Banabbi bonna bakkiriziganya, era bonna bawa obujulizi mu bulambulukufu obusinga ku nkomerero y’ensi okusinga ku nnaku ze baabeerangamu. Obujulizi bwabwe busaanidde okukozesebwa mu kiseera eky’obunnabbi eky’okuteekebwako akabonero kw’emitwalo kkumi nnya mu lukumi nnya, kubanga eyo wewatuukirira buli kibonekerwa. Isaaya, mu ssuula ey’omukaaga, mu kibonekerwa yakkirizibwa okutunuulira mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’emitwalo kkumi nnya mu lukumi nnya, gye yalabira ekitiibwa kya Katonda. Tukimanyi nti kyali oluvannyuma lwa September 11, 2001, kubanga yawulira bamalayika mu olunyiriri olw’okusatu nga bategeeza nti mu kiseera ekyo ensi yali ejjudde ekitiibwa kye.

Katonda bwe yali wa kutuma Isaaya n’obubaka eri abantu be, yasooka amukkiriza okulaba mu kwolesebwa mu Kifo Ekitukuvu Ennyo ekiri mu yeekaalu. Amangwago, oluggi n’omutimbagano ogw’omunda ogw’omu yeekaalu byaalabika nga bitwaliddwa waggulu oba nga bibiddwawo, era n’akkirizibwa okutunuulira munda, mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, aw’atakkirizibwa na bigere by’ennabbi okuyingira. N’alaba Yakuwa mu kwolesebwa ng’atudde ku ntebe ey’obwakabaka ey’ewaggulu era egulumiziddwa, ate ekisu ky’ekitiibwa kye ne kijjuza yeekaalu. Okwetooloola entebe waaliwo baserafiimu, ng’abaakuumi ab’etooloola Kabaka Omukulu, era ne bakomyawo ekitangaala ky’ekitiibwa ekyabayetooloola. Bwe baayimbanga ennyimba z’otendereza n’eddoboozi ery’amaanyi ery’okusinza, emisingi gy’enzigi ne ginyegenyeka, ng’ekikankano ky’ensi bwe kiba kisikidde. N’eminnyo egitalyonooneka olw’ekibi, bamalayika bano ne bazzaayo mu bungi okutendereza kwa Katonda. “Mutukuvu, Mutukuvu, Mutukuvu, Mukama ow’eggye,” bwe baakaaba; “ensi yonna ejjudde ekitiibwa kye.” [Laba Isaaya 6:1-8.]

Baserafi abali okwetooloola entebe ey’obwakabaka bajjudde entisa ey’ekitiibwa nga bwe balaba ekitiibwa kya Katonda, okutuusa ne batatunuulira bo bennyini n’akaseera katono nga beewoomereza. Okutendereza kwabwe kuli eri Mukama ow’eggye. Bwe batunuulira eby’omu maaso, nga ensi yonna ejja kujjula ekitiibwa kye, oluyimba olw’obuwanguzi luyingirizibwa okuva eri omu okutuuka ku munne mu kuyimba okuzirizika nti, ‘Omutukuvu, Omutukuvu, Omutukuvu, ye Mukama ow’eggye.’ Bakkuse ddala okumugulumiza Katonda; nga babeera mu maaso ge, nga basiimiddwa naye, tebeeyagalira kyonna kirala. Mu okutwala obufaananyi bwe, mu okukola by’abalagira, mu kumusinza, okwegomba kwabwe okusinga obukulu kutuukirizibwa. Abakozi b’Enjiri, 21.

Ng’ate nga bwe kyali eri Isaaya, nnabbi Ezekyeri era yakkirizibwa okulaba mu Kifo Ekitukuvu Ennyo. Ekyolesebwa kya Ezekyeri kyatandika mu ssuula emu, olunyiriri olusooka.

