Tutandise okwefumiitiriza kwaffe ku kwolesebwa kwa Danyeri okw’enkomerero nga tumaze okuzuula Danyeri ng’akabonero k’abantu ba Katonda ab’endagaano ab’ennaku ez’oluvannyuma, era tukozesezza olunyiriri olusooka nga tulugatta ku ssuula esembayo okutandika okuzuula engeri ez’obunnabbi ez’abantu abo ab’ennaku ez’oluvannyuma abakiikirirwa Beruteshaza. Abantu ba Katonda ab’endagaano ab’ennaku ez’oluvannyuma bakiikirira Abamireeti ab’omu ntambula ya malayika ow’olubereberye, n’abantu emitwalo kkumi mu enkumi nnya n’abana ab’omu ntambula ya malayika ow’okusatu. Abamireeti batuukiriza olugero lw’abawala ekkumi, era olugero olwo luddamu mu nnaku ez’oluvannyuma nga bwe luli, n’ennukuta yaalwo yennyini.
Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.
Obumanyirivu bw’emivumenti gyombi egy’ennaku ez’enkomerero bwe bumu n’obumanyirivu bwa Adiventizimu.
Olugero lw’abawala ab’obugole kkumi oluli mu Matayo 25 era lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisti. The Great Controversy, 393.
Abamillerite baakiikirira ekibiina kya malayika asooka, era n’ebyo bye bayitamu byakiikilirwa ne mu Ekkanisa eya Firaderufiya. Mu 1856, ekibiina ky’Abamillerite eky’e Firaderufiya kyakyuka ne kiba ekibiina kya Laodikiya, era mu bujeemu bwa 1863 ne kyeyongerayo ne kyefuulibwa Ekkanisa y’Abadiventisiti ey’e Laodikiya.
Emitwalo kkumi n’enna n’enkumi nnya bakiikirira ekibiina kya malaika ow’okusatu, era ekkanisa ya Philadelphia nayo yakiikirira ebyo bye bayitamu. Mu 1989, ekitabo kya Daniel kyasumululibwa eri ekkanisa ya Seventh-day Adventist eya Laodicea, ate nga ku September 11, 2001, ekibiina ky’Abadiventisti ekya Laodicea kyatandika, era mu July wa 2023, okukyuka okudda mu kibiina kya Philadelphia kwatuuka.
Berutesaza, oba Danyeri, ayimirira Muvimenti ya Firadelfiya ey’ennaku ez’enkomerero, ey’addamu Muvimenti ya Firadelfiya ey’Abamilerayiti okutuuka ku buli kigambo. Ekitundu ekisooka eky’okwolesebwa okusembayo kiyimirira abo abantu b’ennaku ez’enkomerero, era obujulizi obusembayo bw’okwolesebwa okusembayo bulina okukwatagana n’obujulizi obwasooka bw’okwolesebwa okusembayo. Enteekateeka ey’okutukuza ey’omu Essuula kkumi na bbiri eya Danyeri eraga okweyongera kw’obumanyi, era n’ebika bibiri ebivuddemu. Berutesaza ayimirira mu ngeri esukkulumu abagezi b’ennaku ez’enkomerero. Mu Essuula kkumi na bbiri eya Danyeri waliwo waakiri amazima ataano ag’obunnabbi agaali emisingi gya Muvimenti y’Abamilerayiti, agateekwa okuddamu mu Muvimenti y’Omalayika ow’okusatu.
Ekyasooka ye nkola y’okutukuza eleeta ebika bibiri by’abasinza, era noolwekyo etuukiriza olugero lw’abawala abakyali kkumi mu ngeri y’okutandika n’ey’okukomekkereza.
Naye ggwe, ai Danyeri, ggalawo ebigambo bino, era osseeko akabonero ku kitabo okutuusa ku kiseera eky’enkomerero: bangi banaaddukira wano n’ewali, era obumanyi bunaayongera. ... N’ayogera nti, Genda mu kkubo lyo, Danyeri: kubanga ebigambo bino bikomekeddwa ne bissebwako akabonero okutuusa ku kiseera eky’enkomerero. Abangi banaatukuzibwa, ne bafuulibwa abyeru, ne bagezesebwa; naye ababi banaakola obubi: era tewali mu babi anaategeera; naye ab’amagezi banaategeera. Danyeri 12:4, 9, 10.
Enjawulo wakati w’ab’amagezi n’ababi (abasirusiru) esinziira ku kutegeera kwabwe (okuwawula mu bwongo) okw’okwongera kw’obumanyi okwaggulwawo mu kiseera eky’enkomerero, oba mu 1798 eri Abamillerite, oba mu 1989 eri 144,000. Abantu ba Katonda bateekwa okumanya nti Adiventizimu kye kutuukirizibwa kw’ekigero ky’abawala ab’ekkumi, kubanga nga tebalina kutegeera okwo tebagenda kunoonya kutegeera nti "ekiseera eky’enkomerero" eky’ekika eky’enkomerero kyatuuka ddi, oba obubaka obwaggulwawo mu kiseera ekyo bwali ki. Nga tewali kutegeera nti obumanyirivu bw’Adiventisti bwe bukemebwa mu bitundu bisatu, obusinzira ku kukulaakulana kw’amazima okugenda mu maaso, era ekivaamu kya "obulamu oba okufa," tekisoboka okutegeera okuyitibwa okunene kw’Abadiventisti b’Olunaku Olwa Ssabbiti buli omu. Belteshazzar ayimirira abantu abamanyi nti bayitamu enkola y’okutukuzibwa, eyogerwako ng’ "battukuziddwa, baafuuliddwa abeerere, era bakemeddwa." Enkola eyo yennyini ey’okutukuzibwa mu bitundu bisatu ekakasiddwa bulambulukufu nti ye mulimu gwa Mwoyo Mutukuvu.
Newaakubadde bwe kiri, mbagamba amazima; kibagasa mmwe nze ngende: kubanga ssinga ssa ngende, Omuyambi tajja eri mmwe; naye bwe nnaavaawo, ndimuwereza eri mmwe. Era bwe ajja, alinenya ensi ku kyonoona, n’obutuukirivu, n’okusalibwa omusango: Ku kyonoona, kubanga tebakkiriza mu nze; ku butuukirivu, kubanga ngenda eri Kitange, so temundabenga nate; ku kusalibwa omusango, kubanga omulangira w’ensi eno asaliddwa omusango. Nnina ebintu bingi nnyo by’okubagamba, naye kaakano temusobola kubigumira. Wabula bwe ajja, Omwoyo gw’amazima, alibakulembera mu mazima gonna: kubanga tajja kwogera ku lulwe; naye byonna by’anaawulira, ebyo by’alyogera: era alibategeeza ebigenda okujja. Yokaana 16:7-13.
Omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu ogw’okukulembera abawala b’amagezi mu “mazima gonna” gwetaaga nti akakkanye ensi ku kibi, obutuukirivu n’omusango—ekitegeeza okunyenya oba okukakasa omusango—era ebyo bye bimu ku matendera gasatu agaleeta omuntu okufuuka omuwala w’amagezi oba omusirusiru mu Danyeri essuula ey’ekkumi n’abiri. Obubaka Yesu bwe yalambulula nga omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu bwe “mafuta” agalaga enjawulo wakati w’ab’amagezi n’ababi mu Danyeri essuula ey’ekkumi n’abiri. Abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero balina okutegeera okweyongera kw’obumanyi okw’emulembe gwabwe, era obumanyi obwo bulimu okwemanya nti bali oba abawala basirusiru oba ab’amagezi mu lugero lwa Matayo essuula amakumi abiri mu ttaano.
"Yokaana yalagirwa ebintu bino mu kwolesebwa okutukuvu. Yalaba ekibiina ekyakiikirirwa abawala abawombeefu ab’amagezi abataano, ng’ettaala zaabwe zitegekeddwa bulungi era nga zikwaka, n’agolokoka n’ayogera mu ssanyu nti, ‘Wano we wali okugumiikiriza kw’abatukuvu; wano we bali abakuuma ebiragiro bya Katonda n’okukkiriza kwa Yesu. Era ne mpulira eddoboozi okuva mu ggulu nga gingamba nti, Wandiika, Balina omukisa abafu abafa mu Mukama okuva kaakano: Weewaawo, bw’ayogera Omwoyo, balyoke bawummule ku mirimu gyabwe; era ebikolwa byabwe bibagoberera.’"
Abangi abaawulira obubaka bw’omalayika ow’olubereberye n’ow’okubiri baalowooza nti banaasigala balamu okutuuka okulaba Kristo ng’ajja mu bire by’eggulu. Singa bonna abaategeeza nti baakkiriza amazima baakola omugabo gwabwe nga abawala ab’amagezi, obubaka buno buba dda nga bulangiriddwa eri buli ggwanga, buli kika, olulimi n’abantu. Naye abatano baali ba magezi, n’abatano baali basirusiru. Amazima gaalina okulangirirwa abawala ekkumi, naye abatano bokka be baali baateekateese ebyetaagisa ddala okuwegatta ku kibiina ekyatambuliranga mu kitangaala ekyabadde kibatuukidde. Obubaka bw’omalayika ow’okusatu bwali bweetaagibwa. Okulangirirwa kuno kwalina okukolebwa. Abangi abaavaayo okusisinkana Omugole nga bakulemberwa obubaka bw’omalayika ow’olubereberye n’ow’okubiri, baagaana obubaka bw’omalayika ow’okusatu, obubaka obwasembayo obw’okukemebwa obw’okuweebwa ensi yonna.
Omulimu ogufaananako guno gunaatuukirizibwa nga omulayika omulala oyo ayolesebwa mu Okubikkulirwa 18 bw’anaawa obubaka bwe. Obubaka bw’abamalayika abasatu—obw’omusooka, obw’okubiri, n’obw’okusatu—bulina okuddamu okulangirirwa. Okuyita kujja okuweereddwa eri ekkanisa nti, ‘Muvemu mwe, bantu bange, muleme okuttamu omugabo mu bibi bye.’ ‘Babulooni ekikulu agudde, agudde, era afuuse ekifo eky’okubeeramu baddayimooni, n’ekitebe ky’omwoyo gwonna ogw’obutali bulongoofu, era ekisiba kya nnyonyi zonna ezitali nnongoofu era ezikyayibwa. Kubanga amawanga gonna banywedde ku wayini w’obusungu bw’obwenzi bwe, n’abakabaka b’ensi bakoleredde naye obwenzi, era n’abasuubuzi b’ensi bafuuse abagagga olw’obungi bw’eby’obugagga bye n’okwejalabya kwe.... Muvemu mwe, bantu bange, muleme okuttamu omugabo mu bibi bye, era muleme okuweebwa ku matigga ge: kubanga ebibi bye bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde eby’obujeemu bye’ [Okubikkulirwa 18:2-5].
"Twala buli luyiriri mu ssuula eno, olusome n’obwegendereza, okusingira ddala eby’enkomerero ebibiri: 'Era omusana gw’ettabaaza tegujja kuyaka mu ggwe nate n’akatono; ne ddoboozi ly’omuko n’ery’omugole teriwulirwenga mu ggwe nate n’akatono: kubanga abasubuzi bo be baali abanene ab’ensi; kubanga olw’obulogo bwo amawanga gonna gaalimbibwa. Era mu yo mwaasangibwa omusaayi gw’abannabbi, n’abatukuvu, n’abo bonna abattibwa ku nsi.'"
Olugero lw’abawala ekkumi lwaweebwa Kristo ye yennyini, era buli nsonga mu lugero luno yeetaaga okunoonyerezebwamu n’obwegendereza. Ekiseera kijja okutuuka nga oluggi luggaliddwa. Tuyimiririddwa ng’abawala ab’amagezi oba abawala abasiru. Kati tetusobola kukyawula, era tetulina buyinza okugamba nti baani ab’amagezi era baani abasiru. Waliwo abakwata amazima mu butali butuukirivu, era bano balabika ebweru ng’ab’amagezi. Manuscript Releases, Voliyumu 16, 270.
Ng’Abadiventisti abateekwa okuyita abasajja n’abakazi okuva mu Babulooni mu kiseera ky’etteeka lya Ssande erigirawo mu biseera bitono, tukiikiriddwa ng’abawala ab’amagezi oba ab’obusirusiru. Ekibiina Yokaana kye yalaba, ekyaakiikirirwa abawala ab’amagezi bataano, nga ettabaaza zaabwe zitegekeddwa era nga zikaayaka, Yokaana era yabalambulula ng’abo abalina “okugumiikiriza kw’abatukuvu,” era “abakwatanga amateeka ga Katonda n’okukkiriza kwa Yesu,” be emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya abateekwa okukwata amateeka ga Katonda, okukozesa okukkiriza kwa Yesu, era okumanya nti be bawala mu lugero oluli mu Matayo 25. Si kyokka nti balina okutegeera nti be bawala ab’amagezi oba ab’obusirusiru, wabula balina okuddamu okuyitamu ebyo Daniyeri bye yalaga nti “balitukuzibwa, balifuulibwa abeerere, era balikebwa.”
Ne bayimba ng’oluyimba oluggya mu maaso g’entebe ey’obwakabaka, ne mu maaso g’ebiramu bina, ne mu maaso g’abakadde; so tewali muntu asobola okuyiga oluyimba olwo okujjako 144,000, abanunuliddwa okuva mu nsi. Bano be batayonoonebwa n’abakazi; kubanga ba balongoofu. Bano be bagoberera Omwana gw’Endiga gy’agenda wonna. Bano banunuliddwa okuva mu bantu, nga be bibala ebyasooka eri Katonda ne eri Omwana gw’Endiga. Era mu kamwa kaabwe tewasangibwa bukuusa; kubanga bataliiko kya kunenyezebwa mu maaso g’entebe ya Katonda. Okubikkulirwa 14:3-5.
Wakiri waliwo amazima ataano agalabikiddwa mu Danyeri omutwe ogw’ekkumi n’ebiri, nga ge mazima agakwata ku kibiina ky’Abamillerite n’obubaka bw’Omulayika asooka, era agagenda okuddamu ne gategeerwa okusingawo mu kibiina ky’abantu 144,000. Ekimu ku mazima ago kye nkola y’okutukuzibwa mu mitendera esatu, egattiddwa n’olugero lw’abawala kkumi. Ekisooka ku mazima Wiliamu Mira ge yategeera mu nsonga z’ekiseera eky’obunnabbi, kye “Emirundi musanvu” ebyogerwa mu Leviitiko omutwe ogw’amakumi abiri mu mukaaga; era amazima ago galabikiddwa mu Danyeri omutwe ogw’ekkumi n’ebiri, era ge mazima agasooka mu byafaayo by’Abamillerite, ebyo ebyogerwawo eyo.
Naye ggwe, ayi Danyeri, ziba ebigambo, era osibirize ekitabo, okutuusa ku biro by’enkomerero: bangi balidduka ddyo n’ewa, n’amagezi galikyeyongera. Awo nze Danyeri ne ntunula, laba, ne waliwo abalala babiri nga bayimiridde, omu ku lubalama luno lw’omugga, n’omulala ku lubalama luli lw’omugga. Era omu n’agamba omusajja ayambadde olugoye olw’ebbulini, eyali waggulu w’amazzi g’omugga, nti, Kituusa ddi ku nkomerero y’eby’amagero bino? Nange ne mpulira omusajja ayambadde olugoye olw’ebbulini, eyali waggulu w’amazzi g’omugga, bwe yawanika omukono gwe ogwa ddyo n’ogwa kkono eri eggulu, n’alayira Ey’abeera emirembe gyonna nti kiriba ekiseera, n’ebiseera, n’ekitundu eky’ekiseera; era bwe kinaabanga nga amaze okusasaanya amaanyi g’abantu abatukuvu, ebyo byonna biriggwaawo. Ne mpulira, naye ne sitegeera: awo ne neebuza nti, Ayi Mukama wange, enkomerero ya bintu bino eriba etya? N’angamba nti, Genda mu nzira yo, Danyeri: kubanga ebigambo byazibiddwa era byasibiriziddwa okutuusa ku biro by’enkomerero. Abangi balitukuzibwa, ne bafuulibwa abeeru, ne bagezebwa; naye ababi balikola obubi: so tewali mu babi alitegeera; naye ab’amagezi balitegeera. Danyeri 12:4-10.
