Okulambulula kwa Pawulo nti Rumi ey’obupagani ye maanyi agaalemesa obufuzi bwa Papa okusituka mu buyinza mu mwaka gwa 538, ne kiba kijulirwa William Miller kye yategeera nga kikakasa nti ‘ekya bulijjo’ mu Kitabo kya Danyeri kiyimirira obupagani. Enteekateeka ya William Miller yasimbibwa ku maanyi abiri agaleeta obuzikiriza: ogw’obupagani, oluvannyuma ne ogw’obufuzi bwa Papa. Okuzuula okusinga obukulu kwa Miller okwawagira enteekateeka eyo kwali obujulizi bwa Pawulo mu 2 Abatesalonika, essuula ey’okubiri, mwe Pawulo alambulula nti ekiziyizo ku bufuzi bwa Papa, ekiva mu Rumi ey’obupagani, kijja kuggyibwawo, kiryoke ‘omusajja w’ekibi’ ateekebwe mu yeekaalu ya Katonda, yeeyoleke nga ye Katonda.

Mu kitabo kya Danyeri, akabonero akayitibwa "ekya bulijjo" akimeerereza obukafiri, bulijjo kiddirirwa akabonero k’obwapaapa, kali ku bbiri: "okumenya amateeka okw’okuzikiriza" oba "ekivve eky’okuzikiriza." Naye mu kulabula kwa Kristo eri Abakristo ku kwetooloolwa n’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi okwabaawo mu myaka esatu n’ekitundu okuva mu 66 okutuuka mu 70 A.D., Kristo yategeeza "ekivve eky’okuzikiriza, kye yayogerako nnabbi Danyeri" ng’akabonero eri Abakristo abaali mu Yerusaalemi okudduka amangu ddala. Ebyafaayo biraga nti akabonero ako tekwali kabonero ka Roma ey’obwapaapa, wabula ka Roma ey’obukafiri. Akabonero ako kyalina okumanyibwa abakkiriza, singa baali baagala okuwona okwetooloolwa n’okuzikirizibwa. "Ekivve eky’okuzikiriza, kye yayogerako nnabbi Danyeri," kabonero ka Roma ey’obukafiri, oba ka Roma ey’obwapaapa?

Bwe munaalaba nno ekivume eky'okuzikiriza, ekyayogerwako nnabbi Danyeri, nga kiyimiridde mu kifo ekitukuvu (oyo asoma ategeere); olwo abo abali mu Buyudaaya badduke mu nsozi; oyo ali waggulu ku nnyumba teyaserengete okuggyayo kintu kyonna mu nnyumba ye; so n'oyo ali mu nnimiro taddeyo kutwala ebyambalo bye. Zirabika ku bakazi abalina embuto, era n'abo abonsa mu nnaku ezo! Naye musabe obudduko bwammwe bube nga si mu kiseera ky'obutiti newaakubadde ku lunaku lwa Ssabbiiti; kubanga mu biro ebyo waakubaawo okubonyaabonyezebwa okukulu, nga tewabangawo okuva ku ntandikwa y'ensi okutuusa ku kiseera kino, era tekuliddawo nate. Era singa ennaku ezo tezifupikibwa, tewandibaddewo muntu yenna awonyebwa; naye olw'abalonde, ennaku ezo zijja kufupikibwa. Matayo 24:15-22.

Sister White yawandiika ku ngeri obulabula buno gye bwatuukirizibwa mu byafaayo by’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi okuva mu mwaka 66 okutuuka mu 70 A.D., era n’alaga nti bendera, oba akabonero k’eggye lya Baluumi, kyali akabonero eri Abakristaayo abaasigadde mu Yerusaalemi okudduka. Kale, “eky’omuzizo ekireeta okuzikirira, nga kyayogerwako nnabbi Danyeri,” kyali Obwakabaka bwa Luumi obw’obupagani, oba kyali Obwakabaka bwa Luumi obw’obwapapa, nga Miller kwe yasinziza enteekateeka ye?

