Danyeri essuula esooka eraga ebyafaayo by’abamalayika ab’okusooka n’ab’okubiri okuva nga 11, Agusito 1840 okutuuka nga 22, Okitobba 1844. Era Danyeri essuula ennya nayo eyogera ku byafaayo by’abamalayika ab’okusooka n’ab’okubiri okuva mu 723 BC okutuuka nga 22, Okitobba 1844. Mazima ddala, kino tekisoboka kukiraba nga tewali nkola ey’enkuba ey’ekkomerero eya "line upon line".
Nebukadduneeza, mu ssuula ey’okuna, ye kabonero ak’obunnabbi akazibu nnyo. Kikulu okwejjukiza kye ayimirira nga tugitandika okulowooza ku kuggulwawo okwolesebwa kw’Omugga Ulai mu byafaayo bya William Miller. Ekirooto kya Nebukadduneeza eky’okubiri, nga kifaanagana n’ekirooto eky’okubiri kya William Miller, kyakiikirira "emirundi musanvu" egyogerwako mu Eby'Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga, ensonga enkulu ey’obunnabbi egatta wamu ekitabo kyonna kya Danyeri. Danyeri bwe yategeeresa ekirooto kya Nebukadduneeza eky’omu ssuula ey’okuna, yamulabula ku musango ogwali okugenda okujja, era bwe yakikola n’atulaga ekifaananyi ky’obubaka bw’omumalayika asooka obwatuuka mu byafaayo mu "ekiseera ky’enkomerero" mu 1798.
Bwe yatuuka okusalira omusango kwe Nebukadduneeza yalabuddwa nga kujja, okutuuka okwo kwafaananyiza nga 22 Okitobba 1844, lwe kwatandika okusalira omusango okw’okunoonyereza. Mu mutwe ogw’okuna, obubaka obulabula obwaweebwa Danyeri, awamu n’okutuuka kw’okusalira omusango okwakwatagana n’obulabula, byakiikirirwa mu kigambo ‘essaawa’. ‘Essaawa’ ey’okusalira omusango kwa Nebukadduneeza yakiikirira ‘essaawa’ y’okusalira omusango kwa Katonda mu bubaka bw’omumalayika asooka. Era kyafaananyiza ‘essaawa’ y’etteeka lya Sande, bwe kutandika okusalira omusango kwa Katonda okw’okutuukiriza ekibonerezo. Ekitundu mu Danyeri omutwe ogw’okuna ekiriikirira okujja kw’obubaka bw’omumalayika asooka mu 1798, n’okujja kw’omumalayika owasatu nga 22 Okitobba 1844, ekiragibwa mu kigambo ‘essaawa’, kiddiddwamu ne kyongerezebwako. Enkola ey’okuddamu n’okugaziya nkola y’obunnabbi eyeyoleka emirundi mingi mu bubaka bw’obunnabbi, naye ennyo mu kitabo kya Danyeri.
Nebukadduneeza bwe yatuuka ku "ssaawa" y'omusango, "ebiseera musanvu"—ekyo kye kyali omusango gwe—ne bitandika; era nga kabaka w'obukiikakkono, olwo yayimirira omusango ogwatuuka ku bwakabaka obw'obukiikakkono bwa Isirayiri mu 723 BC. Yaweebwa omutima gw'ensolo, era mu bunnabbi bwa Baibuli ensolo egerageranya obwakabaka; era okuva mu 723 BC okutuuka mu 1798, yayimirira engeri ebbiri ez'okusinza kw'abapagani ezikwatibwako emirundi mingi mu Kitabo kya Danieri.
Okumala ennaku 1260, nga zifaananyiriza emyaka 1260, yakiikirira amaanyi agazikiriza ag’obupagani; ate ne mu nnaku endala 1260, nga nazo zifaananyiriza emyaka 1260, yakiikirira amaanyi agazikiriza ag’obwa-Papa. Omutima gw’amaanyi agombi agazikiriza gwali gumu, kubanga obwa-Papa kye kimu kya ddala: obupagani obweyambadde erinnya ly’Obukristaayo.
Ku ‘komerero kw’ennaku,’ ekirabirwamu nga akabonero akaalambulwamu mu Danyeri essuula ey’ekkumi n’ebiri akalaga ‘ekiseera ky’enkomerero’ mu 1798, obwakabaka bwe bwaddizibwa gy’ali. Obujulizi bwa Danyeri essuula ey’okuna, awamu n’Omwoyo gw’Obunnabbi, bulaga nti bwe bwaddizibwa obwakabaka bwe mu ‘komerero kw’ennaku,’ yali omusajja eyawoloka. Awo n’afuuka akabonero k’obunnabbi akalaga amazima ag’omugaso ennya. Afuuka omukwataganya w’obunnabbi wakati w’obuyinza bw’ekiyoka obw’obupagani, kwe yali akiimira mu kitundu ekisooka eky ‘ebiseera musanvu’ bye, n’obuyinza bw’ensolo, kwe yali akiimira mu kitundu eky’oluvannyuma eky ‘ebiseera musanvu’ bye. Nga akabonero k’eby’obuyinza ebyo ebibiri, ng’ayimiridde ng’obwakabaka obuddiziddwa mu 1798, olwo n’akiimira obuyinza obw’okusatu obuzzikiriza (nnabbi ow’obulimba), obwateekwa okufuga okumala emyaka nsanvu mu ngeri ey’ekifaananyi, nga malaaya w’e Ttuulo yali ayerabiddwa. Nga kabaka wa Babulooni, Nebukadduneeza ayimirira ng’omukwataganya w’obunnabbi wakati w’obuyinza busatu ebyandifuuka Babulooni wa mulembe guno mu nnaku ez’oluvannyuma, era ebyo ne bikulembera ensi okutuuka e Amagedoni.
Era yakiikirira okuzaalibwa kwa United States ng’ekisolo ekyava mu nsi, ekyatandika mu 1798 ng’omwana gw’endiga, ekirabibwa mu kulokoka kwe. Mu kiseera kimu, yakiikiriranga empondo ebbiri eziri ku kisolo ekyava mu nsi, ezali nga Republicanism ne Protestantism, ebyakiikiriranga amaanyi ga United States, ekyo kye kyagiyamba okufuuka eggwanga erisinga okuganziibwa mu nsi yonna. Naye ku nkomerero y’emyaka nsanvu egy’efaananyi, empondo ezo ebbiri ne ziyimiririrwa nga Republicanism eyakyama ne Protestantism eyakyama, nga empondo zombi ezigabiddwa mu mibinja ebiri. Empondo eya Republicanism eribeeramu ekibiina kya Democratic ekyeyoleka mu lwatu nga tekyafaayo ku misingi emitukuvu egy’omu Ssemateeka, n’ekibiina kya Republican ekyeyogeranga nti kye abalwanirizi n’abakuumi ba Ssemateeka, naye mu butuufu ne kigaana emisingi emitukuvu egy’omu Ssemateeka, nga kironda ennono n’empisa z’obuwangwa okutwala ekifo ky’emisingi egy’omu kiwandiiko ekyo ekitukuvu.
Ebibiina byombi byakiikirirwa Abasadukayo n’Abafalisaayo mu biro bya Kristo. Omwoyo gw’Abasadukayo n’Abafalisaayo gunaalabikangawo ne mu eryembe ery’obuProtestanti obwava ku mazima, nga ekibinja kimu kiwagira okusinza ku Ssande ate ekirala ku Ssabbiiti. Embeera ya Nebukadduneeza ey’okukyuka mu “nkomerero y’ebiro,” mu 1798, ekiikirira obulungi Amerika, n’amayembe gombi g’ensolo eyava mu nsi. Obubonero busatu buno—ensolo eyava mu nsi n’amayembe gaayo ababiri—byali bya kugenda okukyuka okuva ku mwana gw’endiga ne bifuuka ejjoka.
