Twamaliriza oluwandiiko olwasembayo n’ekitundu kino wammanga:
"Amaanyi agakola eby’amagero agalabisibwa okuyita mu by’emizimu gajja okukozesa obuyinza bwagwo okulwanyisa abo abasalawo okugondera Katonda so si bantu. Obubaka okuva mu mizimu buligamba nti Katonda y’abatuma okukakasa abagaana okuwa Sande ekitiibwa nti bali mu nsobi, nga bwe bategeeza nti amateeka g’eggwanga galina okugonderwa ng’etteeka lya Katonda. Banaakaabira obutali butuukirivu obukulu obuli mu nsi era bawagire obujulizi bw’abayigiriza b’eddiini nti okwonooneka kw’empisa kuvudde ku kutyoboola Sande. Obusungu bunene bulizukuka ku bonna abagaana okukkiriza obujulizi bwabwe." Olutalo Olukulu, 589, 590.
"Obujulizi bw’abayigirizi b’eddiini nti obunafu n’okwononebwa kw’empisa kuleetebwa olw’okwonoona obutukuvu bwa Sande," kye kabonero mu byafaayo akalaga olugendo olutuusa ku kukakamiza okusinza enjuba mu United States. Pat Robertson, mubuulizi w’Enjiri ku ttivvi ow’Amerika era omutandisi wa Christian Broadcasting Network (CBN) ne Christian Coalition, yayimirira okuvuganya ku bwa Pulezidenti wa United States mu kulonda okusooka okw’Abarepulikaani mu 1988. Kampeni ya Robertson yateeka essira ku kukungaanya abalonzi Abakristaayo abekkakamu n’okuwagira ensonga z’eby’obulamu bw’eggwanga n’empisa ezikwatagana n’okukkiriza kwe okw’evanjirayo. Mu kiseera ky’enkomerero mu 1989, mu byafaayo by’omusooka ku ba Pulezidenti munaana ab’enkomerero, omukulembeze era omutandisi wa Christian Coalition yayimirira okuvuganya ku bwa pulezidenti. Ebyafaayo eby’obwa Pulezidenti bya Reagan bifaananyiriza ebyafaayo bya Pulezidenti w’ekibiina ky’Abarepulikaani ow’enkomerero.
Ebibonerezo bya Katonda biri kumpi okuleeta embeera ejituukiriza ekyawandiikibwa ekyasooka okuva mu The Great Controversy, era efaanagana n’omulimu gwa Christian Coalition. Christian Coalition yajja okukola ku bizibu by’empisa n’eby’obwa wamu Sister White by’alaga nti abo abalina obuyinza mu gavumenti tebasobola kubisalaawo. Mu byafaayo bya Reagan, Christian Coalition kiyimirira ng’ekibiina ekifaanana ennaatera okubaawo mu biseera ebiri kumpi nnyo. Mu by’obunnabbi, Christian Coalition yafaanaŋanyizibwa National Reform Movement mu kiseera eky’ekizibu ekinene eky’etteeka lya Sande ekyaali kigattiddwa ne Blair Bills mu myaka gya 1880 ne 1890. National Reform Movement yateekebwawo mu 1888, era Sister White yagikwataako mu bw’enjawulo mu byawandiiko bye.
Obuzibu obukulu bulindirira abantu ba Katonda. Obuzibu bulindirira ensi. Olutalo olusinga obukulu mu mirembe gyonna luli mu maaso gaffe. Ebintu bye tumaze emyaka egisukka mu amakumi ana nga tubyogerako, nga tusinziira ku buyinza bw’ekigambo ky’obunnabbi nti byali bya kusemberera okutuuka, kati bibaawo mu maaso gaffe. Kale kati ensonga ey’okukyusa mu Ssemateeka okuziyiza eddembe ly’omutima ekubiriziddwa eri abateekawo amateeka g’eggwanga. Ensonga ey’okuwaliriza okukuuma olunaku lwa Sande efuuse ensonga ey’interesi y’eggwanga yonna era ey’omugaso omunene. Tumanyi bulungi kye kinaavaamu mu kunyiikiza kuno. Naye tuli beetegefu ku nsonga eno? Tutuukirizza mu bwesigwa omulimu Katonda gw’atukwasizza ogw’okulabula abantu ku kabi akali mu maaso gaabwe?
