Obwakabaka obwasooka mu obunnabbi bwa Bayibuli kwe Babulooni, era mu bujulizi bw’obunnabbi obwakwata ku Babulooni, kabaka asooka n’ow’enkomerero baakozesebwa mu ngeri ey’akakasa era nga kigendereddwako nga bifananyi eby’obunnabbi. Mu bwakabaka obw’okubiri obwa Medi ne Perusi, bakabaka ababiri abaasooka, omu ku bo ye yali kabaka eyawa ekiragiro ekyasooka mu bisatu ekyakkiriza Isirayiri ey’edda okuddayo e Yerusaalemi, n’abalala ababiri abaagoberera abaawa ekiragiro eky’okubiri n’eky’okusatu, baalambulwa mu ngeri ey’akakasa. Era ne kabaka omuzira ayimiririddwa Aleksanda Omukulu, wamu n’abaduumizi n’abakabaka abaamugoberera mu ebyafaayo by’obwakabaka obw’okusatu obw’Abagiriki, baalambulibwa mu kigambo ky’obunnabbi. Obwakabaka obw’okuna obwa Loma ey’obupagani buyogera ddala ku bakulembeze n’aba Sezaari b’obwakabaka obwo.

Bakabaka bonna ba Isirayiri, ab’obwakabaka obwa mu Bukiikakkono n’obwa mu Maserengeta, baamanyibwa, era bonna bali bifaananyi mu Kigambo kya Katonda eky’obunnabbi, nga bwe kityo n’abakabaka ba Asiriya n’Abafalaawo ba Misiri. Endowooza nti Ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi kyandiyogerera ddala eri ba Pulezidenti b’e United States eyinza okuwulikika ng’eky’ewala nnyo eri abo abalina amaaso naye tebalaba, n’amatu naye tebategeera. Naye mu mazima kisinga okuba ekitaliimu magezi okulowooza nti Katonda teyandiyogerera eri ba Pulezidenti b’ensolo eva mu nsi ey’Okubikkulirwa ekkumi n’asatu, nga kye ky’okulabirirako ekikulu ku bunnabbi bw’ennaku ez’oluvannyuma.

Pulezidenti ow’olusembayo w’Amerika, ku lwa kyetaago ky’obunnabbi, yandibadde ayimiririrwa mu kifaananyi kya pulezidenti eyasooka w’Amerika. Nga pulezidenti ow’olusembayo ow’Ekibiina ky’Abarepulikaani, ku lwa kyetaago ky’obunnabbi, yandibadde ayimiririrwa mu kifaananyi kya pulezidenti ow’Ekibiina ky’Abarepulikaani eyasooka. Nga pulezidenti ow’olusembayo mu byafaayo by’ekibiina ky’enkyukakyuka eky’enkomerero, era naye yateekebwamu mu kifaananyi kya pulezidenti eyasooka w’ekiseera eky’obunnabbi ekyo. Nga pulezidenti eyandibadde afuga mu kiseera ky’Olutalo olw’Ensi Yonna olw’okusatu era olusembayo, era yandibadde ayimiririrwa mu kifaananyi kya bapulezidenti abaafuganga mu Lutalo olw’Ensi Yonna olusooka n’olw’okubiri.

Entalo z’ensi yonna ezisatu, zonna ezibaddewo mu byafaayo bya United States, ziyimirira ng’okutekebwa mu nkola emirundi esatu kw’obunnabbi. Entalo y’ensi yonna ey’okusatu, Joe Biden gy’akulembera Planeti Ensi okuyingiramu kaakano, yafaananyizibwa n’Entalo y’Ensi Yonna Eyasooka n’Ey’okubiri. Mu kiseera kimu ddala, Biden akulembera United States okugiyingiza mu Entalo ya Bannansi ey’okubiri. Mu myezi egijja, okukulaakulana okw’obunnabbi okw’ekwatagana n’Entalo ya Bannansi ey’okubiri n’Entalo y’ensi yonna ey’okusatu kujja kweyongera okutindika, nga omukazi ali mu bulumi bw’okuzaala.

Ekigambo ekyatiikirira okuva mu kweyongera kw’obuzibu bw’Olutalo olw’ensi yonna olw’okubiri, ekya Martin Niemoller, Omudayigira omusomesa mu by’eddiini era omusumba ow’Abaluteri, kyali nti, “Okusooka, baajja ne batwala Abasosholisti, naye ne sisemya ddoboozi—kubanga saali Musosholisti. Oluvannyuma ne batwala ab’ekibiina ky’abakozi, naye ne sisemya ddoboozi—kubanga saali wa kibiina ky’abakozi. Oluvannyuma ne batwala Abayudaaya, naye ne sisemya ddoboozi—kubanga saali Muyudaaya. Bwe baatuuka gye ndi—nga tewali n’omu asigadde ayogera ku lwange.” Nga ebbanga lyeeyongera okutambula, tujja kuddako okwetunula ku byafaayo bino eby’omu kiseera kino ne tutegeera nti ebikolwa ebiri okubeerawo kaakano byali ddala entandikwa y’entalo ez’enkomerero mu byafaayo eby’obunnabbi.