Nebukadduneeza, ku nkomerero y’“emirundi musanvu,” yayimirira ng’enkwatagana eyalambulula nti obwakabaka bwe obwennyini obwa Babulooni bweyalabibwamu ng’ekifaananyi kya Babulooni ya leero mu nnaku ez’enkomerero, egattiddwaamu ddragoni, ensolo n’omunnabbi ow’obulimba. Era yalaga n’ebitongole ebisatu eby’obunnabbi ebyayimirirwa mu nsolo eyava mu nsi erina amayembe abiri, ey’akyuka okuva ku Mwana gw’Endiga n’efuuka ddragoni mu myaka nsanvu egy’omu kifaananyi nga omukyala omwenzi owa Ttuulo yeerabiddwa. Kye kintu eky’omugaso ennyo nti obwakabaka bwe obwennyini ye buba obwakabaka obuyimirira ng’ekifaananyi ky’obwakabaka obufuga emyaka nsanvu mu kifaananyi.
Okulaga mu bifaananyi kwa Nebukadduneeza okw’omu ssuula ey’okuna kusaaniddwa okuteekebwa waggulu ku ssuula esooka. Bwe kityo bwe kitekebwayo, kikuŋŋaanya obubonero bw’ekkubo mu byafaayo bya BaMillerite, era kikakasa amazima mangi ag’okubonekerwa kw’Omugga Ulai agaggulwawo mu kiseera ekyo. Omusingi n’ensanda ey’omu makkati ey’ekibiina kya BaMillerite kwali ekibuuzo n’eddamu by’omu Danyeri essuula ey’omunaana, ebyawandiikibwa 13 ne 14. Ekibuuzo kyali nti, “Okubonekerwa okwo okw’ekikwata ku kiweebwayo kya buli lunaku n’obujeemu obuleeta okuzikirira, okutuusa okuwa ekifo ekitukuvu n’eggye okunyigirizibwa wansi w’ebigere, kujja kumala ebbanga ki?”
Ku bigambo ebikumi, singa si enkumi, ebyongerwako mu Bayibuli, ekigambo ekimu kyokka, "sacrifice," kye Omwoyo Omutukuvu alaga nti tekikwatagana n’ebyawandiikibwa. Bwe kiggibwamu mu ngeri entuufu, kyeraga bulungi nti "ekya buli lunaku" ne "obujeemu" bya maanyi abiri ag’enjawulo agazikiriza. Sister White alaga mu bukakafu nti ekigambo "sacrifice" kyongerwako olw’amagezi g’abantu era tekikwata ku kiwandiiko, era mu kitundu kye kimu alaga nti Abamillerite baali b’atuufu mu kutegeeza "ekya buli lunaku" ng’obusamize. Enkozesa y’ennimi mu kibuuza eky’olunyiriri olw’ekkumi n’asatu, yategeezebwa obwegendereza Kristo ng’ayita mu byawandiikibwa bya Sister White, era bwe egoberera ebyawandiikibwa n’obulagirizi obuyongezeddwako obw’Omwoyo Omutukuvu, ekibuuza kiba nti, "Kijja kumala ekiseera ki ekyolesebwa ekikwata ku maanyi ababiri agazikiriza ag’obusamize n’obufuzi bwa Papa, agagenda okunyirira wansi ewatukuvu n’abantu ba Katonda?"
Noolwekyo, Nebukadduneeza bwe atwalirwa mu "kiseera eky'enkomerero," mu 1798, abeera akiikirira omusajja alokoka, era n'olwekyo akiikirira "abagezi" abanditegedde omugo ogw'omu n'essinziro ly'Adiventizimu. Okukyuka kwe kulaga "abagezi" abategeera "okunnyuka kw'obumanyi" okwaaggyibwako ekisibo mu kiseera ekyo, naye akabonero ke ak'obunnabbi kalaga butereevu ebyafaayo ebikwata ku kibuzo nti, "okutuusa ddi kunaabeeranga okwolesebwa ku buyinza obuzikiriza obw'obupagani n'obwapapa obunaanyirira wansi abantu ba Katonda (eggye), n'ekifo ekitukuvu kya Katonda?" Nga kabonero ka "muwala ow'amagezi" ategeera "okunnyuka kw'obumanyi," akiikirira William Miller, kubanga Miller ye kabonero ka abo abaali "abagezi" mu byafaayo ebyatandika ku "kiseera eky'enkomerero," mu 1798.
