Amazima ag'omusingi ga William Miller gaakubikirwa mu mirembe ennya egy'Obwadiventisiti. Okuddamu okuzzaawo amazima ago kulagibwa mu kirooto kye eky'okubiri, era kulagibwa emirundi mingi mu Bayibuli ne mu Mwoyo gw'Obunnabbi nti ky'omulimu abantu ba Katonda ab'ennaku ez'enkomerero gwe balina okutuukiriza. Ekirooto kya Miller kiraga nti omusajja omusangula enfuufu bw'addizzaawo amayinja ag'omuwendo, galiyaka emirundi kkumi okusinga enjuba.

Enteekateeka ya Miller yasinziira ku kutegeera amanyi abiri agazikiriza: obupagani, oluvannyuma n’obwa Papasi; era obujulizi bwa Pawulo omutume mu Abatesalonika essuula ey’okubiri bwamuwa omusingi gw’enteekateeka ye. Eyo Pawulo yalaga nti Roma ey’obupagani yali ekomya Papasi okulinnya mu buyinza okutuusa nga Roma ey’obupagani egyiddwaawo. Mu Abatesalonika ey’okubiri, Pawulo era yawa omusingi gw’enteekateeka ya Future for America, bwe yalaga nti “omusajja w’ekibi” omuli mu ssuula eyo era ye kabaka eyeyimusa, nga bwe kyalagibwa mu Danyeri essuula ey’ekkumi n’emu, olunyiriri olw’amakumi asatu mu mukaaga.

Kikulu nnyo okulaba nti okweyongera kw’okumanya mu kutambuza kw’obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okusatu, kwakwatagana butereevu n’obujulizi bwa Pawulo mu 2 Abatesalonika essuula ey’okubiri. Mu kiseera eky’enkomerero mu 1798, era ne mu 1989, ekitabo kya Danyeri kyasumululibwa, ne kityo ne kitandikawo omutendera gw’okugezesa ogw’ebitundu bisatu. Omugendo gw’okugezesa buli kaseera guleeta ebika bibiri by’abasinza mu byafaayo we kitabo kya Danyeri kisumululibwa. Kikulu okulaba ebikwata ku biwandiiko bya Pawulo n’okweyongera kw’okumanya mu kiseera eky’enkomerero, kubanga mu essuula eyo mwe Pawulo alabulira nti abo abatafuna “okwagala amazima,” banaweebwa okuva eri Katonda obulimba obw’amaanyi. Obulimba obw’amaanyi buno bwe buleetebwa ku babi mu Danyeri essuula ey’ekkumi n’ebiri, abagaana okweyongera kw’okumanya. Mu byafaayo byombi, obulimba obw’amaanyi buno bukwata butereevu nnyo ku kibiina ky’Abadiventisiti.

Oyo alaba ebiri wansi w’ekirabika, asoma emitima gy’abantu bonna, agamba ku abo abaafunye omusana omungi nti: ‘Tebanyigirizibwa wadde bawuniikirira olw’embeera yaabwe ey’obutuukirivu n’ey’omwoyo.’ Weewaawo, balondedde engeri zaabwe bo, era emmeeme yaabwe essanyukira ennyinyala zaabwe. Nange ndibalondera ebibuzabuzibwa byabwe, era ndibaleetera okutya kwabwe okubatuukako; kubanga bwe nabayita, tewaali n’omu eyaddamu; bwe nayogera, tebaawulira: naye baakola ebibi mu maaso gange, era ne balonda kye saasiima.’ ‘Katonda alibatumira okubuzabuzibwa okw’amaanyi, balyoke bakkirize obulimba,’ kubanga ‘tebaakkiriza okwagala kw’amazima, balyoke balokoke,’ ‘naye ne basanyukira obutali butuukirivu.’ Isaaya 66:3, 4; 2 Abatessalonika 2:11, 10, 12.

Omusomesa ow’eggulu yabuuza nti: ‘Obulimba bwa maanyi ki obusobola okutega amagezi okusinga okwekulisa nti ozimba ku musingi omutuufu era nti Katonda akkiriza emirimu gyo, nga mu mazima okola ebintu bingi ng’ogoberera amagezi g’ensi era nga oyonoona mu maaso ga Yehova? Ayi, kibulimba ekikulu, ekisikiriza ddala, ekifuga amagezi g’abantu, bwe kiba nti abantu abaamanyawo amazima ne bategeera bubi ne batwala ekifaananyi ky’obutukuvu nga kye Omwoyo n’amaanyi gaakyo; bwe balowooza nti bali bagagga, beeyongeddeko ebintu, era tebeetaaga kintu kyonna, songa mu mazima beetaaga buli kimu.’

