Ekirungo eky’obunnabbi eky’ejjoka eddene kye omukago, nga Isaaya bwe yakirambulula.
Mweggatte, mmwe bantu, ne mumenye-menyeka; muwulirize, mwenna ab’ensi ez’ewala: mwesibize, ne mumenye-menyeka; mwesibize, ne mumenye-menyeka. Muteese wamu, era kijja kufuuka bwereere; mwogere ekigambo, naye te kijja kuyimirira: kubanga Katonda ali naffe. Kubanga Mukama yannogera bw’ati n’omukono ogw’amaanyi, n’andagirira obutagenda mu kkubo ly’abantu bano, ng’agamba nti, Temugambe nti, Omukago, nga bwe bagamba abantu bano eri bonna nti, Omukago; so temutya kye batya, so temutabanguka. Mutukuze Mukama ow’eggye ye mwennyini; era abe gyemutya, era abe ow’entiisa yammwe. Era alibeera eky’obuddukiro; naye aliba ejjinja ery’okuseerera n’olwazi olw’okugwisa eri ennyumba zombi eza Isirayiri, ng’omutego n’ekyege eri abatuuze b’e Yerusaalemi. Era bangi mu bo baliseerera, ne bagwa, ne bamenyeka, ne bakwatibwa mu mitego, ne batwalibwa. Zinga obujulizi, zigira etteeka mu bayigirizwa bange. Isaaya 8:9-16.
Mu nnaku ez’enkomerero, mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero ku bantu 144,000, bwe Yesaya agamba nti, "Sibira wamu obujulirwa, oggalira amateeka mu bayigirizwa bange," waliwo "omukago ogw’obubi" ku nsi. Kikulu okutegeera nti ebyafaayo eby’Amerika ebitwala ku tteeka lya Sande bifaananyiriza ebintu bimu byennyini ku mutendera gw’ensi yonna.
Amawanga ag’ebweru galigoberera eky’okulabirako kya Amerika. Newankubadde ye ekulembeddeyo, naye ekizibu kye kimu kijja okutuukako ku bantu baffe mu bitundu byonna eby’ensi yonna. Obujulizi, ekitundu eky’omukaaga, omuko 395.
Mukyala White alambulula n’obwegendereza ani gwe bayita “okukwatagana okw’obubi,” era kikiikirira obuliberali obutambulira mu maaso bw’abo abawagira okufuula ensi yonna emu ab’amulembe guno. Bw’akikola, asitula emirundi mingi emisoko egyasooka mu Isaaya, egirambulula okukwatagana okw’obubi mu kiseera eky’okuteekako akabonero ku 144,000.
Mukama alangirira okuyita mu nnabbi Isaaya: Isaaya 8:9-13 byanukiddwa.
Waliwo ababuza oba kituufu Abakristaayo okwegatta ku ba Freemason n’ebibiina ebirala eby’ekyama. Ka bonna abatyo batunule ku Ebyawandiikibwa Ebitukuvu ebyogeddwako kaakano. Singa ddala tuli Abakristaayo, tulina okubeera Abakristaayo wonna, era tulina okulowooza ku n’okugondera amagezi agawaweebwa ag’okutufuula Abakristaayo ng’okusinzira ku kipimo ky’Ekigambo kya Katonda. Evangelism, 617, 618.
Omukago omubi ogw’ennaku ez’enkomerero gukwatagana ne Freemasons, n’ebibiina ebyekyama ebirala. Eddiini yaagwo ye spiritwalizimu, era gugattamu abakungu b’amabenki ag’ensi yonna n’abasuubuzi baabuliyoneya ab’ensi yonna, aba “bassa wamu obugagga n’obuyinza bw’ensi yonna,” era abatumbula ebibiina nga Antifa ne Black Lives Matter okulamula “omwoyo gw’obutabanguko, ogw’ebigugungo n’okusuula omusaayi” ku “kigero ky’ensi yonna,” mu kaweefube okuddamu okuleeta obutaliimu tteeka obwa “French Revolution.”