Waliwo bangi, naddala ne mu abo abali mu kibiina eky’okukaka okukuuma Sande, abafudde ng’ababofu ku bivaamu ebigenda okugoberera ekikolwa kino. Tebalaba nti bakuba butereevu ku ddembe ery’eddiini. Waliwo bangi abatannategeera nsonga za Ssabbiiti ya Bayibuli, era n’ensise ennamu gye wesimbiddwa enteekateeka eya Sande. Buli kaweefube oguwagira okuteekawo amateeka ag’eddiini, mu mazima, kubeera kugonja eri obwakapapa, obw’emirembe mingi obubeera bulwanyisa eddembe ly’omu mutima. Okukuuma Sande, ng’enteekateeka eyitibwa nti ey’OkuKristayo, kuberaawo kwakyo kusinzira ku “ekyama eky’obujeemu;” era okukakazibwa kwayo kujja kubeera ng’okussaamu omukono ku nsonga entongole ez’ejjinja ery’ensonda ery’ObuRoma. Bwe kinaaba kituuse eggwanga lyaffe ne likyawa emitendera egya gavumenti yaalyo ne liteeka etteeka lya Sande, ObuProtestanti mu kikolwa kino bujja okwegatta n’obukapapa; era kino tebijja kuba kirala wabula okuwa obulamu obufuzi obw’ekikambwe obubadde okumala ebbanga ddene nga bulindirira akaseera okuzukuka nate nga bufuzi obw’ennyigiriza obukola.
Ekibiina ky’okutereeza kw’eggwanga, nga kikozesa obuyinza bw’amateeka ag’eddiini, kijja, bwe kinaabanga kimaze okukula ddala, kulaga obutagumiikiriza n’okunyigiriza eby’emu n’ebyaafuga mu myaka egy’edda. Mu biro ebyo, ebiteeso by’abantu bye yetwalira obuyinza bwa Katonda, ne bimenya wansi w’obuyinza bwabwe obw’ekikambwe eddembe ly’okusalawo okw’omu mutima; era okuggalirwa mu kkomera, okusengulwa, n’okufa byagoberera abo abaagaana ebiragiro byabwe. Obupapa oba emisingi gyabwo bwe binaateekebwawo nate mu mateeka ne biweebwa obuyinza, omuliro gw’okutulugunyizibwa guddamu okukuma eri abo abatawaayo ssaddaaka eddembe ly’okusalawo okw’omu mutima n’amazima mu kussaamu ekitiibwa ensobi ez’akkirizibwa ennyo. Obubi buno buli kumpi okutuukirira.
Bwe Katonda atuwadde omusana ogulaga obulabe obuli mu maaso gaffe, tuyinza tutya okuyimirira nga tetuliko musango mu maaso ge singa twerema okukola buli kimu kwe tuyinza okukireeta mu maaso g’abantu? Tuyinza okumalira gobe okubaleka okusisinkana ensonga ennene eno nga tebalabuddwa?
Mu maaso gaffe waliwo olutalo olugenda mu maaso, nga tuteeka mu katali okusibibwa, okufiirwa eby’obugagga, era n’obulamu bennyini, olw’okukuuma etteeka lya Katonda, erifuulibwa busa olw’amateeka g’abantu. Mu mbeera eno, amagezi g’ensi gajja kutusendasenda tugonde mu maaso g’abantu ku mateeka g’eggwanga, olw’emirembe n’obumu. Era waliwo abamu abajja n’okuwaliriza ekkubo eryo nga beeyambisa Ebyawandiikibwa: ‘Buli mwoyo agonde eri obuyinza obw’awaggulu.... Obuyinza obuliwo bwateekebwawo Katonda.’
