Okugattibwa kwa Danyeri essuula esooka n’ey’okuna kulaga ebyafaayo by’omumalayika asooka n’ow’okubiri okuva mu 1798 okutuuka mu 1844. Mu byafaayo ebyo ekitabo kya Danyeri kyaggulwawo, era ebyaggulwawo byali essuula ey’omusanvu, ey’omunaana n’ey’omwenda. "Layini ku layini" essuula esooka, ey’okuna, n’oluvannyuma essuula ey’omusanvu okutuuka ku ey’omwenda, ziraga ebyafaayo by’okuzukuka kw’Abamillerite okw’omumalayika asooka.
Mu kiseera ekyo (1798 okutuuka ku 1844), amazima ag’omusingi ag’Obudiventisti gaateekebwawo, era oluvannyuma ago amazima ne galagibwa ku kyapa ky’abasooka ekya 1843. Ekifaananyi kya Nebukadduneeza ekyogerwako mu Danyeri essuula ey’okubiri kiri ku kyapa. Ebyolesebwa bya Danyeri essuula musanvu n’essuula munaana biri ku kyapa. "Ekya buli lunaku" eky’essuula munaana kiragiddwa, era n’"emirundi musanvu" egya Leevitiko 26. Ennaku ennene ssatu eza Isilamu, nga bwe ziragibwa mu Okubikkulirwa essuula ey’omwenda, ziri eyo. Katonda yabuulirira emirundi mingi nga tannabaawo nti ago amazima ag’omusingi gaanalwanyizibwa.
Abo abayimirira ng’abakuumi ba Katonda ku bbugwe bya Sayuuni babeere basajja abasobola okulaba obulabe obuli mu maaso g’abantu, basajja abasobola okwawula wakati w’amazima n’obukyamu, obutuukirivu n’obutali butuukirivu.
Okulabula kuzze: Tewali kya kukkirizibwa kuyingira ekinaatabangula omusingi gw’okukkiriza gwe tubadde tuzimbirako okuva lwe obubaka bwajja mu 1842, 1843, ne 1844. Nali mu bubaka buno, era okuva olwo mbadde nnyimiridde mu maaso g’ensi, ng’omwesigwa ku kitangaala Katonda kye y’atuwadde. Tetuteekateeka kuggyawo ebigere byaffe ku pulatifoomu mwe byateekebwa nga buli lunaku twanoonyanga Mukama mu kusaba okunywevu, nga tunoonyanga ekitangaala. Olowooza nti nandyinza okusuula ekitangaala Katonda kye yampa? Kiteekwa okuba ng’Ejjinja ery’emyaka gyonna. Kibadde kinnondera ekkubo okuva lwe Katonda yampa. Review and Herald, Epreli 14, 1903.
Omulimu gw’omusajja akunkumula effufu, oguteekeddwa okutuukirizibwa nga abantu ba Katonda ab’ennaku ez’oluvannyuma bagwetabamu, gukiikiriziddwa era ne Yisaaya, ng’alambulula abantu b’ennaku ez’oluvannyuma n’omulimu gwe bayitiddwa okukola, kubanga emisingi gyagendererwa okubikkibwa n’ebikyamu nga tekunnaba kutuuka ennaku ez’oluvannyuma.
Era abo abava gy’oli banaazimba ebifo ebyazikirira edda; onoozimbawo emisingi gy’emirembe mingi; era oneeyitibwa Omutereeza w’ekituli mu bbugwe, Omuzzaawo w’enzira ez’okutambulirwamu. Isaaya 58:12.
“Ebifo ebizikiridde eby’edda” byogera ku mazima ag’enjigiriza agakwata ku maanyi abiri agazikiriza: obupagani n’obwapapa. Okulaba amaanyi ago nga obupagani bukulirirwa obwapapa kye William Miller yakozesa ng’ensengeka y’obunnabbi bwonna bwe yawanjagira.
Era balizimba ebintu ebyayononeka eby’edda, balyimusa ebyazikirira edda, era baliddaabiriza ebibuga ebyamenyeka, ebyazikirira mu mirembe mingi. Isaaya 61:4.
Enteekateeka y’obunnabbi eragibwa ng’enkokola, ye ebyafaayo n’enkolagana y’amaanyi ago abiri. Okuzzaawo "ebikubo eby’okubeeramu," kwe kuzzaawo enkokola ya Miller, eyalagirwa mu kirooto kye ng’omulimu gw’omusajja ow’ekikuta ky’effuufu. Isaaya yakozesa ekyokulabirako eky’ebyafaayo bya Ezeera n’abo abaakomawo okuva e Babulooni ne baddamu okuddaabiriza Yerusaalemi, okulambulula okuzzaawo obuzikiriza obw’edda.
