Mu Panium, ekyayitibwanga Kayisariya Fulipi, ekiri mu nnyiriri 13 okutuuka ku 15 mu Essuula 11 ey’ekitabo kya Danyeri, ebyafaayo we empondo ez’Oburepulikaana n’Obuprotestanti zatuukiriza ekyama eky’okubeera omunaana era ey’omu musanvu, we Akasannyizo ka Katonda kasimbibwa emirembe gyonna ku 144,000, era we obubaka bw’Okukaaba kw’ettundutundu ly’ekiro bwatuuka, Kristo yawa ekisuubizo eri abantu be ab’ennaku ez’enkomerero.
Era nze nkugamba ggwe nti oli Peetero, era ku lwazi luno ndizimba ekkanisa yange; emiryango gy’emagombe tegiijja kugiwaangula. Era ndikuwa ebyisumuluzo eby’obwakabaka obw’eggulu; kye kyonna ky’onosiba ku nsi kinaasibibwa mu ggulu; era kye kyonna ky’onosumulula ku nsi kinaasumulukibwa mu ggulu. Matayo 16:18, 19.
Ekiseera eky’okutekebwako akabonero, ekyatandika nga Septemba 11, 2001, nga ebizimbe ebinene eby’e Kibuga kya New York byamenyebwa ne bigwa, era ekiggwa ku tteeka lya Ssande erigenda okujja mu banga ttono, kyategekebwa Alufa ne Omega. Ekitundu eky’enkomerero ennyo ky’ekiseera kino kiddamu ekyo ekyali ku ntandikwa yaakyo. Ku Septemba 11, 2001 Mukama yakulembera abantu be okuddayo ku makubo ag’edda, we baazuula, wamu n’amazima amalala, “emirundi musanvu,” nga bwe kyazuulibwa mu nnaku za Kabaka Yosiya. Emvula ey’enkomerero ne yatandika okutontoma, era n’enteekateeka y’okukemebwa eyaleeta okwawukana kw’ebika bibiri by’abasinza n’etandika.
Mu kutuukirizibwa kwa Habakkuku essuula ey’okubiri, ebipande bibiri ebitukuvu byazuulibwa ne bifuuka akabonero k’ekiseera ekyo eky’ebyafaayo. Era ekikulu nnyo, “okutakkaanya” kwa Habakkuku essuula ey’okubiri kwatandika, wakati w’enkola ey’olunyiriri ku lunyiriri, gye bita enkola ya enkuba ey’oluvannyuma, nga esimbaganye n’enkola y’ObuProtesitanti obwava mu mazima, eyali etwaliddwaamu mpola mpola mu ObuAdiventisiti okuva mu bujeemu bwa 1863.
Yesu yasuubiza nti aligaba abantu be aba mu nnaku ez’enkomerero “ebisumuluzo by’obwakabaka,” era mu kino ayogera ku nkola entuufu ey’Ebyawandiikibwa, erimu ebisumuluzo eby’obunnabbi ebyetaagibwa okutegeera, okuteekawo, era okulangirira obubaka bw’Okukaaba okw’essaawa ya ttumbi n’Okukaaba okw’amaanyi.
Abo abegatta ne Katonda batambulira mu musana gw’Enjuba ey’Obutuukirivu. Tebatyoboola Omununzi waabwe nga bayonona ekkubo lyabwe mu maaso ga Katonda. Omusana ogwa eggulu gubamulikira. Nga basemberera okuggalawo kw’ebyafaayo by’ensi eno, obumanyi bwabwe ku Kristo, n’obw’obunnabbi obumukwatako, buyongera nnyo. Bali n’omuwendo ogutaliko kigera mu maaso ga Katonda; kubanga bali mu bumwe ne Mwana we. Eri bo, Ekigambo kya Katonda kirimu obulungi n’okweyagaza okusinga byonna. Balaba obukulu bwakyo. Amazima gababikkulirwa. Enyigiriza ey’okujja mu mubiri erabika ng’erimu okwaka okutondeere. Balaba nti Ebyawandiikibwa Ebitukuvu bye ensumuluzo eguggula ebyama byonna era ne bimalawo obuzibu bwonna. Abo abagenze bagaana okuwaniriza omusana era ne batambulira mu musana tebalisobola kumanya ekyama ky’obutukuvu, naye abo abatazeeyiya okwetikka omusaalaba ne bagoberera Yesu, baliraba omusana mu musana gwa Katonda. The Southern Watchman, Epreeri 4, 1905.