William Miller yalagibwa okutegeera enkula zombi za Loma (ey’obupagani, oluvannyuma ey’obwa Papa), naye ebyafaayo eby’omu mulembe mwe yabeeranga byamuwaliriza okutwala obwakabaka bwombi nga obwakabaka obumu. Mu mazima ddala, byabumu obwakabaka, naye era biraga obwakabaka bubiri obukuliranagana. Ebyafaayo eby’obunnabbi eby’omwaka gwa 1798 byamuwaliriza Miller okwogerako ku Loma ng’okusinga obwakabaka obumu. Mu 1798, Miller yakkiriza nti Okujja okw’okubiri kwa Kristo kwalabanga nga mu myaka nga amakumi abiri mu etaano egya mu maaso. Yategeera bulungi nti Loma ey’obwa Papa yafuna omuwundu ogw’okufa mu 1798. Eri Miller, tewaaliwo bwakabaka bw’ensi bulala obwaddamu okugoberera Loma ey’obwa Papa, kubanga Kristo yali kumpi okudda.

Mu mulembe gwe Miller, yategeera nti ekifaananyi ekyogerwako mu ssuula ey'okubiri ey'ekitabo kya Danyeri kyakiikirira obwakabaka obuna obw'ensi, kubanga ekyo kye Danyeri yategeeza.

Obwakabaka obw’okuna bunaabeera bwa maanyi ng’ekyuma; kubanga ekyuma kimenyamenya era kiwangula ebintu byonna; era ng’ekyuma ekimenya ebyo byonna, bunaamenyamenya era bunaanyigiriza. Era nga bwe walaba ebigere n’eminwe gy’ebigere, ekitundu ky’ebbumba ly’omubumbi, n’ekitundu ky’ekyuma, obwakabaka bunaagabanibwamu; naye mulibeeramu ku maanyi g’ekyuma, kubanga walaba ekyuma nga kyetobese wamu n’ebbumba ery’ebbisi. Danyeri 2:40, 41.

Miller yategeera nti waaliwo obwakabaka buna bwokka, era obw’okuna era obwasembayo kwali Loma, gye yamanya okuva mu byafaayo nti Loma ey’obupagani yagobererwa Loma ey’obwapapa. Mu maaso ga Miller, nga kigendera wamu n’ekigambo kya Danyeri, obwakabaka obw’okuna bwali “bugabaniddwa,” naye eri Miller okugabanyizibwa okwo kwalabiranga nga kusosola wakati w’ebbali erirabika ddala ery’obwakabaka bwa Loma n’ebbali ery’omu mwoyo. Yali mutuufu, naye okutegeera kwe kwali kukkomye.

Miller teyalaba nti okugabanya Roma mu ey’obupagani n’ey’obupapa kwasimbibwa ku kugabanya kwe Pawulo yayimusibwa okulambulula. Pawulo (ne Yokaana Omubatiza) yalaga nti mu kiseera ky’Omusalaba, eby’enkalakkalira byandikyusiddwa ne bifuuka eby’Omwoyo. Nga talina okutegeera kuno, Miller yanyigirizibwa okukkiriza nti Roma mu mazima yali obwakabaka obumu obwalina emirembe ebiri. Era ddala, yali mu butuufu (naye nga kyali kya kkomo). Teyasobola kulaba nti Roma ey’Omwoyo yamiririrwa Babiloni ey’enkalakkalira, kubanga Roma ey’Omwoyo (Obupapa) nayo ye Babiloni ey’Omwoyo.

Babulooni wa ddala, ng’ekisooka ku bwakabaka buna mu Danyeri essuula ey’okubiri, kyandifaananyirizza obwakabaka obwa nnya, kubanga ekisooka bulijjo kifaananyiriza ekisembayo. Loma ey’abapagani yali efaananyiriziddwa Babulooni, naye Loma ey’abapagani ne Babulooni byombi byafaananyiriza Loma ey’eby’omwoyo (obwa Paapa). Olw’ensonga eyo, obwa Paapa bwali obwakabaka obw’okutaano, era bwali buyamiririddwa Babulooni. Eno ye nsonga ey’ekikulu lwaki Mukyala White agerageranya obuddu bwa Isirayiri wa ddala e Babulooni okumala emyaka nsanvu, n’obuddu bwa Isirayiri ey’eby’omwoyo mu Babulooni ey’eby’omwoyo okumala emyaka 1,260.

"Ekkanisa ya Katonda ku nsi yali ddala mu busibe mu kiseera kino ekiwanvu eky'okuyigganyizibwa okw'ekitaliiko kkomo, nga bwe abaana ba Isirayiri baakuumibwa mu busibe e Babulooni mu kiseera ky'okusengulwa." Bannabbi n'Abakabaka, 714.