Okuva mu nnaku za bajjajjaffe okutuusa leero tusobye nnyo; era olw’ebibi byaffe ffe, abakabaka baffe, ne bakabona baffe, tutuweereddwayo mu mukono gw’abakabaka b’ensi, eri ekitala, eri obuddu, eri okunyagibwa, era n’eri okuswazibwa mu maaso, nga bwe kiri leero. Naye kaakano okumala akaseera katono Mukama Katonda waffe atulaze ekisa, okutulekaamu akasigalira akawonye, era n’okutuwa ekisumeno mu kifo kye ekitukuvu, Katonda waffe alyoke atuleetera omusana mu maaso gaffe, era atuwe akazukiza akatono mu buddu bwaffe. Kubanga twali baddu; naye Katonda waffe tetatulekawo mu buddu bwaffe, naye atweyongeredde okusaasira mu maaso g’abakabaka b’e Buperusi, atuwe okuzukuka, okuddamu okuteekawo ennyumba ya Katonda waffe, n’okuddaabiriza amatongo gaayo, era n’okutuwa ebbugwe mu Yuda ne mu Yerusaalemi. Ezeera 9:7-9.
Ezeera n’abo abaaddabiriza Yerusaalemi, bakiikirira “abasigaddewo” abazzawo amakubo ag’okubeeramu, era be b’atuukiriza omulimu mu nteekateeka y’okusaba okw’omu Eby’Abaleevi 26, Ezeera mwe yagamba nti, “Okuva mu nnaku za bajjajjaffe tubeeredde mu kusobya okunene okutuusa leero; era olw’ebibi byaffe, ffe, ne bakabaka baffe, n’abakabona baffe, tuweereddwa mu mukono gw’abakabaka b’ensi, okutemebwa n’ekitala, n’okutwalibwa mu buddu, n’okunyagibwa, era n’okuswazibwa.” “Olunaku” lw’ayogerako lwe “lunaku” “abasigaddewo” ab’ennaku ez’oluvannyuma lwe bazzawo amakubo ag’okubeeramu.
Abasigalira ba Ezeera be bajulizi babiri, abazuukizibwa ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu, ne batuukiriza okusaba okuli mu Eby’Abaleevi omutundu 26, nga bwe kyayolebwa Danyeri mu kitundu eky’omwenda. Ezeera n’abakozi banne bwe baava mu buwaŋŋanguse ne badda ne bazimba nate Yerusaalemi, baakiikirira omulimu ogw’okuzzaawo amayinja ga Miller ag’omuwendo, ogwo gwe mulimu ogw’okuzzaawo amazima ag’omusingi aga Miller. Olw’ensonga eno, okutegeera enteekateeka y’omulimu gwa Miller kikulu nnyo.
Abatume baazimbira ku musingi omukakafu, ye Lwazi lw’Edda zonna. Ku musingi guno baaleeta amayinja ge baasalayo okuva mu nsi. Abazimbi tebakola nga tewali kiziyizo. Omulimu gwabwe gwafuuka omugumu ennyo olw’okuwakanya kw’abalabe ba Kristo. Baali balwanagana n’obukakanyavu obwa ddiini, obusosoze, n’obukyayi bw’abo abaali bazimba ku musingi ogutali gwa mazima. Abangi abaakolanga ng’abazimbi b’ekkanisa basobola okufaananibwa n’abazimbi b’ekisenge mu nnaku za Neemiya, nga bwe kyawandiikibwa nti: ‘Abo abaazimbanga ku bbugwe, n’abo abaayitanga emigugu, wamu n’abo abaagiteekangako, buli omu n’omukono ogumu yakoleranga omulimu, n’omulala ng’akutte ekyokulwanyisa.’ Neemiya 4:17. Ebikolwa by’Abatume, 596.
Mu bitundu byombi eby’Isaaya, omulimu kwe okuzimbaawo nate emisingi egy’amazaaliranwa mangi, era n’okuzimbazimbirayo ebizikiridde eby’emirembe mingi. Isaaya alaga omulimu gw’eby’omwoyo ogwalagirwa mu mulimu ogulabika. Emisingi gyali gisaanidde okukuumibwa, naye mu nkomerero ne gibikkirwamu ddala wansi w’omusingi og’obulimba ogw’amajjinja ag’omuwendo agatali matuufu. Abo Isaaya b’alaga be bazzawo amazima g’emisingi g’abagoberezi ba Miller, si matofali na mayinja g’enkalakkalira. Akabonero k’ayo amazima ke nteekateeka ya Miller ey’amaanyi abiri agazikiriza aganyigiriza wansi ekifo ekitukuvu n’eggye okumala "emirundi musanvu."
Omulimu ogwo ogw’okuzzaawo gukiikirizibwa ng’okuzzaawo ‘emisingi’ n’‘ebizikirivu eby’emirembe mingi,’ era gukiikirira omulimu gw’obunnabbi ogw’okuzzaawo amazima ag’emisingi okuyitira mu nkola eleteeka olunyiriri olw’obunnabbi ku linyiriri, awo katono n’ewaliwo katono. Omulimu ogw’okuddamu okuteekawo emisingi n’ebizikirivu gwe gumu ogw’okutegeeza n’okulwanirira amazima agaasooka agakiikirizibwa ku bipande by’abatandisi eby’emyaka 1843 ne 1850, ebyo bye mmeeza ebbiri eza Habakkuku essuula ey’okubiri. Era omulimu guno gutuukirizibwa mu nkola ey’enkuba ey’enkomerero ey’‘olunyiriri ku linyiriri’. Guno gwe mulimu ogw’okuddayo ku makubo ag’edda ga Yeremiya mu mpaka z’abo abagala okuwagira ensiseko ey’obulimba, nga bwe kiragibwa mu mayinja ag’omuwendo ag’obulimba ag’omu kirooto kya Miller.
