Ebyafaayo ebikwekeddwa eby’ekisoko ekya amakumi ana birimu olunyiriri lwa ba Pulezidenti mukaaga okuva ku kiseera ky’enkomerero mu 1989 okutuuka mu 2020, nga Biden, Pulezidenti omusanvu, yanyaga obwapulezidenti. Omwaka wa 2020 gulaga ntandikwa y’ebyafaayo ebikwekeddwa, okuva eyo okutuuka eri “Aleksanda Omukulu”, ekiraga ekiseera lwe butekebwawo obwakabaka obusanvu mu bunnabbi bwa Bayibuli ku tteeka lya Ssande erijja mu bwangu. Bakabaka abo kkumi amangu ddala bakkiriziganya okuwa obwakabaka bwabwe obusanvu eri obwakabaka obw’omunaana, obuva mu musanvu—obuyinza bwa Papa. Ebyafaayo ebyo ebikwekeddwa bitandikira ku Pulezidenti omusanvu ne bimalira ku bwakabaka obusanvu.

Bwe byafaayo bwe bitulagira nti wakati wa Xerxes, akiikirira kabaka omugagga ayawuubya Bugiriki, okutuuka eri Aleksanda Omukulu, waaliwo bakabaka b’Abaperusi munaana, tusanga nti ebyafaayo ebikwekeddwa wakati w’enkomerero y’olunyiriri olw’okubiri n’olw’okusatu biraga ekifaananyi ky’ekisolo mu kiseera ky’okukemebwa nga kibalibwa ku namba munaana. Ekifaananyi ky’ekisolo mu United States kiba kiteekeddwawo ddala lwe liteekebwa mu nkola etteeka lya Sande, era mu kiseera ekyo obwakabaka obw’omusanvu, oluvannyuma obw’omunaana, butuuka. Bakabaka b’Abaperusi munaana baggwa ku Aleksanda Omukulu, n’olwekyo omuwendo omunaana gutekako akabonero ku bbanga ly’okukemebwa ery’ekifaananyi ky’ekisolo eriggwa ku tteeka lya Sande.

Ebitundu eby’ekkumi okutuuka ku kkumi n’ettaano bitutegeeza nti ekiseera eky’okugezesa ekifaananyi ky’ensolo kyali akabonero akasatu ku makabonero asatu agalaga ekkubo agaalagirwa mu byafaayo bya ba Makkabeeyi, era nti akabonero akasatu kaali ekiseera ekitandikira mu 161 BC ne kiggwa mu 158 BC. Ekiseera ekyo kyagoberera akabonero akasooka aka 167 BC, akaalambika entandikwa y’Olutalo lwa ba Makkabeeyi e Modein, ekibuga erinnya lyakyo litegeeza “okwekalakaasa.” 164 BC lyagoberera okwekalakaasa okwo e Modein, era ne lilambika okutukuza okw’okubiri kwa Yeekaalu ey’okubiri. 164 BC lilambika okutikkirwa okwa kabiri kwa Donald Trump ng’omukulembeze w’eggwanga ow’omunaana okuva ku Reagan mu 1989, ey’omu musanvu. Okutikkirwa kwe nga January 20, 2025 kwakiikirirwa 164 BC, era omukolo ogw’okuddamu okutukuza ne guzaala ekyamagero ekya Setaani ekirimu okulambika emirundi ebiri nti omunaana wa mu musanvu.

Noolwekyo, abakabaka b’Abaperusi munaana bayimirira ebyafaayo by’omukago gw’Abayudaya ne Loma okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC, era bwe batyo bireeta obujulizi obw’okubiri eri ekiseera ky’okugezesa eky’ekifaananyi ky’ensolo ekigoberera okusimikibwa kwa Trump mu bwapulezidenti mu 2025. Olunyiriri olw’okubiri ludda ku kulonda okwabbibwa mu 2020, we luggwaawo okutuusa lwe buteekebwa mu nkola obujulizi bw’ebyafaayo bw’abakabaka b’Abaperusi munaana, era ne bufunira enkozesa oluvannyuma lw’okusimikibwa kwa Trump omulundi ogw’okubiri. Nga abakabaka b’Abaperusi munaana bateekeddwa ku byafaayo eby’omu wakati w’olunyiriri olw’okubiri n’olw’okusatu, wakyaliwo ekiseera ekyekwekeddemu okuva ku kusimikibwa kwa Biden okutuuka ku kusimikibwa kwa Trump omulundi ogw’okubiri.

