Tuli mu kwekenneenya ebbanga ery’obunnabbi erilabisibwa ng’okukuŋŋaana okw’okubiri, okwategeezebwa nnabbi Isaaya, era oluvannyuma ne Sista White.
Ku lunaku olwo waakubawo omuzi ogwa Yese, ogunaayimiriranga ng'ekikondo eri abantu; ab'amawanga banaagunoonya; n'okuwummula kwe kunaabanga kwa kitiibwa. Era ku lunaku olwo, Mukama ajja kugolola omukono gwe nate omulundi ogw'okubiri okuwonya abaasigalira mu bantu be abaasigalayo, okuva mu Bwasuli, ne mu Misiri, ne mu Pathrosi, ne mu Kusi, ne mu Eramu, ne mu Sinari, ne mu Kamasi, era n'okuva ku bizinga eby'ennyanja. Era anaasimawo ekikondo eri amawanga, n'akuŋŋaanya abaggobebwa ba Isirayiri, n'akuŋŋaanya abaasaasaanyizibwa ba Yuda okuva mu nsonda ennya z'ensi. Era obuggya bwa Efulayimu bunaavaawo, n'abalabe ba Yuda banaatemebwa; Efulayimu teenaaggyira Yuda buggya, era Yuda teenaanyigiriza Efulayimu. Isaaya 11:10-13.
Bwe bakuŋaanyizibwa omulundi ogw’okubiri abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero, wabaawo okwegatta mu bayigirizwa abo okwalabirwako mu nnaku kkumi ezasooka ku Pentekooti, era Isaaya agyogerako ng’ekiseera lwe, "Obuggya bwa Efulayimu nabwo bujja okuggwaawo, n’abalabe ba Yuda bajja okusalibwawo; Efulayimu tajja kuba n’obunyiivu eri Yuda, era Yuda tajja kunyigirizanga Efulayimu."
Ebigezo bigenda kujja ku bantu ba Katonda, era ebisagazi bigenda okwawulwamu okuva mu ngano. Naye Efulayimu takyagalirira Yuda nate, era Yuda takyatawaanya Efulayimu. Ebigambo eby’ekisa, eby’obuwombeefu, eby’okusaasira bijja kukulukuta okuva mu mitima n’emimwa egyatukuzibwa. Kikulu nnyo nti tubeere mu bumwe, era bwe ffenna tunoonya obuwombeefu n’obutono bw’omutima bwa Kristo, tujja kuba n’ebirowoozo bya Kristo, era wajja kubeerawo obumu bw’omwoyo. Review and Herald, Machi 19, 1895.
Okwegatta mu bumu kye kitundu ku mulimu Kristo gw’atuukiriza bwe akuŋaanya abantu emitwalo kkumi n’enna n’enkumi nnya omulundi ogw’okubiri. Obumu obwo bwalagererwa mu nnaku kkumi ezitwalira okutuuka ku Pentekooti, n’ennaku mukaaga ez’okusisinkana kw’ekkambi e Exeter, era kyandisobodde okutuukirizibwa okuva mu 1856 okutuuka mu 1863, singa abo abaayitamu okugwaamu essuubi okukulu olw’olunaku lwa 22 Okitobba 1844 tebaali babuze ekkubo.
Naye mu kiseera eky’obubuusabuusa n’obutakakasa ekyagoberera okwenyamirirwa okwo, abakkiriza abangi ab’Okudda kwa Kristo ne baleka okukkiriza kwabwe. Waayingira obutakkaanya n’okwawukana. Bw’atyo omulimu ne guzitizibwa, n’ensi ne lekerwa mu kizikiza. Singa Abadiventisiti bonna bandibadde begasse wamu ku biragiro bya Katonda n’okukkiriza kwa Yesu, ebyafaayo byaffe byandibadde bya njawulo nnyo!
Tekyali kyagalo kya Katonda nti okujja kwa Kristo kwaleetedwe okuddirira bwe kityo. Katonda teyateekateeka bantu be, Isirayiri, okutembeyatembeya emyaka amakumi ana mu ddungu. Yasuubiza okubakulembera mu butereevu okutuuka mu nsi ya Kanaan, era n’abateeka awo babe abantu abatukuvu, abalamu obulungi, abasanyufu. Naye abo abaasooka okubuulirirwa tebayingira lwa butakkiriza (Abaebbulaniya 3:19). Emitima gyabwe gyajjula okwemulugunya, okujeemera, n’okukyawa, era teyasobola kutuukiriza endagaano ye nabo.