Nebukadduneeza ayimirira akabonero akalaga ekkubo akategeeza “ekiseera eky’enkomerero,” era bwe kiteekebwa ku essuula esooka, kyongera n’okuyimirira okutuuka kwa malayika asooka mu kiseera ekyo, kubanga mu essuula ey’okuna, “ssaawa” Danyeri mwe yawa Nebukadduneeza obubaka obulabula, yeraga essaawa malayika asooka lwe yatuuka, era ekyo kyali mu 1798. “Ssaawa” omusango gwa Nebukadduneeza lwe gwatuuka, yategeeza “ssaawa” ey’okutandika okusalira omusango okw’okunoonyereza kwa Katonda nga October 22, 1844. Obubonero obulaga ekkubo obuvudde mu kifaananyi kya Nebukadduneeza mu essuula ey’okuna bwe buno: 723 BC, 538, 1798 (ekiseera eky’enkomerero), ne October 22, 1844.
Obubonero obulaga ekkubo mu byafaayo bya Abamillerite mu essuula esooka eya Danyeri, bitandikira ku Yekoyakimu, oyo ali akabonero ak’okwongerwa amaanyi kw’obubaka obwasooka obwatuuka mu "ekiseera eky’enkomerero" mu 1798. Okwongerwa amaanyi kw’obubaka obwasooka, okukiikirirwa Yekoyakimu, kwe kumaka August 11, 1840. Okwangulwa kwa Yekoyakimu kutandika emyaka nsanvu egy’obufuzi bwa Babulooni, egyaggwaamu n’ekiragiro kya Kayirusi. Essuula esooka eya Danyeri ereetawo okukebera mu mitendera esatu: okukebera kw’emmere, ne kudirirwa okukebera okulabika, era ne kuggwa ku kukebera kwa litimasi. Ebi kukebera ebisatu ebyo bikiikirira August 11, 1840, lwe Malayika omuyinza ennyo, atali mulala wabula Yesu Kristo yennyini, n’akka okuva mu ggulu ng’alina akatabo akatono abantu ba Katonda kye baali balina "okulya", nga bwe Danyeri n’abasatu abeesigwa baalonda okulya emmere y’emboga mu kifo ky’emmere ya Babulooni.
Okukemebwa okw’okubiri mu nkola eyo kwaalaga okweyoleka okw’okugaana kw’amakanisa ga Abaprotestanti obubaka bwa Miller (obubaka bw’omumalayika ow’okusooka), era ne wabaawo okweyawukana okulabika wakati w’ekibiina ky’Abamillerite n’amakanisa ga Abaprotestanti agaatandika olwo omulimu gwago ogw’obunnabbi ng’ObuProtestanti obw’okukyama. Okukyawukana wakati w’ebika ebyo byombi kwali kweyonekera nnyo, nga omubiri gwa Danyeri n’abo basatu ab’omuwendo bwe gwalabika bulungi era gunywevu olw’okulya emmere ey’eggulu mu kifo ky’emmere ya Babulooni. Okukyawukana okwo kwamanyikira ku nkomerero y’omwaka ogw’ebyawandiikibwa ogwa 1843 (Epriri 19, 1844), bwe yatuuka ekiseera eky’okulindirira mu lugero lw’abawala kkumi.
Ekigezo eky’okusatu, ekyali ekigezo ekiraga ddala, kyayimirira Okitobba 22, 1844, lwe, nga wayise emyaka esatu, “essaawa” yatuuka Nebukadduneeza ye yennyini n’asalawo n’ategeeza Daniyeri n’abasatu ab’omuwendo nti bali “emirundi kkumi” okusinga abalina amagezi ab’e Babulooni. Okuteeka essuula ennya ya Daniyeri waggulu w’essuula emu, kuzaala obubonero bw’ekkubo mu byafaayo bya Millerite, nga bitandikira ku “ekiseera ky’enkomerero” mu 1798; okunywezebwa kw’obubaka bwa malayika asooka ku Agusito 11, 1840; obwenyamivu obwasooka ku Apuli 19, 1844; n’obwenyamivu obunene obwa Okitobba 22, 1844.