Ebyafaayo ebyo ebisikiddwa bimanyizibwa mu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu, we ensolo ey’obugaana Katonda ettira abajulizi babiri mu 2020. Oluvannyuma lwa nnaku ssatu n’ekitundu ez’akabonero, Mikaeri akka n’azuukiza abajulizi abo ababiri. "Azuukidde" Trump yatandika kampeyini ye ey’okusatu ey’Obwapulezidenti nga 15 Novemba 2022, era "eddoboozi mu ddungu" erizuukidde ne litaandika okuyita abantu 144,000 ku nkomerero ya Julaayi 2023.

Ennyiriri 10, 11 ne 12 mu Danyeri essuula 11 ziraga olutalo lwa Yukurayini olwatandika mu 2014, era olujja kuggwa n’obuwanguzi bwa Rasha, oluvannyuma ne wabeewo okugwaamu kw’omukago gwa Rasha oguliwo kakati, ng’okulabirako kwe kugwa kwa Soviet Union mu 1989.

Ebitundu okuva ku kkumi na ssatu okutuuka ku kkumi na ttaano biraga emirongo esatu gy’obunnabbi. Olunyiriri olw’okuwona kw’obwa Papa olutandika nga malaya owa Ttuulo avudde mu bwekweka lufaananyizibwa mu kitundu eky’ekkumi n’enna, era okutuukirizibwa kwalwo mu byafaayo kwali mu mwaka gwa 200 BC, mu kiseera Loma ey’obupagani lwe yayingira mu byafaayo eby’obunnabbi ng’ababbi b’abantu bo, abeegulumiza naye bagwa.

Mu nnyiriri essatu, olunyiriri lw’obunnabbi olw’Oburepulikaani oluvudde ku mazima luyimirizibwa mu byafaayo bya Antiokko ow’okusatu, ey’afaananiriza obuvunaanyizibwa bwa Trump ng’a Pulezidenti ow’omunaana, nga era ava mu abo omusanvu. Ennyiriri ezo era ziraga olunyiriri lw’obunnabbi olw’ObuProtestanti oluvudde ku mazima nga luyimirizibwa mu byafaayo bya Makkabeeyi.

Olunyiriri olw’obunnabbi olw’ennyanga ya BaProtestanti ey’amazima olwatandikira ng’ekibiina kya Firadefiya eky’Abagoberezi ba Miller, era ne luggwa ng’ekibiina kya Firadefiya eky’ab’emitwalo kkumi n’enya n’enkumi nnya, nalwo luteekebwa ku byafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri amakumi ana. “Ebibwatuka musanvu” eby’Okubikkulirwa essuula kkumi biyimirira ng’akabonero k’ombi, ekibiina kya Firadefiya eky’Abagoberezi ba Miller n’ab’emitwalo kkumi n’enya n’enkumi nnya. Okubikka obunnabbi n’okububikkula kukolebwa Kristo, era bw’akikola yeeyoleka ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda. Mu ssuula kkumi, malayika gwe Sister White agamba nti “si muntu mulala wabula Yesu Kristo yennyini” “yayogerera n’eddoboozi ddinene ng’empologoma bw’akaaba: era bwe yamala okuyogera, ebibwatuka musanvu ne byogera amaloboozi gaabyo.”

