Okutuukirizibwa kw’obubonero obukiikirizibwa enjuba, omwezi n’emmunyeenye kwogeddwako mu bujjuvu abawandiisi b’ebyafaayo, abapaioneer b’Obwadiventisiti, era n’okuyitira mu byawandiikibwa bya Mukyala White. Ebimu ku bubonero Yesu bye yayogerako tebyamanyiddwa bulungi ng’ebirala. Waliwo batono abategeera nti ‘okutaataganyizibwa kw’amawanga’ ku ‘nsi’ kwafuna okutuukirizibwa okw’enjawulo. Tetekimanyiddwa bulungi kye kitegeeza ekifaananyi ky’ ‘okukankanyizibwa kw’amaanyi ag’eggulu,’ nga kikontana n’ ‘okukankanyizibwa kw’amaanyi g’ensi.’ Era abatono ku Badiventisiti ba Laodikya bategeera nti ‘okuja’ kwa ‘Mwana w’omuntu ajja mu kire’ kwatuukirizibwa mu byafaayo by’Abamilleraiti.

Olunaku n’essaawa entuufu ez’okukomawo kwa Kristo tezaalibikkuliddwa. Omulokozi yagamba abayigirizwa be nti ye yennyini teyasobola kumanyisa essaawa ey’okulabikako kwe okw’okubiri. Naye yategeeza ebintu ebimu bye bayinza okusinziiraako okumanya nti okukomawo kwe kusembedde. ‘Waliwo obubonero,’ bwe yagamba, ‘mu njuba, ne mu mwezi, ne mu mmunyeenye.’ ‘Enjuba erizikizibwa, n’omwezi tegunawaayo omusana gwagwo, n’emmunyeenye ez’eggulu zirigwa.’ Ku nsi, bwe yagamba, wabeerawo ‘okutaganyawaza mu mawanga, nga tebalina kye bamanyi kukola; ennyanja n’amayengo nga biguŋŋumula; emitima gy’abantu nga giweera olw’entiisa, n’olw’okulindirira ebyo ebigenda okujja ku nsi.’

'Era baliraba Omwana w'omuntu ng'ajja mu bire by'eggulu n'amaanyi n'ekitiibwa ekinene. Era alituma bamalayika be n'eddoboozi eddene ly'ekkondeere, ne bakuŋŋaanya abalonde be okuva mu mpewo ennya, okuva ku nkomerero y'eggulu okutuuka ku nkomerero yaalyo.'

Obubonero mu njuba, mu mwezi, ne mu nnyenye butuukiridde. Okuva mu kiseera ekyo, enkankano z’ensi, emiyaga eminene, amayengo amanene g’ennyanja, kawumpuli, n’enjala byeyongedde nnyo. Obuzikirizibwa obw’entiisa ennyo, obuva ku muliro n’amataba, bukulikiranagana mangu nnyo. Amakuba ag’entiisa agatukawo buli wiiki gatugamba mu ddoboozi ery’amaanyi ery’okulabula, nga galangirira nti enkomerero eri kumpi, nti ekintu ekikulu era ekyasalawo ensonga kijja mangu okubaawo nga kyetaagisa ddala.

Ekiseera eky’ekigezo tekirikyeyongerayo okumala ebbanga ddene. Kati Katonda aggya omukono gwe oguziyiza ku nsi. Okuva edda era okumala ebbanga ddene ayogerera abasajja n’abakazi ng’ayitira mu Mwoyo Mutukuvu we; naye tebaagondera okuyita kwe. Kati ayogera eri abantu be, n’eri ensi, ng’ayitira mu misango gye. Ekiseera ky’emisango gino kye kiseera eky’ekisa eri abo abatannaba kufuna omukisa okumanya amazima kye kili. Mukama ajja kubalaba mu kisa n’obusaasizi. Omutima gwe ogw’obusaasizi gukwatiddwa; omukono gwe gukyakyagoloddwa okulokola. Abangi nnyo bajja okuyingizibwa mu kisibo eky’obukuumi, abo abajja okuwulira amazima omulundi olubereberye mu nnaku zino ez’enkomerero. Review and Herald, nga 22 Novemba 1906.

