiikirirwa William Miller) tebaayinza kuganyulwa mu bubaka obw’okubiri. Mu byafaayo byombi, abeesigwa tebaategeeranga gy’ekigezo kyali kigenda kubatuusa. Abayigirizwa baagaana okulaba omusalaba, newaakubadde baategeezebwa mu lwatu nti kijja okubaawo. Abamillerite tebaasobola kulaba okuseerwa okukulu. Daniel, bwe yategeezebwa Arioch ebikwata ku bulamu n’okufa ebikwatagana n’ekirooto ky’ekifaananyi kya Nebuchadnezzar, teyamanyanga kye ekirooto kyali kirimu oba gy’ekigezo ky’ekifaananyi kyali kigenda. Kye yamanyanga kyokka kwe nti kyali kikwata ku bulamu n’okufa. Noolwekyo, Daniel yetaaga obudde okutegeera ennyinyonnyola y’ekirooto.
Awo Danyeri n’ayingira, n’asaba kabaka amuwe ekiseera, alyoke alage kabaka ennyonnyola. Danyeri 2:16.
Mu kugezebwa okw’olubereberye, Danyeri yalaga okukkiriza mu ngeri y’emmere (enkola) gy’asalawo okulya. N’olwekyo yawaebwa obudde, nga n’abayigirizwa bwe baawaibwa mu biro bya Kristo. Obudde obwaawaibwa abayigirizwa bwali ekiseera eky’okufa kwa Kristo, okuziikibwa kwe, okuzuukira kwe, n’okulinnyuka kwe okwasooka, nga tannasisinkana n’abayigirizwa ku kkubo ery’e Emawusi, era oluvannyuma nate mu kisenge ekyawaggulu. Awo ku nkomerero y’ekiseera yabafuukira n’abawa Omwoyo Omutukuvu.
Awo bwe yamaze okwogera ebyo, n'abafuukira, n'abagamba nti, Muwanirize Omwoyo Omutukuvu. Yokaana 20:22.
Ezekyeri n’awa obunnabbi, amagumba agafu ne gakuŋŋaanyizibwa wamu. Ate Ezekyeri n’addamu n’awa obunnabbi, emibiri gy’aakabumbibwa ne gifuuyibwako Omwoyo Omutukuvu, era ne giyimirira ng’eggye ery’amaanyi. Kristo bwe yabafuuyako omukka abayigirizwa, n’abaggulirawo okutegeera kwabwe.
Awo n'aggulawo amagezi gaabwe, balyoke bategeere Ebyawandiikibwa. Lukka 24:25.
Bannabbi bonna bayogera ku nkomerero y’ensi, era Danyeri naye si y’awukamu. Ekiseera kye yasaba kyali ebbanga erimusobozesa okufuna okubikkulirwa. Ebbanga ly’okulindirira ery’Abamillerite lyava ku okusuulibwamu essuubi okwasooka okutuusa lwe baategeera nti baali mu ebbanga ly’okukerera, nga kikwatagana n’obunnabbi bwa Matayo essuula amakumi abiri mu ttaano n’eya Habakkuku essuula eyokubiri. Ebyafaayo eby’ebbanga ly’okukerera mu byafaayo bya Abamillerite byatuukirizibwa mu kiseera ky’obubaka bw’omulayika ow’okubiri. Danyeri essuula eyokubiri kiyimirira ebyafaayo ebyo bimu; kale okusaba kwe ekiseera, mu bunnabbi, kutukana n’ebbanga ly’okukerera ery’Abamillerite. N’olwekyo, okusaba kwa Danyeri ekiseera n’ebbanga ly’okukerera ery’Abamillerite biyimirira ebbanga ly’okukerera erya 144,000, eryatandika nga Julyi 18, 2020.
