Ekiseera eky’okuteekebwako akabonero ky’abantu 144,000 okuva nga Septemba 11, 2001 okutuuka ku tteeka lya Sande eririna okujja mu bwangu mu United States kye kiseera ky’obunnabbi mwe ebyolesebwa byonna eby’Ekigambo kya Katonda bituukirizibwa mu nnaku ez’enkomerero.
Kale obagambe nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda: Ndirikomya olugero luno, era tebalikyongera kulukozesa ng’olugero mu Isirayiri; naye obagambe nti, Ennaku ziri kumpi, n’okutuukirira kwa buli ekyolesebwa. Ezekyeri 12:23.
Mu linyiriri eryo, Malayika ow’okusatu addamu okutuuka, era mu ngeri eyo liyimiririddwa ng’okujja kwa Malayika ow’okusatu nga 22 Okitobba 1844 okutuuka ku bujeemu bwa 1863. Obujeemu bwa 1863 bw’eyimiririddwa obujeemu obwasooka bwa Isirayiri ey’edda e Kadesi, era olw’ekyo buyimiririrwa ebyafaayo byonna okuva mu kuwunguka Ennyanja Emyufu okutuuka ku bujeemu obwasooka e Kadesi. Obujeemu obwasooka e Kadesi bwafaananyiza obujeemu obw’okubiri e Kadesi, era bw’otyo olunyiriri okuva ku kufa kwa Alooni okutuuka ku bujeemu obw’okubiri e Kadesi luddibwamu mu linyiriri ly’okuteekako akabonero.
Kiddwamu mu byafaayo by’Abamilleraiti, okuva mu mwaka gwa 1840 okutuuka mu 1844, ekiseera ekyo ekyafaananyizibwa okuva ku kubatizibwa kwa Kristo okutuuka ku musaalaba, era nga kyakiikirira ebyafaayo ebyava ku musaalaba okutuuka ku kukubira Isitefano amayinja. Ku nnyiriri ku nnyiriri, buli omu ku bannabbi ab’edda yayogerako ennyo ku kiseera kino okusinga ennaku ze baabeeramu.
Buli omu ku bannabbi ab’edda yayogera si nnyo ku biro byabwe wabula ku bya ffe, ne kityo obunnabbi bwabwe bukyali mu maanyi eri ffe. ‘Kale ebintu bino byonna byabagwako nga birabirako; era byawandiikibwa okutulabula ffe, abatuuseeko enkomerero z’ensi.’ 1 Abakkolinso 10:11. ‘Si ku bbo bennyini, naye ku ffe be baweerezanga ebyo, ebibategeezeddwa kaakano abo abaababuulidde Enjiri, nga bakikolera mu Mwoyo Omutukuvu eyakkiddwa okuva mu ggulu; ebyo bamalayika beegomba okwekenneenya.’ 1 Peetero 1:12. . . .
Bayibuli yakuŋŋaanyizza era n’egatta wamu obugagga bwayo olw’abantu b’emulembe guno ogw’enkomerero. Ebintu byonna ebikulu n’ebikolwa eby’ekitiibwa eby’ebyafaayo by’Endagaano Enkadde bibadde era biri okuddamu mu kkanisa mu nnaku zino ez’enkomerero. Selected Messages, book 3, 338, 339.
“Ekika eky’enkomerero” kye “ekika ekirondeddwa” kya Peetero, ekyo kye 144,000, era balondebwa okuva nga 11 Seputemba 2001 okutuuka ku tteeka lya Sande erijja mu bwangu, eyo ne bayimusibwa ng’ebbendera. “Byonna,” si bimu, wabula “byonna ebintu ebinene n’ebikolwa eby’ekitiibwa” eby’Ekigambo kya Katonda, “biddamu” mu “kika eky’enkomerero” kya “ekkanisa” ey’ “ennaku ez’enkomerero.” Mu olunyiriri lw’okuteekebwako akabonero, ebitabo byonna bya Bayibuli bisisinkana ne bimalira awo.
