Tutandika okwekenneenya olwolesebwa olwasembayo lwa Danyeri nga tussa mu nkola ensonga ey’emusingi eyeragibwa “Alufa ne Omega,” eraga nti Ye bulijjo alanga enkomerero okuva ku ntandikwa. N’olwekyo, Belteshazzar, ye Danyeri mu linyiriri eryasooka ery’olwolesebwa olwasembayo, era ayimirirwamu ne mu kitundu eky’enkomerero eky’olwolesebwa olwo lwennyini. Tukizuulidde nti Belteshazzar ayimirira abantu ba Katonda ab’endagaano ab’ennaku ez’enkomerero, abategeera “chazon,” olwolesebwa lw’ebyafaayo eby’obunnabbi, nga bwe lulagirwa mu kigambo “ekintu” mu linyiriri eryasooka. Olwolesebwa olwo lw’ebyafaayo eby’obunnabbi lwe “emirundi musanvu” ogw’omu Levitiko 26, era gulingana n’emyaka 2,520. Belteshazzar era ategeera “vision” mu linyiriri eryasooka, lye “mareh” olw’emyaka 2,300, oluyimirira okulabika okw’amangu kwa Kristo.

Mu ssuula ekkumi n’ebiri, Daniyeri akiikirira ekisinde ky’omulayika asooka era n’ekisinde ky’omulayika ow’okusatu, kubanga ebisinde byombi bituukiriza olugero lw’abawala abatannaba kufumbirwa kkumi. Mu ssuula ekkumi n’ebiri waliwo waakiri amazima ataano agaalimu mu kisinde kya ba Millerite, agakiikirira amazima ge kisinde ky’omulayika ow’okusatu n’akyo kiteekwa okuyitamu n’okugategeera. Ebisinde byombi bituukiriza olugero lw’abawala abatannaba kufumbirwa kkumi, era abawala ab’amagezi mu bisinde byombi basaanidde okutegeera ensonga eyo ey’obunnabbi. Ebisinde byombi biteekwa okutegeera amazima g’obunnabbi agasooka Miller gye yaletebwa okumanya, nga kiragibwa mu “emirundi musanvu” mu Leviticus amakumi abiri mu mukaaga. Ebirala ebisatu ebifaanaganako mu ebyo bye bayitamu n’okutegeera bisangibwa mu bitundu ebitonotono eby’enkomerero eby’essuula.

Okuva ku kiseera ssaddaaka eya buli lunaku bwe ejja okuggyibwawo, n’ekivve ekireeta amatongo bwe kinaateekebwawo, walibaawo ennaku 1,290. W’omukisa oyo alindirira, n’atuuka ku nnaku 1,335. Naye ggwe genda mu kkubo lyo okutuusa ku nkomerero; kubanga ojja kuwummula, era ojja kuyimirira mu mugabo gwo ku nkomerero y’ennaku. Danyeri 12:11-13.

Abantu ba Katonda abaasigaddewo mu kitabo ky’Okubikkulirwa balina ebiranga by’obunnabbi ebikulu bisatu. Bakuuma ebiragiro bya Katonda, balina okukkiriza kwa Yesu era bawagira Omwoyo gw’Obunnabbi.

N’aŋŋamba nti, Wandiika, Balina omukisa abaayitiddwa okujja ku mbaga ey’obugole eya Mwanaw’endiga. N’aŋŋamba nti, Ebigambo bino bya mazima bya Katonda. Nange ne ŋwa mu bigere bye okumusinza. N’aŋŋamba nti, Laba tokikola: nze ndi omuddu munno, era ow’ab’oluganda bo abalina obujulirwa bwa Yesu: sinza Katonda; kubanga obujulirwa bwa Yesu gwe Mwoyo gw’obunnabbi. Okubikkulirwa 19:9, 10.

Abamillerite baategeera bulungi nti “the daily,” mu kitabo kya Danyeri, kyayimiriranga okusiinza ebifaananyi, era nti “ekiseera ‘the daily’ lwe ‘kyaggibwawo,’” kyali mu mwaka gwa 508. Okugaana amazima ago kwe kugaanira obuyinza bw’ “Obujulizi bwa Yesu,” obuli “Omwoyo gw’Obunnabbi,” kubanga Omwoyo gw’Obunnabbi alaga bulambulukufu nti Abamillerite baali batufu mu kwetegeera kwabwe ku “the daily.”