Awo ne kiba nti mu mwaka ogw’amakumi asatu, mu mwezi ogw’okuna, ku lunaku olw’okutaano olw’omwezi, nga nnali wamu n’abo abaatwalibwa mu buwaŋgwa ku lubalama lw’omugga Chebar, eggulu ne liggulwawo, ne ndaba ebyolesebwa bya Katonda. Ezekiel 1:1.

Ekirabirizo kye kigenda mu maaso mu masuula, era mu ssuula munaana ne mwenda we kirabirizo kye kimu kyeyongera, nga kiraga okuteekebwako akabonero kw'emitwalo kkumi na nnya n'enkumi nnya. Tukimanyi kino olw'obujulizi bwe obwegendereza.

Awo mu mwaka ogw’omukaaga, mu mwezi ogw’omukaaga, ku lunaku olw’okutaano olw’omwezi, bwe nnali ntudde mu nnyumba yange, n’abakadde ba Yuda batudde mu maaso gange, omukono gwa Mukama Katonda ne guwa ku nze eyo. Awo ne ndaba; laba, ng’ekifaananyi ng’okulabika kw’omuliro: okuva ku mbiriizi ze okutuukira wansi, omuliro; era okuva ku mbiriizi ze okutuukira waggulu, ng’okulabika kw’ekitangaala, ng’obulabike bwa kasambaganyi. N’agolola ekifaananyi ky’omukono, n’ankwata ku kaliba ak’omutwe gwange; omwoyo n’anyimusa wakati w’ensi n’eggulu, n’antwala mu byolesebwa bya Katonda e Yerusaalemi, ku luggi lw’awayingirirwa ow’omunda olulaba Obukiikakkono; awali entebe y’ekifaananyi eky’obuggya, ekireetera obuggya. Era, laba, ekitiibwa kya Katonda wa Isirayiri kyali eyo, nga bwe kyali mu kyolesebwa kye nnalaba mu ttale. Ezekiel 8:1-4.

Ekyolesebwa eky’emitwe egy’omunaana n’eg’omwenda ekiraga ebibiina bibiri ebikula mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000, kyali ng’ekyolesebwa Ezeekyeri kye yalaba mu ttale. Ekyolesebwa kye yalaba mu ttale kisangibwa mu mutwe ogw’okusatu.

Awo omukono gwa Mukama ne gubeera ku nze eyo; n’aŋŋamba nti, Imuka, ogende mu lusenyi, era ndyogera naawe eyo. Awo ne nnyimuka, ne ngenda mu lusenyi; era, laba, ekitiibwa kya Mukama nga kiyimiridde eyo, ng’ekitiibwa kye nnalaba ku mabbali g’omugga Kebari; ne ngwa amaaso wansi. Ezekyeri 3:22, 23.

Okulaba kwa Ezekiel ku "ttale," kwali nga "ekitiibwa kye" Ezekiel "yalaba ku mabbali g'omugga ogwa Chebar," era ekyo kyali ekyolesebwa ekiri mu ssuula emu, olunyiriri olusooka. Ekyolesebwa eky'okuteekebwako akabonero mu ssuula mwenda, n'ekyolesebwa ekya "ttale," byali byeyongerako ku kyolesebwa ky'omugga ogwa Chebar. Kyaali ekyolesebwa eky'ekitiibwa kya Katonda mu Ekifo Ekitukuvu Ennyo, mu kiseera ky'okuteekebwako akabonero aba 144,000, nga bwe kyali ne kyolesebwa kya Isaiah. Ekyolesebwa kya Isaiah kyali kirambulula omulimu gwa Katonda ogw'okuyimusawo abatume mu kiseera ky'okuteekebwako akabonero, era mu ssuula bbiri n'essaatu, Ezekiel alambulula omulimu ogwo mu bujjuvu obusinga ogwa Isaiah, kubanga alaga omubaka agenda okutwala obubaka eri Laodicean Adventism, era okusobola okutegeera obubaka bw'anaatwala eri abantu abajeemu abayisibwako, Ezekiel alagirirwa okulya akatabo akatono akaali mu mukono gw'omalayika bwe yakka ku Septemba 11, 2001.