Mu kiseera eky'obunnabbi ekiyimiriziddwa okuva mu 1776 okutuuka mu 1798, we Declaration of Independence, Ssemateeka, n'amateeka ga Alien ne Sedition byali obubonero obulaga ekkubo, ebyafaayo okuva nga 11 Sebutemba 2001 okutuuka mu kiseera Amerika lw'eyogera ng'eddiragoni, nabyo biragiddwa. Olunnaku lwa 11 Sebutemba 2001 lwali ekifo ky'enkyukakyuka, era Ebbaluwa ey'Okwewaggula egenderanira n'olunnaku olwo. Ebbaluwa ey'Okwewaggula era eraga Olutalo olw'Enkyukakyuka, era eraga nti Patriot Act eya 2001 etandika okuddamu mu mwoyo olutalo olwo. Ekigambo "revolution" kitegeeza okuzungulira enkomeko ejjuvu.

Mu bbanga okuva mu 1776 okutuuka mu 1798, Entalo ey’Enkyukakyuka yagaana obuyinza bw’obwakabaka bwa Bungereza, era n’obuyinza bw’abakabaka bonna. Ssemateeka yateekawo enkomo si ku obuyinza bw’obwakabaka bwokka, wabula era mu ngeri emu ddala ne ku obuyinza bwa Popi. Okutuuka mu 1798, omuzengere (enkyukakyuka) gubadde gutuukiridde nga amateeka agateekeddwawo agawadde Pulezidenti obuyinza bwa kabaka.

Ekiteeka kya Patriot Act kiraga revolushoni (a wheel) etuuka ku nsolo eva ku nsi eyogera ng’eddiragoni, awo era ne bazzaawo obuyinza bwa Paapa. Revolushoni esooka okuva mu 1776 okutuuka mu 1798 eraga revolushoni ey’obunnabbi etwala mu kuzzawo obuyinza bw’obwakabaka, era revolushoni gy’ekifaanaanyiriza eraga revolushoni etwala mu kuzzawo obuyinza bwa Paapa. Entalo eya Revolushoni ey’okubiri ebaddewo okuva nga 11 Sebutemba, 2001. Kale lwaki kyeyitibwa Patriot Act?

Nga tetunnasooka kwekenneenya entalo ezibaawo mu byafaayo bya Pulezidenti ow’enkomerero, tujja kweyongera okutunula ku biranga eby’obunnabbi eby’ekifaananyi ky’ensolo. Ky’amaanyi okutegeera embeera eriwo mu kutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu mulembe gwa Pulezidenti ow’enkomerero. Pulezidenti oyo alina okuba ow’ekibiina kya Republican, era ali mu kulwanagana n’amaanyi agalina obwegatte n’obuyinza bw’eddiragooni. Alina okuba ow’enkomerero, era bw’atyo okubeera Pulezidenti omunaana mu mulembe ogulimu abapulezidenti munaana. Mu mirembe ebiri egyasooka mu United States, nga bye Kongireesi za Kontinento ebbiri, emirembe gyombi gyakulemberwa abapulezidenti munaana, era gyombi gyategeeza nti omu ku bapulezidenti munaana ali wa mu musanvu. Noolwekyo, ku bujulizi bw’abajulizi babiri ab’oku ntandikwa, Pulezidenti ow’enkomerero alina okuba Pulezidenti omunaana, era wa mu musanvu.

Yekka Donald Trump ye atuukiriza bino eby’obunnabbi. Okutegeera bulungi ddala embeera ey’obunnabbi Donald Trump gy’agenda okusikira, kyetaagisa okutegeera nti mu ngeri ey’obunnabbi entalo z’ensi yonna ebbiri ezasooka ziyimirizibwa mu ntalo y’ensi yonna ey’okusatu, era n’ebiranga eby’obunnabbi eby’entalo ezo nabyo byogera ku mbeera Trump gy’agenda okusikira. Wabula bwe kityo, tetunnaba kussa mu nkola enkozesa eya kasatu ey’entalo z’ensi yonna ssatu.

Entalo ezikyeyongera ezireeteddwa Obusiraamu, wamu n’ebizibu mu by’ensimbi ebyaddirira, bye bikozesebwa Obusiraamu bw’ennaku eya ssatu okutukiriza omulimu gwa nnabbi w’obulimba mu kutondedwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu United States eza Amerika. “Endogoyi”, nga ye nnabbi w’obulimba owa Obusiraamu, etwala nnabbi w’obulimba owa United States mu “Yerusaalemi”, nga endogoyi bwe yatwala Kristo mu Yerusaalemi. Mu lugendo olwo wateekebwawo embeera ey’obunnabbi ereetera okutuukirizibwa kw’ebyo ebyalagirwa edda. Mu 1798, “Alien and Sedition Acts” “zaayogerwa” mu ntandikwa ddala y’ebyafaayo by’ensolo eva mu nsi eyanditandise ng’endiga, era n’eggwa nga eyogera ng’omusota omukulu. “Alien and Sedition Acts” zaalimu amateeka ennya.