Mu Kitabo ky’Okubikkulirwa ebitabo byonna eby’Baibuli bisisinkira wamu era bimalirizibwa awo. Wano we wali okujjuzibwa kw’ekitabo kya Danyeri. Kimu kya obunnabbi; ekirala kya okubikkulirwa. Ekitabo ekyasiimibwa si Kitabo ky’Okubikkulirwa, wabula ekitundu eky’obunnabbi bwa Danyeri ekikwata ku nnaku ez’enkomerero. Malayika n’alagira nti, ‘Naye ggwe, ai Danyeri, komya ebigambo bino, osiime ekitabo, okutuusa ku biro eby’enkomerero.’ Danyeri 12:4. Ebikolwa by’Abatume, 585.
"Ekitundu ky’obunnabbi bwa Danyeri ekikwata ku nnaku ez’enkomerero," ekyabikkulibwa, bye ebyolesebwa bye yategeezebwa Danyeri okumpi n’emigga ebiri eminene egy’e Shinar, Ulai ne Hiddekel. Ebyo ebyolesebwa bikwata ku Danyeri essuula 8, ebyawandiikibwa 13 ne 14, ne Danyeri essuula 11, ebyawandiikibwa 40 okutuuka ku 45. Ekiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 kye kyafaayo mwe Kristo, ng’a Kabona Asinga Obukulu ow’eggulu, ateekako akabonero emirembe gyonna ku balondedwa b’ekika eky’enkomerero, okubayingiza mu mukago ogugatta eby’Obwa-Katonda n’obw’obuntu. Ekyawandiikibwa ekya 40 eky’omu Danyeri essuula 11, kiraga enkolagana y’omusota, ensolo n’nnabbi ow’obulimba, abegasse kaakano okuleeta ensi e Amegiidoni, nga bwe kiragirwa mu byafaayo by’ennyanga y’Oburepubulika ku nsolo ey’ensi efuga ng’obwakabaka obw’omukaaga mu nnabula ya Baibuli mu mulembe ogw’ekyawandiikibwa ekyo ekya 40. Era ekyawandiikibwa ekyo ekya 40 kiraga okuyawulibwa kw’ab’amagezi n’abasirusiru okw’etegeeza ebyafaayo by’ennyanga y’Obupurotesitanti mu mulembe gumu, okutandikira mu 1798 okutuuka ku tteeka lya Ssande eririjja mu bwangu.
Ebitabo byonna eby’omu Baibuli "bisisinkana ne bimalira" mu kitabo ky’Okubikkulirwa, era bwe bisisinkana, ekitabo ky’Okubikkulirwa "kituukiriza" ekitabo kya Danyeri, era ekigambo "kituukiriza" kitegeeza okuleta mu butuukirivu. Mu kiseera eky’okutekebwako akabonero kw’abantu 144,000, nga bwe kulagiddwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa, obunnabbi bwa Danyeri obwabikkululwa mu nnaku ez’enkomerero buleetebwa mu butuukirivu, bwe buggattibwa wamu olunyiriri ku lunyiriri, ku lunyiriri lw’ebyafaayo oluyimiriziddwa mu ssuula kkumi n’omunaana ey’Okubikkulirwa, eritandika n’eddoboozi mu nnyiriri emu okutuuka ku ssatu, era ne rimala n’eddoboozi ery’okubiri mu nnyiriri ey’ena.
Okutuukirira kw’okubonekerwa okw’obunnabbi okuyimiririrwa Omugga Hiddekel mu kitabo kya Danyeri, kuyimirira okutuukirira kw’okubonekerwa okw’ebweru okw’abalabe b’abantu ba Katonda abakandaagiriza wansi ekifo ekitukuvu n’eggye. Okutuukirira kw’okubonekerwa okw’obunnabbi okuyimiririrwa Omugga Ulai mu kitabo kya Danyeri, kuyimirira okutuukirira kw’okubonekerwa okw’omunda okw’okulabikira kwa Kristo mu bantu be ng’atuukiriza okusuubiza kw’endagaano okw’okwegatta obwakatonda n’obuntu mu kika eky’enkomerero ekyalondebwa.