Oluvannyuma ne ndaba, mu kwogera ku 'Daily,' nti ekigambo 'sacrifice' kyateekebwamu olw’amagezi g’omuntu, era tekiri mu mwandiko; era nti Mukama yabawa endowooza entuufu ku kyo abo abaawaayo okulangiriro lw’essaawa y’omusango. Bwe waaliwo obumu, nga tekunnaba kutuuka mu 1844, abasinga bonna baali bakkaanyizza ku ndowooza entuufu ku 'Daily;' naye okuva mu 1844, mu kavuuyo, endowooza endala zikkiririddwa, era ekizikiza n’obutabanguko bigoberedde. Review and Herald, Novemba 1, 1850.

Abamillerite baategeera nti okujeemera kw’obupagani okuziiyiza okulinnya kw’obufuzi bwa Papa mu buyinza mu mwaka 538, kwaggibwawo mu mwaka 508. Abamillerite baali mu mazima, naye okutegeera kwabwe kwali kutono. Abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero, abakiikirirwa Belteshazzar mu kitundu ekisooka, banaalaba nti okuva mu mwaka 508 okutuuka mu 538 kiyimirira ekiseera eky’obunnabbi ekyafaananyizibwa emyaka amakumi asatu egy’okutegekerategekera mu byafaayo bya Kristo, egyaliwo emabega w’okumuweebwa obuyinza mu lubatizo lwe. Banaalaba nti ekiseera kino eky’obunnabbi kiyimiririrawo ne ekiseera eky’obunnabbi okuva mu 1776 okutuuka mu 1798, era nti ebyo ebiseera bisatu byonna biyimirira ekiseera eky’okutekebwako akasinda ky’abantu 144,000 ekyaatandika nga Sebutemba 11, 2001, ne kimalira ku tteeka lya Sande erigenda okutuuka amangu.

Mu ssuula ey’ekkumi n’ebiri, Danieri ayimiririra AbaMillerite n’amazima ataano ag’amaanyi n’ebyo bye bayitamu ebikulu ebirina okuddirwamu mu abo abayimiririrwa Belteshazzar. Ekisatu ku mazima n’ebyo bye bayitamu eby’AbaMillerite kwe "endowooza entuufu ku 'ekya bulijjo,' ... Mukama yagiwa ... eri abo abaawa obubaka bw’essaawa y’omusango." Okugaana amazima ago kwe kugaana ebiwandiiko bya Ellen White, ebyeyitibwa Omwoyo gw’Obunnabbi. Eky’okuna ku mazima n’ebyo bye bayitamu eby’AbaMillerite, n’abatumwa b’omulayika ow’okusatu, kye obunnabbi bw’emyaka 1335, obwatandika mu mwaka lwe "ekya bulijjo" kyaggibwawo, mu 508.

Okutandika mu 508, emyaka 1335 ekutwala ku 1843, naye si 1843 yokka, kubanga obunnabbi buno bulaga ddala olunaku olusembayo olw’omwaka gwa 1843, kubanga bugamba nti, "Aweereddwa omukisa oyo alindirira, era atuuka ku nnaku 1335." Ekigambo ky’Olwebbulaniya ekivunulwa ng’ "cometh," kye "naga," era kitegeeza "okukwata" oba "okuteeka emikono ku." Kale obunnabbi buno kitegeeza nti, "Aweereddwa omukisa oyo alindirira, era" akwata oba ateeka emikono ku 1843.

Omukisa ogw’okulindirira mu byafaayo by’Abagoberezi ba Miller gwali gwa bawala ab’amagezi abaayitamu okusiibwamu essuubi okw’asooka, naye ne balindirira okwolesebwa okw’alwawo. Nga Abagoberezi ba Miller baalindirira ‘okwolesebwa okw’alwawo’ mu kutuukiriza olugero lw’abawala ekkumi ne Habakkuku essuula ey’okubiri, baafuna omukisa. Mu biro eby’okulindirira ebyo ne balaba nti baali batuukiriza olugero, era nti ku nkomerero okwolesebwa okwo kujja ‘okwogera’. Ebiro byabwe eby’okulindirira n’okusiibwamu essuubi byasinziira ku kutegeera okutali kutuufu nti emyaaka enkumi bbiri n’ebikumi bisatu gyandikomereddewo mu 1843, naye okwolesebwa kwali kwa 1844 ddala. Okusiibwamu essuubi kwabwe kwasinziira ku ebyo bye baayitamu, omwaka gwa 1843 bw’aggwa ng’okudda kwa Kristo tekubaddewo. Okusiibwamu essuubi kwabwe, n’omukisa ogwalangirirwa ku abaalondawo okulindirira oluvannyuma, byonna byasinziira ku lunaku olusembayo ddala olw’omwaka gwa 1843, olwo ‘olukwata ku’ oba ‘olutuuka ku’ 1844.