Ebyafaayo bya Millerite biddamu bulambiro ddala mu nnaku ez’enkomerero. Obubonero obwalaga okujja n’ebyafaayo by’omalayika asooka bufaananiriza obubonero obulaga okujja n’ebyafaayo by’omalayika ow’okusatu. Entambuza zonna ezitukuvu ez’okulongoosa zifaanagana n’entambuza y’omalayika ow’okusatu mu nnaku ez’enkomerero.

Omulimu gwa Katonda ku nsi gulaga, okuva ku mulembe okutuuka ku mulala, okufaananagana okwa kitalo mu buli nkyukakyuka ennene oba entambula y’eddiini. Emisingi gy’enkola ya Katonda mu kukolagana n’abantu giba gimu bulijjo. Entambula ez’amaanyi ez’omu kiseera kino zifaanagana n’ezo ez’edda, era ebintu bye yayitamu ekkanisa mu myaka egy’edda birimu eby’okuyigirako eby’omuwendo omunene ku biseera byaffe. Empaka Enene, 343.

Ebyafaayo ebyakiikirirwa omumalika ow’amaanyi ali mu Kitabo ky’Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’omunaana, bye bya malayika ow’okusatu, era ebyafaayo ebyakiikirirwa omumalika ow’okusatu bigendera wamu n’ebyafaayo bya malayika ow’okusooka n’ow’okubiri eby’Abamillerite.

Katonda yawadde obubaka bw’Okubikkulirwa 14 ekifo kyabwo mu nsengeka y’obunnabbi, era omulimu gwabwo tegugenda kuggwa okutuusa ku nkomerero y’ebyafaayo by’ensi eno. Obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri bukyali mazima ag’ebbanga lino, era bulina okuddukira wamu n’obwo obugoberera buno. Omulayika ow’okusatu alangirira okulabula kwe n’eddoboozi ddene. ‘Oluvannyuma lw’ebyo,’ Yokaana yagamba, ‘nalaba omulayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina obuyinza obungi, n’ensi n’eyaka olw’ekitiibwa kye.’ Mu kutangaazibwa kuno, omusana gw’obubaka obusatu buno gugattiddwa. Ebyawandiikibwa eby’omwaka gwa 1888, 803, 804.

Omulimu gw’omalayika asooka n’ow’okubiri, ogugenderanamu n’omulimu gw’omalayika ow’okusatu, era gulagibwa mu lugero lw’abawala kkumi.

Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.

Ebyafaayo ebyalabikirizibwa mu ssuula ey’ekkumi mu Kitabo ky’Okubikkulirwa bikiikiriddwa ng’ ‘ebidduuma musanvu’, era ‘ebidduuma musanvu’ bikiikirira ebintu ebyaliwo mu mulembe gw’Abamillerite, ogwali omulembe gw’obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri. ‘Ebidduuma musanvu’ era bikiikirira ‘ebintu eby’omumaaso’ ebigenda okubaawo mu nnaku ez’enkomerero, era bituukirizibwa mu ‘nteekateeka’ emu nga bwe byali mu byafaayo by’Abamillerite.

Ekitangaala eky’enjawulo ekyaweebwa Yokaana, ekyategeezebwa mu bitomerero by’enkuba musanvu, kyali kulambulula ebintu ebyandibaddewo wansi w’obubaka bw’amalayika asooka n’ow’okubiri. ...

Luvannyuma lw’ebiraka bino musanvu bwe byayogera n’eddoboozi byabyo, ekiragiro kijja eri Yokaana ng’ekyajja eri Danyeri ku nsonga z’ekitabo ekitono: ‘Komya ebyo ebiraka musanvu bye byayogera.’ Ebyo bikwatagana n’ebintu eby’omu maaso ebigenda okubikkulirwa mu kulondolagana kwaabyo. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 971.

Entambula zonna ez’enkyukakyuka zifaanagana, era ziteekwa okugattibwa wamu, "olunyiriri ku lunyiriri," okulaga entambula ey’enkomerero ey’okutereeza ey’abantu 144,000. Enfumo y’abawala ekkumi elaga obumanyirivu obw’omunda bwa bantu ba Katonda mu ntambula ya Millerite ne mu ntambula ey’abantu 144,000.