Naye enkola y’abaweereza ba Katonda mu myaka egyayitawo eyabadde etya? Bwe baabuulira Kristo, eyabambibwa ku musaalaba, oluvannyuma lw’okuzuukira kwe, abakulu b’obuyinza ne babalagira obutayogera nate wadde okuyigiriza mu linnya lya Yesu. Naye Peetero ne Yokaana ne baddamu ne bagamba nti, Oba kituufu mu maaso ga Katonda okugondera mmwe okusinga Katonda, mmwe mwe musalewo. Kubanga ffe tetusobola kuleka okwogera ebyo bye twalabye ne bye twawulidde. Ne beeyongera okubuulira Enjiri ey’obulokozi okuyita mu Kristo, era amaanyi ga Katonda ne gajulirira obubaka. Testimonies, Volyumu 5, 711–713.
Ebibonerezo bya Katonda bigenda kuleeta embeera mu by’obulamu mu bantu, mu by’enfuna ne mu by’eddini mu Amerika, embeera eginaawa abakulembeze b’eddini ensonga ez’okutandika okukoowoola okuzzaawo empisa z’omu lujjudde, nga bwe kyali mu myaka gya 1880 ne 1890, era nate mu byafaayo by’omukulembeze w’eggwanga eyalaga ekiseera eky’enkomerero mu 1989. “Ekizibu ekinene kirindiridde abantu ba Katonda. Ekizibu kirindiridde ensi.” Sista White abuuza ebibuuzo bibiri, “Bwe kiba nti Katonda yatuwadde omusana ogutulaga obulabe obuli mu maaso gaffe, tuyinza tutya okuyimirira nga tetuliko musango mu maaso ge singa tuleka okukola buli kyonna ekisoboka mu buyinza bwaffe okulireeta mu maaso g’abantu? Tuyinza okumala ganye okubaleka ne basisinkana ensonga eno ennene nnyo nga tebalabuddwa?”
Ekitangaala ki ekyabeerawo ekilaze obulabe obuli mu maaso gaffe, era bwe waba nga tewali kitangaala, Katonda ow’okwagala ayinza atya okubakwatako abantu be omusango olw’obutaleeta obubaka bw’okulabula, nga tebaalibuwulirangako obubaka obwo? Omusomi omwagalwa, ojjakubanjibwa omusango olw’ekitangaala ekiragibwa mu biwandiiko bino.
Ennyonnyola entuufu eziraga engeri gye biri obuyinza bw’omusota obwa Democrat, n’obuyinza obw’ennabbi ow’obulimba obwa Republican, n’obuyinza obwa Papa, n’Obusiraamu, n’ekkanisa y’Abadiventisti ey’e Lawodikiya, awamu ne Isiraeri ey’eddala, eziri mu biwandiiko bino, abali mu buyinza bajja kuzirowooza ng’okwogera okw’obukyayi; naye ennyonnyola ezo ze bubaka okuva mu Kigambo kya Katonda obukakasiddwa ku nkola ey’olunyiriri ku linyiriri, era ennyiriri ezo zireekaana nti ebibonerezo bya Katonda bigenda kweyongera era ne byongere okubeerawo emirundi mingi okusinga.
Mu ngeri y’obunnabbi, Omukago gw’Abakristaayo ogwagattika mu byafaayo ebyasookera ddala okumpi n’ekiseera eky’enkomerero mu 1989, gulina enkozesa ey’obuzito okusinga kubeera bwokka okwenkanako n’emyaka gya 1880 n’egya 1890. Mu kyawandiikibwa kye twasomye kaakano okuva eri Sister White, alambulula spiritizimu ng’emu ku ngeri ebbiri Sitaani gy’akozesa okutwala ensi mu busibe, era n’awerawo ebigambo ebikwata ku by’amagero by’anaakola.