Okukkiriza mu mizimu kugamba nti abantu be bakatonda abato abatagudde mu kibi; nti 'buli muntu yennyini y’ajja ye yeesalira omusango;' nti 'obumanyi obw’amazima bussa abantu waggulu w’amateeka gonna;' nti 'ebibi byonna ebikolebwa tebiba bya musango;' kubanga 'kye kyonna ekiriwo kye kituufu,' era 'Katonda tasalira musango.' Abasinga obwonoonefu mu bantu kukiraga nga bali mu ggulu, era nga bayimuddwa nnyo eyo. Noolwekyo kigamba abantu bonna nti, 'Tekitegeeza kyonna kye okola; beera nga bwe weegomba, eggulu kye maka go.' Ebibiina ebingi bwe batyo bitwalibwa okukkiriza nti okwegomba kwe tteeka ery’okusukka byonna, nti okukkirizibwa okukola by’oyagala kwe kuddembe, era nti omuntu addamu ku ye yekka.
"Ng'okuyigiriza okutyo bwe kuweebwa ku ntandikwa ddala y'obulamu, mu kiseera okwegomba lwe kuba kusukkiridde ennyo, era obwetaavu bw'okwefuga n'obutukuvu lwe buba bw'amangu ennyo, obukuumi bw'obutuukirivu buli wa? Kiki ekisobola okuziyiza ensi okufuuka Soodomu ey'okubiri? Mu kiseera kye kimu obutalina mateeka bwenoonya okusangula amateeka gonna, si ga Katonda bokka, naye ne ga bantu. Okukuŋŋaanya obugagga n'obuyinza mu kifo kimu; emikago eminene egy'okugaggawaza abatono nga gasuula abangi; emikago gy'abantu abavu egy'okulwanirira eby'obuganyulo byabwe n'ebyo bye bagamba nti bibagwanira; omwoyo gw'obutabanguko, ogw'obuvuyo n'okuyiwa omusaayi; okusasaanyizibwa mu nsi yonna kw'okuyigiriza kw'ekika kye kimu okwaleeta Empinduka y'e Bufalansa—byonna biri mu kuyingiza ensi yonna mu kulwana okufaanana n'okwo okwazunza Bufalansa." Obuyigirize, 227, 228.
Buli muntu alowooza obulungi asaanidde yeebuuza kiki ekiba gikolebwa mu nkungaana ng’eyabaddewo mu nnaku zino e Davos, eyo abasajja we balangirira enteekateeka zaabwe ku nsi nga tebalowoozaako n’akatono ku bantu abalala ab’ensi yonna? Ebyama ki ebyayogerwako eyo? Mazima ddala, Davos kye kimu ku nkungaana nnyingi ez’ebyama ez’okuyingirwamu baalondeddwa bokka ez’abalina obugagga bungi ennyo ab’ensi yonna, abakulu b’amabanka, bannabyabufuzi abakyamu, n’abasajja abakyamu mu mpisa, abateekateeka era bakulaakulanya enteekateeka zaabwe ezitwalibwa waggulu ku nsi yonna.
Mu nnaku zino ez’enkomerero, waliwo okuvumbuka kw’eby’obulimba eby’ewuunyisa n’enteesi ezaatekebwa abantu, era Katonda agamba nti bijja kumenyebwamenyebwa. Omwoyo gw’okwegomba gutadde abantu mu kunoonya omugaso gw’ensi, era mu kusesaanya n’okweraga bagezezzaako okukisa ebikolwa byabwe ebibi bye bakoze okutuuka ku kigendererwa kyabwe. Abasajja ab’omu bifo eby’ekitiibwa n’okwesigwa balaze okwegomba okutali kwa mateeka okw’okufuna amagoba; bakoze okunyunyula n’obubbi, era batuukiriza okwegomba okubi kw’emitima gyabwe, okutuusa emibuga gyaffe ne giyononeka olw’obubi bwabwe. Katonda alagidde nti ajja kubikkula ebikolwa bino eby’obulimba n’obubbi, nga ebikolwa byabwe byennyini bibyambulula. Mu bimu, ebibonerezo bya Katonda bimaze dda okugwa nnyo ku mbuga zino.