Ebyafaayo eby’okuteekebwako akasamba ebisimbiddwa ku nteefu eya Ripabulika ey’ensolo ey’ensi, bitandika nga ensolo ey’ensi eyisa etteeka erya “Patriot Act” mu 2001, era ne biggwira ku kwogera okwalagirwa mu “Alien and Sedition Acts” ez’omwaka gwa 1798, ezo mu Kubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’asatu eziragibwa ng’ensolo ey’ensi eyogera ng’eddiragoni. “Alien and Sedition Acts” eza 1798 zikiraga enkomerero y’olunyiriri olwatandika n’okulangirirwa kwa “Declaration of Independence” mu 1776. Mu wakati w’ekiseera ekyo ky’ebyafaayo eby’obunnabbi, ensolo ey’ensi yateeka Ssemateeka mu nkola mu 1789.
Enjogera eya 1776 ekwatagana n’enjogera eya Patriot Act, era amateeka ga Alien and Sedition gakiikirira etteeka lya Sande erijja amangu mu United States. Mu makkati g’ebyafaayo ebyo wateekwa okubaawo enjogera endala ekwatagana ne 1789. Eddoboozi eryasooka erya Kubikkulirwa essuula 18, ennyiriri 1 okutuuka ku 3, limanyikiddwa bulambuli nti lyafika nga ebizimbe ebinene eby’e New York City byagwibwawo. Eddoboozi ery’okubiri ery’olunyiriri olwa nnya, n’eryo limanyikiddwa bulambuli ng’etteeka lya Sande erijja amangu. Amaloboozi ago gombi ga Katonda, kubanga ge gombi eddoboozi ly’omulayika agenda kumansiriza ensi n’ekitiibwa kye, gwe Ssista White amulambulula ng’omulayika asooka owa Kubikkulirwa essuula 14. Yesu ye yali mulayika asooka, era bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agiraga mu ntandikwa yaakyo; kale era ye mulayika ow’okusatu, omulayika amansiriza ensi n’ekitiibwa kye.
Omulayika asooka era alagibwa mu Okubikkulirwa essuula 10 ng’akka wansi nga 11 Agusito 1840, bityo ng’afaananyiriza okukkira kw’omulayika nga 11 Sebuttemba 2001. Mukyala White mu lwatu agamba nti omulayika eyakkira mu ssuula 10, teyali mulala wabula Yesu Kristo yennyini. Eddoboozi eryasooka n’erya kkubiri mu Okubikkulirwa essuula 18, ge ddoboozi lya Kristo. Ebyafaayo ebyo bifaananyirizibwa emyaka 1776, 1789 ne 1798, lwe ensolo eva mu nsi yayogera emirundi esatu. Eddoboozi lya Kristo eriyogera wakati w’eddoboozi ebbiri eby’omu Okubikkulirwa essuula 18, lye ly’ayogera mu Okubikkulirwa essuula 11.
Awo oluvannyuma lw’ennaku ssatu n’ekitundu, Omwoyo ogw’obulamu okuva eri Katonda ne gubayingiramu, ne bayimirira ku bigere byabwe; n’entiisa ennene n’egwa ku abo abaabalabanga. Ne bawulira eddoboozi eddene okuva mu ggulu libagamba nti, Mujje wano waggulu. Ne bambuka mu ggulu mu kire; n’abalabe baabwe ne babalaba. Okubikkulirwa 11:11, 12.