Era n'angamba nti, Mwana w'omuntu, lyanga ky'osanga; lyanga omuzingo guno, olyoke ogende oyogere eri ennyumba ya Isirayiri. Ne mbikkula akamwa kange, n'andeezesa omuzingo ogwo ne ngulya. Era n'angamba nti, Mwana w'omuntu, ddisa olubuto lwo, ojjuze eby'omu lubuto lwo n'omuzingo guno gwe nkkuwa. Awo ne ngulya; ne gubeera mu kamwa kange ng'enjuki olw'obutamiivu. Era n'angamba nti, Mwana w'omuntu, genda, ogende eri ennyumba ya Isirayiri, obayogere ebigambo byange. Kubanga tewasindikibwa eri bantu ab'olulimi olugwira n'olulimi oluzibu, wabula eri ennyumba ya Isirayiri; si eri abantu bangi ab'olulimi olugwira n'olulimi oluzibu, ab'ebigambo byabwe tosobola kubitegeera. Mazima, singa nkusindika eri bo, bandikuwulirizza. Naye ennyumba ya Isirayiri tebagenda kuwuliriza ggwe; kubanga tebawuliriza nange: kubanga ennyumba yonna ya Isirayiri ab'amaaso amagumu era emitima emikakanyavu. Laba, nkazizza amaaso go okuliisana n'amaaso gaabwe, era nkazizza ekisogo kyo okuliisana n'ebisogo byabwe. Nga ejjinja erikakamu nnyo okusinga ejjinja ery'okukuba omuliro nnakazizza ekisogo kyo: tobatya, so tewekangabwa olw'endebeza yaabwe, newankubadde bali ennyumba eyajeema. Ezekiel 3:1-9.

Omunnaggwanga mu Bayibuli ye mugenyi, era omugenyi ayogera olulimi olugwira. Ezekyeri yatumibwa eri ennyumba ya Isirayiri ey’omu mulembe guno, eyo mu kiseera ky’okutekwako akabonero ye Ekkanisa ya Abadiventisti ab’Olunaku olw’Olwomukaaga eya Lawodikiya, nga eyitibwako. Obubaka mu kiseera eky’okutekwako akabonero k’ebitwalo kkumi na bina n’enkumi nnya bubeera bwa Ekkanisa ya Katonda, esookedwa okusalirwa omusango, era oluvannyuma, ku tteeka lya Ssande erijja mangu, eddoboozi ery’okubiri ery’Okubikkulirwa omutundu ogwa kkumi n’omunaana liyita ekisibo kya Katonda eky’Abannaggwanga okuva mu Babulooni. Isaaya, mu kitundu eky’omukaaga, bw’akiikirira abo abakkiriza okuyitibwa okutumibwa eri ennyumba eyajeemera n’obubaka bwa Lawodikiya, ategeezebwa mu maaso nti bali bantu, bwe balaba, tebakitegeera; era bwe bawulira, tebategeera. Isaaya yawandiika ekintu ekyo kennyini Yesu gye yaggya mu Isaaya, ekitundu eky’omukaaga, bwe yakiteekera ku Bayudaaya abayomba-yomba abaali bayitibwako mu byafaayo bya Kristo.

Mu mutwe ogw’ekkumi n’ebiri, Ezeekyeri naye akozesa ebigambo bimu ddala, bityo n’ateeka mu butereevu omutwe ogw’ekkumi n’ebiri mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero ky’abantu 144,000.

Era ekigambo kya Mukama ne kijja gye ndi, nga kigamba nti, Omwana w’omuntu, obeera wakati mu nnyumba eyejeemera, balina amaaso okulaba naye tebalaba; balina amatwi okuwulira naye tebawulira; kubanga ennyumba eyejeemera. Ezekyeri 12:1, 2.