"Ebigambo bya Isaaya 8:8-12 byasomeddwa." Review and Herald, Julaayi 18, 1907.
Ebibuga byonooneddwa, nga bwe byalaguzibwa mu kitundu ekyasooka, era okwononebwa okwo kuleetebwa kukwatagana okw’obubi okwogerwako mu Isaya essuula munaana. Byonooneddwa olw’ “abantu abatudde mu bifo eby’obwesige eby’awaggulu” aba “balaze” “okwegomba kwabwe okutali kwa mateeka okw’okufuna amagoba.” Ebibuga ebyonoonese byerabikira mangu mu states mwe ba Attorney General baalondebwa n’ensimbi za bakomyunisiti nga George Soros. Kiboneka bwe amateeka agateekebwawo dda tegateekebwa mu nkola olw’abannabyabufuzi abayonoonese mu Washington, DC. Kiboneka ne mu mateeka agakozesebwa ku abo bokka abali ku ludda olulala mu byobufuzi, nga bwe kirabikira ku bantu nga Nancy Pelosi ne Adam Schiff.
Mu kwonoona n’okulimba eri Mukama, n’okuviira ddala ku Katonda waffe, nga twogera eby’okunyigiriza n’okujeemera, nga tufumiitiriza ne tuvaamu ebigambo eby’obulimba ebiva mu mitima. N’okusalawo ne kudda emabega, n’obutuukirivu ne buyimirira wala; kubanga amazima gagudde mu luguudo, era obulinganirwa tebuyinza kuyingira. Weewaawo, amazima gaggwaawo; n’oyo eyevamu ebibi yeefuula omunyagibwa: era Mukama n’akilaba, ne kimunyiiza kubanga tewaali kusalawo. Isaaya 59:13-15.
Mu kyawandiiko ekyasooka okuva mu Review and Herald, abasajja abatuula mu bifo eby’ekitiibwa eby’okwesigwa balaga abannabyabufuzi abalya enguzi, abalina emitwalo gy’obusuubuzi gyabwe ku Wall Street egisukkirira bulijjo amagoba ag’asinga okuba agasoboka, olw’omulimu gwabwe mu mateeka ogw’okufuula “insider trading” eky’amateeka eri bo bokka, so si balala. Kebera ebyafaayo bya Martha Stewart. Ebibuga ebiri mu kyawandiiko bino byonoonese olw’obubi bwabyo, era kino kirabika ennyo mu bibuga ne states ebifugibwa ba Democrat ab’ennono ya globalism.
Omukago omubi ogw’ennaku ez’oluvannyuma gugattibwaamu omusota, ensolo n’ennabbi ow’obulimba, era ensolo n’ennabbi ow’obulimba balina empisa z’obunabbi zaabwe ez’obubi, naye empisa ezirabika ennyo mu globalismu wa liberaali ze mpisa z’omusota.
Okubikkulirwa 17:13-14 bigambiddwa. “Bano balina omwoyo gumu.” Walibaawo obumu obw’ensi yonna, okutuukagana okunene, omukago gw’amagye ga Setaani. “Era baligabira ensolo obuyinza bwabwe n’amaanyi gaabwe.” Mu ngeri eno weeyoleka obuyinza obutali bwenkanya era obunyigiriza obulwanyisa eddembe ery’eddiini, eddembe ly’okusinza Katonda ng’ebiragiro by’omutima bwe bimulagira, nga bwe kyeyoleka mu Obwapapa, mu biseera ebyayita bwe baabonyaabonya abo abalina obuvumu okugaana okugoberera emikolo n’emiragiro gy’eddiini ey’Oburoma.