Eteeka ery’okufuulibwa omwannansi: Eteeka lino lyayongeza ebbanga erisabwa okubeerayo mu Amerika okufuna obwannansi bw’Amerika.

Etteeka erya Alien Friends Act: Etteeka lino lyawa Pulezidenti obuyinza okugoba mu ggwanga abatali bannansi abalabibwa ng’abalina obulabe ku mirembe n’obutebenkevu bwa United States mu biseera eby’emirembe. Lyakkiriza gavumenti okukwata n’okugoba abanansi b’amawanga amalala nga tebasooka kuyita mu ngeri entuufu ey’amateeka.

Eteeka ly'Abalabe Ab'eggwanga Eddala: Eteeka lino lyawa Pulezidenti obuyinza okuggalira n'okusindika ebweru w'eggwanga bannansi bonna abassajja ab'eggwanga omulabe mu biseera by'entalo.

Etteeka erya Sedition: Erya enkaayanirwamu ennyo okusinga ku bina, Etteeka erya Sedition lyafuula omusango okubunyisa ebiwandiiko ebikyamu, eby’obuswaza, oba eby’obubi ebigenderera kabi okulwanyisa gavumenti ya Amerika oba abakungu baayo. Mu butuufu, lyafuula okunenyeza gavumenti omusango.

Ekkampeni ya Donald Trump essinziira nnyo ku kisuubizo kye eky’okumaliriza okuzimba ‘olukuta’ lwe yatandika mu bbanga lye eryasooka ng’ali Pulezidenti. Agambye nti okugobebwa okusinga obunene mu byafaayo by’obuntu kujja kubeewo bw’alondebwa mu 2024. Trump alina ekiranga ky’obuntu eky’enjawulo ekimuyawula ku bannabyobufuzi abalala bonna mu byabufuzi bya Amerika. Atuukiriza, oba wa ntono nga agezaako okutuukiriza, ebisuubizo bye eby’ekkampeni. Amateeka agayitibwa Alien and Sedition Acts ge mateeka agagendera wamu bulungi ddala n’ensuubizo lye ery’okugobaganya abantu.

Ekimu ku by’alumiriza ennyo Trump ebikwatagana n’olukadde lw’ebyobufuzi olunyikiddwa e DC lwe yayita ‘entobazi’—nga lujjudde ab’obufuzi abayononefu, abatalina mpisa era ababuze obwesimbu, abakungu ba gavumenti ab’emirimu g’ebitongole, ebitongole ebiyitibwa mu nnukuta n’abagagga ba bilyoni abafuzi b’ensimbi—kye ‘fake news’ ekolebwa ekifaananyi eky’omulembe kino eky’ekitongole kya Hitler ekya Reich Ministry of Public Enlightenment and Propaganda, era leero kiyitibwa MSM, Mainstream Media. Amateeka agayitibwa Alien and Sedition Acts gayimirira ng’amateeka agatukana bulungi n’okukyawa kwe ‘fake news.’ Yesu bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agiraga mu ntandikwa yaakyo.

Pulezidenti asooka ow’ekibiina kya Republican yasanga ng’ateekwa okukola ku lutalo lw’omu munda mu ggwanga olwaleetebwa Buchanan, eyamusooka Lincoln nga wa kibiina kya Democrat. Mu kukola bw’atyo, Lincoln yayimiriza eddembe erya habeas corpus. Habeas corpus n’ensonga y’amateeka ekikuuma eddembe ly’omuntu ery’okuwakanya okukwatibwa kwe oba okuggalirwa mu kkooti. Ky’eddembe ly’amateeka erisinga obuzito ekakasa nti omuntu tasobola kukuumibwa mu mikono g’ab’ebyokwerinda nga tewali nsonga y’amateeka entuufu. Bwe wabaawo ekiwandiiko kya habeas corpus ekiwerezebwa ku lw’oyo akuumiddwa, kikaka gavumenti okuwa ensonga eziraga lwaki akuumiddwa mu maaso ga kkooti.

Mu Olutalo lw’Awaka mu Amerika, Lincoln yayimirizaamu okukola kw’ekiragiro kya habeas corpus mu bitundu ebimu eby’Amerika nga kimu ku bipimo eby’omu lutalo. Ebisooka, yayimirizaamu ekiragiro kya habeas corpus e Maryland mu April 1861, era oluvannyuma n’agaziya okumyimirizaamu okwo ne kutuuka mu bitundu ebimu eby’Midwest. Ekikolwa kino kyakolebwa okukuuma obutebenkevu n’okuzikiza obuwakanyi mu bitundu ebyalimu obuwagizi obw’amaanyi eri abayagala okwawuka okuva mu Bumu oba aba Confederate (Ba Democrat), era n’okuziyiza okutabangulwa kw’omulimu gw’olutalo gwa Union.

