Mu kirooto kya Miller, waliwo omukono ogutalabika ogw’amuweereza essanduku. Mu kirooto kye yatuusibwa okutegeera nti ebipimo by’essanduku byali "inchi mukaaga ku buli luuyi" ne "inchi kkumi." Kkumi bwe kikubibwa ku 36 (mukaaga omulundi mukaaga), kivaamu 360, ekiraga ennaku eziri mu mwaka gw’obunnabbi. Miller yawaebwa essanduku eririmu obubaka bwe yali alina okulangirira, era obubaka obwo bwasinziddwako ku nteeko nti olunaku mu bubaka bw’obunnabbi bwa Bayibuli luyimira omwaka. Essanduku yali Bayibuli, era eri Miller Bayibuli yali erina okutunuulibwa mu kipimo kya nteeko ya "olunaku ku mwaka" mu bubaka bw’obunnabbi bwa Bayibuli.

"Awamu n'Ekigambo kya Katonda waliwo ekisumuluzo ekiggulawo akasanduku ak'omuwendo, ne kitutuukiriza era ne kitusanyusa. Mpulira okwebaza buli kasana k'ekitangaala. Mu biseera eby'omu maaso, ebyo bye tuyitamu ebiri bya kyama nnyo eri ffe kaakano bijja kunnyonnyolwa. Ebimu ku byetuyitamu tetujja kubitegeera bulungi ddala okutuusa ng'ekifa kiyambadde obutafa." Manuscript Releases, volume 17, 261.

Mu kirooto kya Miller, waaliwo “ekisumuluzo” ekyali kisibiddwa ku kisanduku ky’omufu, ekyakiikirira enkola Miller gye yalagulibwa okukozesa.

Abo abakola omulimu ogw’okubuulira obubaka bw’omumalaika ow’okusatu banoonya Ebyawandiikibwa nga bakozesa enkola y’emu Kitaffe Miller gye yakwatanga. Mu katabo katono akayitibwa 'Views of the Prophecies and Prophetic Chronology,' Kitaffe Miller awa amateeka gano agayangu naye ag'amagezi era ag'amugaso agakwata ku kuyiga n'okunnyonnyola Bayibuli:-

[Amateeka okuva ku 1 okutuuka ku 5 agateekeddwamu mu nkoote.]

"Ekyawandiikiddwa waggulu kye kitundu ku mateeka gano; era mu kunoonyereza kwaffe ku Bayibuli, ffe ffenna tugenda okukola bulungi bwe tugondera emisingi egirambikiddwa." Review and Herald, 25 Novemba 1884.

Bwe Miller yaggula essanduuko, yasanga "ebika byonna n'obunene bwonna bw'eby'obugagga eby'omuwendo, edayimondi, amayinja ag'omuwendo, n'ensimbi eza zaabu n'eza ffeeza ez'ebunene bwonna n'omuwendo gwonna, nga zitegekeddwa bulungi mu bifo byazo eby'enjawulo mu ssanduuko; era nga bwe zityo zitegekeddwa ne ziwalisa omusana n'ekitiibwa ekyenkana eky'enjuba yokka." Miller yazuula amayinja ag'omuwendo g'amazima agakola amazima ag'ensinziro ag'obuyigiriza bw'Abadiventisiti. Amazima ge yasanze gaali "gategekeddwa" mu ntegeka entuufu ddala era ne gawalisa omusana gw'enjuba.

Awo Miller n’ateeka amazima “ku mmeeza ey’awakati” era n’ayita bonna nti “mujje mulabe.” “Mujje mulabe,” kabonero akaava mu okumenyebwawo kw’emisiba mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, era Miller ayimirira ab’amagezi abategeera obubaka bwa Danieri obwaasumululibwa mu 1798. Amazima Miller ge yateeka ku mmeeza, gaali amazima agaasumululibwa okuva mu Kitabo kya Danieri, agaasumululibwa Empologoma ey’ekika kya Yuda, era gaali ga kugezesa abo ab’omu mulembe abaali balamu mu kiseera lwe gaasumululibwa. Olw’ensonga eno, Ebitonde Ebiramu Ebina eby’Okubikkulirwa ebikwatagana n’emisiba egyasooka ennya, wamu ne Miller, baayita abo ab’omu mulembe ogwo nti “mujje mulabe.”