Okugattako ku kumanya obubonero bw’ekkubo obw’enjawulo obw’ebyafaayo bya Abamilera, essuula ebbiri, bwe zitwalibwa wamu ‘olunyiriri ku linyiriri’, ziraga obubaka bwa malaika asooka, zitegeeza amaanyi agazikiriza ababiri ag’ekyogerwako mu njigiriza ey’ensibuko ey’ennaku enkumi bbiri n’ebikumi bisatu, era ne zirambulula enteekateeka y’okukemebwa ey’ebitundu bisatu ey’e Danyeri essuula kkumi n’abiri, eyo ebeeraawo bulijjo buli lwe kitabo kya Danyeri kifungulibwa.
Bategeera era nti Nebukadduneeza, ng’akabonero k’ab’amagezi mu 1798, mu kukwatagana n’ekirooto kye eky’okubiri mu mutwe ogw’okuna, akiimira William Miller, ng’ekibiina kye kyali kigenda kufuuka ennyanga ey’obuProtesitanti ey’amazima. Omulimu gwa William Miller, ogw’akiimira amazima ag’ensibuko g’Adiventizimu, gukiikirizibwa ku bipande bibiri bya Habakkuku, era Katonda ye yalagira mu kukolebwa kw’ebipande ebitukuvu ebyo byombi.
Waliwo amazima ag’obunnabbi agamu Miller ge yatalaba mu ngeri entuufu kubanga engeri gy’alabiramu ebyafaayo eby’obunnabbi teyamukkiriza okutegeera nti waliwo obuyinza busatu obuzikiriza; si obupagani bwokka (omusota), newaakubadde obupapa (ensolo), naye era n’obuProtestanti obujeemu (nnabbi ow’obulimba). Mu kulabirira kwa Katonda, entegeera z’eby’obunnabbi eza Miller, ezali zikkomezeddwa olw’engeri gy’alabiramu ebyafaayo, tezaalabikibwa ku bipande bibiri ebitukuvu bya Habakkuku.
Ekirooto kya Nebukadduneeza eky’okubiri ekiri mu ssuula ey’okuna mu kitabo kya Danyeri, kiyimirira ekirooto kya William Miller eky’okubiri. Ebirooto byombi byogerako ku “emirundi musanvu,” era ekirooto kya Miller kiraga okugaanyizibwa kw’omulimu gwe ogw’atandika mu 1863, ne kweyongera okutuusa ku “Midnight Cry.” Ebirooto byombi bimalira ku bwakabaka nga buzziddwaawo oluvannyuma lw’ekiseera eky’okusaasaanyizibwa. Olw’ensonga eyo, tunaasooka okutunuulira ekirooto eky’okubiri kya Miller, nga tetunnatunuulira butereevu kwolesebwa kw’Omugga Ulai kwe baagguulawo mu 1798.
Naloota nti Katonda, ng’ayita mu mukono ogutalabika, yantumira ekisanduku ekikoleddwa mu ngeri ey’ewuniisa, nga kiwanvu intchi kkumi, era buli luuyi intchi mukaaga, nga kikolebeddwa mu muti gw’eboni era nga amalulu gaateekeddwamu mu ngeri ey’ewuniisa. Ku kisanduku kwaliko akasumuluzo akasibiddwaako. Amangu ddala ne ntwala akasumuluzo ne nziggulawo ekisanduku; ne, mu kyewuunyisa n’okutangala kwange, nsanga kijjudde eby’obugagga eby’enjawulo n’ebipimo by’enjawulo: dayimooni, amayinja ag’omuwendo, n’ensimbi ez’emikande za zaabu ne feza ez’ebipimo byonna n’omuwendo gwonna, nga bitegekeddwa bulungi mu bifo byabyo mu kisanduku; era bwe byali bitegekeddwa bwe bityo ne byazaayo ekitangaala n’ekitiibwa, nga ekitangaala n’ekitiibwa kyabyo kyalingana n’eky’enjuba yokka.