Olw’ekyo, Miller teyalina buzibu kukyusakyusa wakati w’okutuukirizibwa kw’eby’obunnabbi okwasinga okulambulula Roma ey’Abapagani n’okubutwala ku Roma ey’Abapapa. Tujja okuwaayo eby’okulabirako by’ekyo nga tugenda mu maaso, naye bwe tutegeera nti Miller yalaba Roma ey’Abapagani ne Roma ey’Abapapa ng’obwakabaka obumu, tunaategeera lwaki Miller teyandibadde na buzibu Yesu bwe yayogerako ku ‘ekivve eky’okuzikiriza, kye yayogerako Daniyeri nnabbi,’ ng’akimanyisa ng’okutuukirizibwa kwa Roma ey’Abapagani, ng’akyategeera ate nti enjogera ku ‘ekivve eky’okuzikiriza’ mu kitabo kya Daniyeri ng’ekifaananyi kya Roma ey’Abapapa. Miller teyasobola kulaba amaanyi asatu agazikiriza, era olw’ensonga eyo, ensengeka ye ey’obunnabbi yali ekkomedde mu nsalo, naye nga etuufu.

Naye tutegera tutya enjawukana eri mu kutuukirira okw’ebyafaayo okw’omwaka 66 A.D., bwe Roma ey’obupagani yateeka amabendera gaayo mu bifo ebitukuvu eby’ yeekaalu ng’okutuukiriza ebigambo Kristo bye yategeeza? “Ekivve eky’okuzikiriza, kye yayogera Daniel nnabbi,” kye kifuulira ekifaananyi kya Roma ey’obupagani oba kya Roma ey’obupapa? Okuddamu kw’ekizibu ekyo kwekwanguyirira nnyo bwe omanya nti waliwo amaanyi agatatu agazikiriza, si abiri. Tutandike ku kunnyonnyola kwa Mwannyina White ku kutuukirira kw’obunnabbi bwa Kristo obw’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi.

Okubamba Kristo ku musaalaba kwe baakola Abayudaaya kwaviirako okuzikirira kwa Yerusaalemi. Omusaayi ogwafukibwa ku Kalivari gwabadde omugugu ogwabasuula mu kuzikirira mu nsi eno era ne mu nsi ejja. Kinaabeera bwe kityo ku lunaku olukulu olw’enkomerero, lwe ensala y’omusango enaagwa ku abo abagaana ekisa kya Katonda. Kristo, ejjinja lyabwe ery’okukwaza, aneebalabikira mu kiseera ekyo ng’olusozi olw’okwoolera ensasu. Ekitiibwa eky’obuso bwe, ekiri eri abatuukirivu obulamu, kinaabeera eri ababi omuliro oguzikiriza. Olw’okwagala okugaanyiiddwa, n’ekisa ekyanyoomedwa, omwonoonyi anaazikirizibwa.

Mu ngero nnyingi ne mu kulabula okuddamu emirundi mingi, Yesu yalaga Abayudaaya ebinaabatuukako olw’okugaana Omwana wa Katonda. Mu bigambo bino yali ayogerera eri bonna mu buli mulembe abagaana okumwaniriza ng’Omununuzi waabwe. Buli kulabula kubakwata. Yeekaalu eyaswazibwa, omwana atagondera, abalimi ab’obulimba, n’abazimbi abanyooma, byonna birina kyebifaananyako mu ebyo by’ayitamu buli mwonoonyi. Wabula bw’atawenenya, ekibonerezo kye byaalaga ng’ekinaatera okujja kinaamutuukako. The Desire of Ages, 600.

Bwe Pawulo yalambulula omukyukano okuva ku by’obuntu okutuuka ku by’omwoyo, yalaga nti kyabaawo mu biseera by’Omusalaba, era kikulu okulaba nti okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi kugattiddwa butereevu ne Omusalaba. Okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi ey’obuntu, okwasooka okukolebwa Babulooni ey’obuntu, kwakolebwa omulundi ogw’enkomerero Loma ey’obuntu, kubanga Yesu bulijjo alaga enkomerero awamu n’entandikwa. Okukandagirirwa kw’Ekifo Ekitukuvu n’Eggye okwatandika n’obuyinza bw’abapagani obwa Babulooni, ne kuggwa n’obuyinza bw’abapagani obwa Loma.

Okukandagirirwa okw’omu mwoyo kwa Yerusaalemi ey’omu mwoyo kwakolebwa Roma ey’obwapapa, era ebbanga byombi ebyo eby’okukandagirirwa (okw’omubiri n’okw’omu mwoyo) bifaananyiriza engeri abantu ba Katonda gye bakandagiribwa obuyinza obuzikiriza obw’okusatu, obwo, bwe twogera ku Roma, buyitibwa Roma ya mulembe guno.

Waliwo obuyinza obusatu obuzikiriza, era buli bumwe butulugunya abantu ba Katonda. Ejjoka ery'obusamize, nga lidiriddwa ensolo eyava mu nnyanja ey'Obukatoliki, era nga nayo eddirirwa ensolo eyava mu ttaka ey'Amerika Amagatte (nnabbi w'obulimba). Obusamize bwabadde buyimiririrwa mu buyinza bwa busamize obw'enjawulo obwakandagira Isirayiri wa nnamaddala. Obwa Papa oluvannyuma bwakandagira Isirayiri ey'Omwoyo okumala emyaka 1260 okuva mu 538 okutuuka mu 1798. Olugatta olusatu olw'ejjoka, ensolo n’nnabbi w’obulimba lwe Roma ya leero, era lukandagira abantu ba Katonda mu “ssaawa” y’ekizibu ky’etteeka lya Sande. Obuyinza obusatu obuzikiriza bw’ejjoka, ensolo n’nnabbi w’obulimba bweyolesebwa nga Roma ey’obusamize, Roma ey’Obwa Papa, ne Roma ya leero.

Ng’okusinziira ku Okubikkulirwa ekkumi n’omusanvu, abakabaka bana abasooka bali obupagani, kabaka ow’okutaano ye Obwa Papa, ate abakabaka ab’omukaaga, ab’omusanvu n’ab’omunaana bali omukago ogw’obusatu ogwa Roma ya leero.

Era waliwo bakabaka musanvu: abatano bagudde, n'omu aliwo, n'omulala tannajja; era bw'anaajja, alibeerawo ebbanga ewatono. Era ensolo eyaliwo, naye tewakyaliwo, ye ow'omunaana, era ava mu abo musanvu, era agenda mu kuzikirira. Okubikkulirwa 17:10, 11.

Okusinziira ku Danyeri essuula ey’okubiri, obupagani bwe bwakabaka obuna okuva e Babulooni yennyini okutuuka e Loma yennyini. Babulooni ey’omwoyo ye obupapaasi (omutwe ogw’zaabu), era okwegatta okw’obusatu kw’omusota, ekisolo, n’ennabbi w’obulimba (Loma ya leero), kiyimiririrwa okwegatta okw’obusatu kwa Medi ne Pasiya ey’omwoyo, Bugiriki ey’omwoyo, ne Loma ey’omwoyo (ekiwundu kyakyo ekitta kiwonyezeddwa).

Bwe Yesu yayogerako ku “ekivve ekyonoona ekiremesa, ekyogerwako Danyeri nnabbi,” yali alaga akabonero akamanyike ak’abakkiriza balina okutegeera mu buli emu ku Roma essatu. Roma ey’Abapagani, Roma ey’Obwakapapa ne Roma ey’emulembe guno zonna ziyigganya abantu ba Katonda. Okuyigganyizibwa okwo kulagirwa mu bubaka bw’obwannabbi ng’ekifo ekitukuvu n’eggye birinyirirwa. Yesu yawa okulabula ku kusembera kw’okuyigganyizibwa okwo ku buli kimu ku biseera bisatu by’okuyigganyizibwa. Bwe baateeka akabonero k’obuyinza bwa Roma mu kifo ekitukuvu, ekiseera eky’okudduka Yerusaalemi kyali kituuse. Yesu teyakozesa ebigambo bya Danyeri ebyo ku “kivve ekyonoona ekiremesa” ng’ekifaanaanyi ky’obuyinza bw’ensi, wabula ng’ekifaanaanyi ky’akabonero abakkiriza kye baalina okutegeera.