Kristo, ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda, yateeka "Emiddiring’anyi Omusanvu" mu byafaayo eby’obunnabbi mu biseera ebyetooloola omwaka 100, era mu bwangu n’abisigala wammanga, kubanga "bwe emiddiring’anyi omusanvu gyasuuliriza amaloboozi gaagyo," Yokaana "yali nga agenda okuwandiika; era" "n’awulira eddoboozi okuva mu ggulu nga ligamba," "Sigala wammanga ebyo emiddiring’anyi omusanvu bye byasuuliriza, era tobiwandiika."

Ebyafaayo eby’ekyama eby’olunyiriri olw’amakumi ana kati bibikkulwa Empologoma ey’ekika kya Yuda, era mu ebyafaayo ebyo olunyiriri lw’ennyanga ey’Abaprotestanti ey’amazima lukiikirirwa "Ebidduuma Omusanvu." Eddoboozi ery’omu ddungu bwe lyatandika okukaaba mu Julaayi 2023, Empologoma ey’ekika kya Yuda yabikkula okubikkulirwa okulala ku bye "Ebidduuma Omusanvu" byeyimirira.

“Amakuba g’enkuba musanvu” gakiikirira ebyafaayo okuva nga 18 Julaayi 2020, lwe ekibiina ky’abo 144,000 kyattibwa mu nguudo, okutuuka ku tteeka lya Sande erigenda okutuuka amangu. Olunyiriri lw’Amakuba g’enkuba musanvu lulaga “ebintu” ebibaawo mu byafaayo ebyo. Okuggwaamu essuubi okw’okusooka kugobererwa obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi ly’ekiro, era ne bugobererwa tteeka lya Sande. Bwe yategeeza “Amakuba g’enkuba musanvu,” Sister White yabalondoola ng’ebyafaayo bya malayika ow’olubereberye n’ow’okubiri, oba ng’ebintu ebirindiriddwa mu maaso; mu ngeri zombi yalaga nti gakiikirira “ebintu.”

Obubaka bw’okukaaba okw’omu kiro buyinza okuwulika ng’ekintu ekitali “ekintu ekyatukawo”, naye mu byafaayo by’Abamillerite, olukiiko lw’omu lusiisira e Exeter okuva nga 12 okutuuka nga 17, Agusito 1844 lwali “ekintu ekyatukawo”, nga wabaddeko n’eby’obulambulukufu bingi ebikwatagana n’ekyo ekyatukawo. Kyokka okutuuka kw’obubaka bw’okukaaba okw’omu kiro ku lukiiko lw’omu lusiisira nako kwali okutuukirizibwa kw’olugero lw’abawala ab’obuwala kkumi olwa Matayo 25. “Ekintu ekyatukawo” eky’olukiiko lw’omu lusiisira e Exeter kyali okutuukirizibwa kw’“Obubwatuka bw’enkuba omusanvu,” naye olugero lw’abawala ab’obuwala kkumi terwogerako ku bintu ebyo ebyatukawo, luyogera ku “eby’okuyitamu” by’abawala abo,

Olugero lw’abawala ab’obugole kkumi oluli mu Matayo 25 era lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisti. The Great Controversy, 393.

Nga bwe Amatondo omusanvu galaga ebyafaayo ebireranye eby’entambula y’omulayika asooka n’ow’okusatu, naalwo olugero lw’abawala abawulu kkumi lulaga ebyafaayo ebireranye ebibiri.

Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.

Akabonero k’Okukuba kw’Enkuba omusanvu kayimirira “ebyaliwo” mu byafaayo ebyefaanagana, ate abawala ekkumi bayimirira “ebyo bye bayitamu” eby’abawala ab’amagezi n’abasirusiru mu byafaayo ebyo ebibiri ebyefaanagana. Okuyitamu kw’aba Millerite, okutuusa mu mwaka gwa 1856, kwali okuyitamu kwa Philadelphia; ate okuyitamu kw’ekibiina ky’abantu 144,000 kwali okuyitamu kwa Laodicea, okutuusa nga wayiseewo akaseera katono oluvannyuma lwa Julaayi 2023. Mu byafaayo byombi, abawala ab’amagezi n’abasirusiru banaalabikira nga butuuse Obubaka bw’Okukaaba kwa Mpakaludde, kubanga luli we walabikira ani eyalina amafuta g’okutegeka.

