Munda mu Danyeri essuula eky’ekkumi n’emu, mulimu ennyiriri ez’obunnabbi eziwerako ezikwatagana zonna n’ennyiriri mukaaga ezisembayo ez’essuula eyo. Ekitundu ekikwatagana n’ebyafaayo eby’olunyiriri olw’amakumi ana okuva ku kiseera eky’enkomerero mu 1989, okutuuka ku mateeka ga Ssande ag’olunyiriri olw’amakumi ana mu lumu, kye kitundu ky’obunnabbi ekyateekebwako akabonero okutuusa ku nnaku ez’enkomerero. Kye kitundu kya Danyeri eky’okujjuzaganya Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo ekiggulwawo katono nnyo nga ekiseera ky’okugezesebwa tekinnaggwaako. Olunyiriri olwokubiri lwanjula Trump, pulezidenti wa Republican ow’enkomerero, Pulezidenti ow’enkomerero, Pulezidenti oyo gwe munaana era ava mu musanvu, era ye pulezidenti asingayo obugagga eyatandika okusomooza abagoberera enkola y’ensi yonna bwe yalangirira okuvuganya kwe mu 2015. Olunyiriri olw’ekkumi lulaga 1989, era ennyiriri ez’ekkumi n’emu ne kkumi na bbiri ziraga Olutalo lw’e Ukraine olwatandika mu 2014, awamu n’obuwanguzi bwa Putin n’okuzikirira kwe okwaddirira.
Ennyiriri kkumi n’asatu okutuuka ku kkumi n’ettaano zinnyonnyola olutalo olwokusatu ku malutalo asatu ag’ayogerwako mu olunyiriri amakumi ana, nga lutandika n’okumenyuka kwa Soviet Union mu 1989, ne waddirawo olutalo mu Yukureini, nga lulindirirwa Olutalo lwa Panium, olulaga okulwana okw’ebweru kw’obuProtestanti obuvudde mu ddiini mu United States okulwana ne aba globalist b’ensi yonna.
ObuProtestanti obwava mu mazima businga, era butekawo empalampalanya y’obukulembeze ey’omukago ogw’ensatu oguliteekebwa mu nkola nga Eteeka lya Ssande ligenda okuteekebwawo mu bbanga ttono. Ekisolo kye buKatolika; era buKatolika ye mutwe gw’obuyinza busatu, bukiikirirwa nga Yezebeli n’obubonero obulala obungi. Ye malaaya afuga ekisolo era n’akibagala.
Nnabbi ow’obulimba ye Amerika, ekiikirira mukyala we Akaabu, ye mutwe gw’obwakabaka obw’emirundi kkumi obw’ogusota. Olutalo lwa Panium mu mwaka gwa 200 BC, lulaga ng’ekifaananyi eky’olugwano olw’ebweru wakati w’obwegassi bw’ensi yonna n’Obupolotesitante obwakyama okuva ku mazima. Olugwano olw’omunda lukiikirirwa okujeema mu mwaka gwa 167 BC, okwaddirira okuwonga obuggya yeekaalu nga bwe kujjukirwa mu Hanukkah mu mwaka gwa 164 BC; era oluvannyuma ne wabaawo ekiseera okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC, ekiraga ng’ekifaananyi ekya Amerika okuzimba ekifaananyi eky’okwegatta kw’Eklezia ne gavumenti mu Bukatoliki, nga bwe kikiikirirwa “endagaano”.
Mu linyiriri ery’ekkumi n’esatu, Uriah Smith atutegeeza nti emyaka kkumi nnya oluvannyuma lw’Olutalo lwa Raphia, Ptolemy yafa olw’ "okutamiira n’obukaba, era n’asikirwa mutabani we, Ptolemy Epiphanes, omwana awo nga wa myaka ena oba etaano. Antiochus, mu kiseera kye kimu, nga amaze okuzikiza obujeemu mu bwakabaka bwe, era nga akkakkanyizza n’okutereeza ebitundu eby’e Buvanjuba mu kugondera kwabyo, yali ng’alina ekiseera eky’eddembe okukola omulimu gwonna, omuvubuka Epiphanes bwe yatuula ku nnamulondo y’e Misiri." Oluvannyuma lw’okuwangula kwa Putin okw’obudde butono okuggwaawo, Trump ajja kuba ayetegekedde okukwata ku mwana kabaka omuggya w’e Misiri. Nga tannakikola, ajja kuba amaze "okuzikiza obujeemu" mu Amerika Amagatte.