Katonda takyuse eri abaddu be abeesigwa, abo abakuuma engoye zaabwe nga tezirina bbala. Naye bangi bakaaba, ‘Emirembe n’obukuumi,’ ng’okuzikiriraokw’amangu kubagwira. Bwe waba nga tewabaawo okwenenya okw’amazima okutuukiridde, era nga abantu tebeewombeeka emitima gyabwe mu kwatula ne bakkiriza amazima nga bwe giri mu Yesu, tebalijja kuyingira mu ggulu. Bwe kunaabaawo okutukuza mu ffe, tetujja kyaleka okwetereera, nga twekulisa nti twagagga era tweyongeddeko ebintu, nga tetwetaaga kintu na kimu.

"Ani ayinza mu mazima okugamba nti: ‘Zaabu yaffe egezeddwa mu muliro; engoye zaffe teziriko bbala ery’ensi’? Nalaba Omuyigiriza waffe nga alaga engoye ze bayita obutuukirivu. N’abambulula, n’awulula obuyonoonefu obwali wansi. N’oluvannyuma n’aŋŋamba nti: ‘Tobiraba nga bakikisa mu bukuusa obuyonoonefu bwabwe n’obuvundu bw’empisa zaabwe? ‘Ai, ekibuga ekyali kyeesigwa kyafuuse omwenzi!’ Ennyumba ya Kitange efuuse ennyumba y’obusuubuzi, ekifo mwe mava okubeerawo kwa Katonda n’ekitiibwa kye! Olw’ensonga eno mulimu obunafu, n’amaanyi gabuze.’" Obujulizi, ekitundu 8, empapula 249, 250.

Obwadiventisiti bwali “ekibuga omwesigwa” bwe bwalangira okukaaba ku ttumbi ly’ekiro mu 1844. Mu 1863, bwatandika enkola ey’okugaana “emisingi” egyateekebwawo mu buweereza bwa William Miller. Bwe baatandika okuteeka ku lubali amazima ag’emisingi, ne bagabikka n’amayinja ag’ekyapekape n’ensimbi ez’obulimba, baali bazimba omusingi omuggya. Abo abaatandika, abaakituukiriza, era abakyeyongera ku mulimu ogwo, bakiikirirwa mu byawandiikibwa by’Omwoyo ogw’Obunnabbi ng’ “abaafunye omusana omungi.”

"Ekitangaala "ekinene" kye baalina edda, kyalabirizibwa mu kirooto kya Miller ng’amajjinja ag’omuwendo mu kisanduku, ge Miller yateeka ku mmeeza wakati mu kisenge kye, ne gayaka okusinga "enjuba." Mu kitundu ky’ebyawandiikibwa ekyogeddwako kaakano, Mukyala White alambulula, "abo abaafunye ekitangaala ekinene," naye "abalondedde engeri zaabwe bo bennyini."

Baalondawo ekkubo ekipya mu 1863. Agamba nti kye "eky’obulimba ekisikiriza, ekikwatirira amagezi g’abantu bwe kiba nti abantu abaamanyi dda amazima ne batwalira ekifaananyi ky’obutukuvu mu kifo ky’omwoyo n’amaanyi gaakyo; bwe balowooza nti bagagga era beeyongeddeko eby’obugagga ne tebeetaaga kintu na kimu, nga ate mu mazima beetaaga buli kimu."

Alambulula embeera eya Lawodikiya, gye ye n’omwami we baategeera nti yabaddewo mu 1856. Olwo ne baagezesebwa emyaka musanvu, naye mu 1863 ne baalemwa ekigezo, ne batandika okuzimba essiseko ekikyamu ekireeta obulimba obw’amaanyi, bwe Pawulo yalabula ku bwo mu bbaluwa ze eri Abatesalonika. Okulabula kwa Pawulo eri Abatesalonika kwe ky’okusimbwako ku ntandikwa n’enkomerero y’Adiventisimu, era kikwatagana bulungi ddala n’ekirooto kya Miller, ekikwata ku ntandikwa n’enkomerero y’Adiventisimu. Ekirooto kye kiraga nti ng’omulimu ogw’okuzzaawo amayinja ag’omuwendo ag’amazima ag’asooka gumaze okutuukirizibwa, amazima ago gajja kumurika emirundi kkumi okusinga bwe gaasooka okumurika mu ‘Midnight Cry’ ku ntandikwa y’Adiventisimu. Kisoboka kitya nti okumanya kwa Miller kati kumurika okusinga lwe yasoose okutegeera amazima?