Okusaba kwa Danyeri okumuwa obudde okutegeera ekirooto ky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza kuyimiririrwa mu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu ng’ennaku ssatu n’ekitundu mwe abajulirwa ababiri beebase nga bafudde mu luguudo. Mu byafaayo by’ennaku ssatu n’ekitundu eby’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu, ennaku ssatu n’ekitundu eziraga mu kifaananyi eddungu ery’obunnabbi, waliwo eddoboozi erikaaba. Eddoboozi ly’omuntu Omubagazi ly’akozesa okuzuukusa n’okuzza amagumba amakalu ag’abafu obulamu liyimiririrwa Danyeri, eyawaweebwa okubikkulirwa okw’obunnabbi ku kirooto kye kyali n’ekyeyayimirira. Eddoboozi erikaaba mu ddungu liweereddwa okutegeera okw’obunnabbi ku birooto n’ebyolesebwa, nga bwe kiyimiririrwa Danyeri. Eddoboozi liri mu kukaaba, ekiraga nti yaweebwa obubaka bw’okukaaba okw’essaawa ya ttumbi, era okukaaba kwo kuba mu ttumbi, ettumbi eryo liyimirira ekizikiza.
Mu kizikiza ennyo mu ttumbi ly’ekiro, eddoboozi (Danyeri) liweereddwa okutegeera obubaka obwali bukwekeddwa mu kizikiza. Ekiragiro ekyawaweebwa eddoboozi (Ezekyeri) kye okwogera mu bunnabbi eri amagumba amakalu agafu. Bwe akikola, Omubeezi afuuyibwa ku bafu abali mu nguudo ne "bazuukirizibwa". Naye okuzuukizibwa kuno kutuukirizibwa mu kusaba kyokka. Okusaba kwe kabonero akalagira ekkubo mu byafaayo by’okuzuukizibwa kw’amagumba amakalu agafu agattirwa mu nguudo. Danyeri mu ngeri ey’obunnabbi akiikirira akabonero ako, ddala mu kifo ekituufu we kamanyibwa.
Okuzuukira kw’obutukuvu obw’amazima mu ffe kye kyetaago ekisinga obukulu era ekisinga okuba eky’amangu mu byetaago byaffe byonna. Okunoonya kino kwe kusaanidde okubeera omulimu gwaffe ogw’okusooka. Wateekwa okubaawo okukola n’obunnyikivu okufuna omukisa gwa Mukama, si lwa kuba Katonda atayagala okutuwa omukisa gwe, wabula kubanga ffe tetutegekeddwa kugufuna. Kitaffe ow’omu ggulu y’akanya nnyo okuwa Omwoyo we Omutukuvu abo abamusaba okusinga abazadde ab’ensi okuwa abaana baabwe ebirabo ebirungi. Naye omulimu guli ku ffe, okuyitira mu okwatula ebibi byaffe, okwewombeeka, okwenenya, n’okusaba okw’amaanyi, okutuukiriza ebiragiro Katonda gye yasuubiza okutuweerayo omukisa gwe. Okuzuukira kya kusuubirwa kyokka mu kuddamu kw’okusaba. Nga abantu bakyabulirwa nnyo Omwoyo Omutukuvu wa Katonda, tebasobola kusiima newaakubadde okutegeera obukulu bw’okubuulira kw’Ekigambo; naye amaanyi g’Omwoyo bwe galikosa emitima gyabwe, olwo obubaka obuwaiddwa tebuliba bwereere. Nga bakulembeddwa eby’okuyigiriza eby’Ekigambo kya Katonda, ate n’Omwoyo we ng’eyolesebwa, mu kukozesa obulamula obutuufu, abo abajja mu nkuŋaana zaffe bajja kufuna obumanyirivu obw’omuwendo; era bwe banaakomawo eka, banaabeera bateeseteese okukosa bulungi.