Omulabe agezaako okubaggya ebirowoozo by’abaganda baffe ne bannyinaffe ku mulimu ogw’okutegekera abantu okuyimirira mu nnaku zino ez’enkomerero. Obukujjukujju bwe butegekeddwa okutwala ebirowoozo wala okuva ku bulabe n’obuvunaanyizibwa bw’ekiseera kino. Bakibalira busa ekitangaala Kristo kye yava mu ggulu okuwa Yokaana olw’abantu be. Bayigiriza nti ebintu ebiri mu maaso gaffe si bya mugaso mungi okusaanira okussaako omutima ogw’enjawulo. Bazisa ku bwereere amazima agava mu ggulu, era banyaga abantu ba Katonda obumanyirivu bwabwe obw’edda, mu kifo kyabwo ne babawa ensayansi ey’obulimba.
'Bw'atyo bw'ayogera Mukama nti, Muyimirire mu makubo, mulabe, era mubuuze ku njira ez'edda, enjira ennungi eri wa, mutambuliramu.' Yeremiya 6:16.
Waleme okubaawo n’omu agezaako okusimbulula emisingi egy’okukkiriza kwaffe—emisingi egyateekebwawo ku ntandikwa y’omulimu gwaffe mu kusoma ekigambo nga tusaba era mu kubikkulirwa. Ku misingi gino kwe tumaze emyaka amakumi ataano nga tuzimba. Abantu bayinza okulowooza nti bazudde ekkubo empya era nti basobola okuteeka omusingi omugumu okusinga ogwateekebwawo. Naye kino kulimba kunene. Kubanga tewali muntu ayinza okuteeka omusingi omulala okuggyako ogwateekebwawo.
Mu biseera ebyayita, abantu bangi baatandikawo okuzimba okukkiriza okupya, era ne bateekawo emisingi emipya. Naye ekizimbe kyabwe kyayimiridde okumala bbanga ki? Kyagwa mangu, kubanga tekyali kizimbiddwa ku lwazi.
Abayigirizwa abaasooka tebaateekwa kusisinkana enjogera z’abantu? Tebaateekwa kuwulira endowooza enkyamu, era nga bamaze okukola byonna ne bayimirira obunywevu, nga bagamba nti: 'Tewali muntu asobola kuteeka omusingi omulala okuggyako oguteekeddwa'? 1 Abakkolinso 3:11.
"Noolwekyo tusaanidde okunyweza entandikwa y'obwesige bwaffe okutuusa ku nkomerero. Ebigambo eby'amaanyi bisindikiddwa Katonda ne Kristo eri abantu bano, nga bibaggya mu nsi, ensonga ku nsonga, ne bibaleeta mu musana omweyolefu gw'amazima agaliwo kakati. N'eminwa egikosebwa omuliro omutukuvu, abaddu ba Katonda balangiridde obubaka. Ebigambo ebiva eri Katonda bisimikizza obutuufu bw'amazima agalangiriddwa." Testimonies, Voliyumu 8, 296, 297.
Omulimu ogw’okutegeka abantu okuyimirira mu nnaku ez’enkomerero, gwe mulimu ogukwatagana n’obunnabbi bubiri bwa Ezeekyeri mu essuula amakumi asatu mu musanvu. Obubaka buwerezebwa olw’eddoboozi lya Isaaya mu ddungu, era obubaka obwasooka bwa Ezeekyeri bukungaanya wamu abo abaabadde bafu mu luguudo lw’ekibuga kya Soodomu ne Misiri okumala ennaku ssatu n’ekitundu. Oluvannyuma bategeera nti baabadde mu kiseera eky’okulindirira nga Matayo bw’ayogera mu lugero lw’abawala kkumi. Awo ne bawulira okuyita okwaweebwa Yeremiya okuwawula eky’omuwendo okuva ku kitali kya muwendo singa baagala okuddayo. Era ne bategeera nti okusaba kwa Danyeri mu essuula ey’omwenda kwe mazima ag’obudde buno. Noolwekyo, bwe banaasalawo okuddayo nga bakkiriza era nga batuukiriza ebisanyizo by’Enjiri, ne bafuna obubaka obw’okubiri bwa Ezeekyeri era ne bayimirira ku bigere byabwe ng’eggye ery’amaanyi.
Omulimu ogw’ “okuteekateeka abantu bayimirire mu nnaku ez’oluvannyuma” gutuukirizibwa okuyita mu nkola y’enkuba y’oluvannyuma ey’ “olunyiriri ku linyiriri.” Omulimu ogwo gulinaamu n’omulimu ogw’okuzzaawo amazima g’ab’e Millerite agalagiddwa ku bipande by’abatandisi eby’omwaka 1843 ne 1850. Ebyo ebipande bibiri bye bipande bibiri bya Habakkuku, era biteekwa okuteekebwa ku bimu (olunyiriri ku linyiriri); era mu kukikola, ebipande ebyo ebibiri biraga amazima ag’omusingi; amazima ago anaagazzaawo mu nnaku ez’oluvannyuma omusajja asangula enfuufu.