Embeera y'Ekkanisa eyayimiririrwa abawala abasirusiru, era eyogerwako ng'eyitibwa embeera ya Lawodikiya. Review and Herald, August 19, 1890.

Abagaana okulya obubaka obuli mu mukono gwa Mikaeri, malaika omukulu, eyaserengeta ku nkomerero ya Julaayi 2023, balisigala mu mbeera ya Layodikiya, naye abo abatwala ekitabo ekitono ne bakirya baliyitira mu mbeera ya Firadelfiya. Embeera ya Layodikiya eriikirira abantu oba omuntu Kristo gy'ali ebweru naye ng'anoonya okuyingira, ate embeera ya Firadelfiya eriikirizibwa ng'okwegatta kw'obutonde bwa Katonda n'obuntu bwa muntu. Emidduuma musanvu eraga "ebintu ebibaawo" eby'olunyiriri lw'enyanga y'omuprotesitanti omutuufu, ebyateekeddwamu mu byafaayo ebikwekebwa eby'olunyiriri amakumi ana, nga bitandika nga Julaayi 18, 2020 era nga bikoma ku tteeka lya Ssande.

Olugero lw’Abawala Ekkumi lulaga ‘obumanyirivu’ bw’abo abayitibwa okubeera mu bantu emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya mu kiseera kye kennyini ekyo. ‘Ebintu ebyaliwo’ ebiraga ebyafaayo by’abantu emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya okuva nga Julaayi 18, 2020 okutuusa ku tteeka lya Sande, n’‘obumanyirivu’ bw’ebika bibiri mu byafaayo ebyo, bigattibwamu n’okulambulula omulimu ogwateekebwako mu biro ebyo—ogwali era oguliwo—mu ebyafaayo ebyombi ebifaanagana. Omulimu guno gulagirwa bamalayika b’Okubikkulirwa 14, era omulimu gw’Abamillerite gwalagirwa omalayika ow’olubereberye n’ow’okubiri, ate omulimu gw’abantu emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya gulagirwa omalayika ow’okusatu.

Nnfunye emikisa egy’omuwendo okufuna obumanyirivu. Nnina obumanyirivu mu bubaka bw’abamalayika abasatu—ogusooka, ogw’okubiri, n’ogw’okusatu. Abamalayika balagiddwa nga banyonyi mu bbanga wakati mu ggulu, nga balangirira eri ensi obubaka bw’okulabula, obubaka obukwata butereevu ku bantu abali mu nnaku ez’oluvannyuma mu byafaayo by’ensi eno. Tewali awulira eddoboozi ly’abamalayika abo, kubanga bali akabonero akulaga abantu ba Katonda abakoleragana mu mirembe n’eggye ly’eggulu. Abasajja n’abakazi, abaazibwako omusana olw’Omwoyo wa Katonda, era abatukuzibwa mu mazima, balangirira obubaka obusatu mu nteekateeka yaabwo. Life Sketches, 429.

Omulimu ogwaweebwa abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero nga ku September 11, 2001, mu ntandikwa y’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero, guweereddwawo nate eri abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero ku nkomerero y’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero, bwe Mikaeri yakka mu Julaayi 2023.

Yokaana yalaba, ‘Malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi yonna ne yekaanira olw’ekitiibwa kye.’ Okubikkulirwa 18:1. Omulimu ogwo kye eddoboozi ly’abantu ba Katonda nga balangirira obubaka obulabula eri ensi. The 1888 Materials, 926.

Nga bwe kiri ku "ebintu ebibaddewo" ebyayimirizibwa Enkuba musanvu, era ku "ebyo eby'okuyitamu" ebyayimirizibwa abawala ekkumi, omulimu gwa bamalayika basatu guyimirira ebyafaayo bibiri ebigendera wamu.