Waliwo amazima amangi agalagiddwa ku byapa ebitukuvu ebiri eby’Abakkuki essuula ey’okubiri. Amazima ago gaalagibwa mu kirooto kya Miller ng’amajjinja ag’omuwendo agandiziddwaewo mu nnaku ez’enkomerero, nga katono nnyo nga tekannabaawo "Midnight Cry." Amajjinja ag’obulimba agatwalibwa okuva mu ddirira mu kirooto kya Miller galaga ebyo byombi: enyigiriza ez’obulimba ezaleetebwa mu Budiventisiti okuzimbawo omusingi og’obulimba era n’okukweka omusingi omutuufu; naye era galaga n’abo abagaana okuleka enyigiriza ez’obulimba ezigatta wamu ne zikola omusingi og’obulimba. "The daily" kyali ekintu ekyanyweza enkalakalira y’amazima eya William Miller eyateekaawo omusingi ogwasooka, era mu nnaku ez’enkomerero "the daily" kikiikirira si bupagani bwokka, nga Miller bwe yakirambulula bulungi, wabula kye kabonero k’obujeemu okwavaamu omusingi og’obulimba.

Baibuli, Omwoyo gw’Obunnabbi n’ebyafaayo byonna bijjulira nti eddoboozi ery’okulabula ery’essaawa y’okusalirwa omusango erya 1798 okutuuka mu 1844, lyali okulangirira obubaka obwazuulibwa era ne bwanjulibwa William Miller. Kino lwe kivaako ekibiina ekyo okuyitibwa ekibiina ky’abaMillerite. Mu magezi, okugaana ekibiina ekyo kwe kugaanira ekitangaala ekyavaayo mu 1798, Danyeri kye yategeeza ng’okweyongera kw’obumanyirivu.

Isaaya ayogera ku batamiivu ba Efulayimu, era alaga nti abo batamiivu be banyoomi abafuga abantu ba Yerusaalemi. Isaaya alaga nti si batamiivu ku mwenge ogw’omubiri, wabula batamiivu ku mwenge gw’omwoyo. Omwenge gw’omwoyo mu Bayibuli gusobola okutegeeza enjigiriza entuufu oba ey’obulimba, nga kisinziira ku mbeera y’ebigambo. Abatamiivu ba Efulayimu batamiddwa enjigiriza ey’obulimba, omwenge ogwo gwa Babulooni, nga gulagibwa omwenzi wa Ttuulo mu mutwe ogw’ekkumi n’omusanvu ogw’Okubikkulirwa ne Belshazzar mu kiro kye ekisembayo eky’okwesanyusa.

Isaaya yalaga ebivaamu eby’okutamiira okw’eby’omwoyo okugwira ku bannyoomi abafuga abantu ba Yerusaalemi.

Mwekwate, mukyewuunye; mukube enduulu, mukube enduulu: batamidde, naye si ku wayini; bawankawanka, naye si ku mwenge ogw’amaanyi. Kubanga Mukama abafukako omwoyo gw’otulo tungi, era aggalidde amaaso gammwe: bannabbi bammwe n’abakulembeze bammwe, abo abalaba, ababikkidde. Era okulaba kwonna kufuuse gye muli ng’ebigambo eby’omu kitabo ekisibiddwa, abantu bakituusa eri omuyigirize nga bagamba nti, ‘Soma kino, nkusaba’; naye n’ayogera nti, ‘Sisobola; kubanga kisibiddwa’: Era ekitabo ne kiweebwa atali muyigirize, nga bamugamba nti, ‘Soma kino, nkusaba’; naye n’agamba nti, ‘Ssi muyigirize.’ Kyenvudde Mukama n’ayogera nti, ‘Kubanga abantu bano bansemberera n’akamwa kaabwe, ne banpa ekitiibwa n’emimwa gyabwe, naye emitima gyabwe bagiggye wala nze, era okuntya kwabwe kuyigirizibwa n’ebiragiro by’abantu: Kyenvudde, laba, ndyongera okukola omulimu gw’amagero mu bantu bano, omulimu gw’amagero era ekyewuunyo: kubanga amagezi g’abagezi baabwe gunaazikirira, n’okutegeera kw’ab’amagezi baabwe kunaakweekebwa.’ Zir’abo abanoonya wansi nnyo okukweka eby’okuteesa kwabwe eri Mukama, ne bikolwa byabwe babikola mu kizikiza, ne bagamba nti, ‘Ani atulaba? era ani atumanyi?’ Mazima okuvuunika kwammwe ebintu kulibalibwa ng’ebbumba ly’omubumbi: kubanga ekikolebwa kiyinz’ okugamba ku oyo eyakikola nti, ‘Teyankola?’ oba ekibumbiddwa kigambe ku mubumbi waakyo nti, ‘Teyategeera?’ Isaaya 29:9-16.