Mu lutalo olugenda okutabaalibwa mu nnaku ez’enkomerero, amaanyi gonna agakyamu agaalekeraawo obwesigwa eri etteeka lya Yakuwa galigattika okulumba abantu ba Katonda. Mu lutalo luno, Ssabbiiti ey’ekiragiro eky’okuna ejja kubeera ensonga ennene ey’okukontana; kubanga mu kiragiro kya Ssabbiiti, Owaamateeka Omukulu yeeyanjula ng’Omutonzi w’eggulu n’ensi. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 983.
Mu biwandiiko ebigoberera tunaalowooza ku bubonero bw’obunnabbi eby’ensolo n’obuProtestantisimu obw’obujeemu. Kikulu okulambulula ekibikkuliddwa ku kibiina ky’ebyobufuzi ekikulembera okuteekateeka n’okussa mu nkola etteeka lya Ssande. Kiri ky’amazima nti ebibiina byombi (Democrat ne Republican) bijja wamu ku nsonga y’etteeka lya Ssande, nga bwe baakola Abafalisaayo n’Abasaddukaayo ku musaalaba; naye tewali nsonga entuufu ey’okulowooza nti erinnya lya Protestanti oba Protestanti omwajeemu lisobola okugattibwa ku kibiina kya Democratic, kubanga kyo kyerabika bulungi nti kye buyinza bw’eddiragoni.
Ebyafaayo eby’okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000 bye ebyafaayo mwe kimanyiddwa omukago omubi ogwogerwako mu Isaaya omutwe ogw’omunaana. Ebyafaayo ebyo byatandika ku September 11, 2001, nga pulezidenti ow’okuna, Bush ow’okubiri, ye yali mu buyinza. Mu ebyo, pulezidenti ow’omukaaga yandituuka mu 2016, era yandizukuza (yandikunkumula) obwakabaka bwonna bwa Bugereeki, kubanga yandizukuza ensi ku lutalo wakati w’obuyinza bw’omusota n’ObuProtestanti obujeemu obukola omulimu ogw’okuzza ekisolo ku nnamulondo y’ensi.
Obukyayi obuzibe amaaso obutalina kutegeera eri Trump bumanyiddwa abangi ng'ekika ky'obulalu, kubanga businziira ku bulimba n'amagezi ag'atafa ku mutwe. Ensi egezaako okutegeeza obukyayi obutayinza kusalirwa nsonga eri Trump, naye amazima ge nti si bulalu bwa muntu bwa bulijjo ku ludda lw'abagenderera ensi yonna; wabula kye kulabika kw'eby'omu mwoyo okw'okutuukirizibwa kw'obunnabbi mu byafaayo by'okuteekebwako akabonero kw'emitwalo kkumi na nnya n'enkumi nnya.
Ayi, singa abantu ba Katonda baalina okutegeera ku kuzikirira okuli kumpi okutuuka ku bibuga bingi ennyo, waakiri eby’enkumi, ebyo kati nga biri kumpi okwewaayo ddala mu kusinza ebifaananyi! Naye bangi ku abo abandibadde balangirira amazima bali mu kuvunaana n’okusalira abooluganda baabwe omusango. Bwe kinaaba nti amaanyi aga Katonda agakyusa gatuuse ku mitima gy’abantu, walibaawo enkyukakyuka eneemaliriziddwa. Abantu tebaliba na kwegomba kunenya newaakubadde okumenya. Tebalimirira mu mbeera eziziyiza ekitangaala okumasamasa eri ensi. Okunenya kwabwe, n’okuvunaana kwabwe, kuliggwaawo. Amaanyi g’omulabe gali mu kwekuŋŋaanya olw’olutalo. Entalo enkambwe ziri mu maaso gaffe. Munywegerane wamu, ab’oluganda bange abasajja n’abakyala, munywegerane wamu. Munyweze wamu ne Kristo. ‘Temugambe nti, Okwegatta, . . . so temutya kutya kwabwe, so temuterekerera. Mutukuze Mukama ow’eggye ye mwennyini; era ye abe gwe mutya, era ye abe entiisa yammwe. Era alibeera ekifo ekitukuvu; naye era alibeera ejjinja ery’okwesittalirako n’lwazi olw’okwerumya eri ennyumba zombi eza Isirayiri, omutego n’enssa eri abatuuze ba Yerusaalemi. Era bangi mu bo banaasittala, ne bagwa, ne bamenyeka, ne bakwatibwa mu mitego, ne batwalibwa.’