Katonda awadde obubaka bw’Okubikkulirwa 14 ekifo kyabwo mu mulongo gw’obunnabbi, era omulimu gwabwo tegugenda kuggwaawo okutuusa ku nkomerero y’ebyafaayo by’ensi eno. Obubaka bwa malayika ow’olubereberye n’ow’okubiri bukyali mazima agakwata ku biseera bino, era bulina okutambula wamu ne kino ekigoberera. Malayika ow’okusatu alangirira okulabula kwe n’eddoboozi eddene. ‘Oluvannyuma lw’ebintu bino,’ Yokaana n’agamba nti, ‘Nalaba omulala malayika ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi ne yaka olw’ekitiibwa kye.’ Mu kuyaka kuno, omusana gw’obubaka obusatu bwonna gugattiddwa wamu. Ebyawandiikibwa bya 1888, 804.

Mu Danyeri omutwe ogw’ekkumi n’ogumu, emitundu egy’ekkumi n’asatu okutuuka ku kkumi n’ettano, kulagibwa omulimu ogw’obunnabbi ogw’olunyiriri lw’ObuProtestanti obwajeemu (the Maccabees), ObuRipabulika obwajeemu (Antiochus III), n’omalaya w’e Tyre (abanyazi b’abantu bo). Mu mwe mwo gumu ogw’ebyafaayo, olunyiriri olw’obunnabbi olw’ompondo omutuufu ogw’Abaprotestanti ogw’144,000 lulambulula omulimu gwabwe, "ebyo bye bayitamu", n’ "ebintu ebibaawo" ebituuka mu bantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero. Olunyiriri olw’ompondo omutuufu ogw’Abaprotestanti luyimirizibwa ng’Emibwatuka Omusanvu, era luno lwe lyokka obunnabbi mu kitabo ky’Okubikkulirwa ekilondeddwa nga kibikkiddwa. Nga katono ddala nga tekinnaggwaawo ekiseera ky’okugezesebwa, ekiragiro kivudde eri Empologoma ey’omu kika kya Yuda, Oyo eyabikka obunnabbi bw’Emibwatuka Omusanvu, okubikkula obunnabbi bw’ekitabo kino.

Okubikkulwawo kw’okudduuma kw’enkuba omusanvu mu nkomerero y’ebbanga ery’okuteekako akabonero eri 144,000, okwo kwali kwalagirwa mu kubikkulwawo kw’okudduuma kw’enkuba omusanvu mu ntandikwa y’ebbanga ery’okuteekako akabonero, kugenda okukozesebwa (olunyiriri ku lunyiriri) ku kitundu ky’ekitabo kya Danyeri ekikwata ku nnaku ez’oluvannyuma, era ekyo kitundu kye ebyafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri lwa amakumi ana. Bwe kumalirizibwa ddala okubikkulwawo okwo, nga bwe kiragibwa mu kuggulawo akabonero ak’omusanvu, Katonda ajja kufukako omuliro gw’Omwoyo we Omutukuvu ku 144,000, nga bwe yakola ku bayigirizwa ku Pentekosite. Pentekosite eguwanagana n’etteeka lya Sande eriri kumpi okujja.

Nnindirira n’okwegomba okunene ekiseera lwe ebyo ebyabaawo ku Lunaku lwa Pentekooti bijja kuddamu okubaawo n’obuyinza obusinga obwaliwo olwo. Yokaana agamba, ‘Nalaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi ne yaka olw’ekitiibwa kye.’ Awo, nga bwe kyali mu kiseera kya Pentekooti, abantu bajja kuwulira amazima nga gabagambirwa, buli muntu mu lulimi lwe.