Okumala emyaka amakumi ana, obutakkiriza, okwemulugunya, n'okujeemera byaremesa Isirayiri ey’edda okuyingira mu nsi ya Kanani. Ebibi ebyo byennyini byawuddeyo okuyingira kwa Isirayiri ey’omu biro bino mu Kanani ow’eggulu. Mu mbeera zombi, obusuubizo bwa Katonda tebwabaddeko nsobi. Obutakkiriza, obw’ensi, obutwewaayo, n’enkayana mu bantu abeyita nti ba Mukama bye bitukuumye ffe mu nsi eno ey’ekibi n’ennaku okumala emyaka mingi ennyo. Obubaka Obulondeddwa, ekitabo 1, 68, 69.
Okukka kwa malayika ow’okubiri kwalambulula okusaasaana okwaliwo mu kulemererwa okwasooka, okw’aatandikawo ekiseera eky’okulindirira, era ne kireeta ebbanga ly’ennaku mukaaga ku lukiiko mu lusiisira e Exeter, mwe baatuukirira obumu ku bubaka nga tekunaba kubeerawo okumansibwa kwa Mwuka Omutukuvu mu bubaka bw’Okukaaba kw’ekiro wakati mu nkomerero y’olukiiko.
Okukka kwa malaika ow’okusatu nga 22, Okitobba 1844, kwalambulula okusaasaana okwabaawo mu kunakuwala okukulu, ne kuleeta obudde bw’okuyigiriza kubanga amazima agakwata ku Kifo Ekitukuvu Ennyo gaali gakkulirwa abantu ba Katonda. Okutuuka mu 1849 Mukama yali agolola omukono gwe okuŋŋaanya abantu be wamu omulundi ogw’okubiri, era bwe bwatuuka mu 1851, chaati ya 1850 yali erambululwa. Chaati eyo yalaga obubaka obw’omusingi, era bubaka buno bennyini bwateekwa okutumbulwa mu maaso g’ensi ng’ekibendera.
Kristo yatandika okuŋŋaanya abayigirizwa omulundi ogw’okubiri amangu ddala ku kukka kwe, era okuŋŋaanya kw’abo ab’e Exeter kwatandika mu kiseera eky’okulindirira. Mu byafaayo by’obujeemu bwa 1863, okuŋŋaanya omulundi ogw’okubiri kwatandika waakiri emyaka etaano mu mugendo gw’okuyigiriza ogwatandika bwe gwaggulwawo omusana ogw’ekifo ekitukuvu mu 1844. Mu 1848, Isilamu yali esunguwaza amawanga. Okuŋŋaanya omulundi ogw’okubiri kulagiddwa ng’omulimu ogw’eyongerekera ogutuukibwako olw’okutuuka kw’ennaku kkumi ezasooka ku Pentekooti, era n’ennaku mukaaga ez’okusisinkana mu lusiisira e Exeter, era kyandibadde kituukiridde mu 1856.
Omulimu ogw’okukung’anya abantu be omulundi ogw’okubiri gwe omulimu ogw’okukomekkereza ogw’omalayika ow’okusatu, era gutuukirizibwa ku mukono gwa Kristo.
Awo olunaku lw'essaabbiiti bwe lwatuuka, n'atandika okuyigiriza mu ekkung'aaniro; n'abangi bwe baamuwulira ne beesamya, nga boogera nti, Omusajja ono bino abivudde wa? era amagezi gano ga ki ge gamuweereddwa, nti n'amagero gano ag'amaanyi gakolebwa n'engalo ze? Makko 6:2.
Okusaasaana okubeerawo ng'akabonero akatukuvu kakka kutandika omutendera gw'okugezesebwa; ku nkomerero, guno gulabisa ebika bibiri by'abasinza, era mu ngeri eyo gutukuza yeekaalu.
Ekyuma ky’okusansuula kiri mu mukono gwe, era alilongoosa ddala oluggya lwe, n’akuŋŋaanya eŋgaano ye mu ggwanika; naye obubembe alibuyokya n’omuliro ogutazikizibwa. Matayo 3:12.