Obumanyirivu bw’okusubwa essuubi okwasooka, nga butuukiriza ekigerageranyo ky’abawala ab’obuwala kkumi, butegeerekebwa era buddibwamu mu abo abakiikirirwa Belteshazzar. Amazima n’obumanyirivu eby’okutaano ebinaategeerwa abo abakiikirirwa Belteshazzar kwe kuba nti mu "nkomerero y’ennaku", Daniel ajja "okuyimirira mu mugabo gwe".

“Danyeri abadde ayimiridde mu mugabo gwe okuva envumbo lwe yaggyibwawo era omusana gw’amazima gutangazizza okwolesebwa kwe. Ayimiridde mu mugabo gwe, ng’asitula obujulirwa obwali butegeezebwa ku nkomerero y’ennaku.” Sermons and Talks, ekitundu 1, 225, 226.

Abamillerite baayitamu omugendo gw’okutukuzibwa ogwatuukirizibwa olw’okweyongera kw’obumanyi okwava mu kitabo kya Danyeri bwe kyasumululibwa mu mwaka gwa 1798. Abo abakiikirirwa Berutesazza bajja kuyitamu omugendo gw’okutukuzibwa ogwatuukirizibwa olw’okweyongera kw’obumanyi okwava mu kitabo kya Danyeri bwe kyasumululibwa mu mwaka gwa 1989. Era bajja kutegeera nti ekitabo kya Danyeri kirina ekigendererwa eky’enjawulo mu kuteekako akabonero eri 144,000.

"Bwe Katonda awa omusajja omulimu omw'enjawulo gw'akola, alina okuyimirira mu mugabo gwe n'ekifo kye nga Daniyeri bwe yakola, ng'ategefu okuddamu okuyitibwa kwa Katonda, ng'ategefu okutuukiriza ekigendererwa kye." Manuscript Releases, Voliyumu 6, 108.

Nga Ab’e Laodikya ab’edda, abo abakiikirirwa Belteshazzar bajja kutegeera nti kuyita mu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa, ebyo byombi bye kitabo kimu, we mwe wamalirizibwa okuzuukuka okusembayo.

“Bwe ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa binaategeerwa obulungi okusinga, abakkiriza bajja kuba n’obumanyirivu bw’eddiini obw’enjawulo ddala... Waliwo ekimu ekiritegeerwa ddala okuva mu kuyiga kw’Okubikkulirwa—nti enkolagana wakati wa Katonda n’abantu be eri ya kumpi era enkakafu.” The Faith I Live By, 345.

Nga baali Ab’e Laodicea edda, banaabanga bamaze okutegeera embeera yaabwe ey’e Laodicea, era banaabanga bamaze okumanya nti mu by’omwoyo baali bafu nnyo ng’ekiwonvu eky’amagumba amakalu, era mu kuddamu eri obujulirwa obutereevu obukwata ku mbeera yaabwe ey’okufa n’okubula banaategeera nti okuba balamu kye kyetaago kyabwe ekisooka.

"Okuzukuka kw'obutukuvu obw'amazima mu ffe kwe kisinga obukulu era ekisinga okuba eky'amangu mu byetaago byaffe byonna. Okunoonya kino kigwanidde okuba omulimu gwaffe ogw'okusooka." Obubaka Obulondebwamu, ekitabo 1, 121.

Ekisuubizo kya Bayibuli kiri nti buli anoonya aliraba, era Omwoyo Omutukuvu n’alyoka abakulembera okutegeera nti ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa bye bireeta okuzza obuggya okwetaagisa.

“Bwe tuba nga ffe ng'abantu tutegeera kye kitegeeza ekitabo kino eri ffe, walirabika mu ffe okuzuukuka okukulu.” Testimonies to Ministers, 113.