Ezekyeri essuula ekkumi n’ebiri, eraga ekiseera eky’okusiigibwa akabonero kw’abantu emitwalo kkumi n’ena n’enkumi nnya, era mu kukikola ayogerera ddala ku bubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma obw’obulimba obuwaibwa abanywa mwenge ab’e Efulayimu abafuga abantu ba Yerusaalemi, abanywa mwenge abatayinza kusoma ekitabo ekissiddwaako akabonero. Obubaka bwabwe obw’enkuba ey’oluvannyuma obw’obulimba bwesigamiziddwa ku kuteeka ebyolesebwa eby’obunnabbi eby’Ekigambo kya Katonda wala nnyo mu biseera eby’omumaaso.

Mu nnyiriri ssatu okutuuka ku kkumi n’ettaano, Ezeekyeri alagirwa okulaga abantu ba Katonda nga bayingira mu buwaŋwa e Babulooni. Obuwaŋwa e Babulooni buyimirira etteeka lya Sande erijja mu bwangu; ate mu nnyiriri kkumi na mukaaga okutuuka ku amakumi abiri, alambulula enjala eyambatana n’okuzikirizibwa kw’ebibuga okutandika mu ssaawa y’ekikankano ekinene eky’ensi, ekyo kye kimu n’etteeka lya Sande erijja mu bwangu. Ebiganyulo by’obulamu bw’omu byalo mu kiseera ekyo eky’ekizibu biragiddwa eyo, ate mu nnyiriri amakumi abiri mu emu okutuuka ku amakumi abiri mu munaana, tulina ekitundu ekyakkirizibwa ng’amazima ag’omu kiseera mu byafaayo by’Abamiller. Ekitundu ekyo kyawandiikibwa mu bigambo byakyo ddala mu kitabo The Great Controversy mu kunnyonnyola ebyafaayo by’Abamiller.

Era ekigambo kya Mukama ne kinzijira, nti, Mwana w’omuntu, olugero luli ki lwe mulina mu nsi ya Isirayiri, nga mugamba nti, Ennaku zongeddwayo, era buli kyolesebwa kiremwa? Noolwekyo obagambe nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; ndirikumalawo olugero luno, era tebalukozesangayo ng’olugero mu Isirayiri; naye obagambe nti, Ennaku ziri kumpi, era okutuukirira kwa buli kyolesebwa. Kubanga tewalibaawo nate kyolesebwa kya bwereere wadde bulaguzi obw’okusenda mu nnyumba ya Isirayiri. Kubanga nze ndi Mukama: ndyogera, era ekigambo kye ndyogera kirituukirira; tekirirongedwako nate: kubanga mu nnaku zammwe, mmwe ennyumba enjeemu, ndyogera ekigambo, era ndikituukiriza, bw’ayogera Mukama Katonda. Era nate ekigambo kya Mukama ne kinzijira, nti, Mwana w’omuntu, laba, abo ab’ennyumba ya Isirayiri bagamba nti, Ekyolesebwa ky’alaba kya nnaku nnyingi ez’omu maaso, era abuulira eby’ebiro ebiri wala. Noolwekyo obagambe nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; tewali kigambo kyange kirongedwawo nate, naye ekigambo kye njogedde kinaakolebwa, bw’ayogera Mukama Katonda. Ezekyeri 12:21-28.

Obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero obuwaebwa mu kiseera eky’okuteekako akabonero ku 144,000 bugamba nti, “ennaku ziyongeddwayo, era buli kyolesebwa kifuuse bwereere.” Wadde ate, abo ababaka abakiikirirwa Musa, Eriya, Ezeekyeri, Isaaya ne Yokaana, tebaalemera mu kulagula kwabwe ku July 18, 2020? Mu kiseera ekyo obubaka bw’Abadiventisiti ba Lawodikiya buba nti, “ekyolesebwa ky’alaba kya nnaku nyingi ezijja, era abuulira eby’ebiseera ebiri ewala.” Mu mboozi eyo y’ebyafaayo si kyokka buli kyolesebwa kijja kutuukirira, naye omubaka aligamba ennyumba eyabula eya Isirayiri ey’omulembe guno nti, “Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda, ndimalawo olugero olw’obulimba olw’Abadiventisiti ba Lawodikiya.” Obagambe nti, “ennaku ziri kumpi, era ekituukirizibwa ky’ekyolesebwa kyonna.” “Tewaliba nate kigambo kyange kijja kwongerwawo, naye ekigambo kye njogedde kijja kukolebwa,” bw’ayogera Mukama Katonda.