Mu kiseera ekyo abantu ba Katonda bateekwa okutwala obubaka okuva mu mukono gwa malayika ne balye obubaka.
Era ne ndaba malayika omulala ow’amaanyi ng’akka okuva mu ggulu, ng’ayambadde ekire; era olubambula lwali ku mutwe gwe, era obuso bwe nga enjuba, n’ebigere bye ng’empagi z’omuliro. Era mu mukono gwe yalina akatabo akaguddemu; n’ateeka ekigere kye eky’eddyo ku nnyanja, n’eky’ekkono ku nsi. Okubikkulirwa 10:1, 2.
Bwe yatuuka malaika ow’okubiri ku lunaku lwa 19 omwezi gwa Apuli mu 1844, abantu ba Katonda baasaasaanyizibwa. Baali basookeddwa okukuŋŋaanyizibwa bwe bwatuukirizibwa obunnabbi obuli mu Okubikkulirwa essuula ey’omwenda, olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano, ku lunaku lwa 11 omwezi gwa Agusito mu 1840, naye Mukama yali agisseeko omukono gwe ku nsobi eyali mu kubala kw’ennamba ezimu eziri ku chaati.
Ndabye nti chaati eya 1843 yakulembeddwa n’omukono gwa Mukama, era nti tekirina kukyusibwa; nti ennamba zaali nga bwe yabadde ayagala zibeere; nti omukono gwe gwali waggulu era ne gukisa ensobi mu nnamba ezimu, ne kiba nti tewali asobola okugiraba okutuusa lwe yaggyamu omukono gwe. Ebiwandiiko Ebyasooka, 74.
Okujjibwawo kw'omukono gwe kwakkiriza Samuel Snow okuzuula olunaku olutuufu olw'ekyolesebwa ekyalwawo.
Abo abeesigwa, abaawanguddwa essuubi, abaatayinza kumanya lwaki Mukama waabwe teyajja, tebasigala mu kizikiza. Era ne bakulemberwa okuddamu okutunuulira Bayibuli zaabwe okunoonyereza ku biseera eby’obunnabbi. Omukono gwa Mukama ne guggyibwawo ku mibalo, era ensobi ne yategeerekeka. Ne balaba nti ebiseera eby’obunnabbi byatuukira mu 1844, era nti obujulizi bumu bwe baali babwanjulidde okulaga nti ebiseera eby’obunnabbi byaggwa mu 1843, bwe bwakakasa nti byandamalira mu 1844. Early Writings, 237.
Ebyafaayo by’abamalayika ab’okusooka n’ab’okubiri birimu olunyiriri lw’obulango bw’ekkubo obugattiddwa ku mukono gwa Kristo. Bwe yakka ku August 11, 1840 ne ku April 19, 1844 yalina obubaka mu mukono gwe. Kyali mukono gwe ogwaluŋŋamya okukolebwa n’okubunyisibwa kw’olulambe lwa 1843 mu May wa 1842. Kyali mukono gwe ogwaggala waggulu ensobi mu bibalo ebyali ku lulambe. Oluvannyuma lw’okusasaanyizibwa kw’obutatuukirizibwa bw’essuubi obwasooka, Yeremiya yatuula yekka lwa mukono gwa Kristo. Awo n’aggyawo omukono gwe, bw’atyo n’asumulula obubaka bw’Okukaaba okw’ettumbi lya ekiro. Ekikolwa ky’okugolola omukono gwe okukuŋŋaanya abantu be omulundi ogw’okubiri kyatandika okuva ku butatuukirizibwa bw’essuubi obwasooka okutuuka ku lukiiko lw’ekkambi e Exeter, nga mu ngeri y’emu abayigirizwa ne baakuŋŋaanyizibwa wamu e Yerusaalemi ennaku kkumi nga Omwoyo Omutukuvu tannayiwibwa. Mu kutuuka kw’omalayika ow’okusatu ku October 22, 1844, Mukama n’asitula omukono gwe.
Era malayika gwe nnalaba ng’ ayimiridde ku nnyanja ne ku nsi, n’ayimusa omukono gwe eri eggulu, n’alayira eri oyo abeerawo emirembe n’emirembe, eyatonda eggulu n’ebirimu, n’ensi n’ebirimu, n’ennyanja n’ebirimu, nti obudde tebukyalibaawo. Okubikkulirwa 10:5, 6.