Ekitundu kino kitandika nga kitabo kya Danyeri kiggaliddwa okutuusa ku biro eby’enkomerero, era kiggwa nga kitabo kya Danyeri kiggaliddwa okutuusa ku biro eby’enkomerero. Wakati w’okuggalibwa okw’olubereberye n’okwasembayo kw’ebigambo bya Danyeri, obujulizi obulayiriddwa bwa "Oyo abeera emirembe gyonna" bwali buno: "kijja kubeerako ekiseera, n’ebiseera, n’ekitundu eky’ekiseera; era bwe gunaaba nga gumaze okusasaanya amaanyi g’abantu abatukuvu, ebyo byonna binaakomala."
Oyo eyawa obujulizi buno obulayirira ye yali ali waggulu w’amazzi, ayambadde eby’linena. Danyeri yalaba malayika ku lubalama olumu lw’Omugga Hiddekel, n’omalayika omulala ku lubalama olulala, era omu ku abo abamalayika n’abuza ekibuuzo, ne Oyo eyali ku mazzi n’akiddamu. Ekibuuzo kyali, “Kituusa wa?” Kino kye kimu n’ebigambo ebibiri ebyasooka eby’ekibuuzo ekyabuuzibwa mu olunyiriri olw’ekkumi n’asatu mu essuula munaana eya Danyeri.
Awo ne mpulira omutukuvu omu ng'ayogera, n'omutukuvu omulala n'agamba omutukuvu oyo eyayogera nti, Ekyolesebwa ekikwata ku biweebwayo eby'obudde n'obujeemu obuleeta okuzikirira kijja kumala ebbanga lya ki, okutuusa ekifo ekitukuvu n'eggye okuweebwa okunyigirizibwa wansi w'amagulu? N'angamba nti: Okutuusa ku nnaku enkumi bbiri mu bikumi bisatu; olwo ekifo ekitukuvu kinaazibwa. Danyeri 8:13, 14.
Ensengeka y’obunnabbi yeemu efunibwa mu mboozi zombi, wabula nti mu ssuula omunaana, Daniel ali awali omugga Ulai, so si ku mugga Hiddekel. Mu ssuula omunaana malayika (omutukuvu) n’agamba eri omutukuvu oyo eyali ayogera nti, “kirituusa ddi?” Ekigambo eky’Olulimi lw’Abebbulaniya ekyahindulwa ng’ “omutukuvu oyo,” kye “Palmoni,” kitegeeza “Omubalirizi ow’ekitalo,” oba “Omubalirizi w’ebyama.” Mu ssuula omunaana Yesu (Omubalirizi ow’ekitalo) ye yali ayogera, era omutukuvu omulala n’abuuza Yesu (omutukuvu oyo), nti, “kirituusa ddi?”
Mu essuula kkumi na bbiri, omalayika eyali ku lumu ku mabbali g’Omugga Hiddekel n’abuuza oyo eyayimirira ku mazzi nti, "kinaabanga mu bbanga ki?" Ebitundu ebyawandiikibwa bino byombi biteekwa okwekenneenya wamu, olunyiriri ku lunyiriri. Ekibuuzo ekisooka eky’omu essuula munaana kiri nti, "ekyolesebwa ekikwata ku kukandagirwawo awatukuvu n’eggye kinaabanga mu bbanga ki, ekyo ekituukirizibwa okusooka mu obupagani, oluvannyuma ne mu obwapapa?" Ekibuuzo eky’omu essuula kkumi na bbiri kiri nti, "bunaabanga mu bbanga ki okutuuka ku nkomerero y’ebyo ebyewuunyisa bino?" Olwo Palmoni, Omubalirizi ow’ebyewuunyo eyali ayambadde lineni era ng’ayimiridde ku mazzi, n’awa okuddamu okw’okulayira nti, "kiriba mu bbanga lya ekiseera, ebiseera, n’ekitundu eky’ekiseera; era bw’anaaba amalirizza okusasaanya amaanyi g’abantu abatukuvu, ebintu bino byonna binaamalawo."