Mu mwezi gwa July mu 2023, eddoboozi okuva mu ggulu (eddoboozi lya Kristo) lyatandika okuzuukusa abajulizi babiri abaali battiddwa mu nguudo; omuyoka atakkiriza Katonda eyava mu kinnya ekitaggwaamu ye yabatta. Mu kaseera ako, ensonga ezikwatagana ne Ssemateeka wa United States zaafuuka omutwe gw’obunnabbi, kubanga ku ddoboozi eriddako, erikiikirirwa 1798, Ssemateeka ajja kugwibwawo ddala. Buli limu ku bimanyirizo by’ekkubo ebisatu eby’a 1776, 1789 ne 1798, bituukagana n’amaloboozi asatu ag’Obwakatonda agateekeddwako obubonero ng’a September 11, 2001, July 2023, n’etteeka lya Ssande eririvaayo amangu.
Ebitundu ebyo bisatu bikwatagana n'ebitundu ebisatu by'ennaku ey'okusatu, ebiragirwa ku Sebutemba 11, 2001, Okitobba 7, 2023, n'etteeka lya Sande erijja mu bwangu, lwe ekkondeere ey'omusanvu, ery'ennaku ey'okusatu, lituuka mu butali bwetegefu mu ssaawa ey' "ekikankano ekinene". Mu 2023, okukyukakyuka kw'empondo zombi z'ensolo eyava mu nsi kwatandika, nga kiragibwa mu ekirooto ky'ekifaananyi ekyama kya Nebukadduneeza. Ekirooto kya Nebukadduneeza mu ssuula ey'okubiri kyali ekyama Katonda yekka kye yasobolanga okubikkula, era yakibikkulira abo abaayita mu kyezzo ery'olubereberye okuyimiririrwa mu ssuula esooka eya Danyeri.
Danyeri n'abasajja abasatu ab'ekitiibwa ab'omu essuula esooka abaayita mu kigezo ekisooka, be baalondawo okulya emmere ey'eggulu ne bagaana emmere ya Babulooni. Bebo abaakiikirirwa Yokaana mu Okubikkulirwa essuula ekkumi, abaggya akatabo akatono mu mukono gw'omumalayika, atali mulala wabula Yesu Kristo yennyini, ne balya obubaka obuli mu kyo. Era be abo mu Yokaana essuula mukaaga, abaalondawo okulya omubiri n'okunywa omusaayi ogwa mana ogw'eggulu, gwe ekibiina ekirala lyaagaana, ne bava eri Kristo ne tebaakyaddamu kugenda naye, mu essuula mukaaga, olunyiriri nkaaga mu mukaaga.
Mu kiseera ekyo Kristo yali ayigiriza mu Galiraaya, ekitegeeza “ekisiba ky’oluggi” oba “ekiseera eky’okukyukira”. Eyo n’ayanjula obubaka bw’omuna ogw’eggulu, ogw’abayigirizwa be baalina okulya, nga Yokaana bwe yalya mu Kubikkulirwa essuula ey’ekkumi, era nga Ezeekyeri bwe yalya mu essuula ey’okusatu, ne Yeremiya bwe yalya mu essuula ey’ekkumi n’ettano. Ebyafaayo Yokaana bye yalaga mu Kubikkulirwa essuula ey’ekkumi, lwe yalya akatabo akatono, byaalaga ebyafaayo by’Abamilerayiti okuva mu 1840 okutuuka mu 1844, naye okusingira ddala byaalaga ekiseera eky’okuteekebwako akabonero ky’abantu 144,000 okusinga ebyafaayo by’Abamilerayiti. Kino kirabikira mu essuula eyo olw’ebiragiro Yokaana bye yategeezebwa bwe yagambibwa okulya akatabo akatono.
Ne ngenda eri malayika, ne mmugamba nti, Mpayo akatabo. N’angamba nti, Kwata akatabo olye ddala; kale kalikulumya olubuto lwo, naye mu kamwa ko kaliba kiwooma ng’omubisi gw’enjuki. Okubikkulirwa 10:9.