Obubaka obwa Lawodikiya busaba nti obubaka buno bulambulule nti ennaku ziri kumpi, ennaku ez'okutuukirizibwa kwa buli kyolesebwa; era ezo ze nnaku ez'okuteekebwako akabonero kw'abo emitwalo kkumi n'ena mu nkumi nnya. Ekikulu ekitayigibwa mu bigambo bino kye kino: Katonda agamba butereevu nti mu "nnaku" ezo, eziraga ekiseera eky'okuteekebwako akabonero, ajjakuzisaawo eby'Abadiventisi ba Lawodikiya: "ekyolesebwa kyabwe eky'obwereere," "obulaguzi bwabwe obunyesanja," n'"olugero lwabwe olw'obulimba." Katonda azisaawo obubaka bwabwe obw'enkuba ey'oluvannyuma obw'obulimba nga tekunnaba kutuuka etteeka lya Sande erijja mu bwangu, kubanga abuzisaawo mu nnaku z'azo ze ayogerako. Abuzisaawo, ng'akakasa obubaka obw'amazima bw'enkuba ey'oluvannyuma era ng'ayimusa abo abalondeddwa okuyimirira ng'ebbendera ku mbeera y'etteeka lya Sande erijja mu bwangu. Abo abalondeddwa bateekebwako akabonero nga tekunnaba kubeerawo "ekikankano ky'ensi".

Enkola endala gy’aleetera olugero olw’obusa olw’obubaka bw’envuba ey’oluvannyuma ey’obulimba okukoma, ye okujja kw’ebibonerezo bya Katonda ebitasuubirwa era ebyeyongera okuba bikambwe, ebijja nga kyewuunyo ekinene eri abaana b’ekizikiza, naye nga bibadde ekitundu ky’obubaka bennyini abaana b’omusana baabadde bategeeza nti bijja. Ebyafaayo mwe tutandika okuyingira kati biri kumpi okusisinkana ebibonerezo bya Katonda. Ebibonerezo ebyo byalagirwa emirundi emingi mu Kigambo kya Katonda, era ekiseera ky’okuteekebwako akabonero, ekyatandika nga Sebuttemba 11, 2001, ye we ebyolesebwa byonna, okuli n’ebyolesebwa eby’ebibonerezo bya Katonda, biteekwa okutuukirira, kubanga Ekigambo kye tekivaamu.

Mu makala gaffe agasooka twalaga nti essuula ssatu ezisooka mu kitabo kya Ddaaniyeri ziyimirira obubaka bw’Abamalayika abasatu obuli mu Kubikkulirwa essuula kkumi n’ena. Essuula ey’okubiri ye bubaka bwa Malaika ow’okubiri, era n’olwekyo kye ekyokulabirako eky’ekigezo eky’okubiri mu kiseera ky’okumakibwako akabonero. Ekigezo eky’olubereberye kyali essuula esooka, era kyali ekigezo ky’emmere—oba omuntu alondako emmere ey’eggulu oba emmere ya Babulooni. Essuula ey’okubiri, yakiikirirwa amazima agakwekeddwa mu lokeero lya Nebukadduneeza ery’ekifaananyi ky’ebisolo, ebisolo ebyo nga bye bwakabaka.