Yesu yabategeeza abayigirizwa abaali bawulira ebibonerezo ebyali bigenda okugwa ku Isirayiri eyajeema, era naddala ekibonerezo ekiddiza obubi ekyali kigenda okubatuukako olw’okugaana kwabwe n’okubamba Masiya ku musaalaba. Obubonero obutakebewalika byandisookeddewo entikko ey’entiisa. Essaawa ey’atibwa yandize mu butali bulindaala era mu bwangu. Era Omulokozi n’alabula abo abamugoberera nti: “Bwe muulaba ekivve eky’okuzikiriza, kye yayogerako nnabbi Danyeri, nga kiyimiridde mu kifo ekitukuvu, (oyo asoma ategeere:) olwo abo abali mu Yudaya badduke ku nsozi.” Matayo 24:15, 16; Lukka 21:20, 21. Bwe bendera z’Abarooma ez’obusinza ebifaananyi ziba zaateekeddwa waggulu mu ttaka ettukuvu, eryagaziya okutuuka ebweru wa bbugwe w’ekibuga mu bitundu ebimu, olwo abagoberezi ba Kristo baali balina okuwona mu kudduka. Obubonero obulabula bwe bunaboneka, abo abagenda okuwonyoka tebalina kumala na budde. Mu nsi yonna eya Yudaya, era ne mu Yerusaalemi mwennyini, akabonero ak’okudduka kiteekeddwa okugobererwa amangu ddala. Oyo eyandisangiddwa ali waggulu ku nnyumba takkirizibwa kukka mu nnyumba ye, newankubadde okutaasa eby’obugagga bye eby’omuwendo ennyo. Abo abali bakola mu nnimiro oba mu bibanja by’emizabbibu tebalina kuddayo kutwala olugoye lw’ebweru lwe baali batadde ku bbali nga bakoleranga mu bugumu bw’emisana. Tebalina n’akatono kwekanga, baleme okugwamu wamu n’abalala mu kuzikirira okw’awamu. The Great Controversy, 25.

Mu kitundu kino Sister White alambulula “ekivve eky’obuzikiriza,” nga “akabonero akatali kabuusabuusa,” akaakiikirizibwa “bibendera eby’obusinza ebifaananyi by’Abaloma,” bye baateeka “mu ttaka ettukuvu” ly’ekkalu. Yesu teyakozesa “ekivve eky’obuzikiriza” okukiikirira buyinza bwa Roma ey’obupagani newaakubadde ey’obwapaapa, wabula nga “akabonero.” Bwe baateeka “akabonero” mu ttaka ettukuvu ly’ekkalu, Abakristaayo baali balina okudduka okuva e Yerusaalemi “baleme okuyingirwamu mu kuzikirizibwa okw’awamu.” Sister White agenda mu maaso oluvannyuma mu kitundu kye kimu kino n’ategeeza nti obunnabbi bwa Kristo obwalaga okuzikirizibwa bwalina okutuukirizibwa okusinga kumu.

Obunnabbi bw’Omulokozi obw’ekuusa ku kukyala kw’okusalira omusango ku Yerusaalemi bugenda okutuukirizibwa omulundi omulala, nga obuzikirivu obwo obw’entiisa bwe bwali kisiikirize kitono kyabyo. Mu byatuuka ku kibuga ekyalondwawo tusobola okulaba enkomerero y’ensi eyagaanyi ekisa kya Katonda n’elinnyirira amateeka ge. Ebyafaayo eby’obunaku bw’abantu ensi bye yalabye mu myaka mingi egy’obumenyi bw’amateeka birimu ekizikiza ekinene. Omutima gugwaamu amaanyi, era n’amagezi gakkakkana mu kulowooza ku ebyo. Bikambwe nnyo ebyavudde mu kugaana obuyinza bw’Eggulu. Naye ekifaananyi ekyekizikiza ennyo okusingawo kiweebwa mu kubikkulirwa kw’eby’omu maaso. Ebyafaayo eby’edda—olunyiriri oluwanvu lw’ebivuruvuru, entalo n’enkyukakyuka z’obufuzi; ‘olutalo lw’omulwanyi ... n’eddoboozi eryetabuddetabudde, n’engoye ezizingiddwa mu musaayi’ (Isaaya 9:5)—ebyo biba bya ki okugeraageranya n’entiisa ey’olunaku lwe Omwoyo wa Katonda omuziyiza aligibwawo ddala ku babi, nga talikyakukwata mu mpeke okubuubuuka kw’okwegomba kw’omuntu n’obusungu bwa Setaani! Awo ensi eriraba, mu ngeri gye tetekirabako, ebyavudde mu bufuzi bwa Setaani.

