Enkola eyakkirizibwa Katonda yalondoolwa ddala mu Isaaya emitwe 28 ne 29, gy’eriragirwa ng’ “olunyiriri ku lunyiriri.” Ku Ssettemba 11, 2001 malaika ow’amaanyi ow’Okubikkulirwa omutwe 18 yakka, era bwe yakola atyo, yaddamu okukkira kwe kwe yakola ku Agusito 11, 1840. Mu mbeera zombi, oluvannyuma lw’okuyakka kwe, Babulooni yalangirirwa ng’egudde, era ne wabaawo okuyita eri abo abakyali mu kwegatta nayo okuvamu; era mu bwangu ddala kijja kuddamu. Mu mbeera zombi, ekintu ekyatuukiriza obunnabbi kyakosa ensi yonna, kubanga nga bwe kyali nti obubaka bw’omalayika asooka bwatwalibwa “ekitebe kyonna ky’obumisoni mu nsi yonna” mu 1840, ensi yonna yakosebwa era n’etegeera ekintu eky’oku Ssettemba 11, 2001. Obunnabbi obwatuukirizibwa ku Agusito 11, 1840 bwalambika nti waateekebwawo okuziyiza ku Buyisilamu obw’ennaku ey’okubiri, era amangu ddala oluvannyuma lwa Ssettemba 11, 2001 ne wateekebwa okuziyiza ku Buyisilamu obw’ennaku ey’okusatu.
Olunaku lwa August 11, 1840 luyimirira okuteekebwamu amaanyi kw’obubaka obwaggulwawo mu mulembe gw’enkomerero mu 1798, ate olunaku lwa September 11, 2001 luyimirira okuteekebwamu amaanyi kw’obubaka obwaggulwawo mu mulembe gw’enkomerero mu 1989. Etteeka erikulu ery’ekibiina eky’obubaka bwa malayika asooka lyakkakasibwa nga August 11, 1840, era etteeka eryo lyali enteekateeka ya 'olunaku ku mwaka'. Etteeka erikulu ery’ekibiina eky’obubaka bwa malayika ow’okusatu lyakkakasibwa nga September 11, 2001. Etteeka nga bwe liri nti amazima gateekebwawo ng’okuleeta 'olunyiriri ku linyiriri', okulaga nti enkomerero eragibwa ku ntandikwa, era nti ebyafaayo biddamu. Ekintu eky’obunnabbi eky’e September 11, 2001 tekikakasibwa busa mu bigambo ebitereevu bya Sister White bokka, naye n’okusinga nnyo olw’okuba nti ebibaddewo byafaananagana bulungi ddala n’akabonero k’ekkubo ke kennyini mu byafaayo bya Millerite. Ekyaategeerwamu mu kibaddewo kya August 11, 1840 si kutuukirira kw’obunnabbi, wabula okusinga obutuufu bw’enkola eyatwalibwa Miller n’abo be yakolagana nabo.
Ekintu ekyo ekyabaddewo kyatuukiriza ddala obunnabbi. Bwe kyamanyikika, abantu abangi nnyo baakakasibwa ku butuufu bw'obulambika bw'okutaputa obunnabbi bye Miller ne banne baagoberera, era omulimu ogw'okulanga okudda kwa Kristo ne gufuna okusundikirizibwa okunene. Abasajja ab'amasomo n'ekitiibwa baayungana ne Miller, mu kubuulira era n'okubunyisa endowooza ze mu mpapula, era okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 omulimu ne gweyongera mangu. Empaka Enkulu, 335.
Ku Septemba 11, 2001, bwe yatandika okupimirwa enkuba ey’oluvannyuma, “empaka” zaali era ne leero zikyali ku nkola ey’amazima oba ey’obulimba. Eby’obunnabbi eby’ekkibiina ly’Abamillerite byateekebwawo ku bipande byombi eby’omwaka gwa 1843 n’eby’omwaka gwa 1850, nga Mukyala White abikkiriza nti byategekebwa Mukama, era era abikakasa ng’okutuukiriza Habakkuku essuula ey’okubiri. Obubaka bw’Abamillerite obwavuddemu okuyita mu “misinji gy’enteekateeka y’okutaputa obunnabbi egyakkirizibwa Miller n’abo be yali akolagana nabo,” ne bwavaamu oluvannyuma “okukankanya okw’amaanyi okw’amagero” okwawa amaanyi obubaka bw’“Okukaaba mu ttumbi l’ekiro,” bwabadde bulagiddwa ku bipande byombi ebitukuvu. Obunnabbi obwalagibwa ku bipande ebyo ebibiri ebitukuvu bwarondoolwa era ne buteekebwawo nga “amateeka ga Miller ag’okutaputa obunnabbi” ge gakozesebwa. Ebipande byatuukiriza ekiragiro mu Habakkuku eky’okulabisa mu by’efaananyi obunnabbi obwalemezeddwa ku nkola ya Miller ku “mmeeza,” mu bungi. Habakkuku essuula ey’okubiri, eralaga era ligattiddwa butereevu ku “empaka” ez’Isaaya essuula amakumi abiri mu musanvu.