Mu ekitundu ekyo, Yokaana yategeezebwa nga tannatwala era nga tannarya ekitabo ekitono, ebyo bye byandimutuukako olw’obubaka bwe yali agenda kulya. Abamillerite tebaategeera mu maaso obumanyirivu obw’omuwoomi n’omugavu, nga tebunnatuukirizibwa mu byafaayo obufaananyi bwa Yokaana obwalaga ennyiriri y’ebyafaayo by’obunnabbi byabwe. Naye abo emitwalo kkumi na nnya n’enkumi ennya baategeezebwa mu maaso, era basaanidde okumanya. Bwe Yokaana alaga ebyafaayo eby’okutambula kw’omubaka asooka oba ebyafaayo by’omubaka ow’okusatu, obubaka buvamu ebika bibiri by’abasinza, era ne buggwa n’okusuusuwala okw’omugavu. Yeremiya bwe yarya ekitabo ekitono, oluvannyuma yagaana okwegatta n’“ekibiina ky’abasekerera.”
Saatuula mu lukiiko lw'abasekerera, so saasanyuka; nnatuula nzekka olw'omukono gwo; kubanga onjjuze obusungu. Yeremiya 15:17.
Ezekyeri bwe yalya ekitabo ekitono, yagambibwa okuwa obubaka eri abajeemu ab’ennyumba ya Isirayiri, abagaana okuwuliriza.
Era n’aŋŋamba nti, Omwana w’omuntu, lya kye onosanga; lya omuzingo guno, olyoke ogende ogambe eri ennyumba ya Isirayiri. . .. Naye ennyumba ya Isirayiri tebalikuwuliriza; kubanga tebalikunnyuliriza nange: kubanga ennyumba yonna ya Isirayiri batalina nsonyi era b’emitima emigumu. Ezekiel 3:1,7.
Bwe Kristo yawaayo omugaati ogw’omu ggulu, ogwali Omubiri gwe n’Omusaayi gwe, eri ekkanisa ye ey’awaka e Ggaliraaya, ekika ekyava ku lulwe tekyaddayo kutambulira naye; era okuba nti kino kyabeerawo mu essuula mukaaga, olunyiriri nkaaga mu mukaaga, kulaga nti okulya kwe kusooka mu mitendera esatu egy’okukemebwa, nga kutandika n’okukka kwa malayika. Ekikemo eky’okubiri we mweeyolekera ebika bibiri, oba okwenjawulekanya kwa Ezeekyeri n’enju ya Isirayiri ey’emitima egikakanye, oba abawala ab’amagezi n’abazira mu ntandikwa n’enkomerero ya Adiventisimu, oba Yeremiya n’ekibiina ky’abasoomooza, oba Daniyeri n’abasatu ab’esiimibwa nga bawukana n’ab’amagezi ba Babulooni mu essuula ey’okubiri eya Daniyeri.
Okusinziira ku Yokaana essuula mukaaga, okutuuka e Ggaliraaya kwe Septemba 11, 2001. Obubaka obw’okulya Omubiri n’okunywa Omusaayi bwebwo ebyafaayo ebyavaamu okutuuka ku tteeka lya Ssande erigya mangu. “Oli kye olya,” nga bwe kiragibwa mu Ddaaniyeri n’abavubuka abasatu abeesigwa mu essuula esooka, era mu Yokaana essuula mukaaga, abo abaalonda okulya Omubiri gwa Kristo n’okunywa Omusaayi gwe baafuuka ekifaananyi ky’ekyo kye barya. Baafuuka ekifaananyi kya Kristo, ate ekibiina ekirala ekyakyuka ne baalekeraawo okutambula ne Kristo ne kiraga ekifaananyi ky’ensolo. Ekibiina kimu kyali ekifaananyi ky’Omutonzi, ekirala kyali ekifaananyi ky’ekitonde. Yokaana essuula mukaaga ayongerako amakulu ga “Ggaliraaya” ku Septemba 11, 2001, kubanga kitegeeza “hinge”, era n’okumaka ekifo eky’okukyukira ky’abayigirizwa. Bandikyukira ku mmere ey’eggulu oba ku mmere ya Babulooni? Kiri ku bifo eby’okukyukira eby’obunnabbi we Kristo ayanjulira omusana ogw’ekiseera ekiddako, nga bwe kiragibwa mu kukka kwe mu 2001, lwe ensi yanyezebwa n’ekitiibwa kye.