Omutwe ogw’okubiri ogwa Danyeri guyimirira kugezesebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu kiseera ky’okutekebwako akabonero kw’abantu 144,000, era gulimu okutegeera okutwekeddwamu kubanga Nebukadduneeza teyayinza kujjukira ekirooto. Guyimirira amazima agatwekeddwamu agaggulwawo mu byafaayo by’abantu 144,000, era n’amazima agatwekeddwamu agakwata ku bwakabaka bw’obunnabbi bwa Bayibuli ebyolekedwamu mu kifaananyi. Gwaliyimirira kugezesebwa kw’obulamu oba okufa eri Danyeri n’abasajja basatu abeesigwa, era n’eri ab’amagezi b’Abakaludaaya abaalya ku mmere ya Babulooni.

Ellen White yalagibwako nti ekifaananyi ky’ekisolo kijja kutondebwa “nga tekunnaggalibwa ekiseera ky’okugezesa, kubanga kye kukemebwa okunene eri abantu ba Katonda, mwe enkomerero y’obutaggwaawo ey’obulamu bwabwe eneekalambikibwa.” Ekirooto ekyali ekyama ekya Nebukadduneeza kiyimirira okukemebwa okwo. Amazima agabadde mu kyama ag’ekifaananyi, agabikkuliddwa mu nnaku zino, mu kiseera we okutukirizibwa kw’okulabula kwonna tekukyongerwamu budde, kye kimu nti Yesu, nga Alfa ne Omega, yalaga mu byogerwako ebyasooka n’ebisembayo ku bwakabaka mu buwandiike bw’obunnabbi bwa Baibuli nti ekisolo eky’omunaana kiva mu musanvu.

Ekisolo eky’omunaana mu Okubikkulirwa essuula eyekkumi n’omusanvu, ekya mu musanvu, kye buyinza bwa Paapa obuddiziddwa ku ntebe y’obufuzi ey’ensi, era ekyama ekiwanvu ekyali kikumiddwa ekyambulukuka kye nti, nga Amerika efuula ekifaananyi ky’ekisolo mu ggwanga lino, nayo ejja kuyimirira embeera ey’omunaana, nga ya mu musanvu. Omukulembeze w’eggwanga ow’omukaaga okuva mu kiseera ky’enkomerero mu 1989, ali omukulembeze omugagga eyazuukusa obwakabaka bwonna bw’eddagogi, yafuna ekiwundu ekitta eky’ebyobufuzi mu 2020 mu mikono gy’aba “progressive,” “woke,” ne “liberal globalists,” nga eryembe erya Republican lyattibwa mu nguudo mu mikono gy’ekisolo eky’obutakkiriza mu Katonda eky’Okubikkulirwa essuula eya kkumi n’emu.

Mu kiseera kye kimu entambuza ya malaika ow’okusatu yafuna ekiwundu ekitta nga 18 Jjulayi 2020, mu mikono gy’ensolo entakkiriza Katonda ey’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu. Entambuza eyo yali ya Abadiventisti b’Olw’omusanvu ab’e Laodikiya, era mu 2023, entambuza eyo yazuukizibwa ng’entambuza ya malaika ow’okusatu ey’e Filadelifiya. Amayembe abiri gaattibwa mu 2020, era amayembe abiri gayimirira oluvannyuma lw’ennaku ssatu n’ekitundu ez’akabonero. Okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo eky’eby’obufuzi kugatta Kkanisa ne Gavumenti mu United States, era ensolo gye bakolera ekifaananyi mu nnaku ez’enkomerero ye nsolo ey’omunaana, era eyava mu abo musanvu. Bwe kitondebwa ekifaananyi ky’ensolo mu United States kijja kuba n’ekikula ekyo kyennyini eky’obunnabbi eky’ensolo ey’omunaana eya Loooma.

Bwe kinaaba nga okukemebwa kw'ekifaananyi ky'ekisolo kutuukiridde ku nnyanga ey'obuProtestanti obw'amazima, abo abategeera amazima ag'obunnabbi agakwata ku kutondebwa kw'ekifaananyi ky'ekisolo mu nnyanga zombi z'ensolo eva mu nsi, banaateekebwako akabonero emirembe gyonna mu kifaananyi kya Kristo. Abo abawala abasirusiru abakkirizza ekyolesebwa ekitaliiko mugaso era eky'okusendasenda banaabeera batondezza ekifaananyi ky'ekisolo emirembe gyonna.