Okuva mu kukuŋaana okw’olubereberye nga August 11, 1840 okutuuka nga October 22, 1844, ebyafaayo by’omalayika ow’okusooka n’omalayika ow’okubiri byateekebwako akabonero k’omukono gwa Kristo. Nga October 22, 1844, omalayika ow’okusatu yakka, era ekisibo ekitono kya ba Millerite ne kisasanyizibwa olw’Okunyolwa Okukulu. Ku lunaku olwo Kristo yayimusa omukono gwe eri eggulu era yalayira nti ekiseera tekiribaawo nate.
Okukuŋaana okw’okubiri mu byafaayo by’omu 1844 okutuuka mu 1863 kwatandika Kristo ng’ayimusa omukono gwe, era ng’akutte mu mukono gwe obubaka obw’okuliibwa. Eddako mu 1849, yayanjuluza omukono gwe omulundi ogw’okubiri okuŋaanya abantu be abaasaasaanye. Abo baali bakuŋaanyiziddwa ku bubaka bw’okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro, ne basaasaana lwe tewaabaawo ekintu ekyalangiirirwa okutuuka. Mu lukung’aana lw’ekkambi e Exeter Kristo yakuŋaanya endiga ze era n’abagatta ku bubaka, nga bwe yakikola mu nnaku kkumi ezibanjirira Pentekooti. Abamillerite ba Filadelfiya baava mu lukung’aana lw’ekkambi e Exeter ne bazzawo eby’Pentekooti. Mu 1856, Kristo yali ebweru w’ekibiina ekyali kyakyuse ne kifuuka Laodikiya, kubanga Kristo ayimirira ebweru w’omutima gw’ow’e Laodikiya era akuba ku luggi ng’anoonya okuyingira.
Laba, nnyimiridde ku luggi, ne nkonkona: omuntu yenna bw’awulira eddoboozi lyange, n’aggulawo oluggi, ndiyingira gy’ali, ne ndilya naye, era naye alirya nange. Okubikkulirwa 3:20.
Mu 1856, omukono gwa Kristo gwali gukuba ku luggi lw’ekibiina kya Millerite eky’e Lawodikiya, naye tewaavaamu kiganyulo. Mu 1849, emyaka musanvu egyasooka, yali atandise okuŋŋaanya abantu be omulundi ogw’okubiri, naye okubuusabuusa n’obutakakasa byagikomya ekibiina eky’e Firadelfiya.
“Singa Abadiventisti, oluvannyuma lw’okumenyeka kw’essuubi okukulu mu 1844, baabanga bakwatiridde ddala okukkiriza kwabwe era ne bagoberera nga bawamu mu bulagirizi bwa Katonda obwaggulibwawo, nga bakiriza obubaka bwa Malayika ow’okusatu era mu maanyi g’Omwoyo Omutukuvu nga balangirira eri ensi yonna, bandibadde balabye obulokozi bwa Katonda; Mukama andibadde akoze nnyo wamu n’emizamo gyabwe, omulimu andibadde gukomekkerezeddwa, era Kristo andibadde azze dda okuwa abantu be empeera yaabwe. Naye mu kiseera eky’okubuusabuusa n’obutakakasibwa ekyagoberera okumenyeka kw’essuubi, bangi ku bakkiriza mu Kujja kwa Kristo baaleka okukkiriza kwabwe. . . . Bwe batyo omulimu gwasimbibwamu obuzibu, era ensi n’esigala mu kizikiza. Singa omubiri gwonna gw’Abadiventisti gwaabanga gwegasse wamu ku biragiro bya Katonda n’okukkiriza kwa Yesu, ebyafaayo byaffe bandibadde byawukiridde nnyo!” Evangelism, 695.
Nga 11 Sebutemba 2001 Kristo yakungaanya abantu be ab’ennaku ez’enkomerero, aba oluvannyuma ne basaasanyizibwa nga 18 Julaayi 2020. Nga 11 Sebutemba 2001 abo abaakuŋŋaanyizibwa baaggyamu mu mukono gwa Kristo ekitabo ekikwekeddwa ne bakirya. Nga 18 Julaayi 2020 baagaana ekiragiro ekyategeezebwa omukono gwe ogweyimusiddwa, ogwalaga nti “tewaliba budde nate.”