Enkomerero y’ekyolesebwa kya Danyeri ekisembayo, nga kiragiddwa mu ssuula ey’ekkumi n’abiri, eraga eby’okuyitamu ebireetawo abantu ba Katonda ab’endagaano ab’ennaku ez’oluvannyuma, nga kiikiriddwa Belteshazzar, mu olunyiriri olusooka lw’ekyolesebwa ekisembayo. Eyo Danyeri, nga kiikiriddwa nga Belteshazzar, ategeera ebyolesebwa byombi: eky’omunda eky’emyaka 2300 n’eky’ebweru eky’emyaka 2520. Ategeera “ekintu” ne “ekyolesebwa.” Ategeera ekyolesebwa kya chazon n’ekyolesebwa kya mareh. Ategeera okulinnyirira wansi ekifo ekitukuvu n’eggye, n’okuzzaawo ekifo ekitukuvu n’eggye. Ategeera ebyolesebwa byombi eby’Omugga Ulai n’ogwa Hiddekel.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Waliwo obwetaavu bw’okwekenneenya okusembedde ennyo ku Kigambo kya Katonda; okusinga ddala, Danyeri n’Okubikkulirwa biteekwa okuweebwa obwegendereza nga bwe kitalabikako mu byafaayo by’omulimu gwaffe. Tuyinza okubeera n’ebitono bye twogera mu njuyi ezimu, ku buyinza bwa Loma n’obuppapa; naye tulina okukubiriza abantu okussaayo omwoyo ku bye baawandiika abannabbi n’abatume nga bakwatiddwa Omwoyo Omutukuvu wa Katonda. Omwoyo Omutukuvu ye yateekateeka ebintu bwe bityo, mu okuwa obunnabbi era ne mu ngeri ebyo ebyalagirwamu, okulaga nti omukozi omuntu alina okusigala ng’atalabika, nga yeekwese mu Kristo, era nti Mukama Katonda ow’eggulu n’amateeka ge balina okutumbulibwa. Musome ekitabo kya Danyeri. Mujjukizewo, ekimu ku ekimu, ebyafaayo by’obwakabaka ebyalagiddwa eyo. Mulabe abakungu b’eby’obufuzi, obukiiko, n’amagye ag’amaanyi, era mulabe Katonda bwe yakolera okuzza wansi amalala g’abantu, n’okuteeka ekitiibwa ky’abantu mu vvu....

Ekitangaala Daniyeri kye yafuna okuva eri Katonda, kyaweebwa okusingira ddala eri bino ebiro eby’enkomerero. Eby’olesebwa bye yalaba ku mabbali g’omugga Ulai ne Hiddekel, emigga emikulu gya Shinar, kati biri mu kutuukirizibwa, era ebintu byonna ebyayogerwa edda bijja okutuukirira amangu ddala.

Lowooza ku mbeera z’eggwanga ly’Abayudaaya mu kiseera obunnabbi bwa Danyeri lwe bwaweebwa.

Tuweeyo ekiseera ekingi mu kuyiga Bayibuli. Tetutegeera Ekigambo kya Katonda nga bwe kisaanira. Ekitabo ky’Okubikkulirwa kitandika n’okutulagira ffe okutegeera obulagirizi mwe mulimu. ‘Alina omukisa oyo asoma, n’abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi buno,’ bw’ategeeza Katonda, ‘era abakuuma ebyo ebiwandiikiddwa omwo; kubanga ekiseera kyegasseko.’ Bwe ffe ng’abantu bwe tunaategeera ekitabo kino kye kitegeeza gye tuli, wajja kulabika mu ffe okuzuukira okukulu. Tetutegeera mu bujjuvu ebyo bye kituyigiriza, newankubadde obulagirizi obutuweereddwa okukinoonyerezaako n’okukisomako.

Mu biseera ebyayita abalimu balangiridde nti Danyeri n’Okubikkulibwa bye bitabo ebisibiddwa, era abantu ne babisezera ku bbali. Olugoye olw’akyama olwalabikananga, olwalemesa bangi okuluggyaawo, omukono wa Katonda yennyini aluggyiddemu ku bitundu bino eby’Ekigambo kye. Eryo linnya ‘Okubikkulibwa’ likontana n’okugamba nti kye kitabo ekisibiddwa. ‘Okubikkulibwa’ kitegeeza nti waliwo ekintu ekikulu ekibikkuliddwa. Amazima ag’omu kitabo kino gatwaliddwa eri abo abali mu nnaku zino ez’enkomerero. Tuyimiridde mu kifo ekitukuvu eky’ebintu ebitukuvu nga ekifuniko kiggyiddwamu. Tetulina kuyimirira ebweru. Tulina okuyingira, si n’ebirowoozo eby’obutafaayo n’ebitassa kitiibwa, so si na bigeere eby’amampa, wabula n’okussa ekitiibwa n’okutya okutukuvu eri Katonda. Twesemberedde ekiseera nga obunnabbi obw’omu kitabo ky’Okubikkulibwa bugenda kutuukirira....

Tulina ebiragiro bya Katonda n’obujulizi bwa Yesu Kristo, era obwo bwe Omwoyo gw’obunnabbi. Amayinja agataliiko muwendo gasangibwa mu Kigambo kya Katonda. Abo abanoonya ekigambo kino balina okukuuma omutwe omulongoofu. Tebalina kukkiriza okwegomba okwakyamye kubafuga mu kulya newaakubadde mu kunywa.