Ndiyimirira ku mulimu gwange ogw'okukuuma, ne nneesimba ku munara; ndirindirira okulaba ky'anaangamba, n'ekyo kye ndiddamu bwe nnenyebwa. Habakkuku 2:1.
Ekigambo "reproved" mu olunyiriri kitegeeza 'okuwakanyizibwa.' Habakkuku, akiikirira abalinzi b'entambula ya malaika asooka n'ow'okusatu, yali agenda okuwakanizibwa, era yali ayagala okumanya kye yandiddamu empaka bwe zinaatandika. Ekiddamu mu byafaayo bya malaika asooka kyali okukolebwa kw'amalulambe amatukuvu abiri, ate ekiddamu mu byafaayo by'entambula ya malaika ow'okusatu kyali okukolebwa kw'olunyiriri olw'obunnabbi oluyitibwa, Habakkuk's Two Tables. Amalulambe n'olunyiriri byazimbibwa ku nkola ey’aalagibwa mu buli ku byafaayo ebyo. Mu Habakkuku, enkola eno eraga kye bakozesa abalinzi okunyweza obubaka, era erambika ensonga 'ewakanibwako', nga mu ngeri eyo ereeta ebika bibiri by'abasinzi.
Nja kuyimirira ku kifo kyange eky’okukuuma, ne neebakira ku nsanja y’ekigo; ndirabirira okulaba ky’anaŋŋamba, ne kye ndidamu bwe nnenenyezebwa. Awo Mukama n’anziramu, n’agamba nti, Wandiika okubonekerwa, era oguteeke mu ngeri entegeerekeka ku bibao, alyoke adduke agusoma. Kubanga okubonekerwa kuno kulindiridde ekiseera ekitegekeddwawo; naye ku nkomerero kunaayogera, so tekulibulimba; newankubadde kutereera, kukirindire; kubanga ddala kujja, tekunaaterera. Laba, omwoyo gwe eyegulumiza tegulambulukufu mu ye; naye omutuukirivu anabeera mulamu lwa kukkiriza kwe. Habakkuku 2:1-4.
Ekika kimu kituukirizibwa olw’okukkiriza, ate ekika ekirala kyeekuluntaza mu mwoyo, nga bwe kirabikkirwamu Mufalisaayo n’omukolera omusolo. Abafalisaayo baeesiga enkola eyali esinziira ku mpisa n’ennono, era Mufalisaayo yali amiririra sisitimu y’eddiini eyalamuliranga ekisibo kyabwe nga etekawo enkola ey’enkalakkalira efugibwa abo abeeyita nti be bantu ba Katonda abalondedwa era abalwanirira amazima, naye mu nkomerero ne beetaba mu okubamba Amazima ku musaalaba. Empaka ez’obunnabbi eza Isaaya essuula amakumi abiri mu musanvu, zikwata ku nkola ya Bayibuli entuufu n’ey’obulimba. Abawakanya mu mpaka be bagoberera enkola ya Eriya ey’ekiseera ekyo, n’ensengeka emaze ebbanga ddene ey’abakugu mu by’eddiini, nga eyo erabirizibwa Olukiiko Olukulu lw’Abayudaaya (Sanhedirini) mu mirembe gya Kristo.
Essuula amakumi abiri mu musamvu eraga nti “empaka” zitandika lwe “anyimiriza,” oba Katonda lwe akomya “empewo ye enkambwe,” ku “lunaku lw’empewo ey’obuvanjuba.” “Mu kipimo, bwe kifulumira, ojja kukikolera empaka; anyimiriza empewo ye enkambwe ku lunaku lw’empewo ey’obuvanjuba. Noolwekyo obutali butuukirivu bwa Yakobo bunaazibwawo.” Ekigambo “purged” kitegeeza okusanirizibwa, era kiraga okusangulwawo kw’ebibi mu musango ogw’okunoonyereza. Enkola eyogerwako mu mpaka eraga ekigezo ekiteekwa okuyitibwa, singa ebibi by’abantu ba Katonda bigenda okusangulwawo. Enkola ya Eriya ng’ekigezo eriragirwa mu byafaayo bya Kristo, mwe twalabuddwa nti mu biro ebyo, abo abaagaana obubaka bwa Yokaana Omubatiza (Kristo gwe yalaga nti ye Eriya), tebaasobola kuganyulwa mu kuyigiriza kwa Yesu.
Obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma buyimiririzibwa ng’obuyigiriza bwa Yesu, kubanga Ye Y’ekigambo; era n’okusingawo, enkuba ey’oluvannyuma eyitibwa ‘okuzza amaanyi’, ekitegeezebwa ng’ ‘okubeerawo kwa Mukama’.
Noolwekyo mwevuvuze, mukyuke, ebibi byammwe bisangulibwe, nga ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi bijja okuva mu maaso ga Mukama; era alituma Yesu Kristo, eyababuulirwa edda. Ebikolwa by’Abatume 3:19, 20.
Sister White alaga nti malayika eyakka mu Kitabo ky’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi, ku August 11, 1840, “te yali muntu mulala wabula Yesu Kristo yennyini.” Malayika eyakka ku September 11, 2001, n’olwekyo naye “te yandibadde muntu mulala wabula Yesu Kristo yennyini.” Okukka kwe mu byafaayo byombi kulaga okutandika kw’“empaka” z’obunnabbi ku nkola entuufu oba ey’obulimba, kubanga kiwakirirwa ekitabo ekiri mu mukono gwe, ekitabo abantu ba Katonda lwe baalagirwa okukirya. Bwe yali mu Ggaliraaya, Yesu yalagira abayigirizwa nti balina okulya omubiri gwe ne banywa omusaayi gwe, kubanga eyo yategeeza nti ye mugaati ogwasindikibwa okuva mu ggulu. Eyo yamwabulirako abayigirizwa bangi okusinga mu kitundu kyonna eky’obuweereza bwe, era abo abamuvuddeko tebaakomawo nate. Abo abamuvuddeko baakikola kubanga baasalawo okwekenneenya okuyigiriza kwe nga bakozesa enkola ey’obulimba ey’okutwala ebigambo bye mu ngeri ey’ebigambo byennyini, mu kifo eky’okubiteekamu amakulu ag’omwoyo ag’atuufu. “Empaka” eza Isaaya amakumi abiri mu musanvu, kye kabonero k’obunnabbi akalina obujulirwa bungi okukakasa nti kiwakirira sisitemu emaze okuteekebwawo ey’okwekenneenya Ebyawandiikibwa, nga ekontana n’enkola ewakikirirwa omubaka Eriya.
Kiraga ekifo ekirambikiddwa mu kuyitibwaako mpola mpola kw’endagaano ey’edda n’abantu ba Katonda abaalondwa, era n’akatandikwa kw’okubeerawo kw’endagaano ne abo “aba mu biseera ebyayita, baali si bantu ba Katonda.” “Empaka” zennyini, ekisinga obukulu ziraga okutandika kw’ekiseera ekiggwaamu n’etteeka lya Ssande eriri okutuuka mangu. Alufa ne Oomega bulijjo biraga enkomerero nga ye ntandikwa, era bwe kityo “empaka” zifuuka akabonero ak’ekimu ku bibi bya bajjajjaffe, ebirina okukkirizibwa n’okwatulibwa, okutuukiriza okusaba kwa Leevitiko amakumi abiri mu mukaaga.
Okusaba kwa Danyeri okuli mu ssuula ey’omwenda kiraga okusaba okuteekwa okuwaayo ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu ez’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu. Ekiseera ekyo kiragibwa mu Isaaya amakumi abiri mu musanvu ng’ekiseera we “ekibuga ekirinzwe kinaabeera kya matongo, n’obutuuze bulirekebwa, ne busigale ng’eddungu: eyo mwe ennyana erirundiranga, era eyo mwe ejja kwebasirizanga, era erirya n’okumalawo amatabi gaayo. Amatabi gaayo bwe gawotoka ne gakala, ganaatemebwawo; abakyala bajja, ne bagateekako omuliro: kubanga be bantu abatategeera: n’olwekyo oyo eyabatonda talibasaasira, era oyo eyabassaawo tabalaga kisa.”
Abajulizi babiri balagiddwa "tewali kisa," kubanga baalagula obunnabbi obw’obulimba obw’atandikiza ekiseera ky’ "eddungu" eky’ennaku ssatu n’ekitundu. Awo ne bafuuka "abantu abatalina magezi," newaakubadde nga mu kusooka baali "ekibuga ekirindwa." Ekyo ekibuga ne kiba "ekizikiridde" era "ekifo eky’okubeeramu" ekyali "ekyasiyibwa". Ne kifuuka amagumba amakalu agafu agali mu luguudo lw’ekibuga erya Sodomu ne Misiri. Bwe kiba nti abafu bayitibwa okuzuukuka, bakemebwa n’ebyonoono bya bakitaabwe, ebyo nga birimu "empaka" ku ntandikwa y’ekiseera ekitandikira ku okunywezebwa kw’obubaka obusooka era ne kiggwa ku kutuuka kw’obubaka obusatu. Empaka ziba ku ky’okukkiriza oba okugaana enkola eyakiikirirwa Eriya mu byafaayo byabwe. Mu 1863, bajjajja b’Abadiventisti baagaana obubaka bwa Musa obwa "emirundi musanvu," obwalangirirwa Eriya.