Ensi ye sitagi. Abazannyi, abatuula mu yo, bategekera okuzannya omugabo gwabwe mu kizannyo ekikulu eky’enkomerero. Katonda abuziddwa mu maaso. Mu bibinja binene by’abantu tewali bumwe, okuggyako bwe beegatta okutuukiriza eby’okwegomba kwabwe. Katonda atunuulira. Ebigendererwa bya Katonda ku bantu be abajeemu bijja kutuukirizibwa. Ensi tewaweebwa mu mikono gy’abantu, newankubadde Katonda akkiriza ebintu eby’obutabanguko n’obutali mu nteekateeka okufuga okumala akaseera. Amaanyi agava wansi gakola okuleeta ebitundu eby’enkomerero ebikulu mu kizannyo—Setaani ng’ajja ng’ali Kristo, era ng’akola n’obulimba bwonna obw’obutali butuukirivu mu abo abeegatta mu bibinja eby’ekyama. Abo abakkiriza okwegomba okw’okwegatta, bakola enteekateeka z’omulabe. Ekivaako kijja kugobererwa ekivuddeko.
Obujeemu bumaze okutuuka kumpi ku nsalo yaabwo. Ensi ejjudde obutabanguko, era entiisa ennene egenda okutuukako ku bantu mu bbanga ttono. Enkomerero eri kumpi nnyo. Ffe abamanyi amazima tusaanidde okutegekera ekigenda okusitukira ku nsi mangu ddala ng’ekyewuunyisa ekisemerera ennyo. Review and Herald, Sebuttemba 10, 1903.
Obusiraamu bw’akabi ak’okusatu bugenda okulumba "enkumi z’ebibuga," ate ObuAdiventisi obw’e Lawodikiya tebutegeera nti okuzikirira okusemberedde kugenda okutuuka. Mu kiseera omukago omubi Yisaaya gwe yayogerako bwe gubeera gutuukiriza omulimu gwaagwo, wabaawo amaanyi "agava wansi" aga Setaani agali "ng’akola okuleeta ebitundu ebinene eby’enkomerero mu muzannyo," era ebyo bijja nga "ekikangabwa ekisukkiridde." Obwazimu obukolebwa eri Trump buva ku maanyi agava wansi. Obwazimu obwo kimu ku bitundu eby’enkomerero eby’ebyafaayo by’ensi.
Kino tekiteekwa kutegeerwa ng’okuwagira Trump; wabula kye Kigambo kya Katonda busa, ekitalemereranga. Mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000, Katonda afukako amaanyi ge okuva waggulu, ate Satani ng’akozesa amaanyi ge okuva wansi.