Bwe bakola kino, obwongo bwabwe bujja kutabanguka; tebajja kusobola okugumira obuvune bw'okunoonya mu bujjuvu okuzuula amakulu g'ebintu ebyo ebikwata ku nkomerero y'ebyafaayo by'ensi eno.

Bwe ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa binaategeerekebwa obulungi okusinga, abakkiriza bajja kufuna obumanyirivu mu by’eddiini obw’enjawulo ddala. Bajja okulabako katono ku nzigi ez’eggulu ezigguddwa, ne emitima gyabwe n’amagezi gaabwe gikwatibwe nnyo ku kikula ky’obuntu kye buli omu alina okukulaakulanya, okuyinza okufuna omukisa ogugenda okuba empeera ey’abalongoofu emitima.

Mukama aliwa omukisa eri bonna abagenda okunoonya mu bwetoowaze n’obuwombeefu okutegeera ebyo ebibikkuliddwa mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Kino kitabo kirimu bingi nnyo eby’obulamu obutaggwaawo era kijjudde ekitiibwa, okutuusa n’okuba nti buli asoma era akinonyerezaako n’obunyiikivu afuna omukisa ogw’abo ‘abawulira ebigambo by’obunnabbi buno era bakuuma ebyo ebyawandiikiddwa omuli.’

Mu kusoma Ekitabo ky’Okubikkulirwa ekintu kimu kijja kutegeerwa ddala— nti enkwatagana wakati wa Katonda n’abantu be eri ya kumpi era ekakafu.

Okukwatagana okw’ekyewuunyisa kulabika wakati w’obutonde bw’eggulu n’ensi eno. Ebyo ebyabikkulirwa Danyeri oluvannyuma byayongerwako n’okubikkulirwa okwaweebwa Yokaana ku Kizinga kya Patimo. Ebitabo bino bibiri biteekwa okwekenneenya n’obwegendereza. Emirundi ebiri Danyeri yabuuza nti, “Kijja kutwala bbanga ki okutuuka ku nkomerero y’ekiseera?”

'Nawulira, naye saategeera; awo ne njogera nti, Ai Mukama wange, enkomerero y'ebintu bino eriba etya? N'ayogera nti, Genda mu kkubo lyo, Danieri; kubanga ebigambo bino biggaliddwa era bitemeddwa akabonero okutuusa ku biro by'enkomerero. Abangi balitukuzibwa, era balifuulibwa kyeru, era baligezebwa; naye ababi balikola bubi; era tewali mu babi alitegeera; naye abalina amagezi balitegeera. Era okuva ku kiseera lwe banaggyaawo ekiweebwayo kya buli lunaku, ne bwe banaateekawo ekyennyinyala ekireeta okuzikirira, walibaawo ennaku 1290. Alina omukisa oyo alindirira, n'atuuka ku nnaku 1335. Naye ggwe genda mu kkubo lyo okutuusa ku nkomerero; kubanga oneewummuza, era oyimirire mu mugabo gwo ku nkomerero y'ennaku.'

Empologoma ey’ekika kya Yuda ye eyasumulula ebisiba by’ekitabo, n’awa Yokaana okubikkulirwa kw’ebirina okubaawo mu nnaku zino ez’ekkomerero.

Danyeri yayimirira mu mugabo gwe okuwa obujulizi bwe, obwali busibiddwa okutuusa ku biro eby’enkomerero, ekiseera lwe kyandilangirirwa obubaka bw’omumalaika asooka eri nsi yaffe. Ebintu bino bya bukulu obutagererwa mu nnaku zino ez’enkomerero; naye ng’ekiri nti ‘abangi balyoke batukuze, ne batangale, ne bakebwe,’ ‘ababi balikola obubi; so tewali wa babi alitegeera.’ Mazima ddala kino! Ekibi kwe kumenya etteeka lya Katonda; era abo abagaana okukiriza omusana ogukwata ku tteeka lya Katonda tebagenda kutegeera okulangirirwa kw’obubaka bw’abamalayika abasatu—asooka, ow’okubiri, n’ow’okusatu. Ekitabo kya Danyeri kiggulwawo mu Kubikkulirwa kwa Yokaana, era kitutwala okutuuka ku biseera eby’enkomerero mu byafaayo by’ensi eno.

"Ab'oluganda baffe banaabeerenga nga bajjukira nti tuli mu bulabe bw’ennaku ez’enkomerero? Musome Okubikkulirwa nga mukigatta ne Danyeri. Muyigirize bino." Testimonies to Ministers, 112-115.