Bwe bireetebwa wamu, olunyiriri ku linyiriri, biraga ensobi eyali mu chati ya 1843, eyaddirira ne eggololebwa ku chati ya 1850. Bwe bitunuulirwa ng’eteebo limu (olunyiriri ku linyiriri) biba biraga ebyo ebyayitamu abantu ba Katonda n’ebyafaayo eby’ekyama eby’ebidduuma musanvu, kubanga wamu biraga okwenyamira okwasooka, ekiseera eky’okulindirira, Okukaaba okw’omu ttumbi l’ekiro, n’olunaku lwa October 22, 1844, n’okwenyamira okunene.
Okulemererwa okw’okusooka, Enduulu ey’omu kiro, n’okulemererwa okunene, bye byafaayo ebyakwekebwa eby’ebibwatuka by’enkuba omusanvu. Kino kye nteekateeka y’amazima, kubanga amazima galagibwa nga ennukuta esooka n’eyasembayo mu kigambo ky’Olwebbulaniya ekitegeeza ‘amazima’ zifuula enkomo z’ekigambo, nga bwe kiri n’okulemererwa okwasooka n’okwasembayo mu byafaayo ebyo. Ennukuta ey’omumakkati, era ey’ekkumi n’asatu, ye kifaananyi ky’obujeemu, nga kiragibwa mu abo abagaana obubaka bw’Enduulu ey’omu kiro. Enchati bbiri bwe zitwalibwa wamu ziwa obujulizi bubiri ku mazima g’obunnabbi g’abagoberezi ba Miller aganaazzibwaawo omusajja ow’ekyeyo ky’efuufu, era zirambulula n’embeera efaananyiriza ey’abo 144,000.
Abaayitibwa okubeera akabonero (abo 144,000) baasisinkana okutatuukirizibwa kw’eby’okusubira kwabwe okwasooka nga Jjulaayi 18, 2020, era mu Jjulaayi 2023 ne baweebwa obubaka okuva mu ddoboozi ery’akaaba mu ddungu. Eddoboozi lyali libayita okudda.
Kuli ku kiseera kino mu byafaayo eby’ekyama eby’okubwatuka kw’enkuba omusanvu we obujeemu bunaalabisibwa, kubanga akabonero ak’ekkubo akaddako kwe kaseera omusajja wa burashi ey’enfufu bw’akuŋŋaanya amayinja ag’omuwendo n’agasuula mu ssanduuko. Awo ne gakung’aa emirundi kkumi okusinga. Mu kiseera ekyo Miller yazuukusibwa. Abawala abataliiko ssiriba (Miller) bwe bazuukuka, kiba kya buvuddeko. Okuzzaawo ebyononese eby’emirembe mingi kye omulimu abajulirwa babiri gwe balina okwetabamu. Omulimu ogwo kati gukolebwa.
Enteekateeka ya William Miller ey’okutegeera ebunnabbi ebyayolebwa mu kirabirizo ky’Omugga Ulai, nga byogerwako mu Danyeri essuula omusanvu, omunaana n’omwenda, yali nti waliwo amaanyi agazikiriza abiri: obupagani n’obwami bwa Papa; ate enteekateeka ya Future for America ye obupagani (eddiragoni), nga bukulirirwa obwami bwa Papa (ensolo) n’ObuProtestanti obujeemu (nnabbi w’obulimba). Ekisumuluzo ekikakasa enteekateeka zombi kye ebiwandiiko by’omutume Pawulo. Omutume Pawulo ye eddoboozi ery’obunnabbi eryayunga Isirayiri ey’edda n’Isirayiri ey’eby’omwoyo. Nga tannakyuka okukkiriza, erinnya lya Pawulo lyaali Sawulo, kitegeeza "alondeddwa" oba "ateekeddwawo".
Pawulo yalondebwa okuba omutume eri Abaamawanga, era yalondebwa omuli n’olwekutegeera kwe ku Endagaano Enkadde. Nga yawandiika ebitundu ebisinga eby’Endagaano Empya, tewali mulala ku bawandiisi b’Endagaano Empya eyalina okutegeera kw’Endagaano Enkadde nga Pawulo bwe yalina. Yalondebwa okukulembera mu kuwanjagira Enjiri eri Abaamawanga, naye era yalondebwa okulaga enkolagana wakati w’ebyafaayo eby’obunnabbi eby’Endagaano Enkadde n’ebyafaayo eby’obunnabbi ebyagoberera ekiseera ky’omusalaba. Nga tewali bujulizi bwa Pawulo, okumanya kw’obunnabbi kw’Abamillerite n’okwa Future for America tewandibaddewo. Mu byafaayo bennyini mwe Isirayiri w’omubiri yagobebwa ng’abantu ba Katonda abalondebwa, Pawulo yalondebwa okulaga nti Isirayiri ya kadde, newakubadde nga mu kiseera ekyo yawuliddwa ku Katonda, yali ekifaananyi ky’ebyafaayo eby’obunnabbi eby’Isirayiri ow’omwoyo. Ebiragiro ebyetaagisa eby’obunnabbi ebikwata ku ntambula z’omumalayika asooka n’owokusatu bisinga okusinzira ku byawandiikibwa by’omutume Pawulo.