Mukyala White aggyayo ennyiriri zino n’alyoka agattako nti:

Buli kigambo kya bino kijja kutuukirizibwa. Waliwo abatawewombeeka mitima gyabwe mu maaso ga Katonda, era abatayagala kutambula mu butuukirivu. Bakisa ebigendererwa byabwe eby'amazima, era babeera mu mwegatte ne Malayika eyagwa, ayagala era akola obulimba. Omulabe atikka omwoyo gwe ku bantu b'ayinza okukozesa okulimba abo abali mu kizikiza mu kitundu. Abamu bajjuzibwa ekizikiza ekifuga, era baleka amazima ne bakkiriza ensobi. Olunaku olwalagiddwa mu bunnabbi lutuuse. Yesu Kristo tebamutegeera. Yesu Kristo eri bo y'engero. Mu kaseera kano mu byafaayo by'ensi, bangi bwe beetwala ng'abatamiivu. "Mwegumye, mwewuunye; mukoowe, mukoowe; batamidde, naye si mwenge; bakankana, naye si ky'okunywa ekirimu amaanyi. Kubanga Mukama abasuzeeko omwoyo gw'otulo olunene, era aggalidde amaaso gammwe. Baanabbi bammwe n'abakulembeze bammwe, abalaba, yababikkiridde." Okutamiira okw'Omwoyo kuli ku bangi abateebereza nti be bagenda okugulumizibwa. Okukkiriza kwabwe okw'eddiini kuli nga bwe kulagiddwa mu Ebyawandiikibwa bino. Wansi w'obuyinza bwakwo tebasobola kutambula butereevu. Bakola emikubo egy'ekiyongobevu mu nkola yaabwe. Omu n'owalala, bakankana okuva wano ne wali. Balabibwa Mukama n'okubasaasira kunene. Ekubo ly'amazima tebalimanyi. Bateekateeka enkwe mu ngeri y'obukugu, era n'abo abayinza era abaasaanidde okuyamba olw'okulaba okw'Omwoyo okweyolefu, nabo bennyini balimbiddwa, era bawagirira omulimu omubi.

Ebikulaakulana eby’ennaku zino ez’enkomerero bijja kusalibwawo mu bwangu. Bwe kibikkulibwe nti obulimba buno obw’eby’omwoyo bwebuli ddala—enkola ey’ekyama ey’emyoyo emibi—abo abaagizzaamu omugabo banaafuuka ng’abantu ababuze amagezi.

"Kale bw’ati Mukama agamba: Kubanga abantu bano bansondelerako n’akamwa, ne bampa ekitiibwa n’emimwa, naye emitima gyabwe bagiggya wala nange, era okuntya kwabwe gye ndi bayigirizibwa obulagirizi bw’abantu; noolwekyo, laba, ndiyongera okukola omulimu ogw’ekitalo mu bantu bano, ddala omulimu ogw’ekitalo n’eky’amagero; kubanga amagezi g’abagezzi baabwe galizikibwa, n’okutegeera kw’ab’ekwegendereza kunaatwekebwa. Kabi eri abo abanoonya mu bujjuvu okukisa ebirowoozo byabwe eri Mukama, n’emirimu gyabwe gibeera mu kizikiza, ne bagamba nti, Ani atulaba, era ani atumanyi? Mazima okukyusa kwammwe ebintu wansi n’awaggulu kunaabalibwa ng’ebumba ly’omubuumbi; kubanga ekyakolibwa kisobola okugamba ku eyakikola nti, Teyankola? oba ekikulaanyiziddwa kigambe ku eyakikulaanya nti, Teyalina kutegeera?"