Naye ku lunaku luli, nga bwe kyali mu biro eby’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi, abantu ba Katonda banaataasibwa, buli anaasangibwa ng’awandiikiddwa mu balamu. Isaaya 4:3. Kristo yalangiridde nti ajja okujja omulundi ogw’okubiri okukuŋŋaanya ab’abeesigwa be gy’ali: “Awo ebika byonna eby’ensi birikukungubaga, era baliraba Omwana w’Omuntu ng’ajja mu bire by’eggulu n’amaanyi n’ekitiibwa ekikulu. Era alituma bamalayika be n’eddoboozi eddene ly’ekkondeere, ne bakuŋŋaanya abalonde be okuva mu mpewo ennya, okuva ku nkomerero emu ey’eggulu okutuuka ku nkomerero endala.” Matayo 24:30, 31. Awo abo abatagondera enjiri balimalibwawo n’omwoyo oguva mu kamwa ke, era balizikirizibwa n’obutangaavu bw’okujja kwe. 2 Abatesalonika 2:8. Ng’Isirayiri ey’edda, ababi beezikiriza bo bennyini; bagwa olw’obutali butuukirivu bwabwe. Olw’obulamu bw’ebibi, beeteeka mu mbeera eyawukana nnyo ne Katonda, era obutonde bwaabwe bunoonekeddwa nnyo olw’obubi, okutuusa nga okulabisibwa kw’ekitiibwa kye kubafuukira omuliro ogumalawo.

Abantu beegendereze baleme kwerabira okuyigiriza okuli mu bigambo bya Kristo. Nga bwe yalabula abayigirizwa be ku kuzikirira kwa Yerusaalemi, n’abawa obubonero bw’okusembera kw’obuzikiriza obwo, balyoke badduke; bwe kityo era yalabudde ensi olw’olunaku lw’obuzikiriza obw’enkomerero, era abagabidde obubonero bw’okusembera kwalwo, bonna ab’ayagala balyoke badduke okuva mu busungu obujja. Yesu agamba nti: ‘Walibaawo obubonero mu enjuba, ne mu mwezi, ne mu emmunyeenye; era ku nsi okweraliikirira kw’amawanga.’ Lukka 21:25; Matayo 24:29; Makko 13:24-26; Okubikkulirwa 6:12-17. Abalaba bino ebirabiriza eby’okujja kwe balina ‘okumanya nti kiri kumpi, ddala ku mulyango.’ Matayo 24:33. ‘Kale mulindenga,’ bwe bigambo bye eby’okulabula. Makko 13:35. Abo abassaamu omwoyo okulabula tebalirekerwa mu kizikiza, olunaku olwo lubakwate nga tebamanyiddeko. Naye eri abo abataalindenga, ‘olunaku lwa Mukama lujja ng’omubbi ekiro.’ 1 Abatesalonika 5:2-5. The Great Controversy, 36, 37.

Bwe Sister White yawandiika ebigambo bino, waaliwo okutuukirizibwa okw’omu maaso okw’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi. Ekibonerezo eky’okusasula ekituukibwa ku Rooma ya leero (ediragoni, ensolo n’omunnabbi ow’obulimba), mu nkomerero y’ensi, kiyimirira okugwa okwasembayo kwa Babulooni ey’eby’omwoyo, naye Babulooni ey’eby’omwoyo (obwapapa) yagwa dda omulundi gumu mu 1798. Okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi kuyimirira ekibonerezo kya Katonda eky’okusasula ku kkanisa eyajeemera.

Okuzikirizibwa kwa Yerusalemu mu myaka esatu n’ekitundu okuva mu 66 AD okutuuka mu 70 AD kulaga ekifaananyi ky’okuzikirizibwa okuva mu kibonerezo kya Katonda eky’okusasula ku nkomerero y’ensi, okuleetebwa ku Loma ey’omu kiseera kino (ddiragoni, ekisolo n’omunnabbi ow’obulimba). Okuzingirwa n’okuzikirizibwa kwa Yerusalemu, okwatuukirizibwa abapagani okuva mu 66 AD okutuuka mu 70 AD, kwawanga ddala emyaka esatu n’ekitundu.

Okuzingirirwa n’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi ey’eby’omwoyo okwatuukirizibwa obuyinza bwa Paapa kwamala emyaka esatu n’ekitundu egy’obunnabbi, okuva mu 538 okutuuka mu 1798. Ebyokulabirako ebyo ebiri bifaananyiriza okuzingirirwa n’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi mu “ssaawa” y’obuzibu obuyitirivu bw’etteeka ery’Olunaku lwa Sande erireetebwa Roma ya leero. Eky’enkomerero ku kuzikirizibwa okusatu kwa Yerusaalemi kiddizibwa emabega, nga bwe kiragibwa mu kitabo kya Danyeri.