Kino kye nnabbi Ezekyeri kye yalaba, bwe mu maaso ge nga yeewuunya ne walabika obubonero obwalaga Amaanyi agafuga waggulu w’ebikolwa by’abafuzi b’ensi. Ebiziga ebisalasaganamu byatambulizibwa ebiramu bina. Waggulu nnyo ku bino byonna ‘waaliwo ekifaananyi kya nnamulondo, nga kyerabika nga saafayiri; era waggulu ku kifaananyi kya nnamulondo waaliwo ekifaananyi ng’eky’omuntu, ng’atuddeko.’ Ezekyeri 1:26, RSV.

Ebiguule, nga byali bikalubirivu nnyo okutuusa nti bwe byalabisibwa olubereberye byalabika ng’ebiri mu butabanguko, byatambulanga mu bwegatte obutuukiridde. Ebiramu eby’eggulu byali bitambuza ebiguule ebyo. Enkola enkalubirivu y’ebintu ebibaawo mu by’abantu eri wansi w’obufuzi bwa Katonda. Mu ntalo n’ekivuyo ky’amawanga, Oyo atuula ku Bakerubi akyaluŋŋamya eby’ensi eno. Buli ggwanga ne buli muntu omu ku omu, Katonda abawadde ekifo mu nteekateeka ye ennene. Leero abantu n’amawanga, mu kusalawo kwabwe bo bennyini, be balondawo eby’ojja okubatuukako; era Katonda abifuga byonna ng’abikulembera okutuukiriza ebigendererwa bye.

Obubaka bw’obunnabbi bwe Oyo Omukulu ‘Nze Ndi’ yatuwa mu Kigambo kye bututegeeza gye tuli mu kutambulira kw’emirembe. Byonna bye obunnabbi bwalagula okutuusa ku kiseera kino biwandiikiddwa ku mpapula z’ebyafaayo, era byonna ebyakasigadde okujja bijja kutuukirizibwa mu nteekateeka yaabyo.

Obubonero bw’ebiseera bulaga nti tuyimiridde ku mulyango gw’ebintu ebikulu era ebikakanyavu. Byonna mu nsi yaffe bitabanguse. Omulokozi yalagula ebintu ebinaasooka okujja kwe: ‘Munaawulira entalo n’ebikambagamba eby’entalo... Eggwanga lirwanelanga eggwanga, n’obwakabaka ku bwakabaka: era walibaawo njala, n’endwadde ez’akabi, n’okunyikinyika kw’ettaka mu bifo eby’enjawulo.’ Matayo 24:6, 7. Abafuga n’abakungu mu by’obufuzi bamanyi nti waliwo ekintu ekikulu ennyo era eky’okusalawo kigenda kubeerawo—nti ensi eri ku nsalo y’obuzibu obusukkiridde obunene.

Baibuli, era Baibuli yokka, ewa endabika entuufu ku bintu ebigenda okutuuka, ebyo ebyali bitandise dda okusuula ekisiikirize kyabyo mu maaso; eddoboozi ly’okusembera kwabyo likankanya ensi, era emitima gy’abantu gibagwamu olw’entiisa. ‘Laba, Mukama anazikiriza ensi era agireke matongo, era alikyusa buso bwayo n’asaasaanya abagirimu.’ ‘Kubanga basobye ku mateeka, bamenyamenye ebiragiro, bamenye endagaano ey’olubeerera. Ky’ensonga omuvumo gulya ensi, n’abagirimu babonaabona olw’omusango gwabwe.’ Isaaya 24:1, 5, 6, RSV.

'Kitalo! kubanga olunaku olwo lunene nnyo, nga tewali lufaanana nalwo: era kye ddala ekiseera eky'okubonaabona kwa Yakobo; naye alivuddemu.' Yeremiya 30:7.

