Mukyala White yategeeza nti bwe ebizimbe ebinene eby’ekibuga New York binaamenyebwa, Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana, emisoko 1 okutuuka ku 3, bijja kutuukirizibwa.
Awo oluvannyuma lw’ebyo nalaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi n’eyaka olw’ekitiibwa kye. N’akaaba n’eddoboozi ery’amaanyi nnyo, ng’agamba nti, Babulooni omukulu agudde, agudde, era afuuse ekifo eky’okubeeramu baddayimooni, ne kkomera ly’emyoyo gyonna egy’obutali butukuvu, n’ekisiba ky’ebinyonyi byonna ebitali bitukuvu era ebyenyinyalwa. Kubanga amawanga gonna banywedde ku wayini w’obusungu bw’obwenzi bwe, n’abakabaka b’ensi bakoze naye obwenzi, n’abasuubuzi b’ensi bafuuse abagagga olw’obungi bw’eby’obugwagwa bye. Okubikkulirwa 18:1-3.
Okutuuka nga ku 11 Sseputemba 2001, bakabaka b’ensi baali bamaze okukola obwenzi n’Ekkanisa ey’e Rooma. Oluvannyuma lw’Olutalo Olw’ensi Yonna Olw’okubiri, Pulezidenti Harry S. Truman, olubereberye mu 1951, yalonda omubaka wa Amerika e Vatikaani. Okugezako kwe okuteekawo enkolagana ya by’obufuzi n’Obwa Papa kwagaanyizibwa bukakafu Konguleesi ya Amerika, naye si bwe kityo bwe wayitawo emyaka mingi, mu 1984 Pulezidenti Ronald Reagan bwe yalonda omubaka e Vatikaani. Okutuuka mu 2001, amawanga gonna gaali gamaze okukola obwenzi ne Vatikaani nga gaateekawo enkolagana ey’eby’amawanga n’omukazi omwenzi ow’e Ttuulo.
Okutuuka nga Settemba 11, 2001, “amawanga” gonna gaali gamaze okunywa omwenge ogw’obusungu bw’obwenzi bwe. Omwenge ogwa Babulooni guyimirira obulimba obw’enjawulo bwonna obuleetebwa obupapaale, naye ekika eky’enjawulo ky’omwenge ekirambikiddwa mu nnyiriri zino kye “omwenge ogw’obusungu bw’obwenzi bwe.” Obusungu bw’obupapaale kwe kuyigganya abo b’atatakkanya nabo. Abutuukiriza okuyigganya okwo ng’akozesa amaanyi ga gavumenti okumukolera emirimu gye egy’obubi. Omwenge gw’obusungu bwe gwe ecupa ye ey’enjawulo ey’obulimba eyimirira ekikolwa eky’okukozesa amaanyi ga gavumenti okuyigganya abo b’abalowooza nti bajeemu b’eddiini.
Mu kiseera okuva nga August 11, 1840 okutuuka nga October 22, 1844, Millerite Adventism, aba baali bayitiddwa okuva mu Emyaka egy’ekizikiza, era aba baali baawukanye okuva mu makanisa g’Abaprotestanti aga olwo ne gafuka baana ba Loma, ne bafuuka olunyanga lwa mazima olw’Abaprotestanti ku kisolo ekiva mu nsi ekyali kiggya. Peetero alambulula ebiranga by’abo abantu ba Katonda abalondebwa abapya nga eggwanga.
Naye mmwe muli ekika ekironde, obwakabona obwa kabaka, eggwanga ettukuvu, abantu be yeegulidde; mulyoke mulangirize ettendo lya oyo eyabayita okuva mu kizikiza okubayingiza mu musana gwe ogw’ekitalo: mmwe abaali edda temwali bantu, naye kaakano muli abantu ba Katonda; abaali temulabibwa kisa, naye kaakano mulabiddwa kisa. 1 Peetero 2:9-10.
Okutuuka nga ku 11 Septemba 2001, Ekkanisa ya Abadiventisiti ab’Olunaku Ol’omusanvu yaali dda, era emirundi mingi, ekozesanga entekateeka ya poliitiki ey’obukulembeze bwa Gavumenti ya Amerika okunyigirizanga abo be yategeeranga ng’abajeemu mu by’eddiini. Kale nga 2001 tennaba kutuuka, Abadiventisiti baali bamaze dda okunywa omwenge omw’enjawulo ogwa Babulooni ogulaga okukozesebwa kw’amaanyi ga Leta okulumba abo be baalowoozanga nti baali abajeemu mu by’eddiini.