Nategeera nti si buvunaanyizibwa bwange okunyumira kino eky’okulabika eky’ewuunyisa nzekka, newankubadde omutima gwange gwali gujjudde essanyu olw’obwangavu, obulungi n’omuwendo gw’ebirimu. Noolwekyo ne nkiteeka ku mmeeza ey’akati mu kisenge kyange era ne ntegeeza nti buli ayagala ajje alabe okulabika okw’ekitiibwa era okw’obwangavu obusinga, okusinga byonna eby’alabiddwa omuntu mu bulamu buno.
Abantu ne batandika okuyingira, olubereberye nga batono, naye ne bayongera okubeera bangi okutuuka ku kibiina. Bwe baalaba olubereberye mu ssanduuko, ne beewuunya era ne baleekaanira essanyu. Naye omuwendo gw’abalabi bwe gweyongera, buli omu n’atandika okutaataganya ebintu eby’omuwendo, nga abiggya mu ssanduuko n’abisaasaanya ku mmeeza. Nnatandika okulowooza nti nnyini byo ajja kunsaba nate essanduuko n’ebintu eby’omuwendo okuva mu mikono gyange; era ssinga mbikkiriza ne bissaasaana, sajja kusobola okubidizza mu bifo byabyo mu ssanduuko nate nga bwe byali olubereberye; era ne ntegeera nti sajja kusobola okutuukiriza obuvunaanyizibwa, kubanga bubeera bunene nnyo. Awo ne ntandika okusaba abantu obutebikwatako, wadde okubiggya mu ssanduuko; naye bwe nnayongeranga okusaba, ne beeyongeranga okubisaasaanya; era kaakano nga babisaasaanya wonna mu kisenge, wansi ne ku buli kyuma ekikozesebwa mu kisenge.
Olwo ne ndaba nti mu mayinja ag’omuwendo amatuufu n’ensimbi entuufu baali basasaanyizzaamu obungi obutebalika bw’amayinja ag’obulimba n’ensimbi z’obulimba. Nnaanyiiga nnyo olw’empisa zaabwe embi n’obutasiima, ne mbakunenyeza era ne mbakokonya olw’ekyo; naye buli lwe nnanenya, ne beeyongera okusasaanya amayinja ag’obulimba n’ensimbi z’obulimba mu mayinja amatuufu n’ensimbi entuufu.
Awo ne nsunguwala mu mwoyo gw’eby’omubiri gwange ne ntandika okukozesa amaanyi g’omubiri okubasindikira ebweru w’ekisenge; naye nga bwe nsindikira omu ebweru, abasatu abalala ne bayingira ne baleeta ettaka, ebisala-sala by’emiti, omusenyi, n’ebika byonna by’akasasiro, okutuusa lwe baabikka buli kimu ku by’obugagga eby’amazima, dayimondi, ne nsimbi za byuma, ne bibeera nga tebikyali kulabika. Era ne bamenya essanduuko lyange mu bitundu ne balissaasaanya mu kasasiro. Naalowooza nti tewali muntu afaayo ku nnaku zange newaakubadde obusungu bwange. Ne nkoowa ddala ne nfa omwoyo, ne ntuula ne nkaaba.
Nga bwe nnali ntyo n’ekaaba era n’ukungubaga olw’okufiirwa kwange okunene n’obuvunaanyizibwa obuli ku nze, ne nzijukira Katonda, ne nsaba nnyo nti ansindikire obuyambi. Amangu ddala oluggi ne lugguka, era omusajja n’ayingira mu kisenge, abantu bonna ne bavaamu; era ye, ng’akutte mu mukono gwe burashi ey’enfufu, n’aggulawo amadirisa, n’atandika okukunkumula enfuufu n’ebiswaswa okuva mu kisenge.
Namukaabira nti aweereko, kubanga waaliwo amayinja ag'omuwendo ennyo nga gasaasanyiddwa mu kasasiro.