Ababatwala ebbendera ab’edda baamanyi kye kitegeeza okulwana ne Katonda mu kusaba, era ne basanyukira okuyiibwa kw’Omwoyo gwe. Naye bano bagenda nga bava mu mulimu; ate ani agenda okusituka okujjuza ebifo byabwe? Kiri kitya eri ab’emirembe egyejja? Bakyuse ne badda eri Katonda? Tuzuukukkidde ku mulimu ogugenda mu maaso ewatukuvu ery’eggulu, oba tuli mu kulindirira amaanyi agatusindika okugwa ku ekkanisa nga tetunazuukuka? Tusuubira okulaba ekkanisa yonna ezuukizibwa? Ekiseera ekyo terijja kutuuka.
Waliwo abantu mu kkanisa abatakyuse, era abatayungira mu kusaba okw’amaanyi era okw’awanguza. Kiteekwa buli omu ku ffe okuyingira mu mulimu guno ye yennyini. Tuteekwa okusaba ennyo, era twogere kitono. Obutali butuukirivu buyitiridde, era abantu bateekeddwa okuyigirizibwa obutasanyukira ekifaananyi ky’obutukuvu nga tekuli Omwoyo n’amaanyi. Bwe tuba nga tukkakanyizza okwekebeza emitima gyaffe, ne tulekeraawo ebibi byaffe, era ne tutereeza empisa zaffe embi, emmeeme zaffe tezijja kwekuza mu bwerere; tetujja kwesiga ffe bennyini, nga tumanyi bulijjo nti okumala kwaffe kuva eri Katonda. Obubaka Obulondeddwa, ekitabo 1, 121, 122.
Ku nsinziro lw’okukkiriza mu nteekateeka y’emmere Danyeri gye yalondako okulya, n’ayingizibwa mu kigezo ekirabika ekyamwetaagisa okukozesa enkola eyayimiririzibwa emmere ye: okusooka n’asubira nti Katonda we yandibikkudde era n’annyonnyola ekirooto, oluvannyuma n’atuukiriza okuleetera kabaka obutegeera ekitegeeza ky’ekirooto ekyo. Yalina enteekateeka y’emmere entuufu, oba enkola entuufu, era oluvannyuma alina okulaga mu ngeri erabika okukkiriza kwe ng’awaayo obubaka bw’ekirooto eky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza ekyali mu kizikiza ddala. Ekikolwa kye ekyaddako kyali okulaga mu ngeri erabika okukkiriza kwe; kubanga olwo yakozesa enkola entukuvu eya Katonda eri abantu be bwe beefunira mu kizikiza.
Ekizikiza ky’omubi kibetooloola abo abalekerawo okusaba. Okugezesebwa kw’omulabe okwogerwa mu kyama kubasendasenda okukola ekibi; era byonna biva ku nti tebakozesa omukisa Katonda gwe yabawadde bwe yateekawo okusaba. Lwaki abatabani n’abawala ba Katonda badda emabega mu kusaba, ate nga okusaba kwe kufuli okuli mu mukono gw’okukkiriza okwaggula eggwanika ly’eggulu, mwe muterekeddwa obugagga obutaliko mpeera bw’amaanyi ga Katonda agonna? Nga tewali kusaba okutaggwaawo n’okwegendereza okunyiikira, tuli mu kabi k’okufuuka abatalina bwegendereza era ne tukyama okuva mu kkubo erituufu. Omulabe bulijjo agezaako okuzibira ekkubo okutuuka ku Kifo ky’Okusaasira, alyoke atulemese mu kwegayirira okw’amaanyi n’okukkiriza okufunamu ekisa n’amaanyi okuziyiza okugezesebwa. Steps to Christ, 94.
Olw’obuzikiza obw’ebiri mu kirooto kya Nebukadduneeza eky’ekiro, Danyeri ne banne abasatu ne beewungaanyiza awamu ne basaba.