Katonda asobola okufuuwa obulamu obuggya mu buli mwoyo ogwagala mu butuufu okumuweereza, era asobola okukoma ku mimwa n’ekkoola eriwaka erivudde ku kyoto, n’abafuula aboogera bulungi mu kumutendereza kwe. Amaloboozi ag’enkumi gunejjuzibwa amaanyi ag’okulangirira amazima ag’ewuniikiriza ag’Ekigambo kya Katonda. Olulimi olusittankana lunaasunulibwa, era abatiitiizi banaanywezebwa okuwa obujulizi obugumu eri amazima. Mukama ayambe abantu be okutukuza yeekaalu y’omwoyo okuva ku buli butali butukuvu, era bakuumenga enkwatagana ey’okusemberera naye ennyo, balyoke babe abeetabamu mu nkuba ey’oluvannyuma bw’eneefukibwa. Review and Herald, Jjulaayi 20, 1886.

Entandikwa y’ekiseera ky’okumakibwa eyolesa enkomerero y’ekiseera ky’okumakibwa. Ku ntandikwa emvula ey’enkomerero yafukibwa mu kipimo, ate ku nkomerero efukibwa nga tewali kipimo. Malayika eyakka ku September 11, 2001 ye malayika gwe yennyini eyakka ku nkomerero ya July, 2023. Ebyafaayo bya Pentekooti byatandika ku kuzuukira kwa Kristo, era enkomerero y’okutuukirizibwa okutuukirivu kwa Pentekooti eri ku kuzuukira kwa 144,000.

"Ekikolwa kya Kristo eky'okubafuuyira abayigirizwa be Omwoyo Omutukuvu, era n'okubawa emirembe ye, kyali ng'amatonnya amatono nga tekunnaba kugwa enkuba ennyingi eyali okugwa ku lunaku lwa Pentekooti." Omwoyo ogw'Obunnabbi, voliyumu 3, omuko 243.

Kristo yafuukira abayigirizwa be nga amaze okuzuukira, amangu ddala oluvannyuma lw’okulinnya mu ggulu eri Kitaawe. Bwe yakkira ng’avudde mu ggulu oluvannyuma lw’okusisinkana ne Kitaawe, n’eyoleka eri abayigirizwa n’abafuukira "ebitonyo ebitono" ebyakulembera "enkuba ennyingi eza Pentekooti." Ebitonyo ebitono biyimirira entandikwa y’ekiseera eky’okuteekebwaako akabonero, ate enkuba ennyingi ziyimirira enkomerero yaakyo. Entandikwa y’ekiseera eky’okuteekebwaako akabonero eriddamu ku nkomerero; era nga Kristo bwe yafuukira abayigirizwa be ku ntandikwa y’ekiseera kya Pentekooti, bw’atyo n’ayafuukira abantu be ab’ennaku ez’enkomerero ku nkomerero y’ekiseera ekyo.

Amagumba amakalu gateekwa okufuyirwako Omwoyo Omutukuvu wa Katonda, galyoke gayingire mu nkola, ng'okuzuukira okuva mu bafu. Bible Training School, Desemba 1, 1903.

Okufa kw’abajulizi ababiri kuliimu n’ensonga nti abo abaayogerera obubaka ob’obulimba obwa Nashville n’obwa Julaayi 18, 2020, baakikola nga ab’e Lawodikiya. Okuzuukira kw’amagumba agafu n’amakalu kuyimirira okukyusibwa okuva mu mbeera eya Lawodikiya, ey’okufa, okutuuka mu mbeera eya Firadelfiya, ey’obulamu. Omukka oguleeta okuzuukira n’okukyusibwa guli obubaka obw’obunnabbi.

Amaanyi ki ge tuteekwa okufuna okuva eri Katonda, okutuusa emitima egyennyogovu, nga girina ddini ya mateeka yokka, okulaba ebirungi ebibategekeddwa—Kristo n’obutuukirivu bwe! Obubaka obuleeta obulamu bwali bweetaagibwa okuzzaamu obulamu mu magumba amakalu. Manuscript Releases, voliyumu 12, omuko 205.

Ekiseera wakati w’okuzuukira kwa Kristo kyagabanyizibwa mu bitundu bibiri. Ekyasooka kyali ennaku amakumi ana, oluvannyuma n’alinnya mu ggulu, oluvannyuma lw’ekyo ne wabaawo ennaku kkumi ezikulembera Pentekooti. Ennaku amakumi ana zitegeeza eddungu, era bwe kityo n’ennaku ssatu n’ekitundu oba emyaka 1,260 oba ennaku 1,260.