Okuyimiriza kwa Lincoln ku kiragiro kya habeas corpus kwaleetedde empaka nnene era kwaleeta ebibuuzo ebikulu eby’Obussemateeka, kubanga kwalimu okuyimiriza okw’ebbanga ttono ku ddembe ery’obukulu ennyo erya bunnansi erikuumibwa Ssemateeka gwa United States. Ssemateeka akkiriza okuyimirizibwa kw’ekiragiro kya habeas corpus ‘mu mbeera z’obujeemu oba okusembezebwa kw’abalabe, bwe kyandiba nga obukuumi bwa bantu awamu bukisaba’ (Article I, Section 9).

Lincoln yeewolereza ku bikolwa bye ng’agamba nti byali byetagisa okukuuma Bumu bw’eggwanga n’ebyokwerinda eby’eggwanga mu kiseera ky’olutalo. Congress yayisa Eteeka ly’okuyimirizaako Habeas Corpus mu 1863, nga likkiriza mu ngeri ey’okudda emabega okuyimirizaako kwa Habeas Corpus kwe yakola Lincoln era nga litaddewo enkola ezimu ku kukwatirwa mu by’eggye. Habeas corpus lyazzibwaawo mpola mpola mu myaka egyaddirira Olutalo lw’awaka nga olutalo luggwaawo, era n’eggwanga ne ddawo mu mirembe.

Mu 1871, Pulezidenti Ulysses S. Grant (ava mu Kibiina ky'Abarepulikaani) naye yayimiriza habeas corpus mu bitundu mwenda mu South Carolina mu biro by'obufuzi obw'entiisa bwa Ku Klux Klan (Abademokulaati) mu kiseera ky'okuzimba buggya. Okuyimiriza kuno kwalubirirwa okulwanyisa obutabanguko n'okukuuma eddembe z'obwannansi z'Abamerika Abafirika aba baabadde bamaze okuyimbulwa okuva mu buddu.

Mu mwaka gwa 1942, Pulezidenti Franklin D. Roosevelt (Omudemokulati), mu Lutalo olw’ensi yonna olw’okubiri, yateekako omukono ku Eriragiro lya Pulezidenti 9066, era eriragiro lino lyawa obuyinza okusengula mu ngeri ey’obukalabana n’okubafungira mu makambi Abamerikaani ab’ensibuko ya Japani ababeeranga ku lubalama lw’Obugwanjuba bwa Amerika. Newankubadde kino mu ngeri y’amateeka tekyayimirizaamu habeas corpus, kyaviirako okukwata n’okuggalira Abamerikaani ab’ensibuko ya Japani awatali nkola entuufu y’amateeka, era eddembe lyabwe ery’amateeka lyayononebwa nnyo.

Ate mu 2001, Bush ey’oluvannyuma (omurepubulikaani awagira eby’ensi yonna), oluvannyuma lw’obulumbaganyi bw’abatemu obwa Septemba 11, yalagira okukuumira mu kkomera abeboolebwa ng’abalwanyi b’omulabe e Guantanamo Bay ne mu bbifo ebirala. Okukuumira abantu bano n’embeera yaabwe mu mateeka byafuuka ensonga ez’okuwakanyizibwa mu mateeka ezikwata ku habeas corpus.

Oluvannyuma, mu 2021, emisango egyatandikibwa Nancy Pelosi (Omudemokulaadi) ku nsonga za January 6 gyayongerako ku ndowooza ey’okuyimiriza habeas corpus, n’okuggyawo due process, era ne giteeka mu nkola okuzibira abantu mu nkambi mu ngeri etali ya Ssemateeka. Emisango gya Pelosi egy’omwaka gwa 2021 gyalina enjawulo ey’ebyafaayo, kubanga gyasooka okuteeka ku bbali eddembe ly’amateeka ly’abatuuze ba Amerika olw’ensonga za by’obufuzi bokka. Mu biseera ebirala byonna, wabangawo entalo ddala oba obuvumbuka obwalambululanga ddala abantu abateekeddwako amannya ng’abalabe. Abalabe mu emisango gya Pelosi baali mpawo ekirala wabula balabe ba globalists abaasikirizibwa ejjoka. Ky’akulu nnyo okumanya entambulira y’obunnabbi mu nsonga ezikwatagana n’okumenyebwa kwa Ssemateeka, kubanga bino bye bintu ebiraga okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo, ekyo kye kigezo ekikulu eri abantu ba Katonda.

Tekitegeeza oba Pelosi ye muzira wo omukazi, oba Trump ye muzira wo; ekikulu kwe kumanya okutawaana okusembayo era weetegekere mu ngeri entuufu. Abo abaliyitamu mu kutawaana okwo okusembayo be b’abatuuze b’Yerusaalemi ey’omu ggulu, era amaanyi gonna agajeemera amateeka ga Katonda gagenda okwegatta wamu, nga bwe baali AbaSaduukayo (Democrats) ne AbaFarisaayo (Republicans) okulwanyisa abaana ba Katonda abeesigwa, nga ekifaananyi ky’ensolo kikolebwa.