Aba Millerite ab’e Firadelfiya tebaalaze kujeemera kwonna mu buteebereza bwabwe obutali butuufu obw’a 1843, kubanga baakolera ku kitangaala kyonna Mukama kye yali abikkulidde, naye ku July 18, 2020 Aba Lawodikiya b’ekibiina ky’omulayika ow’okusatu baajeemera ekitangaala ekikwatagana n’omukono gwe. Oluvannyuma lwa 1844, ekibiina kya Firadelfiya eky’omulayika ow’okusooka "mu kiseera eky’okubuusabuusa n’obutakakasa" "baawaayo okukkiriza kwabwe," ne bafuuka Aba Lawodikiya.
1856 kiyimirira ekiseera ekyo eky’enkyukakyuka, nga kifaananyiriza ekiseera eky’enkyukakyuka eri abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero.
Mu bbanga ery’emyaka musanvu wakati wa 1849 ne 1856, ekibiina kya Millerite eky’e Filadelfiya kyaziyiza omukono gwa Mukama ogwali gugololwa okukuŋŋaanya’abantu be omulundi ogw’okubiri, era okusuubiza bwali nti olwo ajja okukola bingi okusinga ebyo bye yakola edda.
“Olunaku lwa 23 Septemberi, Mukama yandaga nti agolodde omukono gwe omulundi ogwokubiri okuwonya n’okuddamu okutwala ekitundu ekyasigalawo eky’abantu be, era nti mu biro bino eby’okukuŋŋaanya, okufuba kulina okwongerwamu emirundi ebiri. Mu biro eby’okusaasaanya, Isiraeri yakubibwa era n’ayuzibwa; naye kaakano mu biro eby’okukuŋŋaanya Katonda alijja kuwonya era n’asiba ebiwundu by’abantu be. Mu kusaasaanya, okufuba okwakolebwanga okusasaanya amazima kwabanga n’ebibala bitono nnyo, ne kutuukiriza kitono nnyo oba tekwatuukiriza kintu; naye mu kukuŋŋaanya, Katonda bwe atadde omukono gwe ku kukuŋŋaanya abantu be, okufuba okw’okusaasaanya amazima kulituukiriza ekigendererwa kyakwo. Bonna balina okuba ab’omwoyo gumu era abanyikivu mu mulimu. Nalaba nti kyali kya nsonyiwa nnyo omuntu yenna okujuliza ku kusaasaanya ng’aleetaayo ebyokulabirako okutufuga kaakano mu kukuŋŋaanya; kubanga Katonda bw’aba takola bisingako gye tuli kaakano okusinga bwe yakola mu biro biri, Isiraeri teyandikuŋŋaanyiziddwa. Era kyetaagisa nnyo amazima okuweebwa mu lupapula, nga bwe kyetaagisa okubuulirwa.” Review and Herald, Noovemba 1, 1850.
Kitegeeza bulungi nti Mukama yagezaako okutambuza omulimu gwe mu bumwe, naye kyalabika nti obumu buno bwali bwasambuse, era “mu kiseera eky’okubuusabuusa n’obutakakasibwa ekyagoberera okusuulirwa ensuubi, bangi ku bakkiriza b’okudda kwa Kristo baaleka okukkiriza kwabwe.” The Present Truth (oluvannyuma Review and Herald) yatandika okusindikibwa mu 1849, era mu 1851 olupapula olulaga ebiseera (chart) olw’omwaka 1850 lwali lufunika, naye mu 1856, obubaka bw’“emirundi musanvu” obw’omu Leviitiko amakumi abiri mu mukaaga bwalekebwa nga tebunnaggwa. Obubaka obwabbikkulibwa nga 22 Okitobba 1844 bwabaawo mu kiseera we byaggwa obunnabbi bw’ebiseera obw’emyaaka 2300 n’obw’emyaaka 2520.