Obanga twagala okuba n’omwoyo n’obuyinza bw’Obubaka bw’Omulayika Owokusatu, kigwanidde tutegeeze amateeka n’Enjiri wamu, kubanga bigendera wamu. Nga bwe waliwo obuyinza obuva wansi obukubiriza abaana b’obujeemu okusazaamu etteeka lya Katonda, era n’okulinnyirira amazima nti Kristo ye butuukirivu bwaffe, waliwo n’obuyinza obuva waggulu obukola ku mitima gy’abo abeesigwa, okutumbula etteeka, era okutumbula Yesu ng’Omulokozi omujjuvu. Singa obuyinza bwa Katonda tebuleetebwa mu bumanyirivu bw’abantu ba Katonda, enteeso n’ebirowoozo ebikyamu bijja kuwamba ebirowoozo, Kristo n’obutuukirivu bwe bijja kulekebwa biveewo mu bumanyirivu bwa bangi, era okukkiriza kwabwe kujja kuba nga tekulimu buyinza wadde obulamu. Abakozi b’Enjiri, 161.
Okweeyoleka kw’amaanyi ga Setaani okw’obaawo nga tekunnabaawo etteeka lya Sande erijja mangu, era nga kukulembera okutuuka ku tteeka eryo, kuyimirira ng’ekifaananyi ky’ekikolwa ekikulu ennyo eky’amaanyi ga Setaani ekinaabaawo ku tteeka lya Sande erijja mangu.
Olw’ekiragiro ekikakaza enteekateeka y’Obupapa nga kyesittaza ku mateeka ga Katonda, eggwanga lyaffe lijja okwawukana ddala n’obutuukirivu. ObuProtestanti bwe bulinyola omukono ne bukwata ku gw’obuyinza bwa Roma, nga bususse enjawukana eziri wakati wa byo; bwe bulituuka ne busomoka ekiwonvu ne bukwatagana ku mikono n’Obw’emizimu; era, wansi w’obuyinza bw’obumu obw’emirundi esatu buno, eggwanga lyaffe bwe lijja kugaana enteeko zonna eziri mu Ssemateeka waalyo ng’egavumenti ya BuProtestanti era eya Repabulika, ne liteekawo enkola ey’okusaasaanya obulimba n’okukyamya abantu eby’Obupapa, awo tunaamanye nti ekiseera kituuse eky’omulimu ogw’ekitalo ogwa Setaani, era nti enkomerero eri kumpi. Obujulizi, Voliyumu 5, omuko 451.
Obuyinza obusindika obuva wansi, era obulaga emirimu mu baakiikirira omusota ab’obugatte bw’ensi yonna ab’omu Amerika, bujja okuddamu okulabikira mu mawanga g’ensi yonna nga etteeka lya Ssande lituuse. N’abuli kati, amawanga g’ensi yonna galaga obulalu obw’eby’omwoyo obumu ku Trump.
Amawanga ag’ebweru galigoberera eky’okulabirako kya Amerika. Newankubadde ye ekulembeddeyo, naye ekizibu kye kimu kijja okutuukako ku bantu baffe mu bitundu byonna eby’ensi yonna. Obujulizi, ekitundu eky’omukaaga, omuko 395.
Kye Abarepulikaana e Amerika bakyogerako ng’obw’eddalu okuva eri Abademokulati mu kuwakyana kwabwe okutali kwa magezi eri Trump, mu mazima kye kulabika okusinga eby’obuntu kw’obuyinza bwa Sitaani, okuli mu kutuukirizibwa kwa Danieri essuula 11, olunyiriri 2. Trump, pulezidenti omukaaga okuva mu kiseera eky’enkomerero mu 1989, yalina ‘okubawuubya’ (okuzuukusa) abalwanirira obugatte bw’ensi yonna ab’enkola ya sosaaliyisiti okwetooloola ensi yonna. Obukyayi obumukwatiddwa bwa kusinga eby’obuntu, era bulagirira okulabika kw’obuyinza bwa Sitaani okunaatera okutuuka mu maanyi agasinga ennyo mu biseera by’etteeka lya Ssande erinaatera okuteekebwawo.
Okulabika kw’amaanyi okuva wansi, ng’okusinziira ku bwe yategeeza Sister White, kubaawo mu kiseera ky’omukago omubi, Isaaya gw’alabula mu ssuula ey’omunaana, era mu kiseera ekyo okuteekebwako akabonero k’abantu ba Katonda kubeerawo.