Yantegeeza nti, 'Totya,' kubanga ajja 'kubalabirira bo'.
Awo oluvannyuma, ng’akunkumula ettaka n’ebisago, amayinja ag’obulimba ne ssente zaffu, byonna ne bisituka ne bifuluma mu ddirisa ng’ekire, era empewo ne bibitwala. Mu kavuyo ne nziba amaaso akaseera katono; bwe ngabiggulawo, ebisago byali bigenze byonna. Amayinja ag’omuwendo, dayimondi, n’ensimbi eza zaabu n’eza ffeeza, zaali zisaasaanyiddwa mu bungi mu kisenge kyonna.
Awo n’ateeka ku mmeeza essanduuko erinene nnyo era erirabika bulungi okusinga eryasooka, n’akuŋŋaanya amayinja ag’omuwendo, amadayimondi, n’amapeesa, ng’abikuta mu mikono, n’abisuula mu ssanduuko, okutuusa nga tewasigaddeko na kimu, newaakubadde ng’agamu ku madayimondi tegaali manene okusinga akasonga ka pini.
"Awo yansaba nti, 'jjangu olabe.'"
"Ne ntunuulira mu ssanduuko, naye okumyansa kw’ekyo kye nnalaba kwankuba mu maaso. Byayaka emirundi kkumi okusinga ekitiibwa kyabyo eky’edda. Naalowooza nti byabadde byatutukiziddwa mu musenyu n’ebigere by’abo babi abaabyasa ne babinyirira mu vvu. Byali bitegekeddwa bulungi mu ssanduuko, buli kimu mu kifo kyakyo, nga tewaalabikako kukola kwonna kw’omusajja eyazisuulaamu. Ne nkuba enduulu olw’essanyu lingi ennyo, era enduulu eyo yanzukusa." Ebiwandiiko ebyasooka, 81-83.
Tujja kwogera ku ekirooto kya Miller mu kiwandiiko ekiddako.
Ekiddako ye nnyingizo ku kirooto ekyokubiri kya William Miller, eyawandiikibwa James White nga yafulumya ekirooto kya Miller mu Advent Herald.
Ekirooto ekiddirira kyawandiikibwa mu Advent Herald, emyaka ebiri n’okusingawo emabega. Awo ne ndaba nti kyalondoola bulungi ebyo bye twayitamu mu by’Okudda okw’okubiri ebyayita, era nti Katonda yawa ekirooto okuganyula ekisibo ekisasanyiziddwa.
Mu bubonero obulaga okusembera kw’olunaku olunene era olw’entiisa lwa Mukama, Katonda ataddewo ebirooto. Laba Yoweeri 2:28-31; Ebikolwa by’Abatume 2:17-20. Ebirooto bisobola okujja mu ngeri ssatu; ekisooka, ‘okuyitira mu mirimu mingi.’ Laba Omubuulizi 5:3. Ekyokubiri, abo abali wansi w’omwoyo omubi n’obulimba bwa Setaani, basobola okufuna ebirooto olw’obuyinza bwe. Laba Ekyamateeka Eky’okubiri 8:1-5; Yeremiya 23:25-28; 27:9; 29:8; Zekkaliya 10:2; Yuda 8. Ekyokusatu, Katonda bulijjo ayigiriza, era na kakano akyigiriza abantu be mu mpimo ez’enjawulo ng’ayita mu birooto, ebiva mu buweereza bw’abamalayika n’Omwoyo Omutukuvu. Abo abayimirira mu musana omw’erere ogw’amazima bajja kumanya Katonda bw’abawa ekirooto; era ab’omu mbeera eyo tebalimbibwa wadde okutwalizibwa awakyamu olw’ebirooto ebikyamu.