Oluvannyuma lw’akalulu ka 1988, era oluvannyuma lw’okutuuka kw’Omukago ogwa Christian Coalition, waaliwo okulabisibwa okuyitirivu kw’eby’amagero eby’e Sitaani mu buyinza bw’ekiyoka, mu buyinza bw’ensolo, ne mu buyinza bwa nnabbi w’obulimba. Kikulu nnyo okubitereeza ebirabikawo bino mu ngeri entuufu, kubanga bikiikirira okujja kwa Sitaani ng’eyita Kristo oluvannyuma lw’etteeka erya Sande erijja mu bbanga ttono mu Amerika ez’Obumu.
Mu nsonga za Katolikizimu, mu myaka gya 1990 ensi yonna yatunula nga waliwo okulabikibwa kwa Maliyamu gwe bayita ‘Omuwala’, nga kwetooloolwa ebyamagero nga ebifaananyi by’abatukuvu bivaamu omusaayi, ebyamagero eby’okulabikira mu ggulu, enkuba y’amasamba g’ebbimuli okuva mu ggulu eritaliiko ebire, n’ebyamagero ebirala eby’obusirusiru eby’a Sitaani. Mu biro ebyo, entambula z’obutambuze ez’enkumi z’abantu okuva mu nsi yonna zaakolebwa mu bungi, abantu ne basendasembwa mu obulimba n’ebirabirizo ebyava mu bintu ebyo. Ebitabo byawandiikibwa ku byo, bannamawulire baabunoonyereza, era emmagazini nga Time ne Newsweek zaabiteeka ebintu bino ku muko ogw’oku maaso.
Mu bwakabaka bw’ennyoka ennene ebifaananyi by’Abahindu e Buyindi byaalaga eby’amagero eby’obusitaani, nga ebifaananyi bino byanywa ebiweebwayo eby’okunywa ebibadde mu bijiko oba mu maggirasi, bye baateekanga ku mimwa gyabyo. Ekyewuunyo ekyatandikira mu kyalo ekitono mu Buyindi ne kisaasaana, ng’amasegere ga Misiri, mu ggwanga lyonna. Amawulire ag’oku ttivvi g’e BBC ne gakola okunnyonnyola ku ekyewuunyo kino, era, nga ng’ayongerako ng’akomekkereza, omusasi w’amawulire w’e BBC ku ttivvi n’abuza nti, “Nneewuunya ekinaabaawo bwe tunaagenda mu London Museum enkya ne tuwaayo ekimu ku bifaananyi by’Abahindu eggirasi ly’amata?” Mu mawulire g’akawungeezi ag’olunaku oluddako ne balaga omusasi w’amawulire oyo yennyini ku London Museum, era nga kamera zikola, n’awa ekifaananyi kinene eky’Abahindu eggirasi ly’amata. Eggirasi bwe ryakwatagana n’emimwa gy’ekifaananyi, amata ne gamirirwa amangu ddala mu kifaananyi.
Mu by’okukkiriza eby’omwoyo ebikwata ku bunnabbi bw’Abatuuze ab’ennono b’Amerika, embogo emmyeru eyayitibwa "Miracle" yazaalibwa nga 20, Ogw’omunaana 1994, ku faamu ya Dave ne Valerie Heider okumpi ne Janesville, Wisconsin. Miracle yazaalibwa ng’alina obwoya obweru, era okuzaalibwa kwe kwalowoozebwa abamu ng’okutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’Abatuuze ab’ennono b’Amerika. Mu ennono ez’enjawulo z’Abatuuze ab’ennono b’Amerika, okuzaalibwa kw’embogo emmyeru kulabibwa ng’ekintu ekitukuvu era eky’omugaso ennyo, ekiraga obumu, emirembe, n’okuzza obuggya mu by’omwoyo. Miracle yategeerekeka nnyo era n’afuuka akabonero k’essuubi n’obukulu mu by’omwoyo eri abantu bangi. Obunnabbi bw’embogo emmyeru buva edda nnyo, era bugattibwa butereevu n’ekintu ekitukuvu ennyo ekisinga obutukuvu mu ddiini ey’omwoyo ey’Abatuuze ab’ennono b’Amerika, kubanga mu lugero olwasooka olw’embogo emmyeru mwe baayingiza "piece pipe" mu buwangwa.