Okutandika mu July 2023, amatabi amakaze ag’a Isaaya 27 galina okusalawo oba ganaaddamu okukola ebikolwa ebibi by’ekkanisa e Galiraaya, n’ebyafaayo eby’omwaka gwa 1863, wamu n’ebyafaayo bya September 11, 2001. Okugaana enkola eyayimiririzibwa Habakkuku omutwe ogw’okubiri, ne Isaaya 27, n’eya Eriya, Yokaana Omubatiza ne William Miller, kwe kuddamu ebibi bya bajjajja ffe, mu kifo ky’okuganyulwa mu byokulabirako ebitukuvu ebyawandiikibwa eri abo abatuuseko enkomerero z’ensi.
Kale ebintu bino byonna byabagwako ng’eby’okulabirako; era byawandiikibwa okutulabula ffe abatuuseko enkomerero z’emirembe. Noolwekyo oyo eyeerowooza nti ayimiridde yeebeerinde aleme okugwa. Tewali kigezo kye mwakwatiddwaako wabula ekya bulijjo eri abantu; naye Katonda omwesigwa, atalikkiriza muggezebwe okusinga obusobozi bwammwe, naye awamu n’ekigezo alibakolera n’ekkubo ery’okuwonako, mulyoke musobole okukitikka. Noolwekyo, abanjagala ennyo, mudduke okuva mu kusinza ebifaananyi. Njogera eri ab’amagezi; musaleeyo omusango ku kye njogera. 1 Abakorinto 10:11-15.
Enkola entukuvu esimbawo obubaka bw’Okukaaba okw’omu tumbi ly’ekiro, era obwo bwe bubaka bw’enkuba ey’akamalirizo. Obubaka obwo, bwe bulyebwa mu by’omwoyo, buzaala obumanyirivu obukwatagana nabwo, nga bwe kyali ddala emmere ey’ebimera Danyeri n’abasajja abasatu ab’ekitiibwa gye balyanga, bwe yabaleetera amaaso amalungi era n’emibiri emigazi. Naye mu Habakuku essuula ey’okubiri, ekiziyiza abo abagaana ekiweebwa eky’okuteesibwa mu butuukirivu olw’okukkiriza, kye malala agabaziyiza okugoberera okumumanya Mukama. Obanga waliwo ekiseera kyonna abantu ba Katonda mwe batayinza kulwawo omulimu og’okukkiriza enkola entuufu, era n’okulya obubaka obuva mu mukono gw’omalayika, kye kino kati!
"Tetuteekwa kulindirira enkuba ey’enkomerero. Ejja eri abo bonna abategeera era abeeyambisa omusulo n’enkubakuba z’ekisa ebitonnya ku ffe. Bwe tukuŋŋaanya obutundutundu bw’ekitangaala, bwe tusiima obusaasizi obw’ekakafu bwa Katonda, ayagala nnyo tumwesige, olwo buli kusuubiza kujja kutuukirizibwa. ‘Kubanga ng’ensi bw’ezza ebyaka byaayo, era ng’ennimiro bw’ezza ebyasigibwa omwo okumerawo; bwe kityo Mukama Katonda ajja kuleetera obutuukirivu n’okutendereza okumerawo mu maaso g’amawanga gonna.’ Isaaya 61:11. Ensi yonna ejja kujjuuzibwa ekitiibwa kya Katonda." Okunnyonnyola Bayibuli okw’Abadiventisti Abasaba ku Lw’omusanvu, omuzingo 7, 984.
Ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi kyalaga nti bwe bizimbe ebinene eby’e New York City byasuulibwa wansi, Malayika w’Okubikkulirwa essuula 18 yandiserengeta era “Okubikkulirwa 18:1–3 byandituukirizibwa.” Isaaya 27 alaga ekiseera ekyo ng’ “olunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba,” era kye kiseera “omuyaga omukambwe” lwe gukomekebwa. “Mu kipimo, bwe kifuluma, onookiyombagana nakyo: akomya omuyaga gwe omukambwe mu lunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba.” Sister White alaga ekiseera kye kimu kennyini.
"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.