Kintegeezebwa nti mu byaffe bye tuyiseemu twabadde nga tusisinkana era ne kaakano tukyasisiinkana mbeera eno yennyini. Abasajja abaalina omusana omungi n’emikisa egy’ewunyisa bakkirizza ebigambo by’abakulembeze abeerowooza nga balina amagezi, abaaganyizibwa nnyo era ne baweebwa omukisa okuva eri Mukama, naye ne beeggyamu mu mukono gwa Katonda ne beeteeka mu ggye ly’omulabe. Ensi ejjakujjula obulimba obulabika nga butuufu. Omutwe gumu gw’omuntu bwe gukkiriza obulimba buno, gunaakolera ku mitwe gy’abantu abalala, ababadde bafuula obujulizi obw’omuwendo obw’amazima ga Katonda obulimba. Abasajja bano bajja kulimbibwa b’amalayika abagudde, nga kyandibadde kibaweera okubeera bayimiridde ng’abalindi ab’eesigwa, balabirira emyoyo, ng’abo abalina okuddamu. Batadde wansi eby’okulwanyisa by’olutalo lwabwe, ne bawulira emyoyo egisendasenda. Bafuula amagezi ga Katonda nga tegaliiko kye gakola, ne basuula okulabula kwe n’okunenya, era ddala bali ku ludda lwa Setaani, bawulira emyoyo egisendasenda n’enjigiriza za baddayimooni.

Obutamiivu obw’omwoyo kati buli ku bantu abatateekwa kubeera nga bayuuyuuta ng’abantu abataamye omwenge ogukambwe. Obumenyi bw’amateeka n’ebikolwa eby’obutali mu nteekateeka, obukuusa, obulimba, n’okukola obutali bwenkanya bijjudde ensi, mu kukwatagana n’okuyigiriza kw’omukulembeze eyajeemera mu mbuga ez’omu ggulu.

Ebyafaayo bijja kuddamu. Nandyinza okulaga ebigenda okubaawo mu biseera ebitali bya wala, naye obudde tebunnatuuka. Ebifaananyi by’abafu bijja kulabika, ng’oyita mu ntegeka ya Sitaani ey’obukuusa, era abangi bajja kwegatta n’oyo ayagala era akola obulimba. Ndabula abantu baffe nti ddala wakati mu ffe abamu bajja kuvamwo mu kukkiriza, ne bawulira emizimu egy’obulimba n’okuyigiriza kw’abadayimooni, era olw’ebyo amazima lijja okwogerwako bubi. Battle Creek Letters, 123-125.

Bonna bannabbi, okuli Isaaya ne Sister White, balaga ennaku ez’enkomerero. Mu nnaku zino abakulembeze b’Adiventizimu “bali ddala ku ludda lwa Sitaani, nga bassaamu matu emyoyo egirimbalimba n’ennyigiriza za baddayimooni.” Sister White alagula bw’agamba nti, “Bwe bunaayanjulibwa obulimba buno obw’eby’emyoyo nga bwe buli ddala, - enkola ey’ekyama ey’emyoyo emibi, - abo abaabyetabamu banafuuka ng’abasajja abaazirise.” Obukulembeze bw’Adiventizimu bunaafuuka ng’abasajja abaazirise, mu kiseera mu byafaayo by’ennaku ez’enkomerero nga obutamiivu bwabwe bunaayanjulibwa nti “enkola ey’ekyama ey’emyoyo emibi.”

Waliwo okubikkulibwa kw’omulimu gw’abasajja abennyoomi abakulembera abantu mu Yerusaalemi mu nnaku ez’enkomerero. Okubikkulibwa okwo kwalabirizibwa mu kirooto kya Miller, bwe yasaba ne waggulwawo oluggi. Kibaawo nga tannaggalawo amaso ge okumala akaseera katono, ekiraga enkomerero ddala y’enteekateeka ey’okuteekako akabonero eri abo 144,000. Okuggulwawo oluggi kulaga enkyukakyuka mu biseera, era mu kiseera ekyo entambulwa ya Lawodikiya ey’obubaka bwa Malayika ow’okusatu ekyuka n’efuuka entambulwa ya Firadefiya ey’obubaka bwa Malayika ow’okusatu.