Abo abaakiikirirwa Peetero, be 144,000, be abo abakkiriza Obubaka bwa Lawodikiya obwatuuka nga 11 Ssettemba 2001, era okuva mu Julaayi 2023 obubaka obwo kati buddirwamu. Obubaka bwa Lawodikiya obwatuuka mu 1856 bwali okwongerwako amagezi ku 'ebiseera musanvu,' era bwe Kristo akungaanya amagumba agafu, n’alyoka agassaamu obulamu, ne bakyuka okuva mu kibiina kya Lawodikiya eky’om malaika ow’okusatu ne bayingira mu kibiina kya Firadelfiya eky’abo 144,000. Okukyuka okwo kuleetebwa Ekigambo kya Kristo, kubanga batuukuzibwa mu Kigambo kye, era Ekigambo kye ‘mazima,’ era Ekigambo kye ‘kye kisumuluzo’ ekiggulawo Ekigambo kye.
Eri malayika w’ekkanisa e Firadelfiya wandiika; Bw’ati bw’ayogera Oyo Omutukuvu, Oyo ow’amazima, alina ekisumuluzo kya Dawudi; ky’aggulawo tewali akiggalawo; era ky’aggalawo tewali akiggulawo. Mmanyi ebikolwa byo: laba, ntadde mu maaso go oluggi oluggule, era tewali muntu asobola okuggalawo; kubanga olina amaanyi amatono, era okuumye ekigambo kyange, ate togaanyiizza linnya lyange. Okubikkulirwa 3:7-8.
Enkola ya "olunyiriri ku lunyiriri" kye kisumuluzo Kristo kye yasuubiza abantu be b’ennaku ez’enkomerero mu lutalo ku "engigi". "Oluggi" kitegeeza ekkanisa.
Awo Yakobo n’azuukira mu tulo ze, n’agamba nti, Mazima Mukama ali mu kifo kino; era nnali simanyi. N’atya, n’agamba nti, Ekifo kino kye kitya nnyo! Kino si kirala wabula ennyumba ya Katonda, era kino kye luggi lw’eggulu. Olubereberye 28:16–17.
Olutalo aw’emiryango luyimirira entalo z’eddiini ezibaawo wakati w’amazima n’obulimba, era ensobi mu ddiini y’e Bugiriki ye ekyango kya Kuzimu, era eddiini y’Adiventisimu eya Laodikiya ey’obujeemu nayo ye ekyango. Ekyango ky’Adiventisimu eya Laodikiya kiyimirira we empaka za Abakkuku zituukirizibwa.