Waliwo eby’okuyigira okuva mu byafaayo ebyayita; era essira liteekeddwako ku bino, buli omu alyoke ategeere nti Katonda akolera mu nkola y’emu kaakano nga bwe yakikolanga bulijjo. Omukono gwe gulabikira mu mulimu gwe era mu mawanga kaakano, nga kye kimu ddala nga bwe kibadde okuva lwe Enjiri yasooka okulangirirwa eri Adamu mu Edeni.
Waliwo ebiseera ebifuuka entikko y’okukyuka mu byafaayo by’amawanga era ne mu by’ekkanisa. Mu bw’entegeka ya Katonda, bwe bituuka ebizibu bino ebikulu eby’enjawulo, omusana ogw’ekiseera ekyo guweebwa. Bwe gukkirizibwa, wabaawo okutera mu maaso mu by’omwoyo; bwe gaweebwa emabega, wabaawo okugwa wansi mu by’omwoyo n’okuzikirira. Mukama mu Kigambo kye abikkulidde omulimu ogw’Enjiri ogw’obuvumu, nga bwe gwakolebwa mu biseera ebyayita era nga bwe gunaakolebwa mu biseera eby’omu maaso, okutuuka ddala ku lutalo olw’enkomerero, ng’abakolerera Setaani banaakola entambula yaabwe eyasembayo ey’ewuunyisa. Bible Echo, Agusito 26, 1895.
Katonda bulijjo akola mu ngeri emu nga bwe kyabadde mu byafaayo ebyayita, era tekyuka. Waliwo "ebiseera eby’okukyuka" (Galiraaya), ebibeera "obuzibu obususse," era mu "biseera eby’okukyuka" ebyo "obumuli obw’ekiseera ekyo buweebwa." Obumuli obw’ekiseera eky’okuteekebwa akabonero kw’abantu 144,000 bwaweereddwa mu kiseera ky’ekizibu ekyatandika nga September 11, 2001. Obwo obumuli bwe bukkirizibwa, wabaawo okweyongera mu by’omwoyo; bwe bugaanibwa, okweddirira kw’eby’omwoyo n’okumenyeka ng’eryato bigoberera. Obumuli buvaamu ebika bibiri by’abasinzi. Obumuli obugoberera ekiseera eky’okukyuka bukiikirira obubaka obuvaamu ebika bibiri by’abasinzi.
Danyeri essuula ey’okubiri eraga ekigezo eky’okubiri, ekiddirira ekigezo ky’emmere eky’omu ssuula esooka. Mu lunyiriri olusooka olw’essuula esooka eya Danyeri, Yuda yali amaze okuwangulwa Nebukadduneeza; era obwakabaka bwa Nebukadduneeza ne bubeera obusooka mu bunnabbi bwa Bayibuli. Kino kyali ekyenkulungo mu byafaayo by’amawanga n’ekkanisa; kyali kizibu ekinene, era omusana ku kigezo ky’emmere ne guweebwa. Danyeri n’abasajja abasatu abeesigwa ne bayita mu kigezo, era mu ssuula ey’okubiri ne baakiikirira nate abo abaayita mu kigezo eky’okubiri. Ekigezo eky’okubiri kyali ekigezo ku kyama ekyatamanyiddwa muntu yenna; ne Nebukadduneeza yennyini takimanyi.
Akabonero k’ekigezo kyali ekifaananyi eky’ekirooto kya Nebukadduneeza. Kyali kigezo eky’obulamu n’okufa, ku kifaananyi kye tewali muntu yali akimanyi. Ekifaananyi kino kyalambulula obwakabaka obwogerwako mu bunnabbi bwa Baibuli, era mu Danyeri essuula musanvu n’omunaana, obwakabaka bumu obwa Danyeri essuula bbiri bulagiddwa ng’ebisolo. Ekigezo kya Nebukadduneeza kyali ekigezo ky’“ekifaananyi ky’ebisolo,” ekinaabaawo mu nnaku ez’enkomerero, mu kiseera ky’okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000.