Ekitabo kya Danieri kitandika nga Babulooni ewangudde era n’azikirizza Yerusaalemi, era kikumalira ku kuzikirizibwa kwa Babulooni n’obuwanguzi bwa Yerusaalemi. Mu buli lumu ku ntalo esatu, waaliwo akabonero akaawa Abakristaayo okubategeeza badduke okuva mu lutalo olwali lugenda okujja. Mu mwaka ogw’AD 66, kyali bwe maggye g’e Roma ey’obusenzi baateeka bibendera byabwe eby’entalo mu kifo ekitukuvu kya yeekaalu. Mu mwaka 538, kyali bwe “omusajja w’ekibi” yaalabisibwa, ng’atudde mu yeekaalu ya Katonda (ekkanisa ey’Abakristaayo), ng’eyolesa ye nti ye Katonda, bwe yayisa etteeka lya Sande ku Lukiiko e Orleans mu mwaka ogwo. Okukaka okuwummula ku Sande kye Papasi ayita obujulizi bw’obuyinza bwabwe ku nsi y’Abakristaayo, kubanga bagamba (mu mazima) nti tewali musingi mu Kigambo kya Katonda ogw’okusinza ku Sande, era n’okuba nga be bassaawo Sande okuba olunaku olw’okusinza mu Bukristaayo, kye kibawa obujulizi nti obuyinza bw’ennono n’obuwangwa bwabwe obw’obusenzi buli waggulu wa Baibuli.

Mu mwaka gwa 538, Abakristaayo baalina okwawukana okuva mu ekkanisa ey’e Roma, si lwa kuba lwokka nti te yali ddala ekkanisa ey’ObuKristo, wabula era kubanga akabonero k’obuyinza bwa Papa kaali katekeddwa mu bifo ebitukuvu eby’ekkanisa ya Katonda. Mukyala White alaga nti enkola y’okwawukana mu byafaayo ebyo ye yatandikawo ekiseera ekkanisa ya Katonda lwe yaddukira mu ddungu okumala emyaka 1260.

Naye tewali bumu wakati w’Omulangira w’ekitangaala n’omulangira w’ekizikiza, era tewabaawo bumu wakati w’abagoberezi baabwe. Bwe bakkiriza Abakristaayo okwegatta n’abo abaali baakyakyuseemu katono okuva mu bpagani, baayingira mu kkubo eryabaleetedde okweyongera okwawukana ku mazima. Ssetaani yasanyuka nnyo kubanga yatuukirizza okulimba omuwendo omunene gw’abagoberezi ba Kristo. Oluvannyuma n’akozesa amaanyi ge ennyo ku abo, n’abakubiriza okuyigganya abo abaasigalanga ba mazima eri Katonda. Tewali yategeeranga bulungi engeri y’okuwakanya eddiini ey’amazima ey’Ekikristaayo nga bwe baategeeranga abo abaali edda abalwanirira; era abo Abakristaayo abava ku ddiini, nga beegatta ne banne baabwe abaali baakyakyuseemu katono okuva mu bpagani, baasimba entalo ku bintu ebikulu ddala mu njigiriza za Kristo.

Kyetaagisa okulwanagana okw’amaanyi ennyo eri abo abaali baagala okubeera abeesigwa okuyimirira obunywevu nga beewakanya obulimba n’ebikolwa eby’ekivume ebyali byekisizza mu byambalo by’obusaserdooti ne bijingizibwa mu kkanisa. Bayibuli teyakirizibwanga nga ye kipimo ky’okukkiriza. Enjigiriza ey’eddembe ly’okusinza yatuumibwanga obujeemu, era abagiwagira baakyayibwanga ne bayigganyizibwanga.