Olw’ensonga eno, tujja kwekenneenya amu ku misingi gy’obunnabbi egyalambiddwa Pawulo, egyakozezza ku bubaka bwa Millerites, obwali butegekeddwa mu nteekateeka y’ebuyinza bibiri ebizikiriza; era nga bwe tukola bwe tutyo, tujja n’okulowooza ku n’engeri emisingi egyo gye gikosa ku nteekateeka y’ebuyinza busatu ebizikiriza.
Ate, ab’oluganda, saagala mube batamanyi nti bakadde baffe bonna baali wansi w’ekire, era bonna baasomoka mu nnyanja; era bonna baabatizibwa eri Musa mu kire ne mu nnyanja; era bonna baalya emmere emu ey’eby’omwoyo; era bonna banywa ekyokunywa kye kimu eky’eby’omwoyo; kubanga banywa okuva ku Lwazi olw’eby’omwoyo olwalibagoberera; era olwo Lwazi lwali Kristo. Naye Katonda teyasiima bangi ku bo: kubanga baagwawo mu ddungu. Kale ebyo byafuuka ebirabirizo byaffe, tulyoke tuleme okwegomba ebibi, nga nabo bwe baabikwegomba. Era temube basinza by’ekifaananyi, nga abamu ku bo bwe baali; nga bwe kyawandiikibwa nti, Abantu batuula ne balya ne banywa, ne bayimirira okweesanyusa. Era tuleme okukola obwenzi, nga abamu ku bo bwe baakola, ne bagwa ku lunaku lumu abantu enkumi amakumi abiri mu ssatu. Era tuleme kuyegeza Kristo, nga abamu ku bo nabo bwe bamugezesa, ne bazikirizibwa emisota. Era temwemulugunya, nga abamu ku bo nabo bwe beemulugunya, ne bazikirizibwa omuzikiriza. Kale ebintu byonna ebyo byabayitako nga birabirizo; era byawandiikibwa okutulabula ffe, abatuuseeko enkomerero z’ensi. 1 Abakkolinso 10:1-10.
Mu bitundu ebimpimpi kkumi, Pawulo alaga nti omukolo gw’okubatiza gwafaananyizibwa mu kuyita ku Nnyanja Emyufu; nti Ejjinja eryagoberera Isirayiri ey’edda lyaali “Ejjinja ery’Omwoyo,” era nti lyaali Kristo. Alaga nti Isirayiri ey’edda yali ekyokulabirako eri abo abali mu nnaku ez’enkomerero. Ekyawandiiko kino kya kulabula, era kifudde ensonga ey’obutakkaanya wakati w’abo abawagira amazima n’abo abalwanyisa amazima. Abannyonnyozi b’eddiini Abadiventisiti bayigiriza nti Pawulo yali yalaga bwokka nti ebyafaayo bya Isirayiri ey’edda byali biraga amasomo g’empisa agateekwa okutegeerwa abo abali mu nnaku ez’enkomerero, naye banyiikira nti Pawulo teyali alaga nti ebyafaayo bya Isirayiri ey’omu mubiri byandiddwamu Isirayiri ey’Omwoyo. Mukyala White akozesa emirundi mingi ekitundu kino okukakasa ddala kye Pawulo yali ategeeza.
“Buli omu ku bannabbi ab’edda yayogera si nnyo olw’ebiseera byabwe bo, wabula olw’ebyaffe, n’olwekyo obunnabbi bwabwe bukyali mu maanyi gye tuli. ‘Kale ebyo byonna byabatuukako ng’ebyokulabirako: era byawandiikibwa olw’okutulabula ffe, abatuuseeko enkomerero z’emirembe.’ 1 Abakkolinso 10:11. ‘Si bo bokka be baaweerezebwanga, wabula ffe, mu ebyo ebyababuulirwa kaakano abo abaababuulira enjiri mu Mwoyo Omutukuvu eyatumibwa okuva mu ggulu; ebyo bamalayika bye beegomba okutunuulira.’ 1 Peetero 1:12....
Bayibuli yakuŋŋaanyizza era n’egatta wamu obugagga bwayo olw’abantu b’emulembe guno ogw’enkomerero. Ebintu byonna ebikulu n’ebikolwa eby’ekitiibwa eby’ebyafaayo by’Endagaano Enkadde bibadde era biri okuddamu mu kkanisa mu nnaku zino ez’enkomerero. Selected Messages, book 3, 338, 339.
"Ebikolwa ebinene era eby'ekitiibwa eby'ebyafaayo by'Endagaano Enkadde byabaddewo, era ne kaakano biri nga biddamu mu ekkanisa mu nnaku zino ez'enkomerero," bwe bw'engeri Sister White gy'ateeka mu bufunze amakulu ga Pawulo mu mirongo gyo. Mu kwegezaako okusanyawo kye Pawulo yalaga nti Isirayiri ey'edda, mu kifaananyi, eraga ebyafaayo bya Isirayiri ennyini, Setaani azuuse obulumbaganyi bubiri obukulu ku nsonga eno ey'obunnabbi. Ekyasooka, kye nnayogeddeko dda, kwe kugamba nti Pawulo yali alambulula nti ebyafaayo ebyo byali byokka eby'okuyigirako eby'empisa. Okuyigiriza okwo okw'obulimba kwekuli ekyitundu ky'amazima, ate ekyitundu ky'amazima tekiba mazima n'akatono. Mazima nti eby'okuyigirako eby'empisa ebiyinza okuva mu byafaayo bya Isirayiri ey'edda bigasa abo abali mu nnaku ez'enkomerero; naye bwe bikozesebwa okukana nti ebyo byafaayo nabyo by'olulabirako olw'ebintu ebigenda okuddibwamu, kiba ky'amazima ekyitundu, ekitegekeddwa okugaana amazima.