Omulimu ogw’okulimba ogukolebwa oba nnabbi w’obulimba w’Obusiraamu mu Amerika oba Obuprotesitanti obwajeemye obuli mu nsi yonna, gwe guleeta okwegatta kwa Ekkanisa ne Gavumenti. Mwannyinaffe White alaga nti wajja okubaawo olutalo olw’omu ggwanga olulala, era nti lijja kuleetebwa ab’amabenki ab’ensi yonna n’abalina ssente za bilyooni, abasuubuzi ba Babulooni ey’omu biro bino, nga mu kwolesebwa kw’obunnabbi be kitundu kimu ku b’akiikirira amaanyi g’omusota. Ekitundu ekirala kye kuba abapoliitiki b’obukugu, bannamateeka, bakabaka n’abafuga.

"Mu Buyindi, mu Cayina, mu Lusiya, ne mu bibuga by'Amerika, enkumi z'abasajja n'abakazi bafa enjala. Ab'ensimbi, olw'okuba balina obuyinza, bafuga akatale. Bagula mu bbeeyi entono byonna bye basobola okufuna, ne baddayo ne babitunda ku bbeeyi eyeyongedde nnyo. Kino kitegeeza enjala eri abaavu, era kijja okuleetera okubaawo olutalo lw'omu nsi munda." Manuscript Releases, Volyumu 5, 305.

Entalo ey’Empinduka yali entalo ya ddala, naye yalaga entalo ey’obufuzi eyatandikibwa nga 11 Ssettemba 2001. Amerika kati kye gwanga ekyayawukanyiziddwa wakati w’ebibiina bibiri by’obufuzi, naye Ekigambo kya Katonda tekilema, era Ekigambo kye kirambulula nti Trump aliddamu okulondebwa mu kulonda kwa 2024. Entalo ey’omu nsi, nga mu butuufu ng’eetandise dda, ejja kutandika mu bujjuvu mangu oluvannyuma lw’okulondebwa kwe, nga bwe kyali ku Lincoln, Pulezidenti Omurepulikaani asooka. Enteekateeka y’amagezi egiri emabega w’Entalo ey’omu nsi gy’aligisikira erijja kukolebwa abakungu b’amabenki ab’ensi yonna n’abasuubuzi abalina obugagga bwa bilyoni, aba, mu bintu ebirala, nga tebaleka kuwummula okuggulawo mu nsi yonna okuyingira kw’abantu okuva ebweru mu bungi obutalamulirwa, okukuma okwegomba kwabwe okw’okufuna amagoba g’ensimbi agakyeyongera, era, okusinga ddala, okuzikiriza ekitundu ky’abantu ab’awakati mu by’obugagga. Abasuubuzi ba Babulooni baleeta enteekateeka y’ebika bibiri by’abantu: ab’egagga eryawera ddala n’abalina obwavu obwawera ddala.

Trump alibeera Pulezidenti alirambira ku kuteekebwaawo kw’ekifaananyi ky’ekisolo, era nnabbi ow’obulimba owa Busiraamu ye alinyigiriza okuteekebwawo ekyo ekifaananyi, era eri abo abalina amaaso ne basobola okulaba, ne balina amatu ne basobola okutegeera, okulumba okw’Obusiraamu kw’Okitobba 7, 2023, okw’ekitalo eky’okusatu, ku Isirayiri w’omubiri, Ettaka ery’ekitiibwa ery’obwakadde, kye kituukirizibwa ekirabika awatali kubuusabuusa eky’omulimu ogw’ennabbi ow’obulimba owa Busiraamu oguli mu bulabirizi bwa Katonda.

Ekibiina kya Democratic, ekyetumbula ng’ekibiina eky“Diversity, Equity and Inclusion,” kati kikungaanya ebibala by’ennono y’okulowooza ey’obusitaani gye baatumbula. Okuva ku 7 October 2023, empaka wakati w’abawakanya Isiraeri n’abawagira Isiraeri zimenyemya amaanyi g’eby’obufuzi ag’ekibiina kyabwe, bwe basembera okulonda kwa 2024. Okukyamu kuno kuleetedde okulwanagana mu bawagizi baabwe, okutuuka n’okuba nti emakina zaabwe ez’okusiga obululu za kkompyuta ezonoonese tezikyalina amaanyi g’okusobola okukumpanya obululu bumala okusukkirira obululu obw’amazima obugenda okusiiwa eri Trump. Olutalo lw’omunnabbi w’obulimba w’Obusiraamu luleeta embeera ezireetera okulonda Trump okubeera pulezidenti ow’omunaana, ava mu basaanvu, okuva mu kiseera ky’enkomerero mu 1989, nga ensolo ey’ensi etonda ekifaananyi eri ensolo ey’ennyanja.