Awo Danyeri n’addayo mu nnyumba ye, n’ategeeza ekyo Kananaya, Misaeri ne Azaliya, banne; nti basabe okusaasirwa eri Katonda ow’eggulu ku kyama kino, Danyeri ne banne baleme okuzikirira wamu n’abalala ab’amagezi ab’e Babulooni. Awo ekyama ne kyabikkulirwa eri Danyeri mu kwolesebwa okw’ekiro. Awo Danyeri n’asiima Katonda ow’eggulu. Danyeri n’addamu n’agamba nti, Erya Katonda libeerenga ligulumizibwa emirembe n’emirembe; kubanga amagezi n’amaanyi bibye; era akyusa ebiseera n’ebbanga; aggyawo bakabaka, era ateekaawo bakabaka; awa ab’amagezi amagezi, era n’awa abo abategeera obumanyi; abikkula eby’ensisi n’ebyama; amanyi eby’ali mu kizikiza, era omusana gubeera naye. Nkwebaza era nkutendereza, ai Katonda wa bajjajja bange, eyampe amagezi n’amaanyi, era kaakano ontegeezezza kye twasabanga gy’oli; kubanga kaakano otutegeezezza ensonga ya kabaka. Danyeri 2:17-23.
Olwo Danyeri n’afuna empeera okuva eri Oyo “amanyi ebiri mu kizikiza.” Okulwanirira okuteekawo amateeka ga Sande kugenda mu kizikiza, era abo abalangiridde nti balya emmere entukuvu eya Katonda balagiddwa okutegeera okutondwawo kw’ekifaananyi ky’ensolo ekiteekateeka pulatifoomu ey’eddiini n’ey’eby’obufuzi ey’okukaka akabonero k’obuyinza bwa Papa.
Danyeri essuula ey’okubiri teraga byafaayo byokka bya malayika ow’okubiri mu byafaayo by’Abamilerite; wabula okusingira ddala eraga byafaayo bya malayika ow’okubiri mu kutambuza kw’obubaka bwa malayika ow’okusatu. Mu kukemebwa kw’ekirooto eky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza, okukemebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kuyimiririzibwa. Emitendera gy’obunnabbi egy’abantu ba Katonda nga balabuka ku mbeera ezikwata ku bulamu n’okufa ez’etteeka lya Sande eriri mu kusembera, giragiddwa mu bulambulukufu obw’enjawulo ennyo mu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa.
Danyeri akiikirira omubaka w'ekiseera ky'ebyafaayo we mwe buvuddemu obubaka obw'obulamu oba okufa obw'omuloto gw'ekifaananyi. Ayimirira ku nkola y'okulya gy'ategeeredde, era mu kukkiriza agamba nti Katonda ayinza okumanyisa olubikkulirwa, naye asaba ebbanga. Ekkiseera ekyo kye kiseera eky'okulindirira. Ku nkomerero y'ekiseera eky'okulindirira, awaddirwa okumanya ebyaali mu muloto ogwali mu kizikiza ogwa Nebukadduneeza, naye tekikomye awo. Takoma ku kufuna okutegeera kw'omuloto gw'ekifaananyi, oguli eky'okulabirako ekiraga ekifaananyi ky'ensolo n'okugezesebwa okwagattiddwaako; naye era atendereza Katonda ku nkomerero y'ekiseera eky'okulindirira kubanga Katonda "awa amagezi eri ab'amagezi, n'obumanyi eri abo abamanyi okutegeera: abikkula eby'awantu ddala n'ebyekyama: amanyi ekiri mu kizikiza, era omusana gumubeerako."