Mu 1994, mu buyinza bwa nnabbi ow’obulimba mu Protesitantisimu omuvuddemu, ekibiina ky’Okuseka Okitukuvu, ekimanyiddwa era nga “Toronto Blessing,” kyatandika mu Jjanwali 1994 ku Ekkanisa eyitibwa Toronto Airport Vineyard Church (kati emanyiddwa nga Catch The Fire Toronto) e Toronto, Ontario, e Kanada. Kwali mu bbanga ly’enkuŋaana ez’okuzuukusa ezaakulemberwa Abapasita John ne Carol Arnott mwe mwatandikira okweyoleka ekirabika ky’okuseka okutaziyizibwa, wamu n’ebirabika ebirala nga okukankana, okukaaba, n’okugwa wansi, oba okukoppa ensolo n’amaloboozi gaazo (ebiyitibwanga emirundi mingi “okuttibwa mu Mwoyo” oba “okutamiirwa mu Mukama”), mu basinza abaatuula mu kibiina.
Okusekerera n’eby’okweyoleka ebirala abeetabamu baabibassa ku bubeerawo n’emirimu gy’Omwoyo Omutukuvu, kye kyava kivamu okukozesebwa kw’ekigambo ‘Okusekerera Omutukuvu’ okunyonyola ekyaliwo. Enkungaana z’okuzuukuka ezaali mu Toronto Airport Vineyard Church zaasikiriza obwegendereza n’abagenyi okuva mu nsi yonna, era ne kivaako okusaasaana kw’ekikula kino ne kituuka mu makanisa amalala n’ebitundu by’obwannansi ebirala. Abantu baava mu nsi yonna ne bajja okumanyira ddala okusekerera okwo; bwe baakomangayo mu makanisa gaabwe ag’ewaka, amakanisa ago emirundi mingi ne gatandikanga okulaga eby’okweyoleka bye bimu eby’abadayimooni.
Pat Robertson yateekaawo Christian Broadcasting Network (CBN) mu 1960. CBN yali omu ku mikutu gy’ettivi egyaasooka okweweerayo ku pulogulaamu eza Kikristaayo, era yali n’omugaso omunene mu kukulaakulana kw’okutangaza eby’Obukristaayo mu United States. Mu myaka egiyise, CBN eyongedde okutuuka n’amaanyi gaayo okuyita mu tivi, rediyo, n’eby’empuliziganya bya diijito, ne kiba omu ku bitongole by’amawulire eby’Obukristaayo ebinene ennyo mu nsi yonna.
Mu 1988, yatandikawo ekibiina ekya Christian Coalition, era n’ayimirira okuvuganya ku bwapulezidenti bwa Amerika. Eby’okukkiriza bye byasibuka mu National Reform Movement ne Lord's Day Alliance. Ebitongole ebyo byombi byatandikibwa mu 1888, era byawagirira enkyukakyuka ez’enkizo mu by’obulamu bw’eggwanga nga zisingiddwa ku misingi gy’Obukristaayo, nga mw’otwaliramu okuziyiza omwenge, eddembe ly’abakazi ery’okuvota, n’okukuuma Ssabbiiti (Ssande) ng’olunaku lw’okuwummula n’okusinza. Okulwanirira enkyukakyuka kuno kwakosebwa nnyo ObuProtesitanti obwevanjirayo, era ne kugenderera okuteekawo “eggwanga ery’Obukristaayo” erikulemberwa emisingi gya Baibuli. Robertson yayimirira ku misingi gimu ne National Reform Movement ne Lord's Day Alliance. Olw’ensonga eyo, yatandikawo ne Yunivasite ya Regent.