Endowooza eya Setaani eyitibwa ‘Obenjawulo, Obwenkanya n’Okutwaliramu’, yeemu ku ngeri ezikozesebwa okukoppa obujeemu bwa Sodomu ne Gomola, nga ekubiriza enteekateeka ya LGBTQ+.

Era nga bwe kyali mu nnaku za Lutti; baalya, baanywa, baagula, baaguza, baasimba, baazimba; naye ku lunaku olwo olwennyini Lutti lwe yavudde mu Sodomu ne watonya omuliro n’obulwe okuva mu ggulu, ne byazikiriza bonna. Bwe kityo bwe kinaabeera ku lunaku Omwana w’omuntu lwe alibikkulibwa. Luka 17:28-30.

Enteekateeka ya LGBTQ+, era amanyikiddwa nga Gay Pride, bwe kityo, eba akabonero akalaga okugwa okwasembayo mu mpisa kw'ekinyamaswa eky'ensi, era oluvannyuma n'ensi yonna.

Oluguudo lw’abatuukirivu lwe kuva mu bubi; oyo akuuma ekkubo lye akuuma emmeeme ye. Amalala gajja nga bukyali okuzikirira, n’omuoyo ogw’okwenyumiriza nga bukyali okugwa. Kisinga obulungi okubeera n’omuoyo omwetowaze wamu n’abeetowaza, okusinga okugabana omunyago n’ab’amalala. Engero 16:17-19.

Okwenyumiriza kukulembera okugwa, era okwenyumiriza kukulembera okuzikirira. Okwenenuka okw’eggwanga kuleeta okuzikirira okw’eggwanga, era akabonero k’okwenyumiriza okw’ab’ensi yonna ke kabonero k’obujeemu bwa Sodomu ne Gomola. Okusikirizibwa kutulaga nti etteeka erya Sande eririjja amangu lifaanagana n’engeri Lutti gye yawonamu katono ku kuzikirira kwa Sodomu, Gomola n’ebibuga eby’ekiwonvu; kubanga bazzukulu ba Lutti (Amoni ne Mowaabu) be kabonero k’abo abawona okuva mu mukono gw’obuPapi mu kiseera ky’etteeka erya Sande.

Era ajja kuyingira mu nsi ey'ekitiibwa, n'ensi nyingi zijja kusuulibwa wansi: naye bano bajja kuwona mu mukono gwe, Edomu, ne Mowaabu, n'omukulu w'abaana b'Amoni. Danyeri 11:41.

Ekibiina kya Bannaddemokulaasi kati kyeeyononera mu ngalo zaakyo. Sifaayo ku by’obufuzi; ntereeza ebyafaayo eby’omu kiseera kino n’ennyonnyola y’obunnabbi. Ekibiina kya Bannaddemokulaasi kyakoze nga tekisiiba ku kuggulawo ensalo mu nsi yonna, era bwe kityo ne kireeteddewo ekijjula ky’abantu ekitalabibwako era ekitalawulibwa. Enzigi z’ekijjula ziguddwawo ku nsi yonna mu ngalo z’abalwanirizi b’okufuula ensi emu abakubirizibwa ejjoka.

Ate omusota n’asuka mu kamwa kwe amazzi ng’amataba okugoberera omukazi, alyoke amuleete okutwalibwa n’amataba. Era ensi n’eyamba omukazi, ensi n’eggula kamwa kaayo, n’emeza amataba omusota omukulu ge yasuka mu kamwa kwe. Omusota omukulu n’asunguwalira omukazi, n’agenda okulwana n’abasigalewo b’ezzadde lye, abakwata amateeka ga Katonda, era abalina obujulirwa bwa Yesu Kristo. Okubikkulirwa 12:15-17.

“Abasigadde” be emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya, era ebyafaayo by’emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya bye byatandika nga 11 Ssettemba 2001. Okuva olwo, obuyinza bw’ejjoka bwabadde “busuula amazzi okuva mu kamwa k’ejjoka ng’amataba” mu njuyi zonna. Amazzi gayimirira abantu.

N’aŋŋamba nti, Amazzi ge walabye, omwenzi gy’atuddeko, ge bantu, n’ebibiina, n’amawanga, n’ennimi. Okubikkulirwa 17:15.

Abakiikirira amaanyi g’ejjoka ku nsi (abagolobalisiti), be baggulawo enzigi z’amataba ez’okuyingira mu nsi mu butali bwa mateeka mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abantu emitwalo kkumi n’ena n’obukumi buna. “Amataba” g’ejjoka mu nsi yonna galaga nti Mukama ali kumpi okutumbula ekibendera, mu kiseera ky’etteeka ery’okukuuma Sande eriri kumpi okutuuka. Amataba g’ejjoka mu Okubikkulirwa ekkumi n’ebiri, byamirwa ekisolo ekyava mu nsi ku ntandikwa ya Amerika; naye amataba g’ejjoka gaddawo kaakano, ne gatuwa okulabula ku obutabanguko bw’etteeka ery’okukuuma Sande obusembera, kubanga lwe lwo omulabe bw’ajja ng’amataba, Katonda n’atumbula omubendera gwe.