Mikaeri bwe yakka mu Julaayi 2023, ennaku ssatu n’ekitundu ez’okufa mu nguudo zaggwaawo, Kristo bwe yatandika omulimu ogw’okuggatta obwakatonda bwe n’obuntu mu bantu emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya. Omulimu ogwo gwayimirirwamu ennaku kkumi ezasooka Pentekooti, we ebyonoono byaggibwawo era obumu mu b’oluganda bwateekebwawo. Ekkumi kiyimirira omutendera gw’okugezesebwa, era omutendera ogw’okugezesebwa gwaggwa ku Pentekooti, ekijimira etteeka lya Sande.

Mu mulembe gumu oguli mu olunyiriri amakumi ana, mwe bakabaka munaana ba Buperusi n’ebyafaayo by’omukago wakati w’Abayudaaya ne Ruumi biraga enteekateeka y’okugezesa ekifaananyi ky’ekisolo, enteekateeka y’okugezesa ab’obuwombeefu eragibwa mu nnaku kkumi ezitambulira okutuuka ku Pentekooti. Empondo ezivudde ku mazima ez’ObuPurotesitanti n’ObuRipabulaaka zeegatta wamu mu mulembe ogwo okufuula ekifaananyi ky’ekisolo, ate enpondo ey’amazima ey’ObuPurotesitanti ewagatta obuntu bw’abantu n’ObwaKatonda bwa Kristo, ne bityo n’efula ekifaananyi kya Kristo mu nkola eyawula ebika bibiri by’abasinza.

Ebyakabawo mu byafaayo ebiyimiririzibwa ng’Obubwatuka Omusanvu bikkulibwa mu byafaayo ebyeragibwa mu nnyiriri kkumi na ssatu okutuuka ku kkumi na ttaano ez’omu Danyeri omutwe ogw’ekkumi n’emu, era wamu bituukagana n’ebyafaayo ebyafisse mu kyama eby’olunyiriri amakumi ana, ebiggwa ku tteeka lya Ssande erinaatera okutuuka, we kiggwaawo ekiseera eky’okugezebwa ky’abakuuma Ssabbiiti.

"Era nate, eng ero zino ez'okufaananiriza ziyigiriza nti tewalibaawo kiseera ky'okugezesebwa oluvannyuma lw'okusala omusango. Omulimu gw'Enjiri bw'gunaaba guweddewo, amangu ddala waddirawo okwawulwa kw'abalungi n'ababi, era ekyasalibwa ku buli kibiina kyassibwawo emirembe gyonna." Christ's Object Lessons, 123.

Okuyawula ab’amagezi n’abasirusiru, ab’e Laodikya n’ab’e Firadelfiya, oba engaano n’obwogi, kukolebwa bamalayika.

“Mukkirize obukukukkula n’engaano byombi bikule wamu okutuusa ku kiseera ky’okukungula. Awo bamalayika be bakola omulimu ogw’okwawula.” Selected Messages, ekitabo eky’okubiri, 69.

Obubaka obubikkuliddwa nga tekannaggwaawo ekiseera eky’okugezesa bulaga omulimu gw’abantu ba Katonda, nga gukiimirirwa abalayika. Obubaka obuli mu biwandiiko bino kati buwandiikibwa ne busasanyizibwa okwetooloola ensi yonna mu nnimi zisukka mu nkaaga (ennimi). Kino kati kye kikolebwa nga tekannaggwaawo ekiseera eky’okugezesa, era omulimu gw’abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero kwe kuwanjula obubaka buno. Obubaka buno bulaga ebintu ebikiimirirwa ng’Okubwatuka emirundi musanvu kw’enkuba, era omulimu ogw’okutegeera n’okuwanjula obubaka buno guzaala obumanyirivu bw’abawala ab’amagezi abakyali mu buto.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Mu ebyolesebwa by'ekiro nnalaba embeera eyewuunyisa nnyo nga eyita mu maaso gange. Nnalaba omubumbe omunene ennyo ogw'omuliro ng'ogwa wakati mu nnyumba ennungi ezimu, ne kibaleetera okuzikirira amangwago. Nnawulira omuntu ng'agamba: 'Twamanyi nti emisango gya Katonda gijja ku nsi, naye tetwali tumanyi nti bijja okujja mangu bw'ati.' Abalala, nga mu ddoboozi erijjudde obulumi, ne bagamba: 'Mwamanyi! Kale lwaki temwatubuulira? Ffe tetwamanyi.' Awonna nnawulira ebigambo ebifaananagana eby'okunenyeza nga byogerwa.