Bwe Trump anaalondebwa, anaateeka mu nkola amateeka agafaanana 'Alien and Sedition Acts' ez'omwaka 1798, wamu n'okuyimiriza 'habeas corpus', nga bwe yakola Pulezidenti wa Republican eyasooka mu kuddamu ku Lutalo lw'awaka. Ebikolwa bye byafaananyiziddwa ne by'akoleddwa Pulezidenti Grant bwe yakola ku Ku Klux Klan, n'eby'akoleddwa F. D. Roosevelt bwe yafunga Abayapani n'abalala mu Lutalo lw'ensi olw'okubiri, era n'amateeka 'Patriot Act' aga George Bush asembayo.
Ye, nga bwe kyali eri Seleucus, ajja kukakkanya obujeemu mu Amerika, era oluvannyuma anaatunuulira "kabaka omuto" owa Misiri. Mu ngeri eyo, ajja kuyingira mu mukago ne Filipu ow'e Makedoniya, kubanga Smith yawandiika nti, "Mu kiseera kye kimu, Filipu, kabaka wa Makedoniya, yayingira mu mukago ne Antiochus okugabana obwakabaka bwa Ptolemy wakati wabwe, buli omu nga yeetegekera okutwala ebitundu ebyali okumpi naye era ebyamusaanira ennyo. Wano waaliwo okweeyiimusa okulwanyisa kabaka w'amaserengeta okwamala okutuukiriza obunnabbi, era nga n'ebintu bennyini, nga tewali kubuusabuusa, bye byategeezebwa obunnabbi."
Trump anaakola endagaano enywevu n’amawanga ga NATO (the United Nations), okugonjoola ensonga ya Russia, n’obuzibu obuli mu kugonjoola ebyava mu kugwa kwa Putin. Mu kiseera ekyo, nga bwe kiri mu lunyiriri olwa kkumi n’ennya, era ng’okunnyonnyola kwa Smith bwe kugamba nti, “amaanyi amapya gateekebwawo.” Obwapapa bunaayingirawo okutaasa Russia n’amawanga gaayo agagigoberera okuva wansi w’obuyinza bwa NATO ne United States, oba nga okunnyonnyola kwa Smith bwe kujuliza nti, “Rooma yayogera; era mangu ddala Busuuli ne Masedoniya ne biraba enkyukakyuka ng’ejja ku ndabika y’ekirooto kyabyo. AbArooma baayingirawo ku lwa kabaka omuto ow’e Misiri, nga bamaliridde nti ateekwa okukuumibwa obutazikirizibwa okwategekebwa Antiokasi ne Firipo. Kino kyali mu mwaka 200 nga Kristo tannazaalibwa, era kyali kimu ku by’okuyingira ebyasooka eby’obukulu eby’AbArooma mu nsonga za Busuuli ne Misiri.”
Roma, omukazi omwenzi ow’e Tyre, n’alyoka atandika okuyimba ennyimba ze era n’akola obwenzi n’abakabaka b’ensi, nga akikola nga tannaba kubeera nga abakabaka abo bamugondera ddala, ennyiriri bbiri bokka oluvannyuma. Mu kiseera kye kimu, entalo eya Panium n’ebaawo. Omwaka gwa 200 BC gukakasa nti omukazi omwenzi ow’e Tyre atandika okuyimba, era akikola mu nsonga ey’okukuuma Russia, gye United States ne United Nations be baakamaze okukkaanya okugigabanya balyoke bafune omugaso gwabwe wamu. Omukazi omwenzi abawangula bombi, naye ‘entalo’ eya Panium n’ebaawo oluvannyuma ne United States n’ewangula United Nations.