Olugero lw’abawala ab’obugole kkumi oluli mu Matayo 25 era lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisti. The Great Controversy, 393.

Omulimu n’obubaka bw’abombi Abawagizi ba Miller n’abantu emitwalo kkumi n’ena n’enkumi nnya bukiikirirwa bya bamalayika basatu b’Okubikkulirwa essuula eyekkumi n’enya.

Nnfunye emikisa egy’omuwendo okufuna obumanyirivu. Nnina obumanyirivu mu bubaka bw’abamalayika abasatu—ogusooka, ogw’okubiri, n’ogw’okusatu. Abamalayika balagiddwa nga banyonyi mu bbanga wakati mu ggulu, nga balangirira eri ensi obubaka bw’okulabula, obubaka obukwata butereevu ku bantu abali mu nnaku ez’oluvannyuma mu byafaayo by’ensi eno. Tewali awulira eddoboozi ly’abamalayika abo, kubanga bali akabonero akulaga abantu ba Katonda abakoleragana mu mirembe n’eggye ly’eggulu. Abasajja n’abakazi, abaazibwako omusana olw’Omwoyo wa Katonda, era abatukuzibwa mu mazima, balangirira obubaka obusatu mu nteekateeka yaabwo. Life Sketches, 429.

Ebintu eby’obunnabbi eby’erabikiriziddwa mu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi byayimiririzibwa okubwatuka kw’enkuba omusanvu. Ebyo bimaka aw’Obwakatonda ne obuntu we bigattikira. “Obubonero” Kristo bwe yalaga mu Matayo essuula amakumi abiri mu nnya, Makko kkumi na ssatu ne Luka amakumi abiri mu gumu bukiikirira “obubonero” obwaleetawo entambuza eyayitibwa Millerite era bubeera obujulirwa obw’enkanankana ku entambuza y’ab’144,000. Ab’144,000 tebaryangako kufa nga bwe kyayimiririzibwa Enoki ne Eriya. Settemba 11, 2001, “akabonero” Kristo kye yalaga ng’akalaga okutuuka kwa mulembe ow’enkomerero mu byafaayo by’ensi, kalagiddwa mu Luka essuula amakumi abiri mu gumu. Okuba mu kibiina ekyo ekyayimiririzibwa Enoki ne Eriya, ekyayitibwa ab’144,000, kyetaagisa nti “akabonero” n’ebyonna bye kiraga bitegeerekebwa.

Oluvannyuma nga Yesu yalambuliza abayigirizwa be ebyafaayo by’obubonero ebyaleeta entandikwa y’ekibiina ky’Abamillerite, n’addamu n’agugaziya obujulirwa bwe obw’ebyafaayo, n’ateekamu olugero olulaga ebyafaayo ebyo bimu.

N’abagamba olugero nti, Mulabe omuti gw’ettiini n’emiti gyonna; bwe gitandika okufulumya amakoola, mulaba ne mumanya mmwe mwennyini nti ekyeya kiri kumpi. Era nammwe, bwe mulaba ebyo nga bibaddewo, mumanye nti Obwakabaka bwa Katonda buli kumpi. Mazima mbagamba nti, omulembe guno tegujja kuggwaawo okutuusa ebintu byonna lwe binaatuukirizibwa. Eggulu n’ensi bijja kuggwaawo, naye ebigambo byange tebijja kuggwaawo. Lukka 21:29-33.

Yesu atandika olugero ng’alaga enjawukana wakati w’“omutuba”, ogumu, ne “emiti gyonna.” “Omutuba” ye bantu b’endagaano, ab’omu nnaku ez’oluvannyuma be Adiventisiti aba Lawodikiya, abeeyita nga be basigalawo ba Katonda. “Emiti emirala” gyayimirira bannamawanga.

Mulabe okukolimirwa kw’omutini, ogukiikirira eggwanga ly’Abayudaaya, ogwambadde amawaali ag’okwolesa okwewaana mu ddiini, naye nga tewali kibala ku gwo. Ekolimo lyayogerwa ku mutini, ogulaga omuntu alina obuvunaanyizibwa obw’eby’ettendo, alowooza era omulamu, naye ng’akolimiddwa Katonda, ng’akyali ng’ali mulamu nga bwe baali Abayudaaya okumala emyaka amakumi ana oluvannyuma lw’ekintu kino, kyokka nga afudde. Era mulabe nti emiti emirala, egyakiikirira Abamawanga, tegyabadde gikwese mu mawaali. Gyabadde tegalina mawaali, nga tezyeewaana kumanya Katonda. Ekiseera kyazo eky’okuzaala ebibala kyali kitenatuuka.