Pat Robertson yatandikawo Yunivasite eya Regent mu 1977, nga akwatagana n’enjigiriza ya Katoliki William Miller gye yawakanya n’obuvumu bungi. Obukatoliki n’ObuProtestanti obuvudde mu mazima bikozesa enkola ya Bayibuli ey’obusitaani, egireeta, awamu n’ebibala ebirala eby’obutatukuzibwa, okukkiriza nti walibaawo emyaka lukumi egy’emirembe nga Yesu tannakomawo ddala. Robertson akkiriza nti yunivasite ye etendeka abasajja n’abakazi okubeera abo abanakulembera gavumenti ya Kristo ey’emyaka lukumi mu Myaka Lukumi gya Bayibuli. Ekigambo “regent” kitegeeza omuntu ayimirira oba amyuka omufuzi oba kabaka, omufuzi nga ali bweru w’eggwanga.
Nga tekunnaba kutuuka ekiseera eky’enkomerero mu 1989, nga waakiri mu 1960, ebitongole eby’obudde buno ebifaananako n’ebitongole ebyali balwanirira okuteekebwaawo kw’etteeka lya Sande mu 1888 byalabika mu byafaayo. Oluvannyuma wa 1989, okweeyoleka okw’obussetaani kwakankanya ebitundu byonna ebisatu eby’ensi y’eddiini ey’eddogo, ensolo, n’ennabbi w’obulimba. Yesu bulijjo atambuliza wamu enkomerero y’ekintu n’entandikwa yaakyo, era 1989, ‘ekiseera eky’enkomerero’ mu Danyeri 11:40, yetandikira ekiseera eky’obunnabbi ekiriggwaawo ku tteeka lya Sande eriribaawo mu bwangu ery’olunyiriri olw’amakumi ana mu emu. Bwe kituuka ekyo etteeka lya Sande, Ssetaani alabika ng’ajeeyisa Kristo, era ekikolwa kye eky’okutikkira mu bulimba kitandika, nga kyetooloddwa amagero n’okuwonya.
Ebyafaayo ebyatandika ekiseera ekyo eky’obunnabbi biraga omulimu gw’ekkibiina ly’Aba-Protestanti abajeemu, ogutwala ku tteeka lya Sande, eryo ne lya faananyizibwa mu 1989—entandikwa y’ekiseera ekyo. Mu 1989, ‘olukuta’ lwa ‘the iron curtain’ lwagwa, era ku nkomerero y’ekiseera kino ‘olukuta olw’okuwawula Ekkanisa ne Gavumenti’ lugwa. Okutandika kw’ekiseera kuno kulaga abapulezidenti ababiri abaasooka mu bapulezidenti omunaana ab’enkomerero. Okutandika kulaga Obwakapapa obuwangula mulabe gwabwo ogw’obutakkiriza mu Katonda mu Soviet Union, ate enkomerero elaga Obwakapapa obuwangula mulabe gwabwo ogw’Aba-Protestanti mu United States. Okutandika kulaga ow’olubereberye ku abo bapulezidenti omunaana (ow’ekibiina kya Republican) ng’akwataniza emikono n’Anti-Kiristo ow’obunnabbi bwa Baibuli, ate enkomerero elaga asembayo ku abo bapulezidenti omunaana ng’akwataniza emikono n’Anti-Kiristo ow’obunnabbi bwa Baibuli. Omupulezidenti asooka ategeerekeka okuba n’obuvunaanyizibwa olw’okuggya wansi olukuta, ate asembayo y’anaazimba olukuta.