Ne ndaba, Omwana gw’Endiga bwe yaggula akasiba kamu ku obusiba; ne mpulira, ng’eddoboozi ly’ekibwatuko, ekimu ku biramu bina nga kigamba nti, Jjangu olabe. Ne ndaba, laba embalaasi enjeru; n’oyo eyali atudde ku yo yalina omutego; era ne bamuwa engule; n’afuluma ng’awangula era ng’agenda okuwangula. Era bwe yaggula akasiba ak’okubiri, ne mpulira ekiramu eky’okubiri nga kigamba nti, Jjangu olabe. Ne muvaayo embalaasi endala emyufu; era ne waweebwa amaanyi eri oyo eyali atudde ku yo okuggya emirembe ku nsi, ne battenga buli omu munne; era ne bamuwa ekitala ekinene. Era bwe yaggula akasiba ak’asatu, ne mpulira ekiramu eky’asatu nga kigamba nti, Jjangu olabe. Ne ndaba, laba embalaasi enzirugavu; n’oyo eyali atudde ku yo yalina emizani mu mukono gwe. Ne mpulira eddoboozi wakati mu biramu ebina nga ligamba nti, Ekikero ky’eŋaano ku ssente emu, n’ebikero bisatu by’esayiri ku ssente emu; naye tokwonoona amafuta newaakubadde wayini. Era bwe yaggula akasiba ak’okuna, ne mpulira eddoboozi ly’ekiramu eky’okuna nga ligamba nti, Jjangu olabe. Ne ntunuulira, laba embalaasi ey’ekivuvu; erinnya ly’oyo eyali atudde ku yo lyali Okufa, era Emagombe ne gimugoberera. Era ne baweebwa obuyinza ku kitundu eky’okuna eky’ensi, okutta n’ekitala, n’enjala, n’okufa, n’ebisolo eby’ensi. Okubikkulirwa 6:1-8.

Ye Kristo, eyayolebwa ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda, ye eyabikkula ekitabo ekyali kisibiddwa ensiba musanvu mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, era y’Empologoma ey’ekika kya Yuda eyabikkula amayinja ag’omuwendo Miller yateeka ku mmeeza, n’alyoka alangirira eri bonna nti, “Mujje mulabe.”

Amazima ge yazuula gaalabisibwa mu bifaananyi obulungi ku kipande ky’abatandikawo eky’omwaka gwa 1843, nga Sister White yagamba nti kyakulemberwa omukono gwa Mukama, era gwe gwe gumu ogutalabika ogwaaleetera Miller ekisanduku ekijjudde amayinja ag’omuwendo. Ebipande ebikumi bisatu ebyakolebwa mu 1842 byali okutuukiriza ekiragiro kya Habakkuku eky’okuwandiika okwolesebwa era n’okukitegeeza bulungi ku bibao. Emmeeza ya Miller eyali wakati mu ekyumba kye yakiikirira ebipande ebikumi bisatu (ebibao) abatumwa abaagoberera Miller bye beetwala mu nsi yonna mu 1842 ne 1843. Ekipande ekyo, wamu n’ekipande ky’abatandikawo eky’omwaka gwa 1850, bye byali “ebibao” ebyogerwako mu Habakkuku essuula ey’okubiri.

“Bwali bujulizi obw’awamu obw’abasomesa n’empapula za Okujja okw’Okubiri, bwe baali bayimiridde ku ‘nzikiriza eyasooka,’ nti okufulumya ekipande kyali kutuukiriza kwa Kkabbakkuki 2:2, 3. Obanga ekipande kyali nsonga ya bunnabbi (era abo abakigaana bava ku nzikiriza eyasooka), kale kiddirira nti BC 457 gwe gwali omwaka ogw’okubaziirako ennaku 2300. Kyali kyetaagisa nti 1843 ebeere ekiseera ekyasooka okufulumizibwa, olwo ‘okwolesebwa’ kusobole ‘okulwawo,’ oba waleme kubawo ekiseera eky’okulwawo, munda mwakyo ekibiina ky’abawala abatalina bbala kyali kyetaagisa okwebaka n’okugalamira ku nsonga ennene ey’ebiseera, nga tebannazuukusibwa n’Okukaaba okw’Ekiseera eky’Ekiro wakati.” James White, Second Advent Review and Sabbath Herald, Volume 1, Number 2.

Abantu abaali batandise okuyanukula obubaka (amayinja ag’omuwendo) obwaddirira ne bulagibwa ku mmeeza ya Habakkuku, mu kusooka baali batono; naye nga 11 Ogw’omunaana, 1840, bwe yakakasibwa enkola y’olunaku ku mwaka, abantu ne “beeyongera ne bafuuka ekibiina.”

Mu kiseera ddala ekyalambikibwa, Buturukki, ng’eyita mu babaka b’eggwanga baayo, yakkiriza okufuna obukuumi okuva eri amawanga amaanyi agagattiddwa ag’e Bulaaya, era bwe batyo ne yeeteeka wansi w’okulamulibwa kw’amawanga g’Obukristaayo. Ekintu ekyo kyatuukiriza mu bujjuvu obunnabbi. Bwe kyamanyikika, abantu bangi nnyo ne bakakasibwa ku ntuufu y’emisingi egy’okutaputa obunnabbi egyakkirizibwa ne okugobererwa Miller n’abo be yakolagana nabo, era amaanyi ag’ewuunyisa ne gakiwa ekibiina ekyalindirira Okudda kwa Kristo. Abasajja ab’amagezi n’ab’ekitiibwa ne beegatta ne Miller, mu kubuulira era n’okubunyisa mu biwandiiko ebirowoozo bye, era okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 omulimu ne gweyongera mangu nnyo. The Great Controversy, 334, 335.

Awo ekibiina ky’abantu ne kitandika okutabangula amajjinja ag’omuwendo. Mu kiseera ekyo Miller agenda kulambulula okusaasaanyizibwa kw’amajjinja ag’omuwendo. Mu Levitiko 26 mwe muli ‘emirundi musanvu’; ekigambo ‘okusaasaanya’ kye kimu ku bifananyi ebikulu ebyo, era Miller akozezza ebika eby’enjawulo by’ekigambo ‘okusaasaanya’ emirundi kkumi mu kulambika ekirooto kye. ‘Kkumi’ kiba kabonero k’okugezebwa, era kalaga okutegeera okw’obutuufu ku kikulu ky’obufananyi eky’amajjinja ga Miller ‘agasaasaanyiziddwa’ ng’ekigezo ky’obunnabbi eri abo enkomerero z’ensi zibatuukiddeko.

Okugaana ejjinja ery’omuwendo erya ‘emirundi musanvu’ kwe kwali ejjinja eryasooka okuteekebwa ku bbali mu buAdiventisiti obw’e Lawodikiya, kubanga bwalemererwa ekigezo ky’ ‘okusaasaanyizibwa’ kwa Musa, ekyali kyateekebwawo era ne kilambulwa Eriya (Miller) mu 1863. Okuva mu kiseera ekyo, amajjinja ne gasigala nga gasasaanyizibwa mu ngeri eyeyongera, ne gagattibwa wamu n’ebikoppe eby’obulimba, era mu nkomerero ne gabikkibwa ddala. Okubikka amajjinja ag’omuwendo mu nkomerero kyandituuka ku kkomo we essanduuku (Baibuli) yandizikiriziddwa.

Mu kirooto kya Miller, waliwo enjawulo ennyo wakati w’emirundi “musanvu egyasooka” Miller gye yakozesa ekigambo “scatter,” n’emirundi esatu egy’enkomerero gye yakikozesa. Bwe yamala okwogerako “scatter” “emirundi musanvu,” “yaggwaamu essuubi ddala era n’avaamu omwoyo, n’atuula n’akaaba.”

Nga Kristo, eyafaananyizibwa ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda, tannatandika omulimu gwe ogw’okubikkula ekitabo ekyali kisibiddwa n’emikono musanvu mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, Yokaana yakaaba. Yokaana ne Miller bonna baakaaba bwe baategeera nti ekisanduku (Ekigambo kya Katonda) kyali kizikiddwa wansi w’amayinja ag’omuwendo ag’ekyamu.

Ne ndaba mu mukono ogwa ddyo gw’oyo atuula ku ntebe ey’obwakabaka ekitabo ekiwandiikiddwa munda ne ku kyuma, nga kifungiddwa n’ebifunga musanvu. Ne ndaba malayika omuzira ng’alangirira n’eddoboozi ddene nti, Ani asaanidde okuggula ekitabo n’okuggulula ebifunga byakyo? Era tewaali muntu mu ggulu, newaakubadde mu nsi, newaakubadde wansi w’ensi, eyasobola okuggula ekitabo, newaakubadde okukirabako. Nange ne nkaaba nnyo, kubanga tewaalabikawo muntu asaanira okuggula n’okusoma ekitabo, newaakubadde okukirabako. Ate omu ku bakadde n’angamba nti, Tokaba: laba, Empologoma ey’ekika kya Yuda, Omuzzi gwa Dawudi, awangudde okuggula ekitabo n’okuggulula ebifunga byakyo omusanvu. Okubikkulirwa 5:1-5.