Ebibuuzo eby’Emigga Ulai ne Hiddekel biri nti, “ekibonekerwa eky’okusaasaanyizibwa kw’abantu ba Katonda, ekituukirizibwa obupagani era oluvannyuma obwa Paapa nga byombi binyirira wansi ekifo ekitukuvu n’eggye, kinaabanga okumala bbanga ki?” Okuddamu kwe nti okunyirira wansi kuweddewo mu 1798, lwe omulimu gwa Palmoni ogw’okuzimba yeekaalu ya ba Millerite gwatandika, era ne guggwa emyaka amakumi ana mu mukaaga oluvannyuma mu 1844, lwe ekifo ekitukuvu kyali kigenda okutukuzibwa.
Mu Ssuula ey’ekkumi n’ebiri Danyeri yawulira okuteesa, “naye saategeera.” Danyeri yalaga okwegomba okutegeera, nga kirabikibwa bwe yabuza Kristo, “Ai Mukama wange, enkomerero y’ebintu bino eriba etya?” Okulaga kwe okwagala okutegeera kwakiikirira okwegomba kw’abawala ab’amagezi okutegeera, kubanga okuteesa kwo kwateekebwa wakati w’okwogerwako emirundi ebiri nti ekitabo kya Danyeri kisibiddwa okutuusa ekiseera eky’enkomerero. Danyeri yakiikirira okwegomba okwateekebwa ku William Miller okutegeera amazima agaggudwawo mu 1798, era amazima agasooka ge yaluŋamizibwa okumanya kwali okucinnywazibwa kw’awatukuvu n’eggye, okusooka nga kukolebwa obupagani, oluvannyuma obufuzi bwa Papa, mu kiseera amaanyi g’abantu abatukuvu lwe gasaasaanyizibwa mu kutuukirizibwa kw’“emirundi musanvu” ebyogerwa mu Eby’Abaleevi 26.
Okwegomba kwa Miller okumanya amazima kiimirirwa mu kwegomba kwa Daniel, naye okutegeera kwa Miller tekwali kutuukirira. Daniel akiimira okwegomba kwa Miller, era Belteshazzar akiimira abo abalina okutegeera okutuukiridde ku kintu n'ekyolesebwa. Waliwo waakiri eby'amazima ebikulu etaano ebyaliamu mu ebyo bye bayitamu Abagoberezi ba Miller mu essuula ey'ekkumi n'ebbiri eya Daniel, ebyo ebiriba n'ebifaananako mu byafaayo by'abo emitwalo kkumi n'ena n'enkumi nnya. Ekimu kye nti baatuukiriza era ne bategeera nti baali batuukiriza olugero lw'abawala ekkumi, nga lulimu emitendera esatu egy'okukemebwa, era ekirala kye nti bategeera ejjinja ery'ensinzi erya "emirundi musanvu," eryo eriri mu Leviticus essuula amakumi abiri mu mukaaga.
Tujja okugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kyawandiiko kyaffe ekiddako.
Olwo obwakabaka bw’eggulu bulifaananyizibwa n’abawala kkumi, ne batwala ettaala zaabwe ne bagenda okusisinkana omugole. Era mu bo abatano baali b’amagezi, n’abatano baali basiru. Abo abasiru ne batwala ettaala zaabwe, ne batatwala mafuta nabo; naye ab’amagezi ne batwala mafuta mu nsuwa zaabwe wamu n’ettaala zaabwe. Omugole bwe yalwawo, bonna ne basinzira ne beebaka. Era mu ttumbi ly’ekiro ne wabaawo enduulu nti, Laba, omugole ajja; muveeyo mumusisinkane. Awo abawala abo bonna ne bagolokoka, ne batereeza ettaala zaabwe. Abasiru ne bagamba ab’amagezi nti, Mutuweko ku mafuta gammwe; kubanga ettaala zaffe zizimye. Naye ab’amagezi ne baddamu ne bagamba nti, Nedda; ne kinaaba nga tekimala ffe nammwe: naye mugende eri abatunda, mugulireko mmwe bennyini. Bwe baali bakyagenda okugula, omugole n’ajja; n’abo abaali bategese ne bayingira naye mu mbaga y’obugole: oluggi ne luggalwa. Oluvannyuma n’abawala abalala ne bajja ne bagamba nti, Mukama, Mukama, tuggulire. Naye n’abaddamu n’agamba nti, Mazima mbagamba nti, sibamanyi. Noolwekyo mulindenga; kubanga temumanyi lunaku newankubadde essaawa Omwana w’omuntu gy’ajja.