Danyeri wano ateeka okutendereza kwe mu nsengeka ey’okulaga nti waabaddewo ‘okweyongera kw’okumanya’; kubanga mu mutwe ogw’ekkuminabiri yennyini we yategeeza nti ‘ab’amagezi’ banaategeera ‘okweyongera kw’okumanya’, era n’atendereza Katonda kubanga ye yawadde ‘amagezi’ n’‘okumanya’ eri ‘ab’amagezi.’ Ayogerako butereevu ku bawala ab’ebyobugole ab’amagezi, era n’agatta ebbanga lye n’ekiseera eky’okulwawo. Ateeka ekifaananyi ekisangibwa mu mutwe ogw’okubiri ddala mu kutuukirizibwa okutuukiridde kw’ekiseera eky’okulwawo ekya Matayo abiri mu ttaano mu kibiina ky’omubaka ow’okusatu. Ekisinga obukulu kwe kuba nti ekitabo ky’Okubikkulirwa kiraga nti nga tetunnatuuka ku kuggalwawo kw’ekiseera ky’ekisa, Yokaana yagambibwa obutaggalawo ebigambo eby’obunnabbi eby’omu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa, kubanga bimu.
Era n’aŋŋamba nti, Tobikkira bigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Atali mutuukirivu, asigale ng’atali mutuukirivu; n’oyo atali mulongoofu, asigale ng’atali mulongoofu; n’oyo omutuukirivu, asigale ng’omutuukirivu; n’oyo omutukuvu, asigale ng’omutukuvu. Okubikkulirwa 22:10, 11.
Ekiseera mwe kivumbulibwa obunnabbi bwa Danyeri n’Okubikkulirwa kiri mu kiseera eky’okulindirira mu lugero lw’abawala ab’ekkumi, era ekiseera ekyo kiyimirizibwa mu kusaba kwa Danyeri okufuna obudde. Okusaba kwe okufuna obudde kwagobererwamu okusaala, okuteekwa okukulembera okuzuukira kw’amagumba amakalu agafu. Mu bbanga mwe byabikkulirwa okweyongera kw’obumanyi n’okutegeera ekifaananyi eky’ekirooto ekyekikkisiddwa mu kizikiza, Katonda yamukolera ekirala. “Abikkula ebintu ebikomererwa n’ebyama.” Ekintu ekyama mu byafaayo by’Okukaaba okw’awakati mu kiro kye obunnabbi mu Okubikkulirwa obuvumbululwa nga tekunnaba kuggwaawo ekiseera ky’okusaasirwa. Ekyo “ekikomererwa era ekyama” kye “amazima.”
Amazima kifuuka ekisumuluzo eky’obunnabbi ekiggulwawo eri omubaka akiikiriddwa Daniyeri, ekiganya ebyafaayo ebyakwekebwa ebya “enkuba musanvu” okutegeerwa. Ebyafaayo ebyakwekebwa bye byafaayo eby’obubonero obusatu obulaga ekkubo. Ekyasooka kiggwaamu essuubi, era n’ekisembayo kiggwaamu essuubi, nga bwe kyayolesebwa mu byafaayo bya Abamillerite. Ekigambo ky’Olwebbulaniya ekyavvunulwa “amazima” kyatondebwa “Omukugu mu nnimi ow’ekitalo,” ng’akungaanya ennyukuta eyasooka, ey’ekkumi n’asatu n’ey’ekisembayo ez’alufaabeeti y’Olwebbulaniya. Yesu ye asooka era ye asembayo, era ye “amazima.” Entereeza y’ekigambo ekyo ekyatondeddwa “Omukugu mu nnimi ow’ekitalo” eraga obubonero obusatu eby’obunnabbi, ebye by’ebyafaayo ebyakwekebwa ebya “enkuba musanvu,” ebyalina okutekebwanga mu kyama okutuusa lwe Daniyeri yasaba “ekiseera” n’aatandika okusaba.