Mu nnaku z’enkomerero, okutondwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kwe kigezo ekinene eri abantu ba Katonda, abaakiikirirwa Daniyeri n’abasatu abeesigwa. Kye kigezo kye balina okuyitamu nga tebannasiigibwa akabonero, kale kye kigezo ky’okusiigibwa ekireeta oba ekibinja ekifuna akabonero ka Katonda ne kyeraga ng’ekifaananyi kya Katonda, oba ekibinja ekifuna akabonero k’ensolo, ne kityo ne kyeraga ng’ekifaananyi ky’ensolo. Mu kitundu kya Daniyeri ekya bbiri, obubaka bw’ekifaananyi ky’ensolo bwali busibiddwa okutuusa mu byafaayo lwe bwafuuka ekibuuzo eky’obulamu n’okufa. Ekifaananyi kya Nebukadduneeza kyategeerwa bulungi abagoberezi ba Miller, naye mu byafaayo by’okusiigibwa amazima ag’ekyama agalina enkolagana n’ekifaananyi kya Nebukadduneeza gagguddwawo, naye eri bokka abaatwala obubaka obwateekwa okuliyibwa nga ekiseera eky’okukyuka kituuse.
Emmere eyo ye obubaka bw’enkuba ey’enkomerero eyatandika bwe yakka malayika ow’Okubikkulirwa ekkumi n’omunaana, era obubaka bw’enkuba ey’enkomerero bwe nkola ey’olunyiriri ku lunyiriri. Nga tolidde amazima ago, obubaka obukyama obw’okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ekisolo tebuyinza kulabika.
Ellen White yalagibwa "bulungi nti ekifaananyi ky’ensolo kijja kutondebwa nga tekinnaggwa ekiseera ky’okugezesa." Obubaka ku kutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu Danyeri essuula bbiri bukiikirira entondeka y’ekifaananyi eyandibadde yokka eyalabika mu byafaayo ebyagoberera "turning point", nga olwo omusana gwandibadde guweebwa. Ky’omu kaakano kitegeerekeka ku kifaananyi kya Nebukadduneeza kwe kuli nti tekyalambulanga obwakabaka ebuna ebyasooka byokka mu bunnabbi bwa Bayibuli; ky’alambulanga obwakabaka omunaana byonna, era okutegeera okwo kuleeta entondeka empya y’ekifaananyi ky’ensolo.
Amazima ago galaga nti ekisolo eky’omunaana, nga kivudde mu musanvu, era galaga nti Amerika, egisooka okukola ekifaananyi ky’ekisolo era oluvannyuma n’ennyigirizza ensi yonna okukola kye kimu, ejja okubeera n’ekimiro ky’obunnabbi ky’ekisolo ky’ekoleddeko ekifaananyi. Ekifaananyi ekyo kirimu nti ky’akunaana, era kivudde mu musanvu, era mu byafaayo by’amaloboozi ssatu ga Kristo, kimaka ekiseera eky’enkyukakyuka eky’ennaku ya 11 Sebutemba 2001, eddoboozi lya 2023 ery’ayita amagumba amakalu g’abajulirwa ababiri abaafiirawo okuyimirira ku bigere byabwe, n’eddoboozi ery’okuyita abantu okuva mu Babulooni.
Eddoboozi erya 2023 kye ddoboozi elimanyisa ekyama ky’ekifaananyi kya Nebukadduneeza ne budde bwe liyogera.