Omukisa oba ekikolimo kati biri mu maaso g’abantu ba Katonda—omukisa singa bava mu nsi ne beeyawula, ne batambulira mu kkubo ery’okugondera mu bwetoowaze; ate ekikolimo singa begatta n’abasinza ebifaananyi, abalinyirira wansi ebiragiro ebitukuvu eby’eggulu. Ebibi n’obutali butuukirivu bya Isirayiri eyajeemu byawandiikibwa, era ekifaananyi kyabyo kyateekebwawo mu maaso gaffe ng’okulabula nti bwe tunaakoppa ekyokulabirako kyabwe eky’okumenya amateeka ne twava eri Katonda, tuligwa mazima nga bwe baagwa. “Kale ebyo byonna byabagwako ng’eby’okulabirako; era byawandiikibwa okutulabula ffe, abatuukirako enkomerero z’ensi.” Obujulizi, voliyuumu 1, 609.
Eky’amazima ekimu tekiteekwa kukozesebwa kugaana eky’amazima ekirala, kubanga bwe kikozesebwa bwe kityo, kikyusa amazima ga Katonda mu bulimba.
Ekigambo kimu eky’Omulokozi tekisaanidde kukozesebwa okuzikiriza ekirala. Olutalo Olukulu, 371.
Okuyigiriza nti ebyafaayo bya Isirayiri ey’edda biyimirira ng’ensomo ez’obutuukirivu zokka, kikozesebwa emirundi mingi abannyonnyozi b’eddini ba Abadiventisti okuzikiriza Ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi, era kye kimu ku mazima ag’ekitundu agateekeddwamu mu ekyokulya ky’engero ez’obulimba ekitegekeddwa okulimbisa abantu ba Katonda okukkiriza ekirimba, era ekirimba kye bakkiriza kyerambikiddwa mu byawandiikibwa by’Omutume Pawulo.
Okulumba okulala okusinga obukulu ku njigiriza egamba nti ebyafaayo bya Isirayiri ey’edda biraga ebyafaayo bya Isirayiri ey’omulembe guno kwatondebwa Abajesuit mu biseera by’okuwakanya Enkyukakyuka y’eddiini, era kwe kukkiriza ekiteeso nti ebyafaayo bya Isirayiri ey’edda biddamu. Obulimba bw’Abajesuit bwe bugamba nti ebyafaayo biddamu mu ngeri ennyini nga bwe byali, so si mu ngeri ey’omwoyo. Obulimba obwo bwatondebwa ng’enkola ey’okuzibira abantu okutegeera nti Papa ow’e Roma ye Anti-Kiristo w’obunnabbi bwa Bayibuli, kubanga enjigiriza eno ekkiriza amazima nti waliwo Anti-Kiristo mu nnaku ez’enkomerero, naye esimbira ku nsonga nti Anti-Kiristo ayimirirwa obuyinza obulabika (obw’ensi), so si obuyinza obw’omwoyo. Omwenzi ali mu Kitabo ky’Okubikkulirwa essuula kkumi na musanvu, eyalina ekiwandiiko ku alakaana we nti “Kyama, Babulooni,” kyandibadde kitegeeza nti omwenzi oyo avudde mu nsi ya Babulooni ennyini, nga leero ye Iraq.
"Abo ababuusabuusibwa mu kutegeera kwabwe kw'ekigambo, era abalemwa okulaba amakulu ga Anti-Kristo, balijja ddala okweyimiriza ku ludda lwa Anti-Kristo." Kress Collection, 105.
Papa muntu wa ddala, akiikirira obuyinza obwa ddala (ekkanisa ya Katoliki), naye ye n’ekibiina kye bamanyiddwa mu bunnabbi okuyitira mu kyokulabirako kya Babulooni wa ddala, era basobola kumanyibwa mu ngeri entuufu bwokka nga ensonga y’Omupinga Kristo eteekeddwa mu maaso ng’okutuukirizibwa okw’eby’omwoyo okw’ekyokulabirako ekya ddala. Pawulo yalaga nti Isirayiri wa ddala y’eraga Isirayiri ow’eby’omwoyo, naye kino teyali mazima mapya g’obunnabbi kye yalaga, kubanga okutegeera kwe kwasinzibwa nnyo ku Endagaano Enkadde, era eyo mwe kusinziira obujulizi bwe.
Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Kabaka wa Isirayiri, era Mununzi we, Mukama ow’eggye: Nze ndi ow’olubereberye, era nze ndi ow’enkomerero; so tewali Katonda wabula nze. Ate ani ali nga nze anayita, era anakimanyisa, era anakitereeza olwange, okuva lwe nateekawo abantu ab’edda? Era ebigenda okujja, n’ebirivaawo, babirage gyebali. Temutya so temweraliikirira: si nze nagamba okuva mu biro ebyo, ne nkimanyisa? Mmwe mwe bajulirwa bange. Waliwo Katonda wabula nze? Mazima, tewali Katonda; simanyi n’omu. Isaaya 44:6-8.