Siba obujulizi, ssaako akabonero ku tteeka wakati mu abayigirizwa bange. Yesaaya 8:16.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Endabika ez’entiisa ez’obutali bwa bulijjo zijja okubikkulirwa mu ggulu mu bbanga ttono, ng’akabonero k’obuyinza bw’emizimu emibi egikola amagero. Emizimu gy’badayimooni gijja kugenda eri bakabaka b’ensi n’eri ensi yonna, okubanyweza mu bulimba, era gibasindike okwegatta ne Setaani mu kulwana kwe okusembayo okulwanyisa obufuzi bwa ggulu. Mu ngeri zino, abafuzi n’abafugibwa banaalimbibwanga kyenkana. Abantu balijjuuka nga beeyita Kristo yennyini, era nga bawanjagira ekitiibwa n’okusinza ebigwanira Omununulizi w’ensi. Balikola amagero ag’ekitalo ag’okuwonya, era baligamba nti bafunye okubikkulirwa okuva mu ggulu ebikontana n’obujulizi bw’Ebyawandiikibwa.
Ng’ekikolwa ekikomekkereza mu muzannyo omunene ogw’obulimba, Sitaani yennyini ajja kweyitira Kristo. Ekanisa okumala ebbanga ddene ebadde etunuulidde okujja kw’Omulokozi ng’okutuukirizibwa kw’obusuubize bwayo. Kati omulimba omukulu ajja kulabisa ng’a Kristo azze. Mu bitundu eby’enjawulo eby’ensi, Sitaani ajja kweeyoleka mu bantu ng’ekitonde ekigulumivu ekimulimisa nnyo, ng’afaanana n’enyinyonyola ey’Omwana wa Katonda Yokaana gye yawa mu Revelation. Revelation 1:13-15. Ekitiibwa ekimwetoolodde tekifaananyizibwa na kintu kyonna kye maaso g’abantu abafa kyakolaba. Eddoboozi ly’obuwanguzi lisikukira mu bbanga nti: ‘Kristo azze! Kristo azze!’ Abantu bagwa wansi mu kusinza mu maaso ge, ye ng’awanika emikono gye n’abawa omukisa, nga Kristo bwe yawa omukisa abayigirizwa be bwe yali ku nsi. Eddoboozi lye lyekkendeevu era lyerowoozo, naye lijjudde obunyumya. Mu ddoboozi ery’ekisa n’ery’okusaasira ayogeraamu ebimu ku mazima ag’ekisa ag’omu ggulu Omulokozi ge yayogera; awonya endwadde z’abantu, era oluvannyuma, mu ngeri gy’eyitira Kristo, yeegamba nti yakyusa Ssabbiiti n’afuula Ssande, era alagira bonna okutukuza olunaku lwe yawa omukisa. Alangirira nti abo abeyongera okukuuma olunaku olw’omusanvu nga lutukuvu bakolimira erinnya lye nga bagaana okuwulira bamalayika be abatumiiddwa gyebali nga baleese omusana n’amazima. Kino kulimba kwa maanyi nnyo, okumpi n’okuwangula bonna. Ng’Abasamaliya abaali balimbiddwa Simon Magus, ebibiina by’abantu, okuva ku bato okutuuka ku bakulu, bawuliriza eby’obulogo bino, nga bagamba nti: Kino kye ‘Buyinza bwa Katonda obukulu.’ Acts 8:10.
Naye abantu ba Katonda tebalikyamizibwa. Obuyigirize bwa Kristo ono ow’obulimba tebukwatagana n’Ebyawandiikibwa Ebitukuvu. Omukisa gwe gutangazibwa ku basinza ekisolo n’ekifaananyi kyakyo—ekika kennyini Bayibuli kye egamba nti obusungu bwa Katonda obutagattiddwamu buliyikibwa ku bo. Empaka Enkulu, 624, 625.