Efulayimu kiyimirira obujeemu bwa Yerobowaamu n’obwakabaka obwa mu bukiikakkono bwa Isirayiri, era Isaaya atandika essuula amakumi abiri mu munaana n’ayogera eri Ekkanisa ya Abadiventisiti Ab’Olunaku Olw’omusanvu ng’agiyita abatamiivu ba Efulayimu.
Ziriyo eri ngule ey'ekikuzza, eri abatamiivu ba Efulayimu, abalina obulungi obw'ekitiibwa obuli ng'ekimuli ekizikira, abali ku mutwe gw'ebiwonvu eby'obugagga eby'abo abawanguddwa wayini! Laba, Mukama alina omu ow'amaanyi era ow'ekitalo; ng'omuyaga ogw'omuzira n'omuyaga oguzikiriza, ng'amazzi amanene agasukkiridde agayitiridde, alissuula wansi ku nsi n'omukono. Ngule ey'ekikuzza, abatamiivu ba Efulayimu, eririnyirizibwa wansi w'ebigere; era obulungi obw'ekitiibwa obuli ku mutwe gw'ewonvu erijjuvu, bunaaba ng'ekimuli ekizikira, era ng'ekibala eky'amangu ekibereberye nga ekiseera ky'ekyeya tekinnaba kutuuka; oyo akiraba nga yakirabye, nga bwe kikyali mu mukono gwe akirya n'akimalawo. Mu lunaku olwo Mukama ow'eggye aneeribira ngule y'ekitiibwa era n'ekiggya ky'obulungi eri ensigalira y'abantu be, era abeere Omwoyo gw'okusalira mu musango eri oyo atuula mu musango, era abeere amaanyi eri abo abazzayo olutalo ku lwankaaki. Naye nabo batyamu olw'ewayini, era olw'omwenge omukambwe baviiriddwa mu kkubo; kabona n'nnabbi batyamu olw'omwenge omukambwe, bamiriddwa wayini, baviiriddwa mu kkubo olw'omwenge omukambwe; beesobyamu mu kwolesebwa, bagwa mu kusalira omusango. Kubanga emmeeza zonna zijjudde okutasamulwa n'obukyafu, nga tewali kifo kirongoofu. Isaya 28:1-8.
Akabi ak’okusatu kaatuuka ku Ssettemba 11, 2001, ne kaatuuka ku "engule," eky’akiikirira obukulembeze bw’abatamiivu ba Efulayimu. Tekyalumba ekitebe ekikulu ky’ekkanisa mu Maryland n’ennyonyi ejjudde amafuta, naye kyalaga nti baalemwa okumanya nti okujja kw’Obusiraamu okw’Akabi ak’okusatu kwali okutandika kw’obubaka bw’omulayika omusatu mu nkuba ey’enkomerero. Entandikwa y’obubaka n’omulimu bennyini be bagamba nti bayimiziddwa okubuulira. Bategeereddwa si ng’engule yokka, ey’akiikirira obukulembeze, naye nga "engule ey’amalala," nga bwe kiraga omu ku bika bibiri by’abasinza ebyavaawo era ebyakyavaawo mu mpaka eziri mu ssuula ey’okubiri eya Habbakuku. Ku Ssettemba 11, 2001, abalinzi ba Habbakuku ne baddira ebifo byabwe mu lutalo ku wankaaki.
Emiryango gya Yerusaalemi gye gyabeeranga ekifo we abantu ba Yerusaalemi beŋŋanirirangayo ne bakwataganirangayo. Olutalo ku miryango lukiikirira empaka (‘okuganagana’) ez’omu ssuula eyayita ey’Isaaya, ezatandika ku lunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba (olunaku lw’Isilamu). Emitundu ebiri gy’abasinza ba Habakkuku omuli mu kyawandiikibwa kino gikiikiriddwa engule bbiri. Abatamiivu ba Efulayimu, abaali bamaze dda mu kiseera ekyo okukozesa amaanyi g’obufuzi bw’eggwanga okuwangula empaka zaabwe ku abo be baali balangirako ng’abakyamu mu ddiini, bagereranyizibwa ne ngule ya Mukama ow’eggye. Kristo bwe akiikirizibwa ng’a Mukama ow’eggye, kiba kiraga omulimu gwe ng’omukulembeze w’amaggye ge. Olutalo ku mulyango lwo lutabaalo olukiikirirwa empaka ku njigiriza ey’eddiini ey’amazima n’ey’obulimba.
Ssi bukulembeze bwa General Conference bwokka bukiikirizibwa ng’abattamiivu ba Efulayimu, naye era n’abasaserdooti (obuweereza bw’obusumba) n’abannabbi (ab’amagezi g’eddini n’abayigiriza) bava mu kkubo olw’omwenge ogw’amaanyi. Nga Isaaya bw’agamba mu bigambo ebisooka eby’obunnabbi bwe, kye kkanisa yonna.
Ekyolesebwa kya Isaaya mutabani wa Amoz, kye yalaba ku Yuda ne Yerusaalemi mu nnaku za Uzziah, Jotham, Ahaz, ne Hezekiah, bakabaka ba Yuda. Muwulire, mmwe eggulu; era ggwe nsi, ogobe amatwi; kubanga Mukama ayogedde nti, Ndiise era nkuzizza abaana, naye bajeemedde ku nze. Ente emanyi nnyini waayo, n’endogoyi emanyi ekifo ky’okulirako eky’omwami waayo; naye Isirayiri temanyi, abantu bange tebalowooza. Ayi ggwanga ekibi, abantu abanyikkiriddwa ebyonoono, ensigo y’abakola ebibi, abaana abayonoonya: balese Mukama, basunguwazizza Omutukuvu wa Isirayiri, baddeyo emabega. Lwaki mukubibwanga nate? Mweyongera okudda mu bujeemu: omutwe gwonna gulwadde, n’omutima gwonna guweddewo amaanyi. Isaaya 1:1-5.
Eggwanga erijjudde ekibi lirwadde, era lisukkiridde ebbanga ery’okufuna obujjanjabi obusobola okukyusa omutima n’amagezi gaalyo. Isaaya ategeeza nti abatamiivu bavudde ku kkubo, ate Yeremiya ayita ekkubo eryo "enjira ez’edda." Ku September 11, 2001, enkuba ey’oluvannyuma yatandika okutonnya, era Yeremiya alaga nti bwe tutambulira mu njira ez’edda—ze "ekkubo" abatamiivu mwe bavuddeko—mwe tufuna okuwummula okw’enkuba ey’oluvannyuma.
Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire ku makubo, mulabe, era mubuuze ku makubo ag’edda, omukubo omulungi guli wa; mutambuliramu, mujja kusanga okuwummula emmeeme zammwe. Naye bo ne bagamba, Tetutambuliramu. Era nnateeka abakuumi ku mmwe, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’ekkondeere. Naye ne bagamba, Tetuwuliriza. N’olwekyo muwulire, mmwe amawanga, era mutegeere, ggwe nkungaana, ekiri wakati mu bo. Wulira, ggwe ensi: laba, ndireeta obubi ku bantu bano, n’ekibala ky’ebirowoozo byabwe, kubanga tebaawuliriza bigambo byange, so n’etteeka lyange tebaaligondera, wabula baaligaanira ddala. Yeremiya 6:16-19.
Abatamiivu ba Efulayimu baakyaamu ku kkubo nga ku September 11, 2001, era mu 1863 ne “bakyukira emabega,” bwe baatandika enkola y’okugaana “emikubo egy’edda.” Mu “mikubo egy’edda” mwe musangibwa okuwummula n’okuzzaamu amaanyi ebiva mu “enkuba ey’oluvannyuma,” era enkuba eyo yatandika mu kaseera kennyini we “Wee” yalangirirwa ku bo. “Wee” ey’okusatu eya Buyisiramu teyategeerekeka eri engule ey’okwenyumiriza eya Efulayimu, kubanga baali beeyongera okugaananga amazima ag’ensisiseko ag’alaga omulimu gwa Buyisiramu mu obunnabbi. Yeremiya alaga nti mu kiseera ekyo Mukama yayimusa abalinzi, aba Habakkuku, ne babuulira abatamiivu ba Efulayimu mu lutalo ku miryango nti balina okuwuliriza eddoboozi ly’ekkondeere. “Wee” ey’okusatu eyatuuka nga ku September 11, 2001, yali Ekkondeere ey’omusanvu.
Isaaya alaga nti, “bava mu kkubo lwa mwenge omutamiiza; beesobyamu mu kwolesebwa, bagwa mu kusala omusango. Kubanga emmeeza zonna zijjudde amataputa n’obukyafu, ne watabaawo kifo kirongoofu.” Ekipande eky’obulimba ekyaleetebwa mu 1863, ekyaggya ‘ebiseera musanvu’ era ne kyetaaga ekiwandiiko eky’okunnyonnyola okukigoberera, kiyimirira eky’obulimba ky’obipande bibiri ebitukuvu eby’Habakuku; naye ‘obipande’ eby’obulimba abatamiivu bye beeyambisizza bijjudde amataputa, era beesobyamu mu kwolesebwa. Abalinzi ba Habakuku ne Yeremiya baagambibwa nti mu mpaka z’eby’enkola, baali balina okuwandiika ‘okwolesebwa’ ku ‘bipande’; naye obipande eby’obulimba eby’abatamiivu bileeta okwolesebwa okukyamu.
Awo awatali ekyolesebwa, abantu bazika; naye akwata amateeka, ye musanyufu. Engero 29:18.
Abatamiivu ba Efulayimu bagaanye etteeka lya Katonda, naye ensinziro y’"empaka", eza "olutalo ku wankaaki", ye etteeka lya Katonda ery’obunnabbi, era kino kyeragibwa mu nkola eyateekebwawo mu kutambuza obubaka bw’omulayika asooka n’owokusatu. Nga Isaaya ataddewo ensengeka mu ebyawandiiko munaana ebisooka eby’omutwe ogw’amakumi abiri mu munaana, n’alyoka alambulula enkola gye y’enkuba ey’enkomerero, era n’ategeeza ddala nti abatamiivu be "abasajja abanyoomi, abafuga" "e Yerusaalemi."
Ani gw’anaayigiriza okumanya? era ani gw’anaaleetera okutegeera eby’okuyigiriza? abo abaggyiddwa ku amata, era abaggyiddwa ku mabeere. Kubanga ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku linyiriri, olunyiriri ku linyiriri; wano katono, n’ewali katono: Kubanga n’emimwa egy’okuboggola n’olulimi olulala anaayogera eri abantu bano. Be yabagamba nti, Kino kwe kuwummula kwe muyinza okuleetera abakoowu okuwummula; era kino kwe kuzza amaanyi: naye tebaayagala kuwulira. Naye ekigambo kya Mukama kyabba gye bo ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku linyiriri, olunyiriri ku linyiriri; wano katono, n’ewali katono; balyoke bagende, bagwe ennyuma, ne bamenyeka, ne basibibwa mu mitego, ne bakwatibwa. Noolwekyo muwulire ekigambo kya Mukama, mmwe abenyoomi abafuga abantu bano ab’omu Yerusaalemi. Kubanga mugambye nti, Twakoze endagaano ne Kufa, era n’Emagombe twakkiriziganye; ekiboko ek’eyitiridde bwe kiriyita, tekirituukako gye tuli: kubanga tufuude obulimba obuddukirwamu bwaffe, era wansi w’obukyamu twyekweka: Kyenvudde bw’ati ayogera Mukama Katonda: Laba, nteeka mu Sayuuni olw’essinziiro ejjinja, ejjinja erikebeddwa, ejjinja ery’ensonda ery’omuwendo omungi, essinziiro erikakafu: oyo akkiriza talikyaayira. Era ndifuula okusala omusango omugo gw’okupima, n’obutuukirivu omugo ogw’okutereeza: omuzira gunaaggyawo obuddukirwamu bw’obulimba, n’amazzi ganaasukkirira ekifo mwe mwekwese. Era endagaano yammwe ne Kufa enaasazibwamu, n’okukkiriziganya kwammwe n’Emagombe tegaliyimirira; ekiboko ek’eyitiridde bwe kiriyita, olwo munaaninyirirwa n’akyo. Isaaya 28:9–18.
“Empaka” wano ziteekebwawo mu ngeri eno: “Ani gw’anaayigiriza obumanyi? era ani gw’anaayamba ategeere enjigiriza?” Ekigambo “ani” ekwata ku bo abayinza okuba abayizi, naye ensonga nnyini eri ku kutegeera enjigiriza, ekyo kye bumanyi. Ekitabo kya Danyeri bwe kisumululibwa, wabaawo okweyongera kw’obumanyi, okulaga okweyongera mu kutegeera amazima g’Ekigambo kya Katonda. Ekigambo “enjigiriza” kitegeeza omugatte gw’okukkiriza, emisingi, eby’okuyigiriza, oba amateeka agazimba enkola y’ebirowoozo ey’enjawulo oba omugatte gw’obumanyi. Okutegeera “enjigiriza” eza Bayibuli kyeetaagisa enkola ya Bayibuli okuzimba omugatte gw’obumanyi.
Enkola eno yeemanyiddwa ng' "obulagirizi ku bulagirizi, obulagirizi ku bulagirizi; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, ne waliyo katono." Enkola eyalaga nti nga ku 11, Septemba 2001 okutuuka kwa "Woe" ow'okusatu kwaliwo, esinziira ku kuyung'anya wamu olunyiriri olw'obunnabbi olw' "Woe" ow'olubereberye n'olunyiriri olw'obunnabbi olw' "Woe" ow'okubiri, etuwa abajulizi babiri ab'olunyiriri olw' "Woe" ow'okusatu. Enkola eyo ye kigezo ky' "mpaka" ekivaamu ebika bibiri by'abasinza, kubanga "ekigambo kya Mukama kyali eri bo nti obulagirizi ku bulagirizi, obulagirizi ku bulagirizi; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, ne waliyo katono; balyoke bagende, ne bagwa emabega, ne bamenyeka, ne bakwatibwa mu mutego, ne batwalibwa."
Obusittaza obutaano bw’abasajja abanyooma abafuga Yerusaalemi bukiikirira abawala ab’obuwombeefu abasirusiru bataano. Enkola eno kizuulikika bulungi nti kye kukebera, kubanga abatamiivu ba Efulayimu baagaana amakubo ag’edda ga Yeremiya, ne banakana okuwuliriza okulabula kw’ekkondeere kw’abalinzi, ne bakola ebyawandiiko eby’obulimba, era ne bakola endagaano n’okufa; mu kaseera ke kennyini nga abo abambadde engule ya Mukama ow’eggye mu lutalo ku luggi baali bakola endagaano ey’obulamu.
Ku Septemba 11, 2001, emvula ey’oluvannyuma, ey’okuwummula n’okuzzaamu amaanyi, yatandika okutonnya, era n’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 kwatandika. Kyatandikawo empaka ku nkola y’abanywi b’omwenge b’e Efulayimu, n’enkola eyayimiririrwa omubaka Eriya. “Abangi” banaagwa wamu n’abanywi b’omwenge, naye abatono abanaalondebwa be abo abalindirira Mukama.
Kubanga Mukama yannogera n’omukono ogw’amaanyi, n’ambuulira nti: totambulira mu kkubo ly’abantu bano, ng’agamba nti, Temugambe nti, Obuwemu, eri bonna abantu bano b’ebagamba nti, Obuwemu; so temutya kye batya, so temutidika. Mutukuze Mukama ow’eggye ye mwennyini; era abe ggwemutya, era abe eky’okutya kwammwe ennyo. Era alibabeerera aw’okuddukira; naye eri amayumba gombi ga Isirayiri alibeera ejjinja ery’okwesittaza n’olwazi olusitaza, ng’omutego n’ensibo eri abatuuze ba Yerusaalemi. Era bangi mu bo balisittala, ne bagwa, ne bamenyeka, ne bayingirwa mu mitego, ne bakwatibwa. Siba obujulizi, era bikkira amateeka mu bayigirizwa bange. Nange ndirindirira Mukama, eyeekweka amaaso ge okuva mu nnyumba ya Yakobo, era ndimunoonya. Isaaya 8:8-17.
Mazima ddala Isaaya akkiriziganya n’ebigambo bye yennyini, kale abangi abagwa mu essuula 28 be bennyini abagwa mu essuula 8. Mu essuula 8 tusanga nti okugwa kwabwe kuba mu kiseera eky’okuteekebwako akabonero, ekyatandika nga 11 Septemba 2001. Okulabula okw’omu essuula 8 kwe kutagendanga mu "kkubo" ly’abantu bano, kubanga be baagaana okutambula mu kkubo lya Yeremiya ery’ennjira enkadde, mwe muli obubaka bw’enkuba ey’enkomerero. Abo abagwa mu essuula 8 be bakkiriza mu ndagaano ey’okwegatta eriraga omwenge omw’enjawulo ogwa Babulooni, ogulaga okwegatta kw’ekkanisa ne gavumenti olw’ekigendererwa eky’okuwakanya abo abalangirirwako ng’abajeemu mu by’eddiini. Ekibakwaza mu essuula 8 kye ejjinja ery’okukwaza, eriraga okugaana okwasooka ddala ku mazima ag’omusingi mu 1863, “ebiseera musanvu” ebyo mu Leviitiko 26, ebyagaanyizibwa “abazimbi” mu 1863. Mu kugaana okwo ne badda ku nkola ya Baprotestanti ey’okuwaŋŋanguka okugaana obubaka obwaweereddwa bamalayika eri William Miller.
Mu ssuula amakumi abiri mu munaana, okugaana ejjinja kuleeta okusala omusango ogw’ekibonoobono ekiyitiridde, era ekyo kye kifaananyi kya Bayibuli ekiraga akabonero k’ensolo, akatandikira ku tteeka lya Sande mu United States, ne kasasaana mu nsi yonna. Ku tteeka lya Sande endagaano ekkanisa ya Abadiventisiti ab’Olunaku olw’omusanvu gye yakola ne “kufa” ne “magombe” erisangulwawo. Mu kusangulwawo endagaano ey’abatamiivu ba Efulayimu n’okufa, “ekiddukiro ky’obulimba” kyabwe kijja kuggyibwawo. “Ekiddukiro ky’obulimba,” kiragibwa omutume Pauli ng’obulimba obuleeta “okulimbalimba okuzibu,” era “okulimbalimba okuzibu” okuyiwibwa ku basekese abalamulira Yerusaalemi kuba kwa kubonereza olw’okukyawa kwabwe amazima.
Era oyo, okujja kwe kuliba ng’okukola kwa Setaani, n’amaanyi gonna n’obubonero n’eby’amagero eby’obulimba, n’obulimba bwonna obw’obutali butuukirivu eri abo abazikirira; kubanga tebaayaniriza okwagala kw’amazima, balyoke balokolebwe. Era olw’ensonga eyo Katonda alibatumira amaanyi g’obulimba, balyoke bakkirize eky’obulimba, balyoke bonna abatakkiriza amazima naye ne basanyukira mu butali butuukirivu basalirwe omusango. Naye ffe tusaanidde okwebaza Katonda bulijjo ku lwammwe, ab’oluganda abayagibwa Mukama, kubanga Katonda okuva ku ntandikwa yalondamu mmwe okulokolebwa okuyita mu kutukuza kwa Mwoyo n’okukkiriza amazima; era ku kino mwe yabayita okuyita mu njiri yaffe, mulyoke mufune ekitiibwa kya Mukama waffe Yesu Kristo. Noolwekyo, ab’oluganda, muyimirire bwereere, mukwate ku ebyo bye mwajjirwa okuyigizibwa, oba mu kigambo, oba mu bbaluwa yaffe. 2 Abatesalonika 2:9-15.
Ekiddukiro ky’obulimba, kye kyazaala “okulimbibwa okw’amaanyi,” mu nkomerero kireeta okubonerezebwa okuleetebwa etteeka lya Ssande erijja mangu. Omutume Pawulo alambulula ekibinja ky’abatayagala amazima, n’ekibinja ekitukuzibwa mu mazima, bwe atyo ng’ategeeza ku bibinja byombi ebiri mu mpaka ez’omu Habakkuku essuula ey’okubiri. Mu ssuula amakumi abiri mu mwenda, Isaaya atandika ng’addamu ekigambo “Ariyeri” emirundi ebiri, ekyo nga erinnya eddala erya Yerusaalemi.
Zibasanze, Ariyeri, Ariyeri, ekibuga Dawudi mwe yabeeranga! Mugattirako omwaka ku mwaka; baweerenga ssaddaaka. Isaaya 29:1.
Okukubirwamu emirundi ebiri mu kifaananyi kwa "Ariyeri" (ekibuga Yerusaalemi), kuddamu ne kusalirwako "kabi." Okutta ssaddaaka "omwaka ku mwaka" kulaga obujeemu obweyongera obwatandika mu 1863. Ebyawandiiko ebigoberera birambika okusalira omusango okunaajjira ku Kkanisa ya Abadiventisiti ab’Olunaku olw’Omukaaga mu kiseera ky’obunkenke bw’etteeka lya Sande. Mu kitundu eky’omwenda "kyewuunirwa" kimanyizibwa, ekisimbaganya empaka ku ngeri y’enkola, ate nga ne kimalaga embeera y’obujeemu mu Adaventisiti ng’ekitundu ku bubaka bw’Enduulu ey’omu ttumbi w’ekiro, era nga bugattiddwa n’omulayika ow’okubiri, nga bwe kiragibwa mu kukubirwamu emirundi ebiri kwa "Ariyeri" mu kitundu ekisooka.
Mweyimirizeko, era mwewuunaganye; mukaabe, era mukubirize enduulu: batamiivu, naye si ku wayini; beesittalira, naye si ku mwenge ogw’amaanyi. Kubanga Mukama afukudde ku mmwe omwoyo gw’otulo oluzito, era aggalidde amaaso gammwe: bannabbi bammwe ne bakulembeze bammwe, abalabi, ababisikidde. Era ekyolesebwa kyonna kifuse gye muli ng’ebigambo by’ekitabo ekiggaliddwa, kye abantu bawa asomye nga bagamba nti, Soma kino, nkusaba; naye n’ayogera nti, Sisobola kukisoma; kubanga kiggaliddwa: N’ekitabo ne kiweebwa eri atatasomye nga bamugamba nti, Soma kino, nkusaba; naye n’ayogera nti, Ssinasoma. Kyenvudde Mukama n’agamba nti, Kubanga abantu bano banneeterera n’akamwa kaabwe, era ne banzisaamu ekitiibwa n’emimwa gyabwe, naye emitima gyabwe bagiggya wala ku nze, era okuntya kwabwe kujigirizibwa ebiragiro by’abantu: Kale, laba, ndiyongera okukola omulimu ogw’eky’amagero mu bantu bano, ddala omulimu ogw’eky’amagero n’ekyewuunyisa: kubanga amagezi g’abagezi baabwe galizikirira, n’okutegeera kw’abalina obwegendereza kulikwekebwa. Isaaya 29:9-14.
Mu ‘mpaka’ ezaawandiikibwa mu ssuula amakumi abiri mu musanvu, era eziyimirira empaka wakati w’enkola entuufu n’enkola enkyamu, obutamiivu bw’abasoomooza abafuga Yerusaalemi bwe bumanyibwa ng’obuzibe bw’amaaso obuziyiza obukulembeze bw’Abadiventisti okutegeera ekitabo ekisibiddwa. Ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa bye bimu, era omutundu gw’ekitabo oguggulwawo ng’ekiseera eky’okugezesebwa tekunnaggwa gwe Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Gulimu akakyama aka ‘omunaana ey’omu musanvu’. Kiyimiririzibwa mu ‘kyama’ Danyeri kye yategeezebwa mu ssuula ey’okubiri. Kye ‘ebyafaayo ebikwekebwa’ eby’‘Seven Thunders’. Kye obubaka bw’Obusiraamu obw’‘Woe’ ow’okusatu, era n’obubaka bwa ‘Midnight Cry’.
Ekitabo ekimu kya Danyeri ne Okubikkulirwa kiweebwa abo abaayimilizibwa Sanhedirini mu biro bya Kristo, abakiikirira enkola y’obukulembeze egamba nti eyimirira ku mazima ga Katonda era egakulwanirira, naye mu nkomerero etaba mu okubamba Mazima ku musaalaba. Enkola eyo, eyafaananyizibwa mu Sanhedirini, ye abennyoomi abafuga Yerusaalemi. Bawa ekitabo ekikomereddwa, era, bo ab’ekitiibwa, abasomeddwa n’abayigirize, kye baddamu ku ky’amakulu g’ekitabo ekyo kwe kugamba nti tebasobola kukisoma, kubanga kikomereddwa. Oluvannyuma ekisibo ekyayigizibwa okugoberera bokka abo abaateekebwawo ng’abakulembeze kibaweebwa ekitabo kye kimu; era baddamu nti bajjakukitegeera yokka singa abennyoomi abafuga Yerusaalemi, Sanhedirini ey’ennaku ez’enkomerero, babategeeza amakulu gaakyo.
Enkola eyawaweebwa William Miller, era oluvannyuma neewa Future for America, kye kabonero k’ebyafaayo eby’obunnabbi. Akabonero kano kalambulula ekibuuzo eky’okukemebwa eky’obulamu oba okufa. Bw’oba tolina enkola entuufu, obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma bubeera “nga bigambo by’ekitabo ekizibikiddwa.” Bw’oba tolina obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma, obumanyirivu obuleetebwa obubaka obwo tekisoboka kufuna. Eyo nkola ye nkola ey’okutunga olunyiriri lw’obunnabbi ku lunyiriri lw’obunnabbi, wano mu Bayibuli n’ewali mu Bayibuli. Okuwakana ku nkola kwatandika nga obubaka obwasooka bwaweebwa amaanyi, mu byafaayo eby’akatandika n’eby’enkomerero eby’ennaku ez’oluvannyuma.
Mu byafaayo eby’entandikwa by’ekibiina ky’Abamillerite, empaka zaatandika nga 11, Agusito 1840, era ne ziddwamu ku nkomerero y’ebyafaayo ebyo mu kiseera lwe kyava ekibiina ky’Abamillerite ekya Philadelphian ne kiyitira mu ekya Laodicean. Empaka ne zitandika nate mu byafaayo by’ekibiina kya Laodicean eky’omulayika ow’okusatu nga 11, Sebutemba 2001, era ne ziddwamu ku nkomerero y’ekibiina ekyo bwe kiyitira okuva mu Laodicean eky’omulayika ow’okusatu ne kiyitira mu Philadelphian eky’abantu 144,000. Mu kigezo eky’entandikwa ky’Abamillerite, n’omu kigezo eky’enkomerero ky’Abamillerite, ekigezo kyalabirwamu enkola ya mubaka Eriya. Yesu, nga Y’Alpha ne Omega, bulijjo alabisa enkomerero mu ntandikwa.
Enkola ey’okwekebejja olunyiriri ku lunyiriri gye tugenda okukozesa kaakano nga tutandika okwekenneenya essuula ey’okuna n’ey’okutaano ez’omu kitabo kya Danyeri mu kiwandiiko ekiddako.
Tewali muntu alina obubaka obw’amazima obuteekawo ekiseera Kristo lw’ajja oba lw’atajja. Mubeere mukakasa nti Katonda tawadde muntu n’omu buyinza okugamba nti Kristo aziyiza okujja kwe emyaka etaano, kkumi, oba amakumi abiri. ‘Era nammwe mubeere bategese; kubanga mu ssaawa gye mutalowooza Omwana w’Omuntu ajja’ (Matayo 24:44). Kino kye obubaka bwaffe, obwo bumu ddala abamalayika basatu ababuuka wakati mu ggulu bwe bali okubuulira. Omulimu ogwetaagibwa kati kwe kubunyisa obubaka buno obusembayo obw’okusaasira eri ensi eyagudde. Obulamu obuggya buva mu ggulu era bweyingira mu mitima gy’abantu ba Katonda bonna. Naye enjawukana zijja mu ekkanisa. Ebibiina bibiri bijja kuboneka. Engano n’ebisagazi bijja kukulira wamu okutuusa ku kuvunwa.
Omulimu guno gujja kuyingira munda nnyo era gujja kufuuka ogw’obunyikivu okutuuka ddala ku nkomerero y’ebiseera. Era bonna abakozi wamu ne Katonda bajja kulwanirira n’obunyikivu obusinga okukkiriza okwaweebwa abatukuvu omulundi gumu. Tebajja kuvuddemu ku bubaka obuliwo kakano, obumaze dda okumulisa ensi n’ekitiibwa lyabwo. Tewali kisaanira kulwanirirwa okujjako ekitiibwa kya Katonda. Olwazi lwokka olunaayimirira ye Lwazi lw’Emirembe gyonna. Amazima nga bwe gali mu Yesu kye kifo ky’obubudamo mu nnaku zino ez’ensobi....
Obunnabbi bubadde butuukirizibwa, olunyiriri ku lunyiriri. Nga bwe tuyimirira buggumu okusinga wansi wa bbendera y’obubaka bwa malayika ow’okusatu, bwe tutyo ne tunaategeera obunnabbi bwa Danyeri obulungi okusinga; kubanga Okubikkulirwa kujjuza ebyo ebiri mu Danyeri. Nga bwe tukkiriza mu bujjuvu okutangaala okwaleetebwa Omwoyo Omutukuvu okuyita mu baddu ba Katonda abatukuziddwa, amazima g’obunnabbi obw’edda galiyitiramu okuzama n’okukakasa, ng’entebe ey’olubeerera; tunaakakasibwa nti abantu ba Katonda baayogera nga baatambulizibwa Omwoyo Omutukuvu. Abantu bennyini balina okubeeranga wansi w’amanyi g’Omwoyo Omutukuvu, balyoke bategeere ebyo Omwoyo by’ayogera okuyita mu bannabbi. Obubaka buno bwaweebwa, si lwa abo abaayogera obunnabbi, wabula lwaffe ffe abali mu biseera eby’okutuukirizibwa kwabyo.
Singa Mukama teyandimpadde omulimu guno gw’okukola, sandisobodde kuwanjula ebintu bino. Waliwo n’abalala, si ggwe bwokka; era si omu oba babiri bokka, abalowooza ng’oggwe nti balina omusana omuggya, nga bonna baleetegese okuguwanjulira abantu. Naye kyandisanyusa Katonda singa bakkiriza omusana ogumaze okuweebwa ne batambuliramu, era ne basimba okukkiriza kwabwe ku Ebyawandiikibwa Ebitukuvu, ebyanyweza ebifo eby’okuyimirirako abantu ba Katonda bye bamaze emyaka mingi okuyimiriraako. Enjiri ey’ataggwaawo erina okubuulibwa abantu. Ffe tulina okubunyisa obubaka bw’abamalayika obukiikirirwa ng’abuuka wakati mu ggulu, nga bulina okulabula okusembayo eri ensi eyagudde. Bwe tutayitibwa okwogera obunnabbi, tuyitibwa okukkiriza obunnabbi, era n’okukolaganira wamu ne Katonda mu kuwa omusana mu mitima gy’abalala. Kino kye tugezaako okukola. Obubaka Obulondeddwa, omutabo 2, 113, 114.