Obuyinza obusunguwaza amawanga bwatuuka enkuba ey’oluvannyuma bwe yatandika okukka. Naye amangu ddala obuyinza obwo bwe bwasunguwaza amawanga, bwafunirwako ekkomo, kubanga Isaaya yawandiika nti “ayimiriza empewo ye enkambwe.” Empewo enkambwe ye mpewo ey’obuvanjuba, era empewo eyo ekomekebwa enkuba ey’oluvannyuma bw’etandika okutontomera, nga n’omulimu ogw’obulokozi guggalawo. Omulimu ogw’obulokozi oguggalawo gwe kiseera ky’okuteekebwako akabonero. “Olunyiriri ku luyiriri”: empewo enkambwe, oba ey’obuvanjuba, eyekomekebwa mu kiseera ky’okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000, ze mpewo ennya ez’omu Kitabo ky’Okubikkulirwa essuula ey’omusanvu.
Awo oluvannyuma lw’ebyo nalaba bamalayika bana bayimiridde ku nkomerero ennya z’ensi, nga bakutte empewo ennya ez’ensi, empewo ereme kuvuga ku nsi newaakubadde ku nnyanja newaakubadde ku muti gwonna. Era ne ndaba omalayika omulala ng’ayambuka okuva ebuvanjuba, ng’alina akabonero ka Katonda omulamu; n’ayogerera waggulu n’eddoboozi ddene eri bamalayika bana, abaaweereddwa okukola obulabe ku nsi ne ku nnyanja, ng’agamba nti, Temukola obulabe ku nsi, newaakubadde ku nnyanja, newaakubadde ku miti, okutuusa lwe tuteekeko akabonero ku ndiinda za abaddu ba Katonda waffe. Okubikkulirwa 7:1-3.
Okumakibwa kw’abantu 144,000 kyakifaananyizibwa okuyingira kwa Kristo okw’obuwanguzi mu Yerusaalemi. Eyo Kristo, omulundi gwokka mu bulamu bwe, y’ebagala endogoyi (akabonero k’Obusiraamu), era Lazaro n’akulembedde oluyoogaano okuyingira mu Yerusaalemi. Muganda White ategeeza nti Lazaro ye ekifaananyi ky’akabonero mu byafaayo ebyo.
Mu kulwawo okujja eri Lazaro, Kristo yalina ekigendererwa eky’okusaasira eri abo abataamumwaniriza. Yalwawo, era okuyitira mu kuzuukiza Lazaro okuva mu bafu yandibadde awa abantu be abakakanyavu abatakkiriza obujulizi obulala nti ddala ye ‘okuzuukira n’obulamu.’ Teyali mwetegefu kuvaamu essuubi lyonna ku bantu, endiga ez’ennyumba ya Isirayiri, abaavu era ezitambulatambula. Omutima gwe gwali gumenyeka olw’obutenenya kwabwe. Mu kisa kye yasalawo okubawa obujulizi obulala obumu nti ye Omuzzaawo, ali yekka asobola okuleeta mu musana obulamu n’obutaffa. Kino kyandibadde obujulizi abakabona tebasobola kukyusa mu makulu gaako. Kino kye kyavaako okulwawo kwe mu kugenda e Besaniya. Eky’amagero ekisingira ddala obukulu, okuzuukiza Lazaro, kyali kigenda okussaako omukono gwa Katonda ku mulimu gwe ne ku kutegeeza kwe ku bwa Katonda. The Desire of Ages, 528, 529.
Ebbanga ery’okulindirira eryatandika nga 18 Julaayi 2020 liyimiririrwa mu kulindirira kwa Kristo nga tannazuukiza Lazaro. Ebbanga ery’okulindirira eryo mu Kitabo ky’Okubikkulirwa essuula 11 liweddera ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu. Mu nnaku ezo, emirambo gy’abajulirwa babiri gyali giri mu luguudo. Era nga Lazaro yazuukizibwa ng’ebbanga ery’okulindirira limaze, bwe kityo n’abajulirwa babiri ba Yokaana baazuukizibwa. Bwe baazuukizibwa, baakulembera olugendo oluyingira mu Yerusaalemi, nga bayimiririra "akasigaala ka Katonda," n’"ekyamagero ekitikkirwa" ekijulira ku bwa Katonda bwa Kristo. Okuzuukira kuno kulaga okuggwaawo kw’okuteekako akasigaala ku bantu 144,000, ekituukirira mu kiseera nga empewo ennya — omuli ey’e Buvanjuba n’ey’enkambwe — ezatuuka nga 11 Septemba 2001, zikyakomezebwako.