Tusaanidde okuba abajulizi ba Kristo, nga Pawulo bwe yali, nti Alufa ne Omega yateekawo si Isirayiri ey’edda yokka, wabula n’abantu bonna ab’edda ab’omu Baibuli, nga bifaananyi okulaga “ebigenda okujja” ku abo abali mu nnaku ez’enkomerero. Pawulo yali mukugu nnyo mu Endagaano Enkadde, era yateekebwawo okubeera omukwataganya ow’obunnabbi wakati w’omulembe gwa Isirayiri ey’omubiri n’ogwa Isirayiri ey’Omwoyo. Ebyawandiiko bye byakulembera abo abategeera okweyongera kw’okumanya mu kiseera ky’enkomerero mu 1798, era ne mu 1989.
Babulooni ey’edda mu bwennyini, abaana b’e Buvanjuba ab’edda, Misiri ey’edda, Yunaani ey’edda, ne obwakabaka obw’edda bwa Meedi ne Buperusi, byonna bye bifaananyi eby’amaanyi ag’omwoyo agali ku nkomerero y’ensi. Bifaananyi eby’edda bye biba ebya mu bwennyini ebikulembera, era biraga eby’omwoyo ebigoberera. Pawulo atuuka n’okulaga nti Adamu ow’omu bwennyini yali ekifaananyi kya Adamu ow’omwoyo (ye Kristo).
Era bwe kyawandiikibwa nti, omusajja asooka, Adamu, yafuuka omwoyo omulamu; Adamu ow’enkomerero yafuuka omwoyo oguwa obulamu. Naye ekya mwoyo tekyasooka, wabula eky’omubiri; oluvannyuma ne kijja ekya mwoyo. Omusajja asooka ava mu ttaka, wa ttaka; omusajja ow’okubiri ye Mukama ava mu ggulu. Bwe bw’ali wa ttaka, n’abo ab’ettaka bwe batyo; era bwe bw’ali ow’eggulu, n’abo ab’eggulu bwe batyo. Era nga bwe twambadde ekifaananyi ky’ow’ettaka, tujja ne twambala ekifaananyi ky’ow’eggulu. 1 Abakkolinso 15:45-49.
Waliwo ensomo enkulu nnyo Paulo z’ayigiriza ku Adamu ow’olubereberye n’ow’enkomerero, naye ffe tukalaga bwokka omusingi gw’ateeka mu kitundu kino ky’Ebyawandiikibwa mu bulambulukufu, bwe yagamba nti, “Si kya mwoyo ekisasooka, wabula kya mubiri; oluvannyuma ne kya mwoyo.” Eky’ennyini, Paulo wano ky’ayita “eky’omubiri,” kye kisooka; ate eky’eby’omwoyo kye kisembayo. Isirayiri ey’omubiri ye yasooka, era nga ey’omubiri; ate Isirayiri ey’eby’omwoyo ejja “oluvannyuma.”
Babulooni ennyini esooka Babulooni ey’Omwoyo. Ekintu ekikulu ekiddako, nga kyateekebwako amaanyi mu ebyawandiiko bya Pawulo, kye kiseera mu byafaayo mwe yateekebwa mu nkola enkyukakyuka okuva ku ngeri ennyini okudda ku ngeri ey’Omwoyo. Kye kiseera ky’Omusalaba mwe kutegeerwa enkyukakyuka ey’obunnabbi okuva ku ngeri ennyini okudda ku ngeri ey’Omwoyo.
Kubanga mwenna muli baana ba Katonda okuyitira mu kukkiriza eri Kristo Yesu. Kubanga bonna mu mmwe abaatizibwa mu Kristo bawambadde Kristo. Tewali Muyudaaya newaakubadde Mugiriki, tewali omuddu newaakubadde wa ddembe, tewali musajja newaakubadde mukazi; kubanga mwenna muli omu mu Kristo Yesu. Era bwe muba ba Kristo, kale muli zzadde lya Ibulayimu, era muli abasika ng’okusuubiza bwe buli. Abagalatiya 3:26-29.
Tekirina makulu obuzaaliranwa bwo bube butya; bw’okkiriza Kristo, olwo oba ensigo ya Ibulayimu. Toli Isirayiri ey’omubiri; oli Isirayiri ey’omwoyo. Okukyuka okuva ku ky’omubiri okutuuka ku ky’omwoyo kwabadde omusalaba. Pawulo agabanya abantu mu bika bibiri. Buli kika kirina endagaano yaakyo, era byombi byava mu zzadde lya Ibulayimu. Buli kimu kirina ekibuga ekikiyimirira ekika kyaakyo n’endagaano yaakyo. Buli kika ky’abaana ba Adamu: oba aba Adamu ow’omubiri oba aba Adamu ow’omwoyo.