Mu kwonoona n’okulimba ku Mukama, era ne kuva ku Katonda waffe, nga twogera okukandamiza n’okujeemera, nga tuteekateeka mu mitima era ne tuyogera okuva mu mutima ebigambo eby’obulimba. Era okusala omusango kusituliddwa emabega, n’obwenkanya bubeerera wala; kubanga amazima gagudde mu nguudo, n’obutuukirivu tebuyingira. Ddala, amazima gagaanye; era eyeva mu bubi yeefuula omunyagibwa; Mukama n’abiraba, era kyamunyiiza kubanga tewaaliwo kusala musango. N’alaba nga tewali muntu, n’awuunya kubanga tewali muwolereza; kyenvudde omukono gwe guleeta obulokozi gy’ali; n’obutuukirivu bwe ne bumunyweza. Kubanga yeyambaza obutuukirivu ng’ekyokukuuma kifuba, n’engule ey’obulokozi ku mutwe gwe; era n’ayambala ebyambalo by’okusasula ng’ekyambalo kye, n’ayetikkira obunyiikivu ng’ekidduukulu. Ng’ebikolwa byabwe bwe biri, bw’atyo alibasasula: obusungu eri abamuwakanya, empeera eri abanzi be; n’ebizinga alibasasula empeera. Bwe batyo banaatyanga erinnya lya Mukama okuva ebugwanjuba, n’ekitiibwa kye okuva w’ejjerera enjuba. Omulabe bw’anaayingiranga ng’amataba, Omwoyo wa Mukama anaamugoba. Era Omununula anajja e Sayuuni, eri abo abakyuka okuva mu byonoono mu Yakobo, bw’ayogera Mukama. Naye nze, eno ye ndagaano yange nabo, bw’ayogera Mukama; Omwoyo gwange oguli ku ggwe, n’ebigambo byange bye ntadde mu kamwa ko, tebijja kuva mu kamwa ko, newankubadde mu kamwa kya zzadde lyo, newankubadde mu kamwa kya zzadde lya zzadde lyo, bw’ayogera Mukama, okuva kaakano okutuusa emirembe gyonna. Isaaya 59:13-21.

Ekibendera ekigulumizibwa, mulabe bw’ajja ng’ekijjulo ky’amazzi, kye kibendera eky’obubonero; era kino kibeera n’omutindo ogwateekebwawo mu Kigambo kya Katonda. Mu biro ebiri okumpi n’okutuuka kw’etteeka erya Sande eriri okumpi okutuuka, ebijjulo by’okweyingiza mu nsi butali mu mateeka biba akabonero nti ekiseera eky’okugezesebwa kigenda okuggwawo. Embeera Isaaya gy’alambulula bw’ayogera ku kuggulumizibwa kw’ekibendera eraga ekiseera eky’obutali mu mateeka, kubanga agamba nti, “okusalirwa omusango kuddiriddwa emabega, n’obwenkanya bumaze okweyimiriza wala: kubanga amazima gagudde mu nguudo, n’obutuukirivu tebusobola kuyingira. Weewaawo, amazima galemereddwa; era oyo ava mu bubi afuuse ekyokulya: ne Mukama n’alaba, n’asunguwala kubanga tewali kusalirwa omusango. Era n’alaba nga tewali muntu, n’awuunyiza kubanga tewali muwombeza.” Obutali wansi w’amateeka obwafunidde ensimbi okuva mu basajja nga George Soros, era obutakyassibwa ku mutima abapoliitiki ba Democratic, bulambikiddwa bulungi Mukama waffe Mukyala White mu kwataganisa n’ekitundu ekyo kya Isaaya.

Amakooti g’obwenkanya gakyusiddwa mu bukumpanya. Abafuzi bakulembeddwa okwegomba amagoba n’okwagala obwesanyu bw’omubiri. Obutali kwefuga buzizizza nnyo obusobozi bw’okutegeera bwa bangi, okutuusa nga Setaani alina kumpi ddala obugabe bwonna ku bo. Abakugu mu mateeka bakyamiddwa, baguliddwa, era bakemezeddwa. Obutamiivu n’okwevuga, obwegumba, obuggya, n’obutaba mwesigwa obw’ebika byonna, birabikiddwa mu abo abassa amateeka mu nkola. ‘Obwenkanya buyimiridde wala; kubanga amazima gagudde mu luguudo, n’obutuukirivu tebusobola kuyingira.’ Yesaya 59:14. Olutalo Olukulu, 586.