Ssabbi yali enjigiriza eyayakaayakana okusinga enjigiriza endala mu biro ebyo, era okumala emyaka kkumi n’ebiri waaliwo enkola ey’okugezesebwa eyaagenda mu maaso okutuusa okukebera okusembayo bwe kwatuuka mu 1856. Okukebera okwo kwali ku kuwummula kwa Ssabbi okw’ensi, era kwalaga enkomerero y’enkola ey’okugezesebwa eyatandika n’okuwummula kwa Ssabbi okw’abantu. Ekiseera eky’okugezesebwa kyatwala omukono gwa Alufa ne Omega. 1856 era kyakiikirira okwongerwa kw’okumanya ku mazima agaasooka ag’omusingi Miller ge yazuula, bwe kityo kyali n’omukono gwa Alufa ne Omega ku ddaala eryo era. Amazima ga Ssabbi, nga kabonero k’abantu ba Katonda abatukuziddwa, gaali gakiikiriddwa ng’okuvuga kw’ekkondeere ery’omusanvu, ekiseera eky’ekyama kya Kristo mu mukkiriza, essuubi ly’ekitiibwa lwe kituukirizibwa. “Emirundi musanvu” gyakiikirirwa ekkondeere lya Yubireewo eryali lirina okufuuyibwa ku Lunaku olw’Okutangirirwa.
Emyaka musanvu okuva mu 1856 okutuuka mu 1863 gyakiikirira ennaku ekkumi ezaali mu Yerusaalemi eri abayigirizwa, n’ennaku mukaaga ez’olukuŋŋaana olw’omu lusisira e Exeter eri Abamillerite Abafiraderufiya; naye, eby’ennaku, ekiseera ekyo kyafuuka ekyokulabirako ky’abo abagaana okugoberera Mukama nga bw’abakulembera mu kiseera eky’okukyuka. Ebyafaayo by’abamalayika ow’olubereberye n’ow’okubiri, kye kiseera eky’ebyafaayo eky’okubwatuka omusanvu, biraga Mukama ng’agolola omukono gwe okukuŋŋaanya abantu be omulundi ogwokubiri okuva nga Apuli 19, 1844, era biraga okwanukula okw’okugondera ng’ab’amagezi bwe baagoberera Kristo okuyingira mu Kifo Ekisinga Obutukuvu.
Embyafaayo za Kadesh eyasooka, nga ze mbyafaayo z’Omumalaika ow’okusatu okuva mu 1844 okutuuka mu 1863, ziraga Mukama ng’addamu okugolola omukono gwe okukuŋŋaanya abantu be omulundi ogwokubiri, naye mu mbyafaayo eyo obujeemu bulabisibwa. Kati, omulundi ogw’okusatu, okuva mu July 2023, Mukama addamu okugolola omukono gwe okukuŋŋaanya abantu be omulundi ogwokubiri, era bajja kutuukiriza Kadesh ey’okubiri nga Abafiradelfiya abawulize, kubanga omukono gw’amazima gulaga nti ebiseera ebisatu, eby’olutandikwa n’eby’enkomerero, biyimirira Abafiradelfiya abawulize, ate eky’omu wakati nga ky’Abalaodikiya abatagonda.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Amakanisa galigondera obubaka bwa Lawodikiya? Gaanaawenenya, oba newankubadde obubaka obw’amazima obw’obuzito ennyo—obubaka bw’omulayika ow’okusatu—buli okulangirirwa eri ensi yonna, ganaayongera mu kibi? Buno bwe bubaka obwasembayo obw’ekisa, okulabula okwasembayo eri ensi egudde. Bw’Ekkanisa ya Katonda efuuka ya mpawu, tekubeera mu kisa kya Katonda okusinga amakanisa agalagiddwa nga gagudde era nga gafuse ekibanja ky’abaddayimooni, era n’ekkomera ly’omwoyo gwonna omubi, n’ekkomera ly’ennyonyi zonna ezitali zirongoofu era ezikyayi. Abo abaalina emikisa egy’okuwulira n’okwaniriza amazima ne beegatta ku Kkanisa ya Abadiventisti ab’Olunaku Olw’omusanvu, ne beeyita abantu ba Katonda abakwatanga amateeka ge, naye nga tebalina buggumu bw’obulamu wadde okwewaayo eri Katonda okusinga amakanisa ag’omu mannya bokka, bajja okufuna ku bibonoobono bya Katonda mu butuufu bwe gumu nga n’amakanisa agawakanya amateeka ga Katonda bwe gajja okugifuna. Abatukuzibwa mu mazima bokka be banaabanga ekika eky’obwakabaka mu nnyumba ez’omu ggulu Kristo mwe yagenda okutegekera abo abamwagala era abakwatanga ebiragiro bye.