'Kubanga omufuudde Mukama, gwe obuddukiro bwange, era Oyo Ali Waggulu Ennyo, aw'obeeramu; tewali kibi kirikutuukako, wadde endwadde yonna ejja okusembera aw'obeeramu.' Zabbuli 91:9, 10.

"Katonda tajja kuleka ekkanisa ye mu kiseera ky'obulabe bwayo obusinga obunene. Asuubizza okununulibwa. Bonna abali wansi w'enjuba bajja okussaamu ekitiibwa emisingi gy'obwakabaka bwe." Historical Sketches 277-279.

“okukwataganamu okuzibu kw’ebintu eby’abantu” kye kyakiikirizibwa emipiira egyekwataganamu mu ky’olesebwa kya Ezeekyeri eky’Ekifo Ekitukuvu Ennyo, mu kiseera ky’okutekebwaako akabonero. Ebyo ebintu biri wansi w’okulamulirwa kwa Katonda, kubanga ebyo bye bituukiriza ebyolesebwa byonna eby’Ekigambo kya Katonda, ebifuna enkomerero n’obutuukirivu bwabyo mu kiseera ky’okutekebwaako akabonero. Waliwo “eddoboozi” erirambulula “obuzibu obw’amaanyi ennyo obw’ekitalo” obwo “ensi eri kumpi ddala okukituukako.” Eddoboozi eryo lireeta “ensi okukankana, n’emitima gy’abantu okugwaamu amaanyi olw’entiisa.” Okukankana kw’ensi, n’okuleetera emitima gy’abantu okugwaamu amaanyi olw’entiisa, byombi bifananyi by’eddoboozi lya ekkondeere ery’omusanvu era ery’enkomerero, eryo lye ennaku ey’okusatu.

Okusunguwazibwa kw’amawanga olw’Isilamu olw’ennaku ez’okusatu, kufaanana ng’omukazi ali mu bulumi bw’okuzaala, era kulaga ekizibu ekigenda kyeyongera ne kisajjuka. Ekizibu ekyo ekisajjuka kyatandikira nga September 11, 2001; era nga October 7, 2023, obulumi obuddako obw’okuzaala obukambwe ennyo bwatuuka, era kubanga Ekigambo kya Katonda tekilema, obulumi obuddako bw’okuzaala bugenda okujja mangu nnyo, era bujja kuba bwonoona n’okuzikiriza okusinga. Okyabeera mu kibuga?

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Eri nnabbi, ekiziga mu kiziga, n’endabika y’ebitonde ebiramu ebikwataganyiziddwa nabyo, byonna byalabika nga byekulungirivu nnyo era nga ebitasoboka kunnyonnyolwa. Naye omukono gw’Amagezi agataliko nsalo gulabikira wakati mu biziga, era obutegekebwa obutuukirivu bwe buva mu mulimu gwaagwo. Buli kiziga, ekiddukanyizibwa omukono gwa Katonda, kikoleragana mu kukwatagana okutereera ddala n’ebiziga ebirala byonna. Nnalagiddwa nti abantu abakozesebwa mu mulimu guno bayinza okunoonya amaanyi agasinga ennyo era ne bagezaako okuddukanya omulimu bo bennyini. Bamulekera ku bbali nnyo Mukama Katonda, Omukozi Omukulu, mu ngeri zaabwe n’enteekateeka zaabwe, era ne batamwesiga mu buli kimu ekikwata ku kugenda mu maaso kw’omulimu. Tewali asaanidde na kaseera katono kulowooza nti asobola okuddukanya ebikwata ku ‘Nze Ndi’ Omukulu. Katonda, mu kuteekateeka kwe, ateekateeka ekkubo, omulimu okolebwe n’abakozi b’abantu. Noolwekyo buli muntu ayimirire ku kifo kye eky’obuvunaanyizibwa, akole omugabo gwe mu kiseera kino era amanye nti Katonda ye muyigiriza we. Obujulizi, voliyumu 9, 259.