Mu ngeri ey’obubonero, emyaka amakumi asatu mu esatu oluvannyuma, obujeemu bwa Modein butandika mu United States. Mu ngeri ey’obubonero, emyaka esatu oluvannyuma lw’ebyo, okuddamu okutukuza kw’ekiyitibwa Obupolotesitante n’eggwanga eryafugibwa Ssemateeka kuteekebwawo nga bwe kikiikirirwa Hanukkah. Mu ngeri ey’obubonero, emyaka esatu oluvannyuma lw’ebyo, ekiseera ekikiikirirwa endagaano y’Abayudaaya ne Rooma kitandika.
Entambula ezisembayo zijja kuba ez’amangu nnyo, kale ebyafaayo eby’okuliikiririrwa emyaka amakumi ana mu munaana mu emitundu biyogera ku nteekateeka y’ebintu ebiddirana mangu, eby’obunnabbi bye byalondoola ddala nti bitandika mu biro by’enkomerero mu 1989, ne biddirwamu olutalo olw’okubiri oluli mu kitundu eky’ekkumi n’emu n’eky’ekkumi n’ebiri mu 2014, ne wabaawo ne 2015, lwe Trump yalangirira okwesimbawo ku bwa Pulezidenti, era n’atandika bw’atyo omulimu gwe ogw’obunnabbi ogw’okuzukuza obugolobali. Trump bw’anaatandika omulimu ogw’okuzikiza entalo y’omu nsi (civil war) eziriwo dda nga zitandise, ajja kugezako okuteeka omukago ne United Nations (NATO—Firipo wa Makedoniya), ate Loma ejja kutandika okuyimba. Omukago ogwo ogugezeseebwa gujja kufuuka olutalo olw’okulwanira obwafuzi obusinga wakati w’amaanyi abiri, olw’ekiragiddwa mu Lutalo lwa Panium.
Panium ky’akabonero akalaga ekkubo ak’olunyiriri olw’ekkumi n’asatu, awatandikira entambula ez’amangu ez’enkomerero ezisooka etteeka ery’ennaku ya Sande. Baanabbi bonna baayogeranga nnyo ku nkomerero y’ensi okusinga ku biro mwe baabeeranga, era Yesu, nga bwe kimanyiddwa, ye omukulu ennyo mu baanabbi bonna. Mu kaseera katono nga tannabambibwa ku musaale—omusaalaba ogufaananyiza etteeka ery’ennaku ya Sande, oguyimiririddwa olunyiriri olw’ekkumi n’omukaaga—Yesu yatwala olugendo n’abayigirizwa be e Panium. Ekiseera kye eyo, n’ebigyigiriza bye yateekaawo eyo, bikwatagana n’Olutalo lwa Panium olugenda okutuuka mu bwangu. Mu byafaayo byonna Panium kibadde n’amannya ag’enjawulo, era mu biro bya Kristo erinnya lya Panium lyaali Caesarea Philippi.
Yesu n’abayigirizwa be baali batuuse mu kimu ku bibuga ebiri okwetooloola Kayisaliya Firipi. Baali basussizza ensalo za Galiraaya, mu kitundu mwe kyayitiridde okusinza ebifaananyi. Wano abayigirizwa baayawulibwa okuva ku maanyi g’eddiini y’Abayudaaya egyabafuganga, ne basembera ennyo n’okusinza kw’abapagani. Okubetooloola waaliwo ebika eby’enjawulo eby’okukkiriza okw’obulimba ebyasangibwa mu bitundu byonna by’ensi. Yesu yayagala nti okulaba ebyo kibaleete bawulire obuvunaanyizibwa bwabwe eri abapagani. Mu kiseera kye kye yamala mu kitundu kino, yagezako okwejjulula ku kuyigiriza abantu, era n’aweewayo nnyo eri abayigirizwa be.
Yali agenda okubabuulira ku bubonaabona obw’aali bumulindiridde. Naye okusooka, yagendako yekka, n’asaba emitima gyabwe gitegekebwe okuwaniriza ebigambo bye. Bwe yaddamu n’abeegattako, teyabagamba mangu ddala kye yali ayagala okubategeeza. Nga tannakikola, yabawa omukisa ogw’okwatula okukkiriza kwabwe mu Ye, balyoke banywezebwe amaanyi olw’okugezesebwa okwali okugenda okubatuukako. N’ababuuza nti, ‘Abantu bagamba nti nze, Mwana w’Omuntu, ndi ani?’