Kati tubeera mu biseera eby’akabi ennyo, era tewali n’omu ku ffe alina okutereera mu kunoonya okutegekerwa okujja kwa Kristo. Waleme okubaawo n’omu agoberera ekyokulabirako ky’abawala abatali bagezi, ng’alowooza nti kinaabeera kya mirembe okutuusa ekizibu bwe kinaatuuka, nga tannafuna okutegekerwa kw’enneyisa okumuyamba okuyimirira mu kiseera ekyo. Kinaabeera kya kutuusa ennyuma nnyo okunoonyanga obutuukirivu bwa Kristo nga baagenyi bayitiddwa okuyingira era ne bakeberebwa. Kati kwe kiseera okwambala obutuukirivu bwa Kristo, ekyambalo ky’obugole ekikukwatira obulungi okukuyingira mu mbaga y’obugole ey’Omwana gw’Endiga. Mu lugero, abawala abatali bagezi balagiddwa nga basaba amafuta, ne babulwa okugafuna newankubadde nga basabye. Kino kiraga abo abatetegekese mu kuzimba enneyisa ebagumya okuyimirira mu kiseera eky’obuzibu obunene. Kiba ng’ogenda eri bannaabo n’ogamba nti Mpa enneyisa yo, kubanga bwe ntagifune ndizikirira. Abo ab’amagezi tebaasobola kussa amafuta gaabwe mu ttabaaza ez’akaaka za bawala abatali bagezi. Enneyisa si kintu kisindikibwa eri omulala. Tegigulibwa wadde okutundibwa; gifunibwa. Mukama aweeredde buli muntu omukisa okufuna enneyisa entuukirivu mu bbanga ly’okugezesebwa; naye teyawadde ngeri gye muntu asobola okuyisa ku mulala enneyisa gye yazimbye ng’ayita mu bikemo ebikambwe, nga ayiga amasomo okuva eri Omuyigiriza Omukulu, okweyolekereza obugumiikiriza mu kukemebwa, era n’okukozesa okukkiriza okumusobozesa okusengula ensozi z’ebitasoboka. Tekisoboka okuwa omulala akawoowo k’okwagala—okuwa omulala obuwombeefu, bweegendereza, n’obugumiikiriza. Tekisoboka omutima gwa muntu gumu okufukamu omulala okwagala kwa Katonda n’okwagala abantu.
Naye olunaku lujja, era luli kumpi nnyo ku ffe, nga buli kitundu ky’obugunjufu bujja okubikkulibwa olw’okukemebwa okwenjawulo. Abo abasigala beesigwa ku nsonga entuufu, era abakozesa okukkiriza okutuusa ku nkomerero, be abo abaalabiddwa nga ba mazima mu kugezesebwa n’okukemebwa mu biseera eby’emabega eby’ekiseera ky’okugezesebwa kwabwe, era abaatondekesa obugunjufu bwabwe mu kifaananyi kya Kristo. Be abo abakulirizza enkolagana ya kumpi ne Kristo, era, olw’amagezi ge n’ekisa kye, abeetabira mu butonde obwa Katonda. Naye tewali muntu ayinza okuwa munne okwewaayo kw’omutima n’ebikula ebirungi eby’amagezi n’omwoyo, wadde okujjuza eby’abula bye n’obuyinza bw’empisa ennungi. Buli omu ku ffe asobola okukolera munne bingi nga tubawa ekyokulabirako ekya Kristo, ne tubakubiriza okugenda eri Kristo okufuna obutuukirivu obutabalina tebayinza kuyimirira mu kusalibwa omusango. Abantu balina okulowooza n’okusaba ennyo ku nsonga ennene ey’okuzimba obugunjufu, era bakolere obugunjufu bwabwe mu kifaananyi kya Katonda. The Youth Instructor, January 16, 1896.