‘Omutukuvu oyo eyayogera’ ali mu Danyeri essuula omunana, olunyiriri kkumi na ssatu n’olunyiriri kkumi na nnya, ye Kristo nga Palmoni. Mu kitabo ky’Okubikkulirwa, Kristo amanyiddwa nga Alufa ne Omega; era, ku mazima amalala ag’ekitalo, kino kimulaga nga Omumanyi w’ennimi ey’ekitalo, ate nga wamu, ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa biraga Kristo nga Omwami w’ebiseera n’ennimi. Kisukkiridde obusobozi bw’omuntu okutegeera obukulu n’obugazi bw’ekitegeeza kino: nti Kristo, nga Palmoni (Omubalirizi w’ebyama), alambulula ekika ekyo ky’obuntu bwe mu lunyiriri ezo ebbiri eziteekawo omusingi omukulu ogw’Obudiventisiti; naye ebyama Omubalirizi w’ebyama by’alondawo okubikkula, ffe obuvunaanyizibwa bwaffe kubimanya era okubirwanirira.

Ebyama bigwa eri Mukama Katonda waffe; naye ebyo ebyabikkuliddwa bya ffe n’abaana baffe emirembe gyonna, tulyoke tukole ebigambo byonna by’etteeka lino. Ekyamateeka eky’Okubiri 29:29.

Ekyaama ekibikkuliddwa kye kiti, nti Omubalirizi w’ebyama (Palmoni), ye ‘omutukuvu omu eyayogera,’ era mu bitundu bibiri mwe yeeyoleka, enjigiriza ey’omu mutima ey’Adiventisimu emanyiddwa. Mu bitundu ebiri ebyo, Omubala Eyewuunyisa ategeeza ‘okweyongera kw’okumanya’ kwe yasumulula mu 1798 nga Empologoma ey’ekika kya Yuda. Mu bitundu ebiri ebyo, amayinja ag’omuwendo ag’ekirooto kya Miller, agalaga ‘okweyongera kw’okumanya,’ ne ku kiragiro ky’engalo ya Palmoni, gafulumizibwa ku bibao bibiri bya Habakkuku.

Awo ne mpulira omutukuvu omu ng'ayogera, n'omutukuvu omulala n'agamba omutukuvu oyo eyayogera nti, Ekyolesebwa ekikwata ku biweebwayo eby'obudde n'obujeemu obuleeta okuzikirira kijja kumala ebbanga lya ki, okutuusa ekifo ekitukuvu n'eggye okuweebwa okunyigirizibwa wansi w'amagulu? N'angamba nti: Okutuusa ku nnaku enkumi bbiri mu bikumi bisatu; olwo ekifo ekitukuvu kinaazibwa. Danyeri 8:13, 14.

Oluvannyuma lwa Danyeri okufuna ekyolesebwa eky’obunnabbi ekikwata ku bwakabaka obwogerwako mu bunnabbi bwa Bayibuli, era n’awulira okwogeragana okw’eggulu mu nnyiriri kkumi na ssatu ne kkumi na nnya, n’anoonya okutegeera “ekyolesebwa.”

Awo olwatuