Ekifaananyirizo kya Nebukadduneeza mu essuula ey’okuna kyeewuunyisa nnyo. “Ebiseera musanvu” bye byafaananyiriza ebiseera mwe obupagani (ekya buli lunaku) ne Papate (obujeemu obuleeta okuzikirira) byanyigiriza wansi ekifo ekitukuvu n’eggye.
Awo ne mpulira omu ku batukuvu ng’ayogera; omutukuvu omulala n’agamba oyo omutukuvu eyayogera nti, Ekirabirirwa ekikwata ku biweebwayo eby’abulijjo n’omusobyo oguzza obuzikiriza, okutuusa okuweebwa ekifo ekitukuvu n’eggye byombi okulinnyiririrwa wansi w’ebigere, kinaabeerera okumala bbanga ki? Danyeri 8:13.
Okukanyagirirwa wansi kwa "ekifo ekitukuvu n’eggye byombi," okwogerwako mu lunyiriri olw’ekkumi n’essaatu, kuyimirira "emirundi musanvu" egyali ey’enkomerero ku zombi ez’obusungu bwa Katonda; era "emirundi musanvu" gya Nebukadduneeza giyimirira "emirundi musanvu" egyali eyasooka ku zombi ez’obusungu bwa Katonda, naye byombi byolesebwa ng’olunyiriri olumu mu by’obunnabbi.
Era nja kugolola ku Yerusaalemi omuguwa ogw'ekipimo ogwa Samaliya, n'ekyuma ky'ekipimo eky'ennyumba ya Akabu; era nja kusangula Yerusaalemi ng'omusajja bw'asangula essowaani, ng'agisangula n'agikyusa wansi waggulu. 2 Bassekabaka 21:13.
Danyeri essuula munaana, olunyiriri olw’ekkumi n’asatu, erikwata ku lunyiriri olw’okubiri lw’obusungu bwa Katonda, nga bwe lwaleetebwa ku bwakabaka bwa Yuda obw’amaserengeta, nga lutandise mu 677 BC. ‘Ebbanga emirundi musanvu’ lya Nebukadduneeza lukiikirira olunyiriri olw’okusooka lw’obusungu bwa Katonda, nga bwe lwaleetebwa ku bwakabaka bwa Isirayiri obw’omumambuka, nga lutandise mu 723 BC. ‘Ebbanga emirundi musanvu’ lya Nebukadduneeza lukiikirira ebbanga lya emyaaka 1260 mwe obupagani bwatandaggirira awatukuvu n’eggye; oluvannyuma ne wabaawo ebbanga lya emyaaka 1260 mwe Obupapa bwatandaggirira awatukuvu n’eggye.
Obupapa bubeerera ddala obupaganizimu obukwekeddwa mu kwewaako erya Obukristaayo. "Obupaganizimu obubatiziddwa," nga bw'oyinza okubuyita. Mu BuKatolika temuli kintu na kimu ekiwakirira Kristo newaakubadde Obukristaayo. Ensi yayiga ekyo mu byafaayo by'ebiseera eby'ekizikiza, naye okuva mu mwaka gwa 1798, ensi yewerabidde. Obwa Papa bulina omutima gumu n'ogw'obupaganizimu. Eddiini n'emikolo gy'ensinza mu byombi byefaanagana ddala. Ekibonerezo kya Nebukadduneeza eky' "emirundi musanvu" kyali kumuweebwa omutima gw'ensolo. Omutima gw'ensolo gwe yamuwa gwali omutima oguwakiriranga eddiini y'obupaganizimu, oba nga ye obupaganizimu obweyoleka ddala oba obukwekeddwa mu ngeri ya ObuKatolika. Sister White ategeeza nti eddogo mu Kitabo ky'Okubikkulirwa omutwe ogw'ekkumi n'ebiri ye Setaani, naye mu ngeri ey'okubiri, kitegeeza Loma ey'obupaganizimu.
"Noolwekyo, ng'omusota omukulu mu kusookera ddala akiikirira Sitaani, naye mu ngeri ey'okubiri kibeera akabonero ka Loma ey'obupagani." The Great Controversy, 439.
Ekisolo Nebukadduneeza kye yali akiikirira okumala “ebiseera musanvu,” kyali ekisolo ky’omusota okumala ennaku 1,260, oluvannyuma ne kiba ekisolo ky’Obukatoliki okumala ennaku endala 1,260. Ku nkomerero y’ennaku ezo, Nebukadduneeza abeera akabonero k’Eggwanga ly’Amerika, eryo mu nkomerero lye nnabbi ow’obulimba. Mu by’obunnabbi Nebukadduneeza yakiikirira omusota, ekisolo n’omunnabbi ow’obulimba—obuyinza obusatu obuzimba Babulooni ow’omwoyo, era obukulembera ensi okutuuka ku Amagedoni. Nebukadduneeza akiikirira Babulooni wa ddala, era bwe kityo yakozesebwa ng’akabonero k’obuyinza obusatu bwonna obuzimba Babulooni ow’omwoyo mu nnaku z’enkomerero.
Okusobola okutegeera amakulu g’akabonero agatulambuluddwa kaakano, kikulu okusooka okuteeka Nebukadduneeza mu mwaka gwa 1798, lwe obwakabaka bwe bwazzibwawo ku nkomerero y’“emyaka musanvu.” Tujja kuteekawo akabonero kano k’ekkubo mu Essuula ey’ennya ey’ekitabo kya Danyeri, nga tetunnatandika okuyitamu essuula eyo mu ngeri ey’enkola eteregese.
Mu “kiseera eky’enkomerero” mu mwaka gwa 1798, ekitabo kya Danyeri kyabikkulibwa, era ne kituukiriza ekigendererwa kyakyo eky’okuleeta omusana ogweyongera, ogukema, ogutukuza era oguzalawo ebika bibiri by’abasinzi. Okubikkulibwa kw’ekitabo kya Danyeri kulaga entandikwa y’enteekateeka y’okukemebwa ey’emitendera esatu, esinziira ku mazima agabikkuliddwa mu kiseera ekyo.
N’agamba nti, Genda, Danyeri: kubanga ebigambo bino byaggaddwawo era byasibiddwa okutuusa ekiseera eky’enkomerero. Abangi banaakuzibwa, ne bafuulibwa balongoofu, ne bagezebwa; naye ababi banaakolanga obubi; tewali n’omu ku babi anategeera; naye ab’amagezi banaategeera. Danyeri 12:9, 10.
Ekigendererwa ky’obunnabbi eky’okuggulwawo kw’ekitabo ekigatta Ekitabo kya Danyeri n’Ekitabo ky’Okubikkulirwa kwe kugezesa ab’omu mulembe abakyali balamu mu byafaayo nga ekitabo kino kiguddwawo. Mu Danyeri ekkumi n’ebiri, waliwo obunnabbi bwa biseera busatu obulambikiddwa. Ekyasooka kwe emyaka 1260 mwe obuyinza bw’abantu abatukuvu bwalina okusasaanyizibwa.
Naye ggwe, ayi Danyeri, koona ebigambo bino, osibe ekitabo okutuusa ku biro eby’enkomerero; abangi banaayita wonna wonna, n’okumanya kunaayongera. Awo nze Danyeri ne ntunula, ne laba, waaliwo abalala babiri bayimiridde, omu ku lubalama luno lw’omugga, n’omulala ku lubalama olulala lw’omugga. Omu n’agamba omusajja eyayambadde olugoye olw’ekitani, eyali waggulu ku mazzi g’omugga, nti, Kinaabanga ki okutuuka ku nkomerero y’ebyamagero bino? Nange ne mpulira omusajja eyayambadde olugoye olw’ekitani, eyali waggulu ku mazzi g’omugga, bwe yawangula omukono gwe ogwa ddyo n’ogwa kkono eri eggulu, n’ayirira ku oyo abeera emirembe gyonna nti kiriba okumala ebbanga, n’ebibanga, n’ekitundu ky’ebbanga; era bw’anamaliriza okumenya amaanyi g’abantu abatukuvu, ebintu bino byonna binaakomekkerezebwa. Danyeri 12:4-7.
Ebiiseera ebirala ebiri eby'obunnabbi mu essuula ey'ekkumi n'ebiri biri ennaku 1,290 n'ennaku 1,335.
Era ne mpulira, naye saategeera: awo ne ngamba nti, Ayi Mukama wange, enkomerero y’ebintu bino eriba etya? N’ayogera nti, Genda mu kkubo lyo, Daniyeri; kubanga ebigambo bino biggaliddwa era bisibiddwa okutuusa ku biro by’enkomerero. Abangi balitukuzibwa, ne bafuulibwa abeererevu, ne bagezebwa; naye ababi balikola bibi: so tewali mu babi alitegeera; naye ab’amagezi balitegeera. Era okuva ku kiseera ekiweebwayo kya buli lunaku lwe kiriggibwawo, n’ekyenyinyibwa ekizikiriza bwe kinaateekebwawo, walibeerawo ennaku 1,290. Omukisa gw’oyo alindirira, n’atuuka ku nnaku 1,335. Daniyeri 12:8-12.
Mu ebyawandiiko ebyo, “ekiseera eky’enkomerero” kyogerwako emirundi ebiri era kyanjulwa ng’ekiseera we bigambo bya Danieri byandiggulwawo. Ebigambo ebyo ebigendererwa okuggulwawo mu “kiseera eky’enkomerero” bye bibanga bisatu eby’obunnabbi: 1260 (ekiseera, ebiseera, n’ekitundu), 1290 ne 1335. Bibiri ku bibanga bisatu bino byannyonnyolwa nga “ennaku.” Bibiri ku bisatu byaggwawo mu 1798, ate ekya ssatu kyaggwawo mu nkomerero ddala ya 1843. Kiri mu nkomerero ddala ya 1843, kubanga olunyiriri lugamba nti, “Wamukisa oyo alindirirayo, n’atuuka ku…”
Ekigambo "cometh" kitegeeza okukwatako. Noolwekyo alina omukisa oyo alindirira, era n’akwatako olunaku olwasooka lwa 1844. Ekiseera eky’okulwawo mu lugero lw’abawala kkumi abatali bafumbo kyatandika ku kumenyeka kw’essuubi okusooka mu byafaayo bya ba Millerite, era okumenyeka okwo kwatuuka ku lunaku olusembayo ddala olw’omwaka 1843, ate n’olunaku olusembayo olwo lukwatako ddala olunaku olwasooka olw’omwaka 1844. Omukisa ogw’okulindirira gwatandika bwe kyatandika ekiseera eky’okulwawo ku kumenyeka kw’essuubi okusooka.
Waliwo ebirala bingi nnyo ebyetaaga okwogerwako mu byawandiikibwa bino, naye ensonga gye tulowoozako wano ye omulimu gw’obunnabbi ogwa Danyeri. Ekigendererwa ky’ekitabo kya Danyeri, Danyeri ky’akiikirira mu kitundu kino, kwe okutandikawo enteekateeka y’okukemebwa ey’emitendera esatu nga ekitabo kibikkuliddwa. Danyeri yagambibwa agende mu kkubo lye okutuusa ku biro by’enkomerero, lwe ekitabo kiribikkulibwa. Ekkomerero ly’essuula lissaako amaanyi ku bigenda okubaawo nga ebiro by’enkomerero bituuse.
Naye ggwe genda mu kkubo lyo okutuusa ku nkomerero: kubanga ojja okuwummula, era ojja okuyimirira mu mugabo gwo ku nkomerero y’ennaku. Danyeri 12:13.
Ekitabo kya Danyeri kyali kigwanidde okuyimirira mu kifo kyakyo ku nkomerero y’ennaku ez’obunnabbi eza Danyeri.
"Bwe Katonda awa omusajja omulimu omw'enjawulo gw'akola, alina okuyimirira mu mugabo gwe n'ekifo kye nga Daniyeri bwe yakola, ng'ategefu okuddamu okuyitibwa kwa Katonda, ng'ategefu okutuukiriza ekigendererwa kye." Manuscript Releases, Voliyumu 6, 108.
Mu kiseera eky’enkomerero mu 1798, Daniyeri yayimirira mu mugabo gwe, nga bwe kyingerekebwa mu olunyiriri olw’ekkumi n’asatu ng’ “ku nkomerero y’ennaku.” Okukoma okw’okugobebwa kwa Nebukadduneeza okw’ “emirundi musanvu” kutegeeza 1798, kubanga kwaggwa ku “nkomerero y’ennaku.”
Era ku nkomerero y’ennaku ezo, nze Nebukadduneeza ne nnyimusa amaaso gange eri eggulu, n’okutegeera kwange ne kunzibukirako; ne nsiima Oyo Ali Waggulu Ennyo, ne mmutendereza ne mmuwa ekitiibwa, oyo abeera emirembe gyonna, obufuzi bwe obutaggwaawo, n’obwakabaka bwe buva ku mulembe okutuuka ku mulembe: Era abatuuze bonna ab’ensi balowoozebwa nga te baliko kye bali; era akola nga bw’ayagala mu ggye ery’eggulu ne mu b’atuuze b’ensi; so tewali asobola okulemesa omukono gwe, newaakubadde okumugamba nti, Okola ki? Mu kiseera kye kimu okutegeera kwange ne kunzibukirako; era olw’ekitiibwa ky’obwakabaka bwange, ekitiibwa kyange n’okumasamasa kwange ne binkomako; n’ababuulizi bange n’abakungu bange ne bangunoonya; ne nteekebwawo nate mu bwakabaka bwange, era n’obukulu obw’ekitalo ne bunggibwako. Kati nze Nebukadduneeza ntendereza era nnyimusa era mmuwa ekitiibwa Kabaka w’eggulu; ebikolwa bye byonna bya mazima, n’engeri ze zonna za bwenkanya; era abo abatambulira mu malala asobola okubassiza wansi. Danyeri 4:34-37.
Ekigambo “enkomerero y’ennaku” kikiikirira ebbanga ery’enkomerero mu mwaka gwa 1798. Mu kiseera ekyo Nebukadduneeza yali amaze okunywezebwa ku nnamulondo mu bwakabaka bwe, era obwo tebwabanga bukyali mu mulembe gw’ebyafaayo by’ensolo ez’obupagani n’obwa Paapa. Mu kiseera ekyo, Nebukadduneeza yali akiikirira omuntu akyuse ddala, era mu ngeri eyo n’akiikirira ensolo eva mu nsi eyogerwa mu bunnabbi bwa Baibuli eyatandika okufuga mu 1798, nga etandika ng’omwana gw’endiga, newaakubadde nti yali yategekeddwa oluvannyuma okwogera ng’ejjoka eddene. Akiikirira ensolo eva mu nsi eyandifugidde emyaka nsanvu egy’efaananyi mu kutuukiriza Isaaya abiri mu ssatu, nga bwe obwakabaka bwe obwennyini bwafugira emyaka nsanvu egyennyini. Okufaananiza kuno kutereera ddala, tebulimu kabuusabuusa.
Nebukadduneeza ayimirira ng’akakwate ak’obunnabbi wakati w’obuyinza busatu obuyolekebwa mu Okubikkulirwa essuula 12 ne 13. Eyo balambululwa ng’olusota, ekisolo ekyava mu nnyanja, n’ekisolo ekyava mu nsi. Mu Okubikkulirwa essuula 16 balambululwa ng’obuyinza busatu obukulembera ensi e Alumagedoni. “Ebiseera musanvu” bya Nebukadduneeza bigatta wamu ebisolo ebyo byonna ebisatu, kubanga Babulooni wa ddala afaananyiriza Babulooni ow’omwoyo, era olunyiriri lw’obunnabbi olusangibwa mu kitabo kya Danyeri lutwaliddwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa, kubanga ebitabo byombi bituukiriza buli kimu ekirala.
Nebukadduneeza alaga 1798 ng’ekiyuungo eky’obunnabbi wakati w’ejjoka, ensolo n’ennabbi ow’obulimba. 1798 yali “ekiseera eky’enkomerero” ku bubaka bwa malayika asooka n’ebyafaayo bya Millerite. William Miller yaleetebwa okuzimba enteekateeka ye yonna ey’obunnabbi ku kutegeera kwe ku ejjoka ery’obupagani n’ensolo ey’Obukatoliki, naye teyalaba Amerika ng’ensolo eva mu nsi era nga nnabbi ow’obulimba. Yasobola okulaba ebyafaayo ebyasooka okutuuka mu “kiseera eky’enkomerero” mu 1798, naye eby’omu maaso byali tebinnaba kutuuka. Mu “kiseera eky’enkomerero” mu 1989, obuyinza obusatu bwonna ne bumanyibwa.
Okuggulwawo kw’okutegeerwa okw’obunnabbi ku musota n’ensolo mu 1798, kuyimiririrwa Omugga Ulai ogumulabikira mu ssuula musanvu, munaana ne mwenda. Okuggulwawo kw’okutegeerwa okw’obunnabbi ku musota, ensolo n’omunnabbi w’obulimba mu 1989, kuyimiririrwa Omugga Hiddekel ogumulabikira mu ssuula kkumi, kkumi n’emu ne kkumi n’ebiri. Nebuchadnezzar ayimirira muvimenti y’omulayika asooka eyatuuka mu 1798, era afaanaanyiriza Belshazzar, oyo ayimirira muvimenti y’omulayika ow’okusatu eyatuuka mu 1989. Olw’ensonga eyo, ekirooto eky’okubiri kya Nebuchadnezzar, mu ssuula ennya, kiyimirira obubaka bw’omulayika asooka.
"Ebiseera musanvu" bya Nebukadduneeza byaggwa mu "kiseera eky'enkomerero" mu 1798, wamu n'okutuuka kw'obubaka obulabula bw'omusango ogujja. Ku "nkomerero y'ennaku," aba omuntu ayongosebwa, bw'atyo n'akiikirira empondo eya Republika ey'ensolo eva mu nsi, bwe yali ng'omwana gw'endiga. Era mu kiseera kye kimu, akiikirira empondo eya Firadelfiya ey'Abaporotesitanti ey'ensolo eva mu nsi.
Nga kabaka asooka owa Babulooni, afaananyiza Belshazzar, kabaka asembayo owa Babulooni. Okusalirwa omusango kwe kwafaananyizibwa mu kusalirwa omusango kwa Nimrod; era ne kwo ne kufaananyiza okusalirwa omusango kwa Belshazzar. Okusalirwa omusango kwe kwakiikirira okutandika kw’okusalira omusango okw’okunonyereza ku lunaku lwa 22 Okitobba 1844.
Nebukadduneeza kabaka eri abantu bonna, amawanga, n’ennimi, ababeera mu nsi yonna: Emirembe gyeyongerere gye muli. Nnalaba nga kirungi okulaga obubonero n’ebyamagero Katonda Ali Waggulu Ennyo bye yakola eri nze. Obubonero bwe bunene nnyo! Era ebyamagero bye bina amaanyi nnyo! Obwakabaka bwe bwa lubeerera, n’obufuzi bwe buva ku mulembe okutuuka ku mulembe. Nze Nebukadduneeza nnabeeranga mpummudde mu nnyumba yange, era nga nneeyongera obugagga mu lubiri lwange. Ne nalaba ekirooto ekyantisa, n’ebirowoozo ebyali ku kitanda kyange n’ebirabirizi eby’omu mutwe gwange byannemalako emirembe. Danyeri 4:1-5.
Ekirooto kyamutiisa Nebukadduneeza, era ekifaananizo ky’ekirooto kiyimirira enjiri ey’olubeerera ddala ey’omulayika ow’olubereberye, elagira abantu nti "Mutye Katonda."
Ne ndaba malayika omulala ng’aguluka mu bbanga ery’eggulu, ng’alina enjiri ey’olubeerera okugigabuulira abo abatuula ku nsi, n’eri buli ggwanga, ne buli kika, n’ennimi zonna, n’abantu bonna; ng’ayogera n’eddoboozi ddene nti, Mutye Katonda, era mumuwe ekitiibwa; kubanga essaawa y’okusalira omusango kwe etuuse; era musinze eyatonda eggulu n’ensi n’ennyanja n’ensulo z’amazzi. Okubikkulirwa 14:6, 7.
Enjiri ey’olubeerera ye bubaka obw’ebitendera bisatu; omutendera ogusooka, nga gukiikirirwa mu malaika asooka, kwe kutya Katonda; ogw’okubiri kwe okumuwa ekitiibwa; ate ogw’okusatu gukikiikirirwa essaawa y’okusalirwa omusango kwe. "Ekitiibwa" kiwakanya omutindo gw’obuntu, era "tugende" ey’okubiri mu lugero olw’obujeemu bwa Nimurodi we baakebeka omutindo gw’obuntu ogw’ekibuga n’omunaala. Kwali okusalira omusango okw’okwekebejja. Okuyunga ekkanisa n’obufuzi kye kifaananyi ky’ensolo, era omutendera ogw’okubiri ogwa Nimurodi gwali ogw’okulaga ekifaananyi ky’ensolo, naye omutendera ogw’okubiri ogw’Enjiri ey’olubeerera guleeta okugulumiza omutindo gw’obuntu bwa Katonda, si gwa Nimurodi.
Entiisa ya Nebukadduneeza ke kabonero k’ekigezo ekisooka, nga bwe kyali era mu kusalawo kwa Danyeri obutalya emmere ya Babulooni, kubanga Danyeri yatya Katonda. Omalayika ow’olubereberye yatuuka mu byafaayo mu 1798, era oluvannyuma n’ayongezebwamu amaanyi nga 11 mu Agusito 1840. Ekirooto kya Nebukadduneeza kiraga okutuuka kw’obubaka obusooka mu kiseera ky’enkomerero mu 1798.