‘Oyo agamba nti, Mmumanyi, naye n’atakwata biragiro bye, mukyamu, era mazima teguli mu ye’ [1 John 2:4]. Kino kikwata ku bonna abagamba nti bamanyi Katonda, era nti bakwata ebiragiro bye, naye ne batakilaga kino mu bikolwa ebirungi. Bajja okusasulwa ng’ebikolwa byabwe bwe biri. ‘Buli abeera mu ye takola kibi; buli akola ekibi tamulabye wadde okumumanya’ [1 John 3:6]. Bino bigambibwa eri bammemba bonna b’ekkanisa, omuli n’abammemba b’amakanisa g’Abadiventisi ab’Olunaku olw’Omusanvu. ‘Baana abato, temulimbibwa muntu: oyo akola obutuukirivu mutuukirivu, nga naye mutuukirivu bw’ali. Oyo akola ekibi wa Ddiabulooni; kubanga Ddiabulooni akola ekibi okuva ku ntandikwa. Ku lw’ensonga eno Omwana wa Katonda yalabisibwa, alyoke azikirize emirimu gya Ddiabulooni. Buli azalibwa Katonda takola kibi; kubanga ensigo ye ebeera mu ye: era tasobola kukola kibi, kubanga azalibwa Katonda. Mu kino abaana ba Katonda balabikamu, n’abaana ba Ddiabulooni: buli atakola butuukirivu si wa Katonda, wadde atayagala muganda we’ [1 John 3:7-10].
"Bonna abagamba nti bali Abadiventista abakwatanga Ssabbiiti, kyokka ne beeyongera mu kibi, bali abalimba mu maaso ga Katonda. Enkola yaabwe ey’ekibi erwanyisa omulimu gwa Katonda. Bakulira abalala mu kibi. Ekigambo kivudde eri Katonda eri buli mumemba w’amakanisa gaffe, ‘Mutereeze amakubo g’ebigere byammwe, ne kyo ekirema kiremenga okuggibwawo mu kkubo; naye kiwonyezebwe. Mugoberere emirembe n’abantu bonna, era n’obutukuvu, obutalibawo tewali muntu aliraba Mukama: nga mwegendereza nnyo, muleme okubaawo yenna abulirako ku kisa kya Katonda; muleme okubaawo omuzi gw’obuggya ogumera ne gubakwasa obuzibu, era olw’ekyo bangi ne beeyonooneka; Waleeme okubaawo omwenzi oba omutali mutukuvu, ng’Esawu, eyasitunda eddembe ery’obubereberye olw’ekitole kimu ky’emmere. Kubanga mumanyi nti oluvannyuma, bwe yayagala okusikira omukisa, yagaanyizibwa; kubanga teyasanze kifo ky’okwenenya, newaakubadde nga yakinoonya nnyo n’amaziga’ [Abaebbulaniya 12:13-17]."
"Kino kigwanira bangi abagamba nti bakkiriza amazima. Wabula mu kifo ky’okulekera awo ebikolwa eby’obugwagwa byabwe, beeyongerayo mu ngeri y’obuyigirize ey’ekyamu nga bali wansi w’obuyiiya obulimba bwa Setaani. Ekibi tekirabibwa ng’ekibi. Emyoyo gyabwe gennyini giyonoonefu, emitima gyabwe gyononye, era n’ebirowoozo byabwe bibeera bibi bulijjo. Setaani abakozesa ng’ebyokulobera okulobera emyoyo mu bikolwa ebitali bitukuvu ebyonona omuntu omulamba. ‘Oyo eyagayaalirira etteeka lya Musa [eryali etteeka lya Katonda] yafa awatali kusaasirwa mu bajulirwa babiri oba basatu: mulowooza nti anaasaanira ekibonerezo ekisinga obukambwe mu ngeri ki, oyo eyayinnyirira Omwana wa Katonda wansi w’ebigere, n’agutwala omusaayi gw’endagaano, ogwe yatukuzibwaamu, ng’ogutali mutukuvu, era n’ayinnyoomye Omwoyo ogw’ekisa? Kubanga tumumanyi oyo eyagamba nti, Okuwolereza kuli kange, nze ndikusasula, bw’ayogera Mukama. Era nate nti, Mukama alisalira abantu be omusango. Kitya nnyo okugwa mu ngalo za Katonda omulamu’ [Abaebbulaniya 10:28-31]." Manuscript Releases, volyumu 19, emiko 176 ne 177.