Kitalo nti abayigirizwa baawalirizibwa okukkiriza nti Isirayiri yalemwa okumanya nti ye Masiya waabwe. Mu butuufu, abamu bwe baalaba ebyamagero bye, baagamba nti ye Mwana wa Dawudi. Ebibiina ebinene ebyaalya emmere e Besayida byayagala okumulangiririra nga kabaka wa Isirayiri. Abangi baali bategefu okumukkiriza ng’ennabbi; naye tebaakkiriza nti ye Masiya.
Awo Yesu n’ababuuza ekibuuzo eky’okubiri, ekikwata ku bayigirizwa bennyini: ‘Naye mmwe, mugamba nti nze ani?’ Peetero n’addamu nti, ‘Ggwe Kristo, Omwana wa Katonda omulamu.’
Okuva ku ntandikwa ddala, Peetero yakiriza Yesu okuba Masiya. Abalala bangi abaakakatizibwa olw’okubuulira kwa Yokaana Omubatiza era ne bakkiriza Kristo, baatandika okubuusabuusa ku butumwa bwa Yokaana bwe baamuggalira mu kkomera ne bamutta; era kati ne batuuka n’okubuusabuusa nti Yesu ye Masiya gwe baalindirizza okumala ebbanga ddene. Abayigirizwa bangi abaali balindirira mu bugumu bungi nti Yesu anaatuula ku nnamulondo ya Dawudi, baamuleka bwe baalaba nti teyalina kigendererwa kya ngeri eyo. Naye Peetero ne banne tebaava ku bwesigwa bwabwe. Okwekuusa-kuusa kw’abo abaatendereza jjo ne leero ne basalira omusango tekwasanyawo kukkiriza kw’omugoberezi omutuufu w’Omulokozi. Peetero n’agamba nti, ‘Ggwe Kristo, Omwana wa Katonda omulamu.’ Teyalindirira ekitiibwa ky’obwakabaka kumutikkira Mukama we engule, naye yamukkiriza mu kunyoomebwa kwe.
Peetero yalangiridde okukkiriza kw’abo kkumi n’ababiri. Naye abayigirizwa baali bakyali wala nnyo okutegeera omulimu ogwa Kristo. Okulwanyisa n’okutaputa kw’abakabona n’abakulembeze, newaakubadde nga tekyasobola kubaggyawo ku Kristo, kyabaleetera okubuusabuusa okungi. Tebaali balaba kkubo lyabwe bulungi. Ebyo bye baayigirizibwa okuva mu buto, n’okuyigiriza kw’abalabbi, n’amaanyi g’ennono, byakyazibira okulaba kwabwe ku mazima. Buli kiseera ne kiseera, ebitangaala eby’omuwendo okuva eri Yesu byabamurikira, naye emirundi mingi baabanga ng’abasajja abagengera mu bisiikirize. Naye ku lunaku luno, nga tebannaleetebwa okwesisinkanya n’okugezesebwa okukulu okw’okukkiriza kwabwe, Omwoyo Omutukuvu yabatuulako mu maanyi. Mu kaseera katono amaaso gaabwe ne gavudda ku ‘ebirabika,’ ne galaba ‘ebitalabika.’ 2 Abakkolinso 4:18. Mu kifaananyi ky’obuntu baalabamu ekitiibwa ky’Omwana wa Katonda.
Yesu n’addamu n’agamba Peetero nti, ‘Olina omukisa, Simooni Ba-yona: kubanga omubiri n’omusaayi tebyakikubikkulidde ggwe, wabula Kitange ali mu ggulu.’
Amazima Petero ge yakirizza ge musingi gw’okukkiriza kw’omukkiriza. Kye Kristo yennyini yakyategeeza nti kye bulamu obutaggwaawo. Naye okubeera n’okumanya kuno tekwali nsonga y’okweezzaamu ekitiibwa. Tekwalangirirwa Petero lwa magezi ge newaakubadde obulungi bwe. Obuntu tebusobola, ku bwabwo, okutuuka ku kumanya eby’obutukuvu. ‘Kigulumivu ng’eggulu; oyinza kukola ki? Kiri wansi okusinga Emagombe; oyinza kumanya ki?’ Yobu 11:8. Omwoyo gw’okufuulibwa abaana yekka gw’ayinza okutulaga ebintu bya Katonda eby’ekyama eby’omunda, ‘eriiso terirabangako, so matu tegawulirako, era tebyayingira mu mutima gw’omuntu.’ ‘Katonda abitubikkulidde mu Omwoyo we: kubanga Omwoyo anoonya byonna, weewaawo, n’ebintu eby’omu Katonda eby’ennyikivu.’ 1 Abakkolinso 2:9, 10. ‘Ekyama kya Mukama kiba n’abo abamutya;’ era eky’okuba nti Petero yategeera ekitiibwa kya Kristo kyali bujulizi nti yali ‘ayigiriziddwa Katonda.’ Zabbuli 25:14; Yokaana 6:45. Mazima ddala, ‘weeraba omukisa, Simooni Bar-yona: kubanga omubiri n’omusaayi tebyakikubikkulidde.’
Yesu n’eyongera n’agamba nti: ‘Nange nkugamba nti ggwe oli Peetero, era ku lwazi luno ndizimba Ekkanisa yange; ne enzigi z’Emagombe tezijja kugiwangula.’ Erya Peetero litegeeza ejjinja—ejjinja eribiringika. Peetero teyali lwazi lwe Ekkanisa yasinziirako. Enzigi z’Emagombe zaamuwangula bwe yayegaana Mukama we n’okuvuma n’okulayira. Ekkanisa yazimbibwa ku Oyo gwe enzigi z’Emagombe tezaayinza kumuwangula.
Ebyasa bingi nga Omulokozi tannajja, Musa yalaga ku Lwazi olw’obulokozi bwa Isiraeri. Omuwandiisi wa Zabbuli yali ayimbye ku ‘Lwazi lw’amaanyi gange.’ Isaaya yali yawandiise nti, ‘Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda: Laba, ntadde mu Sayuuni ejjinja ery’esinziiro, ejjinja erigezeddwa, ejjinja ery’ensonda ery’omuwendo, essinziiro erikwesigika.’ Ekyamateeka Ekyokubiri 32:4; Zabbuli 62:7; Isaaya 28:16. Peetero yennyini, ng’awandiika mu kusikirizibwa, akiteeka ku Yesu obunnabbi buno. Agamba nti, ‘Obanga mumaze kugezaako ne mumanya nti Mukama wa kisa; eri oyo gwe mujja, ejjinja omulamu, eryagaanyiziddwa ddala abantu, naye eri Katonda lyalondebwa, ery’omuwendo, nammwe, nga muli amayinja amalamu, muzimbibwa ennyumba ey’omwoyo.’ 1 Peetero 2:3-5, R. V.
‘Omusingi omulala tewali muntu asobola kussa okusinga oguwaddewo, ogwo gwe Yesu Kristo.’ 1 Abakkolinso 3:11. ‘Ku lwazi luno,’ Yesu n’agamba, ‘ndizimba ekkanisa Yange.’ Mu maaso ga Katonda, n’ebitonde byonna eby’omu ggulu, mu maaso g’eggye eritalabika ery’Emagombe, Kristo n’asimbye ekkanisa Ye ku Lwazi olulamu. Olwo olwazi ye Yennyini—omubiri gwe, ogwamenyebwa era ne gwakomerebwa ku lwaffe. Ku lw’ekkanisa eyazimbiddwa ku musingi guno, emiryango gy’Emagombe tegirigiwangula.
Ekkanisa yalabika n’ennyonge nnyo Kristo bwe yayogera ebigambo bino! Waaliwo abakkiriza batono ddala bokka, nga amaanyi gonna g’emyoyo emibi n’abantu ababi gaali gagenda okuyolekera bo; naye abagoberezi ba Kristo tebaalina kutya. Bwe baali bazimbiddwa ku Mwamba gw’amaanyi gaabwe, tebaasobolanga kugonjebwa.
Okukkiriza kumaze emyaka enkumi mukaaga kuzimbira ku Kristo. Okumala emyaka enkumi mukaaga, amataba n’emiyaga egy’obusungu bwa Setaani bikubye ku Lwazi lw’obulokozi bwaffe; naye luyimiridde nga tekunyeganyega.
Peetero yali amaze okwogera amazima ag’essinziro ly’okukkiriza kw’ekkanisa, era Yesu kaakano yamussaamu ekitiibwa ng’omukiikirira omubiri gwonna gw’abakkiriza. N’agamba nti, ‘Nja kukuwa obusumuluzo bw’obwakabaka obw’eggulu; era kyonna ky’onosiba wansi w’ensi kijja okusibibwa mu ggulu; ate kyonna ky’onosumulula wansi w’ensi kijja okusumululibwa mu ggulu.’
‘Ebisumuluzo eby’obwakabaka bw’eggulu’ ge bigambo bya Kristo. Ebigambo byonna eby’Empandiika Entukuvu bibye, era nabyo biri mu bino. Ebigambo bino birina amaanyi okugulawo n’okuggalawo eggulu. Bimanyisa ebisanyizo abantu lwe bakkirizibwamu oba bagaanyizibwamu. Bwe kityo, omulimu gw’abo ababuulira ekigambo kya Katonda guba evumba ly’obulamu ku bulamu oba ly’okufa ku kufa. Obutumwa bwabwe bunene nnyo, ng’ebivudde byabwo bya lubeerera.
Omulokozi teyamuwa Peetero yekka obuvunaanyizibwa bw’omulimu gw’Enjiri. Oluvannyuma, nga addamu ebigambo ebyayogerwa eri Peetero, yabissa ku kkanisa mu butereevu. Era ebigambo ebyo mu musingi gwabyo bimu bwe bimu byayogerwa ne eri abo kkumi n’ababiri, nga be bakiikirira omubiri gw’abakkiriza. Singa Yesu yabadde awadde omu ku bayigirizwa obuyinza obw’enjawulo okusinga abalala, tetwandibadde tubalaba emirundi mingi nga bawakana nti ani abeera omukulu okusinga abalala. Bandigondera ekyo kye yayagala Mukama waabwe, ne bassa ekitiibwa ku oyo gwe yalonda.
Mu kifo ky’okulonda omu okubeera omukulembeze wabwe, Kristo yagamba abayigirizwa nti, ‘Temuyitibwa Labbi;’ ‘so temuyitibwa bakulu: kubanga omu yekka ye Omusomesa wammwe, ye Kristo.’ Matayo 23:8, 10.
'Omutwe gwa buli musajja ye Kristo.' Katonda, eyateeka ebintu byonna wansi w'ebigere by'Omulokozi, 'n'amumuwa eri ekkanisa okuba omutwe ku byonna, ekkanisa nga ye mubiri gwe, obujjuvu bw'oyo ajuza byonna mu bonna.' 1 Abakkolinso 11:3; Abaefeso 1:22, 23. Ekkanisa ezimbiddwa ku Kristo ng'essinziro lyayo; era erina okugondera Kristo nga omutwe wayo. Tekirina kusinziira ku muntu, newakubadde okufugibwa omuntu. Abangi bagamba nti ebifo eby'okwesigwa mu kkanisa bibawa obuyinza okulagira abantu abalala kye banaakiriza ne kye banaakola. Okutegeeza okwo Katonda takukkiriza. Omulokozi agamba nti, 'Muli baganda mwenna.' Bonna basobola okukemebwa, era bayinza okukola ensobi. Tewali muntu gwetusaanidde okwesigamaako okulungamizibwa. Ejjinja ery'ekkiriza ye kubeerawo kwa Kristo omulamu mu kkanisa. Ku kino ab'amaanyi amatono bayinza okwesigama; era abo abeerowooza nti be basinga amaanyi banaalabikira nga be banyogoga ennyo, okuggyako bwe bafuula Kristo obusobozi bwabwe. 'Mukolimirwe omuntu eyeesiga ku muntu, era afuula omubiri omukono gwe.' Mukama 'ye Mwamba, omulimu gwe mutuukiridde.' 'Balina omukisa bonna abamwesiga.' Yeremiya 17:5; Ekyamateeka Eky'okubiri 32:4; Zabbuli 2:12.
Oluvannyuma lw'okwatula kwa Peetero, Yesu yabalagira abayigirizwa obutagamba muntu yenna nti ye Kristo. Ekiragiro kino kyawaweebwa kubanga abannabyawandiiko n'Abafalisaayo baali bamaliridde okumuwakanya. Era si kyokka, abantu, ne n'abayigirizwa bennyini, baalina okutegeera okukyamu nnyo ku Mesiya, okutuusa nti singa yalangirirwa mu lwatu, tebandifunye kumutegeera mu butuufu ku buntu bwe newaakubadde ku mulimu gwe. Naye buli lunaku yali yeebikkuliranga eri bo ng'Omulokozi, era bwe bwatyo yayagala okubawa okutegeera okutuufu ku ye ng'a Mesiya.
“Abayigirizwa baali bakyasubira Kristo okufuga ng’omulangira ow’oku nsi. Wadde nga yali amaze ebbanga ddene ng’akweka ekigendererwa kye, baakkiriza nti teyandisigadde ennaku zonna mu bwavu ne mu butamanyika; ekiseera kyali kinaatera okutuuka lwe yandinyweza obwakabaka bwe. Naye nti obukyayi bwa bakabona ne balabbi tebwandisingiddwa, nti Kristo yandigaanyiddwa eggwanga lye ye mwene, n’asalirwa omusango ng’omulimba, era n’akomererwa ku musaalaba ng’omukozi w’ebibi,—ezo zaali ndowooza abayigirizwa ze baali tebannaba na kulowoozaako n’akatono. Naye ekiseera eky’obuyinza bw’ekizikiza kyali kinaatera okutuuka, era Yesu yali alina okubikkulira abayigirizwa be olutalo olwali lubali mu maaso. Yali munakuwavu bwe yalowooza ku kikemo ekyali kijja.” The Desire of Ages, 411-415.
Ekitundu eky’ekkumi n’omukaaga mu Danyeri essuula kkumi n’emu kiyimirira etteeka lya Ssande erigenda okuleetebwa amangu ddala mu Amerika. Nga tonnatuuka ku ssaawa y’eryo “okunyeganyega kw’ensi,” abo abanoonya okuba mu emitwalo kkumi n’ena n’obukumi buna bawunzibwa okuva mu tulo. Ekibabawuŋŋula okuva mu tulo kwe kubuulirwa obubaka bw’obunnabbi. Mu kaseera ako ebika bibiri byeyolesa, era nga bwe kiragiddwa mu kigero ky’abawala ekkumi, ekika kimu kirina amafuta mu bibya, ekirala tekirina. Ebitundu eby’ekkumi n’esatu okutuuka ku bya kkumi n’ettaano mu Danyeri essuula kkumi n’emu, si bya kuyimirira byokka ebyafaayo eby’obunnabbi ebisooka etteeka lya Ssande; biyimiriranso “obubaka,” obuli, mu ngeri y’ekigero ky’abawala ekkumi, “amafuta,” ge b’amagezi banaabeeranga nagwo balyoke bafune akasamba ka Katonda era bayimusibwe ng’ebbendera ku ssaawa y’okunyeganyega okukulu kw’ensi. Ebiwandiiko bino kati bituuse ku ntikko y’ebyawandiiko byonna, kubanga obubaka obuyimiriziddwa mu bitundu bino bwe bumafuta ag’ezzaabu agafukibwawo okuyita mu mipaipa gy’ezzaabu ebbiri.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Okutuusa nga abo abagamba nti bali mu mazima bakyali bawereza Setaani, ekisiikirize kye eky’ekuzimu kirisalako okulaba kwabwe eri Katonda n’eggulu. Baaliba ng’abo abafiiriddwa okwagala kwabwe okwasooka. Tebasobola kulaba ebituufu eby’obutaggwaawo. Ebyo Katonda bye yatutegekera byeragiddwa mu Zekaliya, essuula 3 n’4, era 4:12-14: ‘Ne nnamuddamu nate ne mmugamba nti, Bino bitabi bibiri by’omuzeyituuni, ebiyita mu mitubu ebiri egy’zzaabu ne bisindika amafuta ag’ezzaabu okuva mu byo? N’addamu n’aŋŋamba nti, Tomanyi bino kye biba? Ne mmugamba nti, Nedda, mukama wange. N’alyoka agamba nti, Bano be basiigibwa amafuta ababiri, abayimirira awali Mukama w’ensi yonna.’
Omukama ajjudde ebikozesebwa byonna. Tewali ky’amubuze mu by’obuweereza. Kuva ku butakkiriza bwaffe, obw’ensi bw’affe, okwogera kwaffe okwa bwereere, n’obutakkiriza obulabisibwa mu njogaano yaffe, kwe kireeta ebisiikirize ebiriko ekizikiza okukuŋaana okutwetooloola. Kristo tabikkulibwa mu bigambo oba mu kikula ng’oyo omwagalwa ddala, era asukkiridde ab’omu mutwalo. Bwe kiba nti emmeeme esanyukira okwewaggula mu bwereere, Omwoyo wa Mukama asobola okugikolera kitono nnyo. Okulaba kwaffe okutono kulaba ekisiikirize, naye tekusobola kulaba ekitiibwa ekiri ewalako. Bamalayika bakutte empewo ennya, eziragiddwa ng’embalaasi ey’ekiruyi eyagala okwiyibula n’okudduka mangu ku maaso g’ensi yonna, nga eleeta okuzikiriza n’okufa mu kkubo lyayo.
“Tunebaka ku mabbali gennyini ag’ensi etaggwaawo? Tunaabanga bazito, era abannyogovu, era nga bafu? Ai, singa twandibadde n’Omwoyo n’omukka gwa Katonda mu bakkiriza be mu kkanisa zaffe, alyoke abaweebwe, basobole okuyimirira ku bigere byabwe ne balama. Twetaaga okulaba nga ekkubo lya kifu, era n’omulyango muto. Naye bwe tuyita mu mulyango omuto, obugazi bwagwo tebuliiko kkomo.” Manuscript Releases, voliyumu 20, 217.
Abafukibwako amafuta abayimirira ku luyi lwa Mukama ow’ensi yonna, balina ekifo ekyali kiweereddwa Setaani ng’akerubi omusaanikira. Bwe bayita mu biramu ebitukuvu ebimwetooloola entebe ye, Mukama akuumanga okunyumagana okutalekerawo n’abatuuze b’ensi. Amafuta aga zaabu galaga ekisa Katonda kye akozesa okukuuma ettala z’abakkiriza nga azijjuza amafuta, zireme okukendeka muliro ne zikazima. Singa amafuta gano amatukuvu tegafulukutirwa okuva mu ggulu mu bubaka bwa Mwoyo wa Katonda, amaanyi ag’obubi gandibadde gafuga ddala abantu.
Katonda aswazibwa bwe tutaaniriza obubaka b’atutumira. Mu ngeri eyo tugaana amafuta ag’eggolide ge yandifukamye mu meeme zaffe okutuusibwa eri abo abali mu kizikiza. Bwe kijja okukoowoola nti, ‘Laba, omugole ajja; muvemu mugende okumususinkana,’ abo abatanafuna amafuta amatukuvu, abatakuzezza ekisa kya Kristo mu mitima gyabwe, bajja kulaba, ng’abawala abasirusiru, nti tebateeseteese okususinkana Mukama waabwe. Tebalina mu bo bennyini amaanyi okufuna amafuta ago, era obulamu bwabwe buzikiridde. Naye singa tusaba Omwoyo Omutukuvu wa Katonda, singa tusaba nga Musa bwe yasaba nti, ‘Nkolage ekitiibwa kyo,’ okwagala kwa Katonda kujja kufukiddwa mu mitima gyaffe. Okuyita mu mapaipu ag’eggolide, amafuta ag’eggolide gajja okutuusibwa gye tuli. ‘Si lwa maanyi, newaakubadde obuyinza, naye lwa Mwoyo gwange,’ bw’ayogera Mukama w’eggye. Mu okwaniriza okumasamasa kw’Enjuba ey’obutuukirivu, abaana ba Katonda balisa ng’ettabaaza mu nsi. Review and Herald, July 20, 1897.