Ku lunaku olwo Mukama ow’Eggye alibeera engule ey’ekitiibwa, era ekiruubya eky’obulungi, eri abasigalawo b’abantu be, Era alibeera Omwoyo ogw’okusalira emisango eri oyo atuula okusalira emisango, n’amaanyi eri abo abakyusa olutalo ne balutwala ku wankaaki. Naye nabo bakyamye olw’omwenge, era olw’omwenge ogw’amaanyi baviiridde mu kkubo; kabona n’annabbi bakyamye olw’omwenge ogw’amaanyi, banyigiddwamu omwenge, baviiridde mu kkubo olw’omwenge ogw’amaanyi; bakyama mu kwolesebwa, bawaŋŋanguka mu kusala emisango. Kubanga emmeeza zonna zijjudde okusesema n’obukyafu, ne watali kifo kirongoofu. Ani gw’anaayigiriza amagezi? era ani gw’anaaleetera okutegeera enjigiriza? abo abaawuguddwa ku mata, era abaaggyibwako ku mabeere. Kubanga ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, n’awalala katono: Kubanga n’emimwa egy’okusittala n’olulimi olulala anaayogerera abantu bano. Abo be yagamba nti, Kino kwe kuwummuliza mwe muyinza okuwummuza abakoowu; era kino kwe kuzza obuggya: naye tebaayagala kuwuliriza. Naye ekigambo kya Mukama kyabeerera eri bo: ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, n’awalala katono; balyoke bagende, ne bagwa emabega, ne bamenyeka, ne bagwa mu mitego, ne bakwatibwa. Noolwekyo muwulire ekigambo kya Mukama, mmwe abasongoyi, abatwala abantu bano ab’omu Yerusaalemi. Isaaya 28:5-14
Ebisumuluzo by’obwakabaka bye bigambo eby’Ebyawandiikibwa Ebitukuvu, ebiweebwa abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero okuyitira mu Kigambo.
Waliwo amazima mu Kigambo agali ng’emikutu gy’eby’obugagga eby’omuwendo, agakwekereddwa wansi w’ettaka. Obugagga obukwekeddwa buzuulibwa nga babunoonya, nga omunoonya zaabu ne ffeeza bw’anoonya. Obujulizi bw’amazima g’Ekigambo kya Katonda buli mu Kigambo kennyini. Ebyawandiikibwa Ebitukuvu bye kisumuluzo ekiggulawo Ebyawandiikibwa. Omwoyo we abikkulira obwongo bwaffe amakulu ag’ekiyitirivu g’amazima g’Ekigambo kya Katonda.
Baibuli kye kitabo ekikulu eky'ensomo eri abayizi mu masomero gaffe. Etuyigiriza okugenderera kwa Katonda kwonna ekikwata ku baana ba Adamu ab'obulenzi n'ab'obuwala. Kye mulamwa gw'obulamu, kituyigiriza ku mpisa z'etugwanira okuzimba olw'obulamu obujja. Tetwetaaga kitangaala ekikendeevu eky'ennono okutegeerezesa Byawandiikibwa. Kiba nga bwe twanditegedde nti enjuba ey'omu ttuntu yeetaaga ettabaaza erikalagalagala ly'ensi okweyongera ekitiibwa. Ebigambo bya bakabona ne basumba tebyetaagisa okubawonya mu nsobi. Abo ababuuzaganya ku kutegeezebwa okwava eri Katonda bajja kufuna ekitangaala. Mu Baibuli buli buvunaanyizibwa bulambuluddwa bulungi. Ensomo zonna eziweebwa zitegeerekeka. Buli nsomo etulaga Kitaffe ne Mwana. Ekigambo kisobola okufuula bonna abagezi okutuuka mu bulokozi. Mu Kigambo enkola y'obulokozi erambuluddwawo bulungi. Munoonye mu Byawandiikibwa, kubanga byo ddoboozi lya Katonda eryogera eri omwoyo. Testimonies, Volyumu 8, omuko 157.
Ebisumuluzo Kristo bye yawa ekkanisa ey’ennaku ez’enkomerero birina amaanyi g’emu ge byalina mu kiseera lwe byawa Peetero.
Peetero yali amaze okwogera amazima ag’essinziro ly’okukkiriza kw’ekkanisa, era Yesu kaakano yamussaamu ekitiibwa ng’omukiikirira omubiri gwonna gw’abakkiriza. N’agamba nti, ‘Nja kukuwa obusumuluzo bw’obwakabaka obw’eggulu; era kyonna ky’onosiba wansi w’ensi kijja okusibibwa mu ggulu; ate kyonna ky’onosumulula wansi w’ensi kijja okusumululibwa mu ggulu.’