Nalaba ekirooto ekyantisa, era ebirowoozo byange ku kitanda n’ebyolesebwa eby’omu mutwe gwange byantabula. Kyenvudde ne nteeka etteeka baleetebwe ab’amagezi bonna ab’e Babulooni mu maaso gange, bannyonnyole ntegeera y’ekirooto. Awo ne bayingira abalogo, n’abalaba emmunyeenye, n’Abakaludaaya, n’abalaguzi; ne mbabuulira ekirooto, naye tebaannyonnyola ntegeera yaakyo. Naye oluvannyuma Danyeri n’ayingira mu maaso gange, erinnya lye liyitibwa Belutesaza ng’erinnya erya katonda wange, era mu ye mulimu Omwoyo gw’abakatonda abatukuvu; ne mmubuulira ekirooto mu maaso ge nti, Ai Belutesaza, omukulu w’abalogo, kubanga mmanyi nti Omwoyo gw’abakatonda abatukuvu ali mu ggwe, era tewali kyama kikukaluubiriza, mbuulira ebyolesebwa by’ekirooto kyennalabye, n’entegeera yaakyo. Danyeri 4:5-9.
Okutuuka kw’obubaka obwasooka mu kiseera ky’enkomerero mu 1798, nga kuyimiririzibwa entiisa ya Nebukadduneeza, kulaga ekiseera lwe Ekitabo kya Danyeri kyalina okugulwawo.
Naye ggwe, ayi Danyeri, ziba ebigambo, era oggalire ekitabo okutuusa ku kiseera ky'enkomerero; abangi banaazunguluka wano ne wali, n'obumanyi bujja kweyongera. ... Atyo n'agamba nti, Genda gy'oli, Danyeri; kubanga ebigambo bino byazibiddwa era byaggaliddwa okutuusa ku kiseera ky'enkomerero. Abangi bajja okutukuzibwa, ne bafuulibwa abeeru, ne bagezebwa; naye ababi bajja kukola obubi; era tewali mu babi ategeera; naye ab'amagezi bajja kutegeera. Danyeri 12:4, 9, 10.
Kitabo kya Danyeri bwe kyaggulwawo mu “kiseera eky’enkomerero,” abantu baayitibwa okujja okunoonyereza ku kwongera kw’obumanyi, era okuyita okwo oluvannyuma ne kuleeta emibinja ebiri gy’abasinza. Ekibinja kimu tekyasobola kutegeera, ate ekirala ne kisobola. Ab’amagezi b’e Babulooni, abalabikibwa ng’ “abalogo, abalaguzi b’emmunyeenye, Abakaludaaya, n’abalagula,” tebaasobola kutegeera, naye Danyeri yategeera. Ab’amagezi “b’e Babulooni” tebaasobola kutegeera, era kityo ne bayimirira ababi. Danyeri ye yayimirira ab’amagezi.
Tujja kweyongera ku Danyeri essuula ey’okuna mu kiwandiiko ekiddako.
Abo abatalina bwesige mu mulimu gwa Katonda babulwa misingi; emigendererwa gyabwe tegirina engeri ebagobera okulonda ekituufu mu mbeera zonna. Abaweereza ba Katonda balina buli kiseera okumanya nti bali wansi w’eddiiso ly’Omukozesa waabwe. Oyo eyatunuulira embaga ey’okuswaza ebitukuvu eya Belshazzar aliwo mu bitongole byaffe byonna, mu kisenge ky’omusuubuzi awabaliriramu ensimbi, mu kifo ky’ekyama awakolerwa emirimu; era omukono ogutalimu musaayi gukakasa nga gukuwandiikira obutafaayo bwo, nga bwe gwawandiika okusalirwa omusango okw’entiisa ku kabaka omuvumya Katonda. Okusalirwa kwa Belshazzar omusango kwawandiikibwa mu bigambo eby’omuliro, ‘Ompimiddwa mu minzaani, era basanze ng’okubuzeeko’; era bw’olemererwa okujjuza obuvunaanyizibwa bwo obwakuweebwa Katonda, okusalirwa omusango kwo kuneebeeranga kimu. Messages to Young People, 229.