Mu kutawaana okunene ne muzuukuka. Nneebaka nate, era nnalabika nga ndi mu lukuŋŋaana olunene. Omuntu ow’obuyinza yali ng’ayogera eri ekibiina, mu maaso ge nga mwasambaziddwa mapu y’ensi yonna. Yagamba nti mapu eyo yalaga ennimiro y’emizabbibu ya Katonda, erina okulimirirwa. Omusana oguva mu ggulu bwe gwakung’aaniranga ku muntu yenna, oyo yali alina okuwaayo omusana ogwo eri abalala. Ettabaaza zaalina okukumibwa mu bifo bingi, era okuva ku zo ne zikumibwa ettabaaza endala.

Ebigambo byaddiddwamu: 'Mwe munnyo gw'ensi: naye omunnyo bwe guvuddemu kamanyiro, gulyeyongera kitya okufuna kamanyiro? Tekyagasa kintu konna, wabula okugusuula ebweru, ne bagutaatira wansi w'ebigere by'abantu. Mwe musana gw'ensi. Ekibuga ekituuzibwa ku lusozi tekisobola okukisibwa. Era tewali ayaka ttabaaza, n'agissa wansi w'ekibbo, wabula agissa ku kikondo; ne kiwa ekitangaala eri bonna abali mu nnyumba. Musana gwammwe gumatangale bwe gutyo mu maaso g'abantu, balabe ebikolwa byammwe eby'obulungi, ne batendaze Kitaawe ali mu ggulu.' Matayo 5:13-16.

Nnalaba emisale gy'ekitangaala nga gimurika okuva mu bibuga n'ebyalo, era nga giva mu bifo eby'awaggulu n'ebya wansi eby'ensi. Ekigambo kya Katonda kyagondedwa, era olw'ekyo waaliyo ebijjukizo bye mu buli kibuga n'ekyalo. Amazima ge gaalangirirwa mu nsi yonna.

Awo ekifaananyi kino ky’ensi ne kiggyibwawo, ne kirala ne kiteekebwa mu kifo kyakyo. Ku kyo omusana gwali gumurika okuva mu bifo bitono byokka. Ebitundu ebisigadde eby’ensi byali mu kizikiza, ng’awano n’awali waaliwo akaka k’ekitangaala. Omusomesa waffe n’agamba: ‘Kino kizikiza kivudde ku bantu okugoberera ekkubo lyabwe. Baazissa ku mutima ne baanyweza enneeyisa ezaasikirwa n’ezaakuzibwa ezibaviisa mu bubi. Bafuuse okubuuzabuza n’okunoonya ensobi n’okwesalirako emisango omulimu omukulu ogw’obulamu bwabwe. Emitima gyabwe tegiri bulungi mu maaso ga Katonda. Bakisse ettabaaza lyabwe wansi w’ekisero.’

"Singa buli muserikale wa Kristo abaadde akoze obuvunaanyizibwa bwe, singa buli mulinzi ku bbugwe bya Sayuuni abaadde awa ekkonde eddoboozi erikakafu, ensi yandibadde dda yawulidde obubaka obulabula. Naye omulimu guteredde emabega emyaka mingi. Nga abantu beebase, Setaani atusingidde mu maaso." Obujulizi, Voliyumu 9, 28, 29.