Kubanga kyawandiikibwa nti Ibulayimu yalina batabani babiri, omu eyazaalibwa omuddu omukazi, n’omulala eyazaalibwa omukyala ow’eddembe. Naye ey’omuddu omukazi yazalibwa mu mubiri; naye ey’ow’eddembe yazalibwa olw’okusuubizibwa. Ebyo byogerwa mu kifananyi; kubanga waliwo endagaano bbiri: emu eva ku Lusozi Sinaayi, ezaalira mu buddu, era eyo ye Agaali. Kubanga Agaali akiikirira Olusozi Sinaayi mu Alabiya, era afaananira Yerusaalemi eriwo kaakano; era eri mu buddu n’abaana baayo. Naye Yerusaalemi ey’omu waggulu ye wa ddembe, era ye nnyina wa ffe fenna. Kubanga kyawandiikibwa nti, Sanyuka, ggwe omugumba atalizaala; yogerera waggulu oleekeane, ggwe atalumiddwa mu kuzaala: kubanga oyo asiigiddwa alina abaana bangi okusinga oyo alina bba. Kale ffe ab’oluganda, nga Isaaka bwe yali, tuli baana b’okusuubizibwa. Naye ng’ekyali mu biro eby’edda, eyazaalibwa mu mubiri yatulugunya eyazaalibwa mu Mwoyo; ne kaakano bwe kityo. Naye Ebyawandiikibwa bigamba ki? Goba omuddu omukazi n’omwana we: kubanga omwana w’omuddu omukazi tajja kuba omusika awamu n’omwana w’omukyala ow’eddembe. Kale awo, ab’oluganda, tetuli baana b’omuddu omukazi, wabula b’ow’eddembe. Abaggalatiya 4:22-30.
Mu kiseera ky’omusalaba, ebya nnamaddala eby’edda byafuuka bifananyi by’ebyo eby’omwoyo eby’omu kiseera kino. Omutume Pawulo yategeezesa bulungi gano amazima g’eby’obunnabbi ag’omugaso ennyo, ne gano ne gakkiriza William Miller okuteekawo omusingi gw’obuyinza obuzikiriza obubiri, kwe yesigamiza okumaliriza kwe kwonna okw’eby’obunnabbi. Omulimu gwe gumu ogwakolebwa omutume Pawulo gwegulambulula amaanyi agatatu ag’obuzikiriza, era ago ge g’omusingi gw’okumaliriza okw’eby’obunnabbi kwonna kwa Future for America.
Omusingi gw’okutegeera kwa Miller ku kweyongera kw’obumanyi, okukiikirirwa mu kwolesebwa kw’Omugga Ulai mu essuula musanvu, munaana ne mwenda, gwali gusinzira ku kizuulidwa kye nti ‘ekya buli lunaku’ mu kitabo kya Danyeri kyaayimirira Loma ey’obupagani. Okuzuula okwo yagukola mu bbaluwa ey’okubiri ya Pawulo eri Ab’e Tesalonika. Okutegeera okwo kwe mazima amasinga obukulu agalambikiddwa nga gakwatagana n’‘obulimba bw’obunnabbi,’ obuleeta okulimbibwa okw’amaanyi okukkakkana ku Badiventisti Abasaba ku Lw’omusanvu mu nnaku ez’enkomerero.
Tugenda mu maaso n’okunoonyereza ku okweyongera mu bummanyi okukiikirirwa mu kyolesebwa eky’Omugga Ulai mu kiwandiiko ekiddako, nga tufumiitiriza ku kye Miller yategeera mu bbaluwa ya Pawulo.
Oyo alaba ebiri wansi w’ekirabika, asoma emitima gy’abantu bonna, agamba ku abo abaafunye omusana omungi nti: ‘Tebanyigirizibwa wadde bawuniikirira olw’embeera yaabwe ey’obutuukirivu n’ey’omwoyo.’ Weewaawo, balondedde engeri zaabwe bo, era emmeeme yaabwe essanyukira ennyinyala zaabwe. Nange ndibalondera ebibuzabuzibwa byabwe, era ndibaleetera okutya kwabwe okubatuukako; kubanga bwe nabayita, tewaali n’omu eyaddamu; bwe nayogera, tebaawulira: naye baakola ebibi mu maaso gange, era ne balonda kye saasiima.’ ‘Katonda alibatumira okubuzabuzibwa okw’amaanyi, balyoke bakkirize obulimba,’ kubanga ‘tebaakkiriza okwagala kw’amazima, balyoke balokoke,’ ‘naye ne basanyukira obutali butuukirivu.’ Isaaya 66:3, 4; 2 Abatessalonika 2:11, 10, 12.
"Omuyigiriza ow’eggulu yabuuza nti: ‘Kiki eky’obulimba ekisinga amaanyi ekisobola okusendasenda amagezi g’omuntu okusinga okwefuula nti ozimba ku musingi omutuufu era nti Katonda akkiriza emirimu gyo, ate mu mazima ng’okola ebintu bingi ng’ogoberera enkola z’ensi era nga okonoona eri Yehova? Ayi, kino kye ky’obulimba obunene, obulimba obw’okusikiriza, obukwata amagezi, bwe kiba nti abantu abaamanyako amazima dda ne batwalira ekifaananyi ky’obutukuvu okubeera omwoyo n’amaanyi gaakyo; bwe balowooza nti bagagga era bongezekedde mu bintu ne tebeetaaga kintu kyonna, ate mu mazima nga beetaaga buli kimu.’" Obujulizi, omuwendo 8, omuko 249, 250.