Oluvannyuma lw’olutalo oluwanvu era olukambwe, abatono abeesigwa baasalawo okumalawo obumu bwonna ne kkanisa eyava mu mazima singa yakyegaana okwejjamu obulimba n’okusinza ebifaananyi. Baalaba nti okwawukana kyali kyetaagisa ddala singa baali bagenda okugondera Ekigambo kya Katonda. Tebaayasobola kugumiikiriza ensobi ezitta emyoyo gyabwe, era ne bateekawo ekyokulabirako ekyanditeeka mu kabi okukkiriza kw’abaana baabwe n’abaana b’abaana baabwe. Okukakasa emirembe n’obumu, baali bategefu okuleka ebimu byonna nga bikyatambulira mu bwesigwa eri Katonda; naye baategeera nti ne mirembe gyokka gyandiba giguzibwa mu bbeeyi ennyo singa kyetaagisa okuwaayo emisingi. Singa obumu bwayinzibwa kufunibwa bwokka nga bakendeezza ku mazima n’obutuukirivu, kale wabeewo enjawulo, era ne olutalo. The Great Controversy, 45.

Tujja okwongera ku birowoozo bino mu kiwandiiko ekiddako.

Obutaggwawo buli mu maaso gaffe. Ekivumbika kigenda kuggibwawo. Ffe abatudde mu kifo kino ekyenyikivu era eky'obuvunaanyizibwa, tukola ki, era tulowooza ku ki, okutuusa nga tunywerera ku kwagala kwaffe okw'ekwegomba okwewummuza, ng'emmeeme zifiira okutwetooloola? Emitima gyaffe gikakanye ddala? Tetuwulira wadde tetutegeera nti tulina omulimu gw'okukola olw'okununulwa kw'abalala? Baganda bange, muli mu kika ky'abo abalina amaaso ne batalaba, n'abalina amatu ne batawulira? Kya bwereere nti Katonda abawadde okumanya kw'okwagala kwe? Kya bwereere nti abatumidde obulabula oluvannyuma lw'obulabula? Mukkiriza ebitegeezo eby'amazima ag'obutaggwawo ebikwata ku bintu ebigenda okujja ku nsi, mukkiriza nti emisango gya Katonda gibunze ku bantu, era musobola okweyongera okutuula mwerufu, nga mugayaavu, nga temwegendereza, nga mwagala nnyo eby'okwesanyizaamu?

“Kati si kiseera kya bantu ba Katonda okunyweza emitima gyabwe ku by’ensi newaakubadde okutereka obugagga bwabwe mu nsi. Ekiseera tekiri wala, era, nga bwe kyali eri abayigirizwa ab’olubereberye, tunaasindikirizibwa okunoonya obuddukiro mu bifo ebisuuse n’ebyekka. Nga bwe kyali nti okwetooloola Yerusaalemi kwab’eggye ly’Abaloma kwaba akabonero k’okudduka eri Abakristo ab’e Buyudaaya, bwe kityo ne bwe eggwanga lyaffe linaayisa etteeka erisindika Ssabadde wa Paapa kinaaba okulabula gye tuli. Olwo kinaabanga kiseera okuva mu bibuga ebinene, nga tukyetegekera okuva ne mu ebitono, tugende okubeera mu maka agawummulirwa mu bifo ebyekka wakati mu nsozi. Ate kaakano, mu kifo ky’okunoonya amaka ag’omuwendo omunene wano, tulina okuteekateeka okugenda mu nsi ennungi okusinga, era eya ggulu. Mu kifo eky’okumala ebyo bye tufuna mu kwejagalira, tulina okuyiga okukuuma ensimbi n’okwekenneenya mu by’ensimbi. Buli kirabo Katonda kye atuwazizza kirina okukozesebwa olw’ekitiibwa kye mu okuwa ensi okulabula. Katonda alina omulimu gw’abakola naye ogw’okukolerwa mu bibuga. Emisiyoni zaffe zirina okuwangirirwa; emisiyoni empya zirina okutandikibwa. Okutambuza omulimu guno n’obuwanguzi kijja kwetaagisa ensimbi nnyingi. Zetaagibwa ennyumba ez’okusinzira, mwe abantu bayitibwa bawulire amazima ag’ekiseera kino. Ku lw’ensonga eno nyini, Katonda ateesigizza abasigire be ssente entandikiro. Temusibira by’obugagga byammwe mu by’obusuubuzi by’ensi okutuusa ne kiremesa omulimu guno. Mutekemu eby’ensimbi byammwe mu kifo mwe muyinza okubikwatakako ne mubikozesa olw’omulimu gwa Katonda. Mutumire obugagga bwammwe mu maaso gammwe mu ggulu.” Obujulirwa, omutabo ogwokutaano, omuko 464.