Ssettemba 11, 2001 kiyimirira ekiseera ekitandikira eyo ne kiggwa ku Jjulaayi 18, 2020. Ekiseera ky’eddoboozi ery’okubiri okuva mu ssuula ey’ekkumi n’emu kiyimirira ekiseera okuva ku Jjulaayi 18, 2020 okutuuka ku ddoboozi ery’okusatu ku tteeka lya Ssande erituuka mangu. Ekiseera eky’okubiri ekitandikira ku Jjulaayi 18, 2020, kirimu akabonero k’ekkubo aka Novemba 3, 2020, n’akabonero k’ekkubo aka Janwaliyo 6, 2021, lwe abo abaali battidde abajulirwa babiri ne batandika kweyagalira ne okutumira ebirabo; era kirimu ne Jjulaayi 2023, lwe eddoboozi ery’omu ddungu lyatandika okuvuga ekkondeere ery’omusanvu okulabula.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Ku mabbali g’omugga Kebali, Ezekyeri yalaba omuyaga oguzungulukiranga ng’ogiva mu bukiikakkono, ‘ekire ekinene, n’omuliro ogweebungiridde, era ekitangaala kyali kimwetoolodde; era mu makkati gaakyo nga langi ya amber.’ Amaggaali amangi, nga gasalaganamu, gaatambulizibwa ebiramu bina. Waggulu nnyo ku bino byonna ‘waalabika omufaananyo gw’entebe ey’obwakabaka, ng’obulabika bw’ejjinja lya safayiri: era ku mufaananyo gw’entebe kwaliko omufaananyo ng’obulabika bw’omusajja, waggulu ku yo.’ ‘Era mu Bakerubi ne walabika ekifaananyi ky’omukono gw’omuntu wansi w’ebiwaawaatiro byabwe.’ Ezekyeri 1:4, 26; 10:8. Amaggaali gaali gategekeddwa mu ngeri enzirugavu okutuusa nti mu lutunuzi olwasooka gaalabika nga gali mu kavuyo; naye gaatambula mu kutegeerekagana okutukuvu. Ebitonde eby’omu ggulu, nga byawagirirwa era nga bikulirirwa omukono oguli wansi w’ebiwaawaatiro bya Bakerubi, bye byasindika amaggaali ago; waggulu waabyo, ku ntebe ya safayiri, waaliwo Ataggwaawo; era okutooloola entebe kwaliko omusoke, akabonero k’ekisa kya Katonda.
Ng’ebizibu ebifaanagana n’emipiira byali wansi w’okukulemberwa kw’omukono ogwali wansi w’ebiwaawaatiro by’Abakerubiimu, bwe kityo enkwatagana enzibu y’ebyo ebibaawo mu bantu kiri wansi w’obukulembeze bwa Katonda. Mu ntalo n’okutabanguka kw’amawanga, Oyo atuula waggulu w’Abakerubiimu akyakulembera emirimu g’ensi.
Ebyafaayo by’amawanga agalondagana, buli limu nga libeerayo mu kiseera n’ekifo ebyaaliteekebwawo, nga tebalimanyi babeera obujulizi ku mazima ge batategeera makulu, bitugamba. Eri buli ggwanga ne buli muntu ow’ennaku zino, Katonda awadde ekifo mu nteekateeka ye ennene. Leero abantu n’amawanga bapimibwa n’omugo ogupimisa oguli mu mukono gw’Oyo atakola nsobi. Bonna, olw’okusalawo kwabwe bokka, beesalira ekkomerero yaabwe, era Katonda abifuga n’abiragira okutuukiriza ebigendererwa bye.
Ebyafaayo eby’Oyo Omukulu Nze Ndi bye yalaga mu Kigambo kye, ng’agatta oluŋŋo ku luŋŋo mu mukette gw’obunnabbi, okuva mu butaggwaawo obw’edda okutuuka mu butaggwaawo obw’omu maaso, bitutegeeza w’etuuse leero mu lugendo lw’emirembe, n’ebiyinza okusuubirwa mu biseera eby’omu maaso. Byonna eby’obunnabbi ebyalagulwa nti bijja okutuukirira okutuusa ku kiseera kino, byalondoolwa era byawandiikibwa ku mpapula z’ebyafaayo, era tusobola okukakasa nti byonna ebisigadde okujja bijja kutuukirizibwa mu ntegeka yaabyo. Education, 177, 178.