"‘Ebisumuluzo eby’obwakabaka obw’eggulu’ bye bigambo bya Kristo. Amagambo gonna ag’Ebyawandiikibwa Ebitukuvu ge ga Kristo, era gasangibwa mu bino. Gano amagambo galina amaanyi okuggulawo n’okuggala eggulu. Galangirira ebisanyizo mwe abantu bakkirizibwa oba bagaanibwa. Noolwekyo, omulimu gw’abo ababuulira ekigambo kya Katonda gubeera oluvumba olw’obulamu ku bulamu oba oluvumba olw’okufa ku kufa. Obutumwa bwabwe bulimu obuzito, ng’ebivuddeko byabwo by’olubeerera." The Desire of Ages, 413.
Amaanyi agalabikibwa okuyitira mu bigambo bye, bwe gateekebwa mu mikono gy'abantu, gasinziira ku misingi egyalambikiddwa mu Kigambo kye. Ekyangu ennyo, oboolyawo, era ate, oboolyawo, ekisinga obuzito, kye kino nti amazima gassibwawo ku bujulizi bwa babiri.
Ekibi ekirala ekikulu ennyo ekyali kizuuse mu kkanisa kyali kya baganda okutwalirana mu kkooti. Waaliwo enteekateeka emala ennyo ey’okutereeza ebizibu wakati w’abakkiriza. Kristo ye kennyini yali yawadde obulagirizi obulambulukufu ku ngeri gye ebyo byanditereddwamu. ‘Bw’aba muganda wo akukolako ensobi eri ggwe,’ Omulokozi yateesa, ‘genda omulage ensobi ye wakati wammwe mmwe babiri bokka; bw’akuwulira, omuwangudde muganda wo. Naye bw’ataakuwulira, olwo otwale naawe omu oba babiri abalala, bwe kityo ekigambo kyonna kikakasibwe mu kamwa k’abajulizi babiri oba basatu. Era bw’anaagaana okubawulira, kibategeeze ekkanisa: naye bw’anaagaana okuwulira ekkanisa, abeere gy’oli ng’omunnaggwanga n’omukolera omusolo. Mazima mbagamba nti byonna bye munaasiba wansi w’ensi bijja kusibibwa ne mu ggulu: era byonna bye munaasumulula wansi w’ensi bijja kusumulukibwa ne mu ggulu.’ Matayo 18:15-18." Ebikolwa by’Abatume, 304.
Waliwo abajulizi abatono nga basatu oba okusingawo ab’eby’ekitundu abalaga ekiseera mwe abantu 144,000 bateekebwako akabonero ku Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Ng’ojjukira nti ku kukuba okukaaba okwo kw’omu ttumbi ly’ekiro kuba kuba dda nnyo okufuna amafuta, tusanga obujulizi obw’eby’ekitundu okuva mu camp meeting e Exeter obutuwa ekyokulabirako eky’ekifo we abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero bateekebwako akabonero, era tusanga amazima ago galagiddwa mu eby’ekitundu bya Kayisariya Firipi, era ne mu bujulizi bw’olutalo lwa Paniyumu, mu Danyeri essuula 11, omutundu 13 okutuuka ku 15. Kiyinza okuba nga tekituukiridde bulungi okubayita abajulizi ab’eby’ekitundu abo basatu, naye nkozesa ekigambo ekyo kubanga eby’ekitundu byennyini biri mu nteekateeka e Exeter ne Kayisariya Firipi. Yesu ateeka Peetero mu eby’ekitundu eby’obunnabbi mwe abantu 144,000 beesangamu mu nnaku ez’enkomerero. Awo n’awa ekiragiro.
Era ndikuwa obukumba bw'obwakabaka bw'eggulu; era byonna by'ojja okusiba ku nsi bijja kusibibwa mu ggulu; n'ebyonna by'ojja okusumulula ku nsi bijja kusumululibwa mu ggulu. Awo n'alagira abayigirizwa be obutagamba muntu yenna nti ye Yesu Kristo. Okuva ku kiseera ekyo Yesu n'atandika okulaga abayigirizwa be nti kimugwanira okugenda e Yerusaalemi, n'okubonaabona bingi okuva eri abakadde n'abakabona abakulu n'abawandiisi, n'okuttibwa, era n'azuukira ku lunaku olw'okusatu. Awo Peetero n'amukwata, n'atandika okumunenya, ng'agamba nti, Mukama, kibeere wala naawe; kino tekijja kukutuukako. Naye n'akyuka, n'agamba Peetero nti, Va emabega wange, Sitaani; oli ekinsitaza eri nze; kubanga tolowooza ku ebyo ebya Katonda, wabula ku ebyo eby'abantu. Matayo 16:19-23.
Erya "Exeter" lye linnya ly'ekibuga ekiri mu Devon, mu Bungereza. Ensibuko y'erinnya lino esobola okugobererwa okutuuka mu Olungereza olw'edda, we lyamanyibwanga nga "Exanceaster" oba "Execestre." Erya lino kigambibwa nti lyava mu bigambo by'Olungereza olw'edda "Exe" (ekyogerera ku Mugga Exe, ogw'ekibuga kisangiddwako) ne "ceaster" (kitegeeza "ekigo kya Ba-Rooma" oba "ekibuga ekiriko bbugwe"). Kale, "Exeter" kitegeeza oba "ekigo ku Mugga Exe," oba "ekibuga ekiriko bbugwe okumpi n'Omugga Exe." Eby'ettaka n'ebifo ebikwatagana n'okutuuka n'okutuukirizibwa kw' "Midnight Cry" mu byafaayo by'aba Millerite biraga ekifo we waaliwo amazzi, ng'akiikirira okufukibwa kw'Omwoyo Omutukuvu, era n'ekifo we Katonda yali azukuzanga eggye okulangirira obubaka eri ensi yonna; Sister White atutegeeza nti obubaka buno bwagenda nga 'tidal wave.' 'Tidal wave' si mazzi g'omugga busa; mazzi ago agajjiddwamu amaanyi ennyo.
Ebyafaayo by'Abamillerite byali okutuukirizibwa kw'olugero lw'abawala abakyazito kkumi, era nga bwe 144,000 banaatuusibwa ku nkomerero y'ekiseera eky'okuteekwako akasirifu, banaaddamu obubonero bw'ekkubo ebyalambikibwa ku ntandikwa y'ekiseera eky'okuteekwako akasirifu, era n'ebyafaayo by'olukuŋaana lw'ekambi e Exeter. Malaika anaakka n'obubaka obukema obusaanirwa okuliibwa. Obubaka obwo bujja kututwala ku misingi, era bujja okusisinkanya ebika bibiri n'ebigambo bya "emirundi musanvu," mu Leviitiko 26. Bujja okubaamu n'Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo, nga Petulo yalaga okukkiriza nti Yesu yafukibwako amafuta nga Kristo, nga akabonero aka Katonda bwe kaakka mu kifaananyi ky'ejjiba, nga kigerageranya Sebuttemba 11, 2001. Bujja okubeeramu n'okutegeera nti Yesu ye Mwana wa Katonda ow'Obwakatonda, era nti, bwe Yesu yeyayambaza mu Butonde Bwe obwa Katonda omubiri gw'abantu abagudde mu kibi, naye era ye Mwana w'omuntu.
Amazima gano galireeta emitundu ebiri gy’abasinza, nga bwe gaaleeta oluvannyuma lwa 11 Sebuttemba 2001. Emitundu gyombi gyayimiririzibwa mu lukiiko olw’omu lusiisira e Exeter, kubanga mu lukiiko olwo waaliwo weema eyategekebwa ekibinja okuva e Watertown, abaagaana obubaka bw’okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro nga bwe bwayanjulibwa okuyitira mu Samuel Snow. Baakwatira enkuŋaana ez’obulimba, ez’eddoboozi ery’amaanyi nnyo era ez’okuwaamu obugumu bw’emmwoyo obw’enjawulo, ne kivaako nti abakulembeze b’enkuŋaana za Snow ne babagendako ne babategeeza basirise. Mu lukiiko olw’omu lusiisira waalabika emitundu ebiri, era bombi baatula nti bakwatagana n’amazzi; naye ekimu kyali kya bulimba era kyayimiririra abasirusiru abatalina mafuta. Ekibinja ekyali mu weema e Exeter kye kyali eggye—ekibuga era n’ekigo—kubanga baali bafaananiriza emifupa egikalu egy’abafu gya Ezekyeri, gisimibwa ne gifuka eggye eddene ery’amaanyi ku bubaka bw’okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro.
Mu byafaayo mwe walabikira ebika ebyo ebibiri, Peetero yakiikirira ebika byombi. Okwatula kwe okwagamba nti Yesu ye Kristo, era Omwana wa Katonda, kwava mu kukubirizibwa kw’Omwoyo Omutukuvu, kubanga Kristo yamugamba matu nti, "Ennyama n’omusaayi tebyakubikkulidde kino, wabula Kitange ali mu ggulu." Awo Yesu bwe yategeeza abayigirizwa ku musaalaba, Peetero, nga mu kiseera ekyo teyaali akulemberwa Omwoyo Omutukuvu, n’amutwala ku bbali n’atandika okumunenya, ng’agamba nti, "Abaweera ddala, Mukama: kino tekiriba gy’oli." Naye n’akyuka, n’agamba Peetero nti, "Va emabega wange, Setaani: ggw’onsunguwaza: kubanga tolowooza ku bya Katonda, wabula ku bya abantu."
Okubwatuka kw’embeera y’omutima kwa Petulo kwakwatagana n’okusinza okw’okukwatibwa mu mutima okwali mu hema e Watertown, mu kiseera Samuel Snow nga ayanjulira obubaka bw’okukaaba okw’awakati mu kiro. Ku ddala eryo, Petulo ayimirira abo abeesuubirwa okuba mu 144,000. Abo abeesuubirwa bayimirira ekibiina ekirina amafuta, ge Mwoyo Mutukuvu; amafuta ago ge bubaka era ge mpisa, ate ekibiina ekirala te kirina mafuta. Mu mbeera e Caesarea Filipi, Kristo yatandika okulambulula nti, "alina okugenda e Yerusaalemi, n’okubonaabona bingi okuva eri abakadde n’abakabona abakulu n’abawandiisi, n’okuttibwa, era n’azuukizibwa ku lunaku olw’okusatu."
Okusuulibwaamu essuubi kw’abayigirizwa, bwe ebyo ebintu byatuukirira ddala ku musalaba, kwe kyafaayo Sister White ky’akozesa okulaga okusuulibwaamu essuubi olw’Olunaku lwa Okitobba 22, 1844, era n’okusuulibwaamu essuubi kw’Abaebbulaniya ng’basomoka Ennyanja Emyufu, eggye lya Falaawo libasemberera, ng’amazzi g’ennyanja gali mu maaso gaabwe. Obujulizi bwonna obwo bulaga tteeka lya Ssande eririjjira mu biseera ebitali bya wala, era okubikkulirwa kw’ebigambo ebiri mu Danyeri 11:13–15 kuwa obujulizi bw’eby’okubaawo ebireetera okutuuka ku tteeka eryo lya Ssande. Mu kyo, birimu n’okuyimirira ng’“ekitundu ky’obunnabbi bwa Danyeri ekikwata ku nnaku ez’enkomerero.”
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Okusoma okwegendereza ku bifaananyi n’ebifaanaanyizibwa byabyo kwaleeta okutegeera nti okubambibwa kwa Kristo ku musaalaba kwabaawo ku lunaku lumu ddala—mu mikolo egy’omwaka egyaweebwa Isirayiri—lwe battanga omwana gw’endiga ogwa Paasika. Tekiba n’atyo okunaazibwa kw’Ewatukuvu okwalagirwa mu Lunaku lw’Okutangiririrwa—olw’ekumi mu mwezi ogw’omusanvu—okubeerawo ku lunaku lumu ddala mu mwaka, nga bwe kwakuzibwanga mu kifaananyi? (laba The Great Controversy, 399). Kino, ng’okubalirirwa kw’ebiseera mu ngeri entuufu eya Musa bwe kuli, kyandibadde nga Okitobba 22. Ku ntandikwa ya Agusito wa 1844, mu lukiiko mu lusiisira e Exeter, e New Hampshire, endowooza eno yaleetebwa era ne yakkirizibwa ng’olunaku olw’okutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ennaku 2300. Olugero lw’abawala ekkumi mu Matayo 25:1-13 lwafuna obukulu obw’enjawulo—okulwawo kw’omugole omusajja, okulindirira n’okwebaka kw’abo abaali balindirira emikolo gy’obugole, okukaaba mu ttumbi lya ekiro, okuggalawo oluggi, n’ebirala. Obubaka nti Kristo ajja nga Okitobba 22 bwamanyibwa nga ‘okukaaba okw’omu ttumbi lya ekiro.’ ‘Okukaaba okw’omu ttumbi lya ekiro,’ bwe yawandiika Ellen White, ‘kwalangirirwa enkumi z’abakkiriza.’ Yayongerako nti:
'Nga omuyengo omunene ogw'ennyanja, ekibiina [eky'omwezi ogw'omusanvu] kyakukumba ensi. Okuva mu kibuga okutuuka mu kibuga, okuva mu kyalo okutuuka mu kyalo, era ne kigenda ne mu bitundu eby'ewala eby'omu byalo, okutuusa abantu ba Katonda abaali balindirira ne bazuukizibwa ddala.-The Great Controversy, 400.'
Obwangu obubaka mwe bweyasaasaana bulagiddwa abawandiisi abajuliddwa L. E. Froom:
'Bates yalekawo obujjulizi nti obubaka bwa Exeter 'bwaabuuka nga bwali ku mabawa g’omuyaga.' Abasajja n’abakazi baatambula mangu mu gaali y’omukka ne ku mazzi, mu maggaali g’embalaasi n’okwebagala embalaasi, nga batwala emitwalo gy’ebitabo n’ebiwandiiko, ne babisaasaanya 'nga bingi nnyo ng’amalagala g’ekiseera ky’okugwa.' White yagamba nti, 'Omulimu ogwali mu maaso gaffe gwali okubuuka okutuuka mu buli kitundu ky’ettaka eryo erigazi, okukuba enduulu, n’okuzuukusa ab’ebase.' Ate Wellcome yongerako nti omuvumenti guno gwavumbuka ng’amazzi agava mu kiziyizigga bwe gaggululwa. Ennimiro z’empeke ezikuze zaalekerwa nga zikyayimiridde nga tezaakukungulwa, era n’ebirayi ebikuze ddala byalekerwa mu ttaka nga tebyasimatiddwa. Okujja kwa Mukama kwali kumpi. Tewali kiseera kaakano ku bintu eby’ensi ebyo.-The Prophetic Faith of Our Fathers, Vol. IV, p. 816.'
Nga omujulirwa eyalaba n’amaaso era eyetabye mu kibiina, Ellen White yalambulula engeri y’omulimu ogwabadde gweyongera mu bwangu bungi:
'Abakkiriza baalaba okubuusabuusa n’okutabanguka kwabwe nga kwaggyibwawo, era essuubi n’obuvumu byazzamu amaanyi mu mitima gyabwe. Omulimu gwali gwewaliddwa ebyo ebisuukiridde ebirabika bulijjo bwe wabaawo enjaganya y’abantu awatali obufuzi bw’Ekigambo n’Omwoyo gwa Katonda.... Gwabadde gulimu obubonero obulambulula omulimu gwa Katonda mu buli mulembe. Tewabaddewo ssanyu lisukkiridde nnyo, wabula okwekebeza ennyo emitima, okwatula ebibi, n’okulekeera ddala ensi. Okweetegekera okusisinkana Mukama kye kyali omugugu ku emitima egyalimu okubonaabona....
'Mu kuzuukuka okunene okw’eddiini kwonna okuva mu nnaku z’Abatume, tewali kwabadde kuweyawula ennyo okuva ku butatuukirivu bwa bantu n’ebyekubi bya Sitaani okusinga ogw’ebbanga lya Autumn ery’omwaka gwa 1844. Era ne kaakano, ng’emyaka mingi giyise [1888], bonna abaagwetabamu ogwo n’abaayimiridde bumu ku musingi gw’amazima bakyakyawulira okukosebwa okutukuvu okuva ku mulimu ogwo ogw’omukisa era bajulirira nti gwava eri Katonda.-Ibid., 400, 401.'
Wadde nga waliwo obujulizi bw’omulimu ogwali guyita mu nsi yonna ne guggyira enkumi z’abantu mu bwegatte bw’Okudda kwa Kristo okw’okubiri, era nga waliwo abasumba nga bikumi bibiri okuva mu makanisa ag’enjawulo abaagatta amaanyi mu kwasa obubaka, [Laba C. M. Maxwell, Tell it to the world, pp. 19, 20.] amakanisa ga Ba-Protestanti mu bwagyo bwonna gaakigaanira ddala era ne bakozesa buli nkola eyali mu buyinza bwagyo okuziyiza okusaasaana kw’okukkiriza nti Kristo agenda okudda mangu. Tewali yatyanga kuyogerako mu kusinza mu kkanisa ku ssuubi ery’okudda kwa Yesu okumangu, naye eri abo abaali balindirira okutuuka kwakyo byali bitafaananako ddala.
Ellen White yategeeza engeri gye byali:
'Buli akaseera kaalabika nga ka muwendo omukulu ennyo era nga kasinga obukulu gye ndi. Nnawulira nti twali tukola omulimu ogw'obutaggwaawo, era nti abasaalabyeko n'abatayiisaayo baali mu kabi akasinga obunene. Okukkiriza kwange kwali kutaliiko kubuusabuusa, era ne ntwala ebirayiro eby'omuwendo bya Yesu nga ebyange...."
'Nga mu bunyiikivu tweyekebeza emitima gyaffe era ne twatula mu kwetoowaza, ne twatuuka ku kiseera ky'okusuubira nga tusaba. Buli makya twawuliranga nti omulimu gw'okusooka gwali gukakasa nti obulamu bwaffe butuufu mu maaso ga Katonda. Twategeera nti singa tetwongera mu butukuvu, ddala tudadde ennyuma. Okufaayo kwaffe ku buli omu ku munne kweyongera; ne tusaba nnyo wamu era ne tusabira buli omu ku munne.
'Twakuŋaana mu nnimiro z'ebibala ne mu bisaka by'emiti okwegattira ne Katonda era okumuleetera ebyegayiro byaffe, nga tutegeera obulungi okubeerawo kwe bwe twabanga twetooloddwa emirimu gye egy'ekitonde. Ensanyu z'obulokozi zaali z'etaagisa nnyo eri ffe okusinga emmere n'ebyokunywa byaffe. Bwe wabangawo ebire ebyaziba emyoyo gyaffe tetwakkiriza okuwummula newankubadde okwebaka okutuusa lwe byagibwawo olw'okumanya nti twakkirizibwa eri Mukama.-Life Sketches of James White and Ellen G. White (1880), 188, 189.' Arthur White, The Ellen White Biography, voliyumu 1, 51, 52.