Mu kiseera eky’etteeka erya Ssande, empewo ezo zisumululwa okuleeta emisango egy’okusasula ku nnyamaswa eva mu nsi eyogerwako mu Kubikkulirwa ekkumi n’asatu. Kati ziri n’okuseerera ne ziyita mu ngalo z’abo bamalayika bana abaziziyiza mu kiseera eky’okuteekako akabonero. Omu ku byawandiikibwa eby’obuzito ennyo mu Omwoyo gw’Obunnabbi ebikwata ku lunaku lw’empewo ey’Obuvanjuba kisangibwa mu “Obujulizi”, voliyumu ey’omwenda. Eyo voliyumu etandika ebigambo ebyasikirizibwa ku lupapula 11, bw’atyo etandika mu ngeri ey’ekifaananyi ku “9-11”. Erinnya ly’omutwe ligamba, “Ekizibu eky’enkomerero,” naye era lye mutwe ogusooka ogw’ekitundu ekyatuumibwa, “Ku lwa Okujja kwa Kabaka”.
Tekuli bujulizi nti ekitundu n’omutwe gw’essuula byakyusibwamu nga bagenderedde abatereeza abaakungaanya ekitabo ekyo, naye okujja kwa Kabaka kutegeerekeka mangu ng’ekujja kw’omuko, era mu lugero lw’abawala abatannafumbirwa kkumi ekyo kibaawo wamu n’embeera ey’ekizibu ey’ettumbi, ekireetebwa mu bawala olw’okubeerawo oba obutabeerawo bwa mafuta mu nsuwa zaabwe. Embeera ey’ekizibu ey’ettumbi eri okutuuka kaakano, ng’omutwe bwe gulaga, ye ekizibu eky’enkomerero eri abawala abatannafumbirwa kkumi. Mu kizibu ekyo beeraga oba balina amafuta oba tebalina. Amafuta si Mwoyo Mutukuvu bwokka; galambikiddwa bulungi nga Mwoyo Mutukuvu, era nga obubaka obutuufu, era n’enfaanana entuufu y’obuntu.
Enkola entuufu esimbawo obubaka obutuufu bw’Okukaaba okw’omu mutumbi ogw’ekiro, era obubaka obwo, bwe bwakkirizibwa ne bukolerwako, buzaala empisa entuufu. Empisa eyo mu mutawaana ogw’enkomerero ye empisa efuna ekisikirizo kya Katonda. Entambuza y’okusiikiriza abantu ba Katonda yatandika ng’olunaku lw’omuyaga ogw’e buvanjuba lwatuuka, nga 11 Sebutemba, 2001. Obubaka obw’omu kiseera ekyo bwalina okuliyibwa. Okulya oba obutalya kulagirwa mu ‘okuwakana’ kwa Isaaya, era ne mu kibuuzo kya Habakkuku ku kye balinzi banaaddamu mu lw’okuwakana. Ebbanga ery’okulindirira eryo mu Matayo amakumi abiri mu ttaano ne mu Habakkuku likomekkerezebwa nga kulagibwa ebika bibiri by’abasinza. Ebbanga ery’okulindirira, eriyimiririzibwa ennaku ssatu n’ekitundu mu ssuula ey’ekkumi n’emu ey’Okubikkulirwa, kiri kumpi okuggwa.
Ekiseera eky’okulindirira ekyo kiragibwa era ku ntandikwa y’omutwe oguli mu voliyumu ey’omwenda, nga waliwo akatundu okuva mu Abaebbulaniya, we Pawulo awandika mu ngeri ey’okuzzaamu ebigambo ekitundu eky’okuna eky’omu Habakkuku omutwe ogw’okubiri. Ekyo Pawulo ky’ayogerako kiteeka Habakkuku 2 mu nkulakulana y’omubaka ow’okusatu, kubanga mu byafaayo ebyo Kristo yayingira mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, era mu byafaayo ebyo omusana gw’obuweereza bwe nga Kabona Omukulu gwalabisibwa, ate era mu kitabo ky’Abaebbulaniya mwe Pawulo alaga okubikkulirwa okusinga obulambulufu ku buweereza bwa Kristo nga Kabona Omukulu mu Kigambo kya Katonda.
Abakkuki essuula 2, mu kiseera ky’obubaka bw’omulayika asooka, tekyannaba kumanya okuyingira kwa Kristo mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, kubanga kino tekyabaawo okutuusa ku nkomerero y’okulangirirwa kw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Ekiseera eky’okulindirira Pawulo ky’ayogerako, kye kimu n’ekyogerwaako mu Abakkuki ne Matayo, naye kye ekyo ekiseera eky’okulindirira ekyanditandika nga 18 Julaayi 2020. Olunyiriri olwasembayo mu Abakkuki essuula 2 luyimirira okukomekkera kw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro mu byafaayo bya Millerite, era n’okutuuka kw’omulayika ow’okusatu:
Naye Mukama ali mu yeekaalu ye entukuvu: ensi yonna esirike mu maaso ge. Abakkuku 2:20.