Mu 1960 ekibiina ky’Enkyukakyuka y’eggwanga eky’emulembe guno kyatandika, era ne kitambulira okutuusa ku kiseera eky’enkomerero mu 1989. Oluvannyuma lw’okulonda, eby’amagero bya Setaani byatandika. Nga tekunnaba kubeerawo etteeka ery’Olunaku lwa Sande, okulabisibwa okwasembayo kw’ab’enkyukakyuka y’eggwanga kunaalabikira nate mu byobufuzi. Ku tteeka ery’Olunaku lwa Sande, ekiseera kituuse eky’omulimu ogw’ammagero ogwa Setaani. Mu maaso g’etteeka ery’Olunaku lwa Sande walina okubeerawo, olw’obwetaavu obw’obunnabbi, ebibonerezo ebiggyawo si kwokka enkulaakulana n’obugagga bw’eggwanga lya Amerika ez’Obumu, naye era ebibonerezo ebyo, olw’obwetaavu obw’obunnabbi, biteekwa okuba bya bukambwe era bitisa nnyo okutuusa nti wateekebwawo emisingi gy’amagezi egakkiriza abo abali mu kibiina eky’enkyukakyuka y’eggwanga okwasembayo, Abalwanirizi b’eggwanga ab’Obukristaayo, okulambulula nti ensonga eyaleetedde ebibonerezo ebyo be bannansi abatyaaza ekyo kye bo bayita Olunaku lwa Mukama.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Singa abantu baffe bakyeyongera okubeera mu mbeera ey’obugayaavu n’obunafu mwe baabadde, Katonda tasobola okubafukako Omwoyo gwe. Tebeteeseteese kukolagana naye. Tebazuukiridde ku mbeera, era tebategeera obulabe obubatiisa. Kati balina okuwulira, nga tewali mulundi gwaddako bwe batyo, obwetaavu bw’obwegendereza n’ekikolwa ekikwataganiddwa.
Omulimu ogw’enjawulo ogw’omwalaika ow’okusatu tegulabiddwa mu bukulu bwagwo. Katonda yagenderera nti abantu be babe bayise nnyo mu maaso okusinga ekifo kye balimu leero. Naye kaakano, obudde bwe butuuse okusituka ne bakola, balina okweetegekera. Bwe baatandika abakyusakyusa b’eggwanga okusaba okuteekebwawo ebipimo ebikendeeza ku ddembe ly’eddiini, abakulembeze baffe bandibadde babiriirivu ku mbeera era bandikoze nnyo, mu buteesuula, okukomya ebyo. Tekiiri mu nteekateeka ya Katonda nti omusana gukwatibwe ku bantu baffe—amazima ag’omu kiseera gennyini ge beetaaga mu kaseera kano. Si bababuulizi baffe bonna abaleeta obubaka bw’omwalaika ow’okusatu bategeera ddala kye bubaka obwo bwe bulimu. Ekibiina ky’abakyusakyusa b’eggwanga kyalabiddwa abamu ng’ekitali kya maanyi nnyo, okutuusa ne balowooza nti tekimwetaagisa kufaako nnyo, era ne bawulira nti bwe bakikola babeera nga bawa obudde ku nsonga ez’enjawulo ku bubaka bw’omwalaika ow’okusatu. Mukama asonyiwe baganda baffe olw’okunnyonnyola bwe batyo obubaka buno obw’omu kiseera kino.
Abantu balina okuzuukusibwa olw’obulabe obuli mu kiseera kino. Abakuumi beebase. Tusigadde emyaka mingi emabega. Abakuumi abakulu bawulire obwetaavu obw’amangu obw’okwekuuma n’okwegendereza ku bo bennyini, baleme okusubwa emikisa gye baweereddwa egy’okulaba obulabe.
Oba abakulembeze abakulu mu konferensi zaffe bwe batakkiriza kati obubaka obubatumiddwa Katonda, era ne batayimirira mu lulyo olw’okukola, amakanisa gajja kufiirwa nnyo. Omukuumi bw’alaba ekitala nga kijja n’afuuyira akadeede eddoboozi eritegeerekeka, abantu abali mu mabbali gonna baliddamu ne basasaanya obulabula, era bonna balifuna omukisa okweetegekera olutalo. Naye emirundi mingi omukulembeze ayimirira ng’ali mu kusalasalawo, ng’alabika ng’agamba nti: ‘Tuleme okutantala nnyo. Wandyewo ensobi. Tuteekwa okwegendereza obutakubira olabula olw’obulimba.’ Obutantala n’obutakakasa bwe kennyini bwe kugamba nti: ‘Emirembe n’obutebenkevu. Temucankalamu. Temweraliikirira. Ensonga eno ey’okukyusa mu bya ddiini eyakuziddwako okusinga obwetaavu. Obucankalanya buno bwonna bujja okusirikirira.’ Atyo abeera ng’egaanye obubaka obwatumiddwa okuva eri Katonda, era obulabula obwaali butegekeddwa okusisimula amakanisa ne butatuukiriza omulimu gwabwo. Akadeede k’omukuumi tekawa eddoboozi erikakasa, era abantu tebetegekera olutalo. Omukuumi yeegendereze, kubanga singa olw’okutantala kwe n’okutwala obudde emyoyo negirekebwa ne gizikirira, omusaayi gwabwe gunaabuzibwa ku mukono gwe.