Okumenyeka kw’essebuuzi kwa Jjulayi 18, 2020, kwali akabonero akasooka, era kulaga okumenyeka kw’essebuuzi okwatagana n’ekisembayo mu bubonero obusatu, ekyo kye k’etteeka lya Ssande. Ennukuta ey’akati, ennukuta ey’ekkumi n’asatu, kye kabonero k’obujeemu, era kye kabonero k’akabonero ak’akati mu byafaayo ebyekwekeddwa eby’ebikokooma musanvu. Obujeemu buyimiririrwa abawala ab’obusirusiru mu Okukaaba kwa mu ttumbi ly’ekiro, kubanga Okukaaba kwa mu ttumbi ly’ekiro kye kabonero ak’akati mu byafaayo eby’amaddaala asatu ebya Jjulayi 18, 2020, Okukaaba kwa mu ttumbi ly’ekiro, n’etteeka lya Ssande eriri kumpi okutuuka. Nga bukya butuuka mu ttumbi ly’ekiro, obudde buyingira mu ssaawa ey’ekkumi n’asatu, awali okweyoleka okw’obulabika kw’abawala ab’obusirusiru kulabisibwa nga bwe bategeera nti tebalina amafuta aga zaabu.
Mu "ddungu" ery’ekifaananyi erya "ennaku ssatu n’ekitundu" ez’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu, abantu ba Katonda balagiddwa nga bali mu byafaayo eby’ekifaananyi eby’omuvumo ogwa "emirundi musanvu." Ku nkomerero y’ekiseera ekyo, balina okutegeera nti basaasaanyizibbwa, nti bakoze ebibi, nti abatataabwe bakoze ebibi, nti babadde batambulira mu ngeri eneemerera Katonda era nti Katonda naye abadde abatambulira mu ngeri eneemerera bo. Okutegeera okwo kulibatuusa okusaaba essaala ey’Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga. Okutegeera nti balina okusaba essaala ey’Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga kwekwataganya mu ngeri y’obunnabbi n’okusaba kwa Dayiniiri mu kitabo kya Dayiniiri essuula ey’okubiri, era kulabirizibwa mu kusaba kwa Dayiniiri mu essuula ey’omwenda. Ensonga lwaki Dayiniiri yasaba essaala ey’Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga mu essuula ey’omwenda, yava ku kumanya kwe nti yali atuuse ku nkomerero y’emyaka nsanvu eg’obunnabbi bwa Yeremiya eby’okutwala abantu ba Katonda mu buddu.
Emyaka nsanvu gennyini egyo gikikiikirira ebyafaayo eby’okuteekebwako akabonero abantu ba Katonda. Emyaka nsanvu egyo gikikiikirira okutukuza okwogerwako mu Malaki essuula essatu n’okutukuza yeekaalu kwa Kristo emirundi ebiri. Gikikiikirira ebyafaayo by’ekigezo eky’ekifaananyi eky’ensolo. Ebyafaayo ebyo byatandika nga 11 Ssettemba 2001 era bijja kuggwawo ku tteeka lya Ssande erigenda okujja mu banga ttono. Mu nkomerero y’ekiseera eky’ekifaananyi eky’emyaka nsanvu, Danyeri yanoonya “ekiseera eky’okulindirira” asobole okusaba. Okusaba kwe kwaddibwaamu nga kyamubikkulirwa ekyama ekisembayo eky’obunnabbi. Okubikkulirwa okwo kwajja nga Aba-Protestanti ab’amazima ba Katonda bakyali mu “ddungu”, mu kiseera ky’okusaasaana, oluvannyuma lwa 18 Julaayi 2020. Mu kiseera ekyo “amazima” gaabikkulirwa eri “eddoboozi erikaaba mu ddungu.”
Tujja kwongera ku Danyeri essuula ey’okubiri mu kiwandiiko ekiddako.
Era obusungu bwa Mukama ne bwaka ku nsi eno, okuleeta ku yo emivumo gyonna egyawandiikiddwa mu kitabo kino: Era Mukama n’abasimbula okuva mu nsi yaabwe mu busungu, ne mu kiruyi, ne mu busungu obw’amaanyi ennyo, n’abasuula mu nsi endala, nga bwe kiri leero. Ebyama bibeera bya Mukama Katonda waffe; naye ebyo ebibikkuliddwa bibeera byaffe n’abaana baffe emirembe gyonna, tulyoke tukole ebigambo byonna by’etteeka lino. Ekyamateeka Eky’okubiri 29:27-29.