Obujulizi, voliyumu ey’omwenda, kissaako essira, nga kutandika ku muko kkumi n’emu (9-11), ku lugero lw’abawala kkumi abatannaba kufumbirwa, ekiseera eky’okulindirira n’enkwatagana yakkyo ne Habakkuku ne Matayo, era n’omutawaana ogw’enkomerero n’olunaku lwa Septemba 11, 2001, bwe zatuuka empaaka z’obunabbi.
Ekitundu 1-Olw'okujja kwa Kabaka
'Naye akaseera katono, era oyo anaajja ajja, era tajja kulwawo.' Abaebbulaniya 10:37.
Kiriisi ey'enkomerero
Tuli mu biseera by’enkomerero. Obubonero bw’ebiseera obutuukirizibwa mangu bulaga nti okujja kwa Kristo kuli kumpi ddala. Ebbiro mwe tubeeramu bitongole era by’omugaso munene. Omwoyo gwa Katonda mpola mpola naye nga kikakafu aggyibwawo ku nsi. Endwadde n’emisango bitandise dda okugwa ku abo abanyeenya ekisa kya Katonda. Amakuba ag’oku ttaka n’ag’oku nnyanja, embeera y’abantu etatereera, n’ebikangabwa by’entalo, birabula bubi. Biragula nti ebintu ebikulu ennyo biri okusemberera.
Ebitongole eby’obubi biri mu kweggatta n’okunyweza amaanyi gaabyo. Biri mu kweyongeramu amaanyi ku lwa kizibu eky’enkomerero ekikulu. Enkyukakyuka ennene zijja okubaawo mu nsi yaffe mu biseera bitono, era ebigenda okubaawo eby’enkomerero bijja kuba bya mangu nnyo.
Embeera y’ebintu mu nsi eraga nti ennaku ez’obuzibu zituuse ddala ku ffe. Mapepa g’amawulire ag’obulunaku gajjude obubonero obulaga nti waliwo olutalo olw’entiisa olugenda okujja mu biseera ebitali bya wala. Obubbi obukambwe bususse okubeerawo. Okusiba emirimu kusanzwe nnyo. Obubbi n’obutemu bikolebwa buli kabanga. Abantu abakwatiddwa dayimooni batwala obulamu bw’abasajja, abakazi, n’abaana abatono. Abantu baanywedde ku bikolwa bibi, era buli kika ky’obubi kisusse.
Omulabe afunye obuwanguzi mu kukyamya obwenkanya era mu kujjuza emitima gy’abasajja okwegomba omugaso gwe bokka.
‘Obwenkanya buyimiridde wala; kubanga amazima gagudde mu luguudo, era obwesimbu tebusobola kuyingira.’ Isaaya 59:14. Mu bibuga ebikulu mulimu abantu bangi abali mu bwavu n’ennaku, nga balekeddwawo nnyo ku mmere, w’okusula, n’ebyambalo; ate mu bibuga ebyo bimu mulimu n’abalala abalina ebisukkiridde ku by’omutima guyinza okwegomba, nga babeera mu buggaga ne beeyagalira nnyo, nga bamala ensimbi zaabwe ku nnyumba ezirongoseddwa n’obugagga bungi, ku kwambala n’okwekolako eby’okwezza, oba, ekisinga obubi, ku kutuukiriza okwegomba okw’omubiri, ku mwenge, tabaaka, n’ebirala ebizikiriza amaanyi g’obwongo, ebitabangula endowooza, era ebissa wansi emmeeme. Eddoboozi ly’okukaaba kw’abantu abafa enjala lirinnyukira eri Katonda, ng’ate mu ngeri zonna ez’okunyigiriza n’okunyaga abantu bamuŋŋaanya obugagga obunene obutagambika.
"Ku mulundi gumu, bwe nnali mu Kibuga New York, mu kiseera ky’ekiro nnayitibwa okulaba ebizimbe nga byeyimusa ssitowa ku ssitowa nga byeyongerayo eri eggulu. Ebizimbe bino byali birangiriddwa nti tebikwatibwa muliro, era byazimbibwa okutumbula ekitiibwa ky’abannyini byo n’abazimbi baabyo. Waggulu era nate waggulu ebizimbe bino byeyongera okweyimusa, era mu byo mwakozesebwa ebintu eby’omuwendo omusinga. Abo abaalina ebizimbe bino tebaali beebuuzaganya nti: ‘Tuyinza tutya okugulumiza Katonda mu ngeri esinga obulungi?’ Mukama teyali mu birowoozo byabwe."