Emyaka mingi tubadde tulindirira etteeka lya Sande okuyisibwa mu nsi yaffe; ate kaakano nga okukubiriza okuteekawo etteeka lino kututuukiridde ddala, tubuuza: Abantu baffe banaatuukiriza obuvunaanyizibwa bwabwe mu nsonga eno? Tetuyinza kuyamba okuyimusa ekibendera n’okubayita bemeere mu maaso abo abassaamu ekitiibwa obuyinza bwabwe n’emiganyulo egy’eddiini? Ekiseera kiri kumpi nnyo nga abo abalondawo okugondera Katonda okusinga abantu banaatuusibwako omukono gw’okunyigirizibwa. Kale tunaatazza Katonda ekitiibwa nga tusirika ng’amateeka ge amatukuvu galinnnyirirwa wansi w’ebigere?
Ng’ensi y’Abapulotesitanti olw’engeeri gy’eyekutteko egonjera eri Ruumi, ka tuzuukuke tutegeere embeera era tulabe olutalo oluli mu maaso gaffe mu ngeri y’alwo entuufu. Abalinzi ka bagulumize kaakano eddoboozi lyabwe, bawe obubaka obuli amazima ag’ekiseera kino. Tulage abantu w’etuuse mu byafaayo by’obunnabbi era tunoonye okuzuukusa omwoyo gw’Obupulotesitanti ogw’amazima, okuzuukusa ensi etegeere omuwendo gw’emikisa egy’eddembe ly’eddiini gye tumaze ebbanga ddene nga tusanyukirako.
Katonda atuyita okuzuukuka, kubanga enkomerero eri kumpi. Buli saawa eyitawo, mu mbuga z’eggulu mulimu okukola okutegekera abantu ab’ensi okukola omugabo mu bintu ebikulu ebigenda okuggulwako ku ffe mangu. Obudde buno obuyitawo, obutulabikira nga tebuli wa muwendo munene, buzito n’ebirina omugaso ogw’emirembe gyonna. Bikoleka ebyenkomeredde by’emmeeme ku bulamu obutaggwaawo oba ku kufa okw’obutaggwaawo. Ebigambo bye tuyogera leero mu matu g’abantu, emirimu gye tukola, n’omwoyo gw’obubaka gwe tutwala, bijja kuba omukka gw’obulamu okutuusa ku bulamu oba omukka gw’okufa okutuusa ku kufa.
"Ab'oluganda bange, mutegeera nti obulokozi bwammwe obwennyini, era n'ebigenda okutuukako ku mimeeme emirala, biva ku ntegeka gye mukola kaakano okutegekera ekigezo ekiri mu maaso gaffe? Mulina obunyikivu bw'obuggumu, n'obutukuvu n'okwewaayo, ebinaabasobozesa okuyimirira nga obutakkaanya buleetebwa okubawakanya? Obanga Katonda ayogeddeko okuyita mu nze, ekiseera kirijja lwe mulitwalibwa mu maaso g'amakiiko, era buli kye muyimirirako ku mazima kinaakemebwa nnyo mu bukambwe. Ekiseera abantu bangi kaakano kye balekera nga kigenda bwereere, kyandibadde kiweebwa okutuukiriza obuvunaanyizibwa Katonda bw'atukwasa obw'okutegeka olw'omutawaana ogusemberedde." Obujulirwa, ekitundu eky'okutaano, empapula 714-716.