Obwadiventisiti bwa Laodokiya mu nnaku ez’enkomerero bwebuvumiddwa, kubanga wadde bwe bweeyita ng’ensigalira y’abantu ba Katonda, okweeyanjula kwabwo tekuleeta bibala. Yesu alaga ebintu bibiri ebigattagana naye eby’enjawulo mu kiwandiiko kino. Alaga enjawulo wakati w’abo abeeyita nti be bantu ba Katonda n’Abamawanga, abatagamba nti bakuuma etteeka lya Katonda, oba nti balina Omwoyo gw’Obunnabbi, ebyo bye bimanyikiro bya ensigalira ey’ennaku ez’enkomerero, bye Obwadiventisiti bwa Laodokiya bw’egamba nti bukuuma. Amakoola mu nnaku ez’enkomerero gakiikirira okweeyita okwo nti be ensigalira Yokaana gye yalambulula mu kitabo ky’Okubikkulirwa.

Ensi y’Abamawanga yakiikirizibwa emiti gy’ettini egyetaaliko makoola era nga tezaalanga bibala. Abamawanga baali babulwa okutya Katonda, nga n’Abayudaaya bwe baali, naye tebaali beeyita nti bali mu kisa kya Katonda. Tebaali beewaana ku by’omwoyo ebyawaggulu. Baali bazibe b’amaaso mu buli ngeri eri enkubo za Katonda n’emirimu gye; eri bo, ekiseera ky’ettini tekyali kituuse. Baakyali balindirira olunaku olwalibaleetera ekitangaala n’essuubi. Signs of the Times, February 15, 1899.

Yesu Kristo yongera n’alaga enjawulo endala wakati w’omuti gw’omukuuyu n’emiti emirala. Ekiseera emiti gy’emikuuyu lwe gifulumya obukoola kyali kya njawulo ku kiseera emiti gy’Abamawanga lwe gifulumya obukoola. Mu nnaku ez’enkomerero, “okuyita okubiri okw’enjawulo kuweebwa amakanisa,” era eddoboozi erisooka eriva eri malaika ey’Okubikkulirwa essuula kkumi n’omunaana liraga ekiseera lwe kyandibaddewo okufulumya obukoola kw’abo 144,000. “Eddoboozi ery’okubiri” ery’Okubikkulirwa essuula kkumi n’omunaana liraga ekiseera emiti emirala lwe gifulumya obukoola.

Mu nnaku za Kristo Abayudaaya be baali omuti gw’ettini, ate Ab’amawanga be baali emiti emirala. Mu byafaayo by’Abamillerite, Abaprotestanti be baali omuti gw’ettini, ate Abamillerite be baali emiti emirala. Mu nnaku ez’enkomerero, Adiventizimu wa Lawodikiya ye muti gw’ettini ogutazaala bibala oguggyibwa okuva e Yerusaalemi (ennimiro y’emizabbibu), ate 144,000 be emiti gy’ettini ezizaala ebibala. Abaana ba Katonda abalala abakyali mu Babulooni bakiikirizibwa ng’Ab’amawanga.

‘Munnaggwanga,’ mu makulu, ategeeza ‘mugenyi.’ Emiti gy’Abannaggwanga gibeera mu butulo (nga gifudde), nga tegifulumya bimuli newankubadde bibala, mu kiseera omutini lwe gutandika okufulumya ebimuli ne gukomawo mu bulamu. Omuti oguli mu butulo guba mukalu, era Abannaggwanga bwe bayitibwa okuva mu Babulooni, mu ddoboozi ery’okubiri eriri mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, omutwe ogw’ekkumi n’omunaana, balondawo okukuuma Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu era bayingire mu ndagaano ne Mukama.