Naalowooza nti: 'Ayi, singa abo abateekaamu obugagga bwabwe bwe batyo bayinza okulaba ekkubo lye batambulirako nga Katonda bw'akilaba! Bazuimba ebizimbe ebikulu ennyo, naye nga bwe busirusiru mu maaso g'Omufuzi w'eggulu n'ensi byonna enteekateeka zaabwe n'okuyiiya kwabwe. Tebafumiitiriza n'amaanyi gonna ag'omutima n'amagezi engeri gye bayinza okuwa Katonda ekitiibwa. Baggyidde amaso ku kino, obuvunaanyizibwa obusooka bw'omuntu.'
Nga enzimba zino ez’awaggulu bwe zaazimbibwa, bannyiniazo ne basanyuka mu kw’enyumiriza okw’amaanyi kubanga baalina ensimbi z’okukozesa mu kutuukiriza okwegomba kwabwe era ne bakunkumula obuggya mu baliraanwa baabwe. Ekitundu ekinene ky’ensimbi ze baateekamu baazifuna mu kukaka, mu kubanyigiriza abavu. Baweerabira nti mu ggulu buli nkola yonna ey’eby’obusuubuzi eba ewandikiddwa; buli ndagaano etali ya bwenkanya, buli kikolwa eky’obufere, eyo kyawandiikiddwa. Ekiseera kijja lwe mu bufere bwabwe n’okujeema kwabwe abantu banaatuukira ku kkomo Mukama ky’atajja kubakkiriza kusukka, era banaategeera nti obugumiikiriza bwa Yakuwa bulina ekkomo.
Ekibonekezo ekyaddirira mu maaso gange kyali okulabula kw’omuliro. Abantu baatunuulira amayumba amanene agawanvu ennyo, ge baalowoozanga nti tegasobola kwokebwa, ne bagamba nti: ‘Gali mu mirembe ddala.’ Naye amayumba ago gaamalamwako omuliro ng’agaali gaakolebwa mu kitaayi. Emmotoka z’omuliro tezaasobola kukola kyonna kukomya obuzikirivu. Abazimammuliro tebaasobola na kukozesa emmotoka z’omuliro. Obujulizi, ekitabo eky’omwenda, 11-13.
“Okukubaganya ebirowoozo” ku nkola okwabaawo mu ntandikwa y’ekiseera ekyakiikirirwa mu Danyeri essuula ey’okusooka; era ne kya kiikirirwa mu Danyeri essuula esooka okutuuka ku essatu; era ne mu byafaayo ebyatandika nga Agusito 11, 1840; era ne mu byafaayo ebiri mu Yokaana essuula mukaaga, mu kiseera eky’obuzibu e Ggaliraaya; era ne mu byafaayo eby’e Ssettemba 11, 2001 (okutuusa nga Julaayi 18, 2020), kati kiddamu, si mu Adiventisimu mu bugazi bwayo, wabula wakati mu mifupa emikalu egyafu, nga gizuukusibwa okuva mu bugayaavu bwagyo olw’“eddoboozi” erikaaba mu ddungu.
Tujja kwekenneenya enkola eyitibwa enjura ey’oluvannyuma, nga bwe eragiddwa mu Isaaya essuula 28 ne 29, mu kiwandiiko kyaffe ekiddako.
Era ne mpulira eddoboozi lya Mukama nga ligamba nti, Naani gwe ndisindika, era ani agenda mu kifo kyaffe? Awo ne njogera nti, Nze wano; ntume nze. N’ayogera nti, Genda, ogambe abantu bano nti, Muwulire ddala, naye temutegeera; Mulabe ddala, naye temutegeera. Ziba omutima gw’abantu bano, oteeke amatu gaabwe obuzito, era osibe amaaso gaabwe; baleme okulaba n’amaaso gaabwe, ne bawulira n’amatu gaabwe, ne bategeera n’omutima gwabwe, ne bakyuke, ne bawone. Awo ne njogera nti, Mukama, kinaaba okumala ddi? N’addamu nti, Okutuusa ebibuga lwe binaabera matongo nga tewali abeebituulamu, n’ennyumba nga tewali muntu, n’ensi nga ezzikiridde ddala, era Mukama lw’anaasengulula abantu ne babeere wala, ne wabeewo okulekebwa okunene wakati mu nsi. Naye mu yo mulibeeramu ekitundu eky’ekkumi, era kinaakomawo, ne kiryebwa: ng’omuti ogwa terebinti ne ng’ensambya, ekikondo kyagwo kikyabeeramu ne bwe gusuula amakoola gaagwo: bwe kityo ensigo entukuvu ejja kuba ekikondo kyayo. Isaaya 6:8-13.