Okuyingira mu ggwanga mu bukyamu, n’ebikung’aanya eby’obuvuyo ng’Antifa (abalwanyisa fasizimu), n’ebikung’aanya eby’ekikambwe nga Black Lives Matter, ebyesigamiziddwa ku mbiri y’ebyafaayo eyononese ng’eyitibwa Critical Race Theory, byawagiddwa era byatumbiddwa abafuzi ba poliitiki b’omusota, abakubirizibwa okwagala ensimbi, era amakooti agayononefu n’abannamateeka baasuulidde amazima mu luguudo olumu mwe battira abajulizi babiri mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’emu. Oluguudo olwo lwali mu kibuga ky’obutakkiriza Katonda (Misiri) n’obugwagwa (Sodomu), ekibuga ky’omusota n’abamukiikirira. Embeera evudde ku bibala by’ekibiina ky’Abademokulaati eragibwa mu buwandiike bw’obunnabbi ng’amataba, era Setaani, ng’omulabe wa Katonda, bw’aggulawo enzigi ze z’amataba, kiba bujjulizi nti ekibendera kya Katonda kigenda okuyimusibwa.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Embeera y’ebintu mu nsi eraga nti ennaku z’obuzibu zituuse ku ffe. Empapula z’amawulire ez’olunaku zijjudde obubonero bw’olutalo olutali lwabulijjo oluli okumpi mu biseera eby’omumaaso. Obubbi obw’amaanyi bususse nnyo. Okwekoomya emirimu kususse. Obubbi n’obutemu bikolebwa buli kumpi wonna. Abantu abakwatiddwa dayimooni batwala obulamu bw’abasajja, abakazi, n’abaana abato. Abantu bagudde mu kweyagalira obubi, era buli kika ky’ekibi kisusse. Omulabe awangudde mu kukyamya obwenkanya era ajjuza emitima gy’abantu okwegomba amagoba ag’okwesimbyako. ‘Obwenkanya buyimiridde wala; kubanga amazima gagudde mu luguudo, era obutuufu tebusobola kuyingira.’ Yesaya 59:14. Mu bibuga ebikulu mulimu abantu bangi abali mu bwavu n’okubonyaabonyezebwa, nga kumpi tebalina mmere, kifo eky’okubeeramu, newaakubadde engoye; kyokka mu bibuga ebyo mwo mulimu n’abalina ebisukka eby’omutima by’ayinza okwegomba, abalya bulamu mu bukatuffu, nga bamala ensimbi zaabwe ku nnyumba eziteekeddwaamu ebintu eby’omuwendo, ku kwezza n’ebyambalo by’omuntu, oba n’okusingawo, ku kutuukiriza okwegomba kw’omubiri, ku mwenge, ku tabbaaka, n’ebintu ebirala ebizikiriza amaanyi g’obongo, ne biwabye omutwe, ne bivundulula emmeeme. Okukaaba kw’abantu abali mu nzala kutuuka mu maaso ga Katonda, nga mu buli ngeri ey’okunyigiriza n’okunyaga abantu balunda obugagga obunene obutalabwako.

Mu kiseera ky’ekiro ne mpitibwa okulaba ebizimbe ebyali byeyongera okutumbuka, waggulu ku waggulu, nga byolekedde eggulu. Ebizimbe bino byali byekakasiiddwa nti muliro teguyinza kubibookya, era byazimbibwa okutumbula ekitiibwa ky’abannyini byo n’abazimbi baabyo. Waggulu ne waggulu ne byeyongera okutumbuka, era mu byo ne bakozesamu ebikozesebwa mu kuzimba eby’omuwendo ogusinga okuba omugazzi. Abo abaalina obwannannyini ku bizimbe bino tebaali beebuuzaganya nti, ‘Tuyinza tutya okugulumiza Katonda mu ngeri esinga obulungi?’ Mukama teyali mu birowoozo byabwe.

Nga enzimba zino ez’awaggulu bwe zaazimbibwa, bannyiniazo ne basanyuka mu kw’enyumiriza okw’amaanyi kubanga baalina ensimbi z’okukozesa mu kutuukiriza okwegomba kwabwe era ne bakunkumula obuggya mu baliraanwa baabwe. Ekitundu ekinene ky’ensimbi ze baateekamu baazifuna mu kukaka, mu kubanyigiriza abavu. Baweerabira nti mu ggulu buli nkola yonna ey’eby’obusuubuzi eba ewandikiddwa; buli ndagaano etali ya bwenkanya, buli kikolwa eky’obufere, eyo kyawandiikiddwa. Ekiseera kijja lwe mu bufere bwabwe n’okujeema kwabwe abantu banaatuukira ku kkomo Mukama ky’atajja kubakkiriza kusukka, era banaategeera nti obugumiikiriza bwa Yakuwa bulina ekkomo.

Ekyaddirira okulabika mu maaso gange kyali okulabula kw’omuliro. Abantu ne batunuulira amayumba amagulumivu, agagambibwa nti tegakwata muliro, ne bagamba nti, ‘Gali mu mirembe ddala.’ Naye amayumba ago ne gasaanawo nga bwe gaabanga gakolebwa mu butayiro. Emmotoka z’omuliro tezasobola kukola kintu kyonna kuziyiza okuzikirira. Abazikiza omuliro tebasobodde kukozesa enjini. Obujulizi, omuzingo 9, 12, 13.