Okugaana okweyongera ku mayinja ag’omuwendo Miller ge yazuula n’agalaga eri ensi yonna bwe kwatuuka ku kigero we Baibuli (akasanduku) yazikirizibwa, awo Miller n’akaaba.

Olwo ne ndaba nti mu mayinja ag’omuwendo amatuufu n’ensimbi entuufu baali basasaanyizzaamu obungi obutebalika bw’amayinja ag’obulimba n’ensimbi z’obulimba. Nnaanyiiga nnyo olw’empisa zaabwe embi n’obutasiima, ne mbakunenyeza era ne mbakokonya olw’ekyo; naye buli lwe nnanenya, ne beeyongera okusasaanya amayinja ag’obulimba n’ensimbi z’obulimba mu mayinja amatuufu n’ensimbi entuufu.

Ne nnyiga nnyo mu mutima ne mu mubiri, era ne ntandika okukozesa amaanyi g’omubiri okubasindika bavire mu kisenge; naye bwe nnasindikanga omu okuvaayo, basatu abalala ne bayingira ne baleeta ettaka, obukunkumuka bw’emiti, omusenyi, n’ebika byonna by’amasaaniiko, okutuusa lwe babikka buli kimu ku by’obugagga eby’amazima, dayimooni ne ssente z’ensimbi, ne bitabeera bikyalabika. Era ne bitemaatema essanduuko yange ne bagisaasaanya mu masaaniiko. Naalowooza nti tewali muntu yalabira ku nnaku zange wadde obusungu bwange. Ne navaamu amaanyi ddala ne naggwaamu essuubi, ne ntuula ne nkaaba.

Mu kiseera kino mu kirooto kye ekigambo "scatter" kakozeseddwa "emirundi musanvu." Okukozesebwa okusatu okwasembayo kwawukana ku kwasooka musanvu, ne kuteeka omukono ogw’obunnabbi ku kusaasaanyizibwa omusanvu ng’akabonero ka "emirundi musanvu" eby’omu Leevitiko amakumi abiri mu mukaaga. Ekirooto kya Miller eky’okubiri, nga bwe kiri ne kya Nebukadduneeza eky’okubiri, kiraga mu bufaananyi "emirundi musanvu."

Nga bwe kyali eri Yokaana mu Okubikkulirwa essuula eyokutaano, bwe Miller yakaaba, omusajja omukuta enfuufu (Empologoma ey’ekika kya Yuda) n’alyoka "aggula oluggi" n’ayingira mu kisenge. Ekyoleso ekyalaga Kitaffe ng’akwese ekitabo ekyabadde kisibiddwa obusibo musanvu, nga tewali muntu asobola okukiggula, era ekyaleetera Yokaana okukaaba, kyatandika mu olunyiriri olusooka olw’essuula ey’okuna.

Awo oluvannyuma lw’ebyo ne ntunula; laba, oluggi mu ggulu lwabikkulwawo; era eddoboozi eryaasooka lye nnawulira lyali ng’ery’ekkondeere nga liyogera nange; ne ligamba nti, Yambuka wano, era ndikulaga eby’eteekwa okubaawo oluvannyuma. Okubikkulirwa 4:1.

Miller yaakaaba n’alaba oluggi nga luggulwawo. “Nga bwe ntyo nga nkaaba era nga nkungubaga olw’okufiirwa okunene kwange n’obuvunaanyizibwa bwange, ne nzijukira Katonda, ne neegayirira nnyo nti ansindikire obuyambi. Amangu ddala oluggi ne luggulwawo, omusajja n’ayingira mu kisenge, abantu bonna ne bavaamu; ye, ng’aliko mu mukono gwe ekikonde eky’okukuba enfuufu, n’aggulawo amadirisa, n’atandika okuggyamu enfuufu n’effujjo mu kisenge.” Empologoma ey’omu kika kya Yuda n’omusajja ow’ekikonde eky’okukuba enfuufu baatuuka ku bweggulawo bw’oluggi, nga Yokaana ne Miller bakaaba. Okuggulawo kw’oluggi kubeera akabonero ak’okukyuka kw’emirembe.