'N'agamba nti, Muwulire kaakano ebigambo byange; bwe wabaawo nnabbi mu mmwe, nze Mukama ndimweyolesa eri ye mu kwolesebwa, era ndimwogerako mu kirooto.' Okubala 12:6. Yakobo yagamba nti, 'Malayika wa Mukama yannyogerako mu kirooto.' Olubereberye 31:2. 'Era Katonda yajja eri Labaani Omusuuli mu kirooto ekiro.' Olubereberye 31:24. Soma ebirooto bya Yusufu, [Olubereberye 37:5-9], oluvannyuma osome n'olugero olunnyumirwa olw'okutuukirizibwa kwabyo e Misiri. 'E Gibyoni Mukama yalabikira Sulemaani mu kirooto ekiro.' 1 Bassekabaka 3:5. Ekifaananyi ekinene eky'omu ssuula ey'okubiri eya Danyeri kyalabibwa mu kirooto, era ne bisolo ebina, n'ebirala, eby'omu ssuula ey'omusanvu. Herode bwe yanoonya okuzikiriza Omulokozi akyali omwana omuto, Yusufu yakuutibwa mu kirooto addukire e Misiri. Matayo 2:13.
'Era kijja kubeerawo mu nnaku ez’oluvannyuma, bw’ayogera Katonda nti, ndiyiwa Omwoyo gwange ku bantu bonna; batabani bammwe n’abawala bammwe banaalagula, abavubuka bammwe banaalaba ebyolesebwa, n’abakadde bammwe banaalota ebirooto.' Ebikolwa 2:17.
Ekirabo ky'obunnabbi, okuyita mu ebirooto n'ebyolesebwa, kiri wano nga ekibala ky'Omwoyo Omutukuvu, era mu nnaku ez'oluvannyuma kijja kulabisibwa mu ngeri emala okufuuka akabonero. Kye kimu ku birabo by'Ekkanisa ey'Enjiri.
'Era ye y'awaayo abamu okuba abatume; n'abamu bannabbi; n'abamu ababuulizi b'Enjiri; n'abamu abasumba n'abayigiriza; Olw'okutuukiriza abatukuvu, olw'omulimu ogw'obuweereza, olw'okuzimba omubiri gwa Kristo.' Abaefeso 4:11-12.
"'Era Katonda yassa abamu mu kkanisa, abasooka abatume, ab'okubiri BANNABBI,' n'ebirala. 1 Abakkolinso 12:28. 'Temunyooma OBUNNABBI.' 1 Abatesalonika 5:20. Mulabe era Ebikolwa 13:1; 21:9; Abaruumi 7:6; 1 Abakkolinso 14:1, 24, 39. Bannabbi oba obunnabbi biri olw'okuzimba ekkanisa ya Kristo; era mu Kigambo kya Katonda tewali bujulizi bulaga nti byandikomye nga ababuulizi b'Enjiri, abalunzi b'endiga, n'abayigiriza tebannakoma. Naye omuwakanyi agamba nti, 'Wabaddewo okwolesebwa n'ebiroto ebingi eby'obulimba nnyo nga sisobola kwesiga kintu kya ngeri eyo na kimu.' Kituufu nti Setaani alina eky'okufaananako eky'obulimba. Bulijjo yalina bannabbi b'abulimba, era ddala tusuubira kubalaba kaakano mu kiseera kino eky'enkomerero eky'obulimba n'obuwanguzi bwe. Abo abagaana okubikkulirwa okw'enjawulo kubanga waliwo eky'okufaananako eky'obulimba, basobola n'okweyongera ne bagaana nti Katonda teyeyabikkulira muntu mu kirooto oba mu kwolesebwa, kubanga eky'okufaananako eky'obulimba kyabaddewo bulijjo."
Ebirooto n’ebyolesebwa bye bintu Katonda by’ayitamu yeeyolesa eri abantu. Ng’ayita mu bino yayogera eri bannabbi; atadde ekirabo ky’obunnabbi mu birabo bya kkanisa ey’Enjiri, era agagasse ku bubonero obulala bw’ennaku ez’enkomerero. Amina.
"Ekigendererwa kyange mu bigambo ebyogereddwa waggulu kibadde kuggyawo ebiwakanya mu ngeri esinziira ku Byawandiikibwa, era okutegeka omutwe gw’omusomi ku bino ebigoberera." James White.