Mu kyawandiikibwa mu Isaaya, waliwo akawungezi k’emirimu emibi egy’abanywi b’omwenge ab’e Efulayimu, be basajja ‘abaali balina okuyimirira ng’abakuumi abeesigwa.’ Akawungezi ako kagambibwa bwe kati, ‘Mazima ddala okukyusa kwammwe ebintu wansi waggulu kunaabalirirwa ng’ettaka ly’omubumbi; kubanga ekikolwa kiyinz’ okugamba eri oyo eyakikola nti, Teyankola? oba ekitondekedwa kiyinz’ okugamba eri oyo eyakitonda nti, Teyategeera?’

Okulaga kwa Miller nti ‘ekya buli lunaku,’ kye ddini ey’obukafiri oba Roma ey’obukafiri, mu nkomerero kiba akabonero ka Setaani, kubanga Setaani ne Roma ey’obukafiri bombi balagibwa ng’ejjoka.

"Noolwekyo, ng'omusota omukulu mu kusookera ddala akiikirira Sitaani, naye mu ngeri ey'okubiri kibeera akabonero ka Loma ey'obupagani." The Great Controversy, 439.

Bw’ayogera ku basajja abafuga Yerusaalemi mu nnaku ez’enkomerero, Sister White agamba: “Abamu batandise okujjuzibwa ekizikiza ekifuga, era bateeka amazima ku mabbali ne bakkiriza ensobi. Olunaku olw’alagibwa obunnabbi lutuuse. Yesu Kristo tebategeera. Eri bo, Yesu Kristo ng’engero.” Mu 1901, omukulembeze w’Obwadiventisi ava mu Budaakiiri yatandika okuyingiza endowooza ey’obulimba ey’ObuProtestanti obujeemye ku “the daily” mu kitabo kya Danyeri. Endowooza eyo egamba nti “the daily” kiyimirira omulimu gwa Kristo mu Weema Entukuvu, oba enkyukakyuka endala ey’akalowoozo ako. Njogera nti enkyukakyuka kubanga, mu byafaayo ebyaddirira 1901, waliwo enjawulo mu kye baateekamu amaanyi ku bulimba obwo, naye endowooza ezo ez’obulimba buli kiseera ziggwa mu nkomerero emu nti “the daily” kiyimirira ekika kyonna ky’omulimu gwa Kristo.

Ejjjinja ery’omuwendo eryali enjigiriza eya 'the daily,' gye Miller yagitegeera ng’akabonero aka Setaani, mu Adiventizimu w’ennaku ez’enkomerero, kikabonero kya Kristo. Bwe kyayanjulibwa mu 1901, abatono nnyo be baakkiriza endowooza nti 'the daily' kyali kabonero ka Kristo so si kabonero ka Setaani; naye mu myaka gya 1930, ejjinja ery’omuwendo ery’enjigiriza eya 'the daily', Miller yalivumbula okuva ku nsulo y’amazima eguli mu Abatesalonika ab’Okubiri, essuula ey’okubiri, baaligaana, nga bwe baali bagaanye 'seven times' eza Ewalira Alevi, omutundu ogwa 26, mu 1863. Wakati mu byafaayo okuva mu 1863 okutuuka mu myaka gya 1930, Adiventizimu yali yakyusizza abakulembeze nga tekyategeerwa.

Ab’oluganda, ndaba obulabe bwammwe, era nate mbabuuza nti, mmwe abagwa mu nsobi, munyiikira okulongoosa ekikyamu? Emyoyo giyinza okuba nga gigwa-gwa mu kkubo, nga gitambula mu kizikiza, kubanga temwatereeza makubo amatereevu ag’ebigere byammwe. Bwe muba mu bifo eby’okwesigirwa, mbasaba n’obunyiikivu obusukkiridde, olw’emyoyo gyammwe era n’olw’abo ababatunuulira ng’abalambuzi, mwenenye eri Katonda olw’ensobi zonna ze mwakoze, era mwatule ensobi zammwe.