Nga bwe kyali eri Miller, yakaaba, oluggi ne lwaggulwawo, naye era n’asaba. "Nnafuna okubulwa ssuubi ddala era omutima ne gunvamu, ne ntuula ne nkaaba. Nga bwe ntyo bwe nnabeeranga nga nkaaba era nga nnakuwala olw’okufiirwa kunene n’obuvunaanyizibwa bwange, ne nnajjukira Katonda, ne nsaba nnyo andiweereza obuyambi. Amangu ddala oluggi ne lwaggulwa, omusajja n’ayingira mu kisenge, abantu bonna ne bavaamu; era naye, nga mu mukono gwe mulimu ekibulashi eky’okukuba enfuufu, n’aggulawo amadirisa, n’atandika okukuba enfuufu n’akasasiro okuva mu kisenge."

Okusaba okuli akabonero akalaga ekkubo mu byafaayo by’ennaku ez’enkomerero kwe kusaba kwe Danyeri n’abasatu abeesigwa kwe baasaba mu essuula ey’okubiri, era ne Danyeri mu essuula ey’omwenda. Kye kusaba kw’omu Eby’Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga eky’“emirundi musanvu,” kwe balina okusaba abajulirwa babiri b’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu bwe banaategeera nti baali baasaasaaniddwa. Abajulirwa babiri balina okuddamu kye Danyeri yakola mu essuula ey’omwenda, bwe yategeera nti yali yaasaasaaniddwa mu kutuukirizibwa kw’ekikolimo kya Musa. Abajulirwa babiri balina okuddamu kye Miller yalaga mu kirooto kye, bwe yatuuka we amajjinja ge ag’omuwendo gaali gasaasaaniddwa “emirundi musanvu.”

Ekiseera lwe bamaka okusaba okwo, oluggi ne luggulwawo, n’atuuka omusajja ow’okufagya enfuufu, era ekisenge kiba kya busa. Ekibiina ky’ababi kyali kyagendedde ddala, era enteekateeka empya n’etuuka. Awo Empologoma ey’ekika kya Yuda, ng’ekipeera kiri mu mukono gwe, "yaggula amaddirisa, n’atandika okufagya enfuufu n’obusasiro okuva mu kisenge," era nga "yafaganga enfuufu n’obusasiro, eby’omuwendo eby’obulimba n’ensimbi ffeki, byonna byasituka ne bifuluma mu ddirisa ng’ekire, era empewo ne bibitwala."

Amadirisa agaggule gano era galaga okuwawukanako, kubanga nga akasasiro kaggyibwa mu ddirira, abo abaamaze okutuukiriza ekiragiro ekisangibwa mu Malaki, ekiragira "abasaserodooti" b’ennaku ez’enkomerero nti, "muleete eza kkumi zammwe zonna mu kiterekero, okuba nti mu nnyumba yange mubeeremu mmere, era munngezese kaakano mu kino, bw’ayogera Mukama ow’eggye, obanga sijja kubaggulira amadirisa g’eggulu, ne mbafukako omukisa, okutuusa nga tewali kifo kimala kye muyinza okugukwatira." Oluggi oluggule n’amadirisa agaggule biraga enkyukakyuka mu nteekateeka eituukirira mu kiseera abasaserodooti ababi lwe baggibwawo, ate abasaserodooti abatuukirivu nga bawaabwa omukisa.

Omusajja akukuba wansi n’ekibobo nga atandika okutukuza wansi mu kisenge kye, Miller n’aziba amaaso akaseera katono. “Mu kivuyo nnaziba amaaso akaseera katono; bwe nnagaggulawo, akasasiro konna kaali kagendewo. Ebintu eby’omuwendo ennyo—amayinja ag’omuwendo, edayimondi, n’ensimbi eza zaabu n’eza feeza—byali bisaasaanidde mu bwinji mu kisenge kyonna.” Awo eby’omuwendo n’eby’obutaliimu mugaso byali byawuliddwa ddala.