Omwana w’omunnaggwanga eyeyungize ku Mukama aleme okwogera nti, Mukama ansazeeko ddala okuva mu bantu be; era omusajja eyasogolwa aleme okugamba nti, Laba, ndi muti oguwotoka. Kubanga bw’ati bw’ayogera Mukama eri abasajja abasogolwa abakuumanga ennaku zange eza Ssabbiiti, era abalondanga ebinsanyusa, ne bakwatanga ku ndagaano yange; Nabo ndibawa mu nnyumba yange ne mu bbugwe byange ekifo n’erinnya erisinga ery’abatabani n’abawala: ndibawa erinnya ery’emirembe gyonna, eritaliggwaawo. Ate n’abaana b’omunnaggwanga abeyunga ku Mukama okumuweereza, n’okwagala erinnya lya Mukama, babe abaddu be, buli omu akuumanga Ssabbiiti obutagikolobya, era akwatanga ku ndagaano yange; N’abo ndibaleeta ku lusozi lwange olutukuvu, ne mbasanyusa mu nnyumba yange ey’okusabiramu: ebiweebwayo byabwe ebyokebwa n’ebiweebwayo byabwe birikkirizibwa ku kyoto kyange; kubanga ennyumba yange eriyitibwa ennyumba ey’okusabiramu eri abantu bonna. Isaaya 56:3-7.

Omugwira ye “omunnaggwanga,” ate “eddoboozi ery’okubiri” libayita okuva mu Babulooni, ne batwalibwa ku lusozi olutukuvu lwa Katonda; olwo lunaaba olusozi lwe “olutukuvu,” kubanga eŋŋaano n’ebisagazi binaabanga byawuliddwa mu mutendera gw’okugezesa ogw’alagibwa mu byafaayo by’ “eddoboozi eryasooka.” Bwe banaatuuka ku lusozi lwa Mukama mu nnaku ez’oluvannyuma, Abannaggwanga tebaliba bakyali abagwira newaakubadde emiti emikalu.

Enjuba n’omwezi birizikizibwa, n’emmunyeenye ziriggyawo okwaka kwazo. Naye Mukama aneemulugunya okuva e Sayuuni, era ayogerera eddoboozi lye okuva e Yerusaalemi; eggulu n’ensi binaakankana: naye Mukama aliba essuubi ly’abantu be, era amaanyi g’abaana ba Isirayiri. Bwe mutyo munaamanya nti nze Mukama Katonda wammwe, ntuula e Sayuuni, olusozi lwange olutukuvu: awo Yerusaalemi eriba ettukuvu, era tewaliba bagenyi bayitamu mu yo nate. Yoweeri 3:15-17.

Okutandika kw’ebyafaayo mwe “ddoboozi ery’okubiri” liyita ekisibo ekirala kya Katonda okuva mu Babulooni, kulina “obubonero” obwafaananyizibwa mu bubonero bw’ekibiina ky’Abamillerite. Mu Matayo essuula amakumi abiri mu nnya, Makko essuula kkumi na ssatu ne Luka essuula amakumi abiri mu emu, obujulizi bwa Kristo bwe tukebera buteekeddwawo. Mu buli omu ku “bajulizi” abo basatu, omu ku “bubonero” obulondeddwa kwe kuba nti amaanyi ag’eggulu gunaanyegenyebwa; naye mu kulaga kwa Yoweeri ku “bubonero” obulambulula ebbanga Yerusaalemi lwe “eriba entukuvu”, “eggulu n’ensi byombi binaanyegenyebwa”.

Joel alambulula okutuukirira ddala kw’ “obubonero” obwategeezebwa obuberaawo nga Yerusaalemi eba mutukuvu. Ekiseera ekyo kye kiba nga Mukama aggyewo ebibi ku 144,000, era ekkanisa eya Laodicea ekyuse n’efuuka ekibiina kya Philadelphia. Mu kiseera ekyo, ekibiina eky’omukaaga (Philadelphia) kifuuka ekibiina eky’omunaana (Philadelphia), mu makkanisa omusanvu. Mu kiseera ekyo, Ekkanisa ey’olutalo efuuka Ekkanisa ey’obuwanguzi. Ekigambo “Ekkanisa ey’olutalo” kikwata ku kkanisa ya Katonda erimu ngaano n’ebisagazi. “Ekkanisa ey’obuwanguzi” ye lusozi lutukuvu lwa Katonda oluli “lutukuvu,” era “tewali mugwira ayitamu nate mu yo.”

Okuleetebwa kwa bbendera eririnuddwa waggulu, ekyo kye bayita Ekkanisa Ey'obuwanguzi, "omunaana ogw'omu musanvu", ekiseera Yerusaalemi lwe "etukuvu", kujja nga ne "obubonero." Okusobola Yesu okuwa abantu be eky'okulabirako n'okwesigamako ekiyamba okutegeera "akabonero" ak'obulamu oba okufa, akalaga okuteekebwako akabonero kw'abo 144,000, yakozesa emiti n'enkyukakyuka za bulijjo mu bulamu bw'omuti mu butonde bwagwo okuyigiriza essomo ery'esinga obukulu.

Kristo yali alagidde abantu be okulindirira n’okwegendereza obubonero bw’okukomawo kwe, era basanyuke bwe banaalaba obubonero obulaga nti Kabaka waabwe ajja. ‘Bino bwe bitandika okutuukirira,’ n’agamba, ‘mutunule waggulu, era mulyemezze emmitwe gyammwe; kubanga okununulibwa kwammwe kusemberedde.’ N’ayolesa abamugoberera be emiti egitandika okufulumya amakoola mu ntandikwa y’omwaka, n’agamba: ‘Bwe gitandika kaakano okufulumya amakoola, mmwe mwennyini mubiraba ne mumanya nga ebbanga ly’omusana liri kumpi. Bwe kityo nammwe, bwe mulaba bino nga bituukirira, mumanye nti obwakabaka bwa Katonda buli kumpi.’ Lukka 21:28, 30, 31. Empaka Enkulu, 308.

Bwe emiti egy’ekiseera kya Spring gitandika okutuma ebikoola, Summer eri kumpi.

Ekiseera ky’okukungula kiyiseewo, ekiseera ky’omusana kiwedde, naye tetuununuddwa. Yeremiya 8:20.

Emiti nga gitandika okufulumya ebikoola ebipya giraga nti kye kiseera kya Spring, era ne tumanya nti Summer eri kumpi, era mu Summer mwe bakuŋŋaanya omwero.

Omulabe eyasiga ebyo ye Setaani; ekkungula kye enkomerero y’ensi; n’abakunguzi be bamalayika. Matayo 13:39.

Enkungula eri ku nkomerero y’ensi. Bwe emiti gitandika okussaamu obukoola, osaanidde okumanya nti nkomerero y’ensi eri kumpi okutuuka.

Ekigambo kimu eky’Omulokozi tekiteekwa kukozesebwa okuzikiriza ekirala. Newankubadde tewali muntu amanyi olunaku wadde essaawa ey’okujja kwe, tulagiriddwa era tuteekeddwa okumanya nga okujja kwe kuli okumpi. Era tuyigizibwa nti okugayaalirira okulabula kwe, n’okugaana oba okugayaalirira okumanya nga okujja kwe kuli okumpi, kijja kutuzikiriza ng’ekyali eri abo abaabeeranga mu nnaku za Nuuwa, abataamanya nti amataba gaali gagenda okujja. The Great Controversy, 371.

Tujja kugenda mu maaso n’okusoma kwaffe ku kitabo kya Luka essuula amakumi abiri mu emu mu kiwandiko ekiddako.

Nnalaba nti obuyinza bw’ensi kati bukankanyizibwa, era nti ebintu bijja mu ntegeka yaabyo. Entalo, n’ebyogerwa ku ntalo, ekitala, enjala, ne kawumpuli, bye biri okusooka okukankanya obuyinza bw’ensi; oluvannyuma eddoboozi lya Katonda lijja okukankanya enjuba, omwezi n’emmunyeenye, n’ensi eno nayo. Nnalaba nti okukankanyizibwa kw’obuyinza mu Yuroopu si, nga bwe bayigiriza abamu, kukankanyizibwa kw’obuyinza bw’eggulu, wabula kwe kukankanyizibwa kw’amawanga asunguwadde. Ebyawandiikibwa eby’Olubereberye, 41.