Bwe wekkiriza obukakanyavu bw’omutima, era olw’okwenyumiriza n’okweesiga obutuukirivu bwo ne toyeeyatula ensobi zo, olirekerwa mu kukemebwa kwa Sitaani. Bwe Mukama akubikkulira ensobi zo ne tokyuka newaakubadde okwatula, okulabirira kwe kujja kukuzza ku nsonga ezo nate nate. Olirekerwa okukola ensobi ez’ekika kye kimu, oneeyongera okubula magezi, era ojja okuyita ekibi obutuukirivu, n’obutuukirivu okukiita ekibi. Obulimba obungi obunaasinga amaanyi mu nnaku zino ez’enkomerero bujja okukwetooloola, era ojja okukyusa omukulembeze, nga tomanyi nti okoze bw’otyo. Review and Herald, Desemba 16, 1890.

Abasajja abenyooma abafuga abantu ba Yerusaalemi, abali “mu bifo eby’obwesige,” bajja “okuyita ekibi obutuukirivu n’obutuukirivu ekibi,” era “Mazima, okujjulula kwammwe ebintu ne mubifuula wansi waggulu kunaabalirizibwa ng’ebbumba ly’omubumbi; kubanga ekikolwa kinaagamba oyo eyakikola nti, Tannakikola? oba ekintu ekirukiddwa kinaagamba oyo eyakiruka nti, Teyategeera?’” Mu bujeemu obweyongera mu byasa bina eby’Adiventizimu, abo abali mu bifo eby’obwesige bakyusa abakulembeze, nga tebamanyi. Tebamanyi, kubanga mu ngeri eyeyongera era ey’enkalakkalira baagaana obukakafu obwalaga ensobi zaabwe. Mu bujeemu obwo obweyongera “amagezi g’ab’amagezi gaabwe gaanazikirira, n’okutegeera kw’ab’ategeevu kwabwe kunaakwekebwa.”

Balikyusa ebintu wansi waggulu, ne balyita ekibi obutuukirivu, n'obutuukirivu ne balyita ekibi. Akabonero k'obujeemu buno ye enjigiriza ya "the daily," eyali eri Miller akabonero aka setaani, ate Adiventizimu leero ne kigitegeera ng'akabonero ka Kristo. Ekyali edda empagi eyassaawo emisingi gy'enkozesa z'obunnabbi eza William Miller, kati kyafuuse akabonero k'okutamiira kw'abennyooma abafuga abantu ba Yerusaalemi. Obubonero obuyungiddwa ku "the daily," mu kitabo kya Danyeri bwayaka ng'enjuba bwe bwategeerebwa mu essanduuko ya Miller ku ntandikwa ya Adiventizimu; naye mu nnaku ez'enkomerero amazima ago gayaka emirundi kkumi okusinga, kubanga omuwendo kkumi gwe kabonero k'okukemebwa, era eri Isirayiri ey'edda okukemebwa okwa kkumi kwe kwali okusembayo.

Abafalisaayo ab'amulembe guno "bakakasizza" nti "ebikolwa bya Kristo" bivudde mu "ebitongole bya Setaani," era ne bayita obupagani "obuyinza obutukuvu bwa Katonda."

Abaferisa baayonoona eri Omwoyo Omutukuvu. Ekirabo kyabwe eky'okwogera baakikozesa okuvumira Omununuzi w'ensi, era Malayika omuwandiisi yawandiika ebigambo byabwe mu bitabo eby'eggulu. Baagamba nti obuyinza obutukuvu bwa Katonda, obwalabikira mu mirimu gya Kristo, bwali bwa Setaani. Tebaasobola kugaana emirimu gye egy'ekitalo, newaakubadde okugireetera ku nsonga ez'obutonde, kyebaava bagamba nti, 'Biri mirimu gya Setaani.' Mu butakkiriza baayogera ku Mwana wa Katonda ng'omuntu wa bulijjo. Emirimu egy'okuwonya egyakolebwa mu maaso gaabwe, emirimu gye tewali muntu yali agikoze wadde asobola okugikola, gyali okulabisibwa kw'obuyinza bwa Katonda; naye baamuwera Kristo omusango nti ali mu mukago ne magombe. Abakakanyavu, ab'ekikambwe, ab'emitima egy'ekyuma, ne basalawo okuggala amaaso gaabwe eri obujulizi bwonna, era bwe batyo ne bakola ekibi ekitasonyiyibwa. Manuscript Releases, Ekitundu 4, omuko 360.

Tujja kwongera okwekenneenya okweyongera mu bumanyi, okwo kwabikkuliddwa mu ntambula y’omulayika asooka, mu kiwandiiko ekiddako.