Essanduuko ennene ne bagiteeka ku mmeeza, era amayinja ag’omuwendo agasaasaanye ne gasuulibwa mu yo. "Awo n’ateeka ku mmeeza essanduuko, ennene nnyo era ennungi okusinga eyasooka, n’akuŋŋaanya amayinja ag’omuwendo, edayimondi, ne ssente z’ensimbi, ng’abijjuza mu ngalo, n’abisuula mu essanduuko, okutuusa nga tewali na kimu asigaddewo, newankubadde ezimu ku dayimondi zaali tezisukkirira mu bunene kasonga ka sipini." Amazima g’ensinziro aga Miller ne gakuŋŋaanyizibwa wamu, si wamu ne Bayibuli yokka, naye n’Omwoyo gw’Obunnabbi; era ago amazima ne gafuuka ga bulungi businga era ne gawaaka businga bwe gaali ku ntandikwa.

Nga tukebera ekyolesebwa eky’Omugga Ulai mu ngeri y’obubaka obwabikkulwawo mu 1798, kiba kitegeerekeka nti ebimu ku mazima ago byateekebwa mu nsalo olw’enkola y’okutegeera eyawaibwa eri Miller. Era kisaaniddwa okusuubirwa nti, n’olwekyo, ebimu ku mazima ago bijja kuba binene era birungi okusinga, newankubadde nga ebimu ku byo biyinza okulabika bitono oba eby’amaanyi matono.

Bwe gazzibwaawo amazima, gatteekebwa mu kisanduku ekinene okusinga; oluvannyuma, okuyita kukolebwa nate, so si Miller, wabula Kristo (ye musajja w’ekiswaze ky’enfuufu, era Empologoma ey’ekika kya Yuda), ng’agamba nti, “Mujje mulabe.” Kino kiraga nti waliwo okuggulwako akasiba okwabaddewo kakano, era okuggulwako akasiba okw’enkomerero kwe Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo okubeerawo nga tekunnaggala ekiseera ky’okusaasirwa; oba, nga Sister White bw’agitegeeza, ng’omusajja w’ekiswaze ky’enfuufu y’ayingidde.

Naatunuulira mu kisanduku, naye amaaso gange ne gasoberwa olw’okumyansa kw’ekyo kye nnalabye. Byayaka emirundi kkumi okusinga ekitiibwa kyabyo eky’edda. Naalowooza nti baabadde babisukuliddwa mu musenyu n’ebigere by’abo bantu ababi abaali babisasanyizza era nga babinyirira mu vvu. Baali bategekeddwa mu mpangiriro ennungi mu kisanduku, buli kimu mu kifo kyakyo, nga tewali kabonero konna akalabika ak’okuteekaawo amaanyi k’omusajja eyabiteeka omwo. Naatuuma olw’essanyu lingi nnyo, era okutuuma okwo ne kunzuukusa. Ebiwandiiko Ebyasooka, 83.

Ekiseera eky’okulindirira n’okunakuwala okw’asooka byatuuka nga 18 Julaayi 2020, era okuva mu Julaayi 2023, Empologoma ey’ekika kya Yuda ebadde ng’ebikkula obubaka bw’Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Okubikkula okwo kulimu n’ekitabo kya Danyeri, era tujja kumaliriza okwekenneenya kwaffe ku kirooto kya Miller mu kiwandiiko ekiddako.

Omulimu gw’omusajja ow’ekyeeyo ky’ettaka gukolebwa ng’okukwatagana n’“abasaserdooti ab’amagezi”, era n’omulimu gw’abo “abasaserdooti”, abali abajulizi babiri b’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu, era be bifupa by’abafu ebyazuukizibwa mu Ezekyeri essuula amakumi asatu mu musanvu, guyimirirwamu era gulagibwa ne mu nnyiriri endala z’Ekigambo kya Katonda. Tujja okukozesa ebimu ku nnyiriri ezo ng’abajulizi ab’okubiri ku bye twalambulula ku kirooto eky’okubiri kya William Miller.

"Ebyawandiikibwa Ebitukuvu biweereddwa ku bwa buganyulo bwaffe tulyoke tufune okuyigiriza mu butuukirivu. Ekitangaala eky'omuwendo kyazibikiddwa ebire by'ensobi, naye Kristo yeteeseteese okusangula enkungu z'ensobi n'enkiriza ey'obugwagwa, era atulaze obumasamasa bw'ekitiibwa kya Kitaffe, tulyoke twogere nga bwe baayogera abayigirizwa nti, 'Tewyakiiranga mu ffe emitima gyaffe, bwe yabadde ayogera naffe mu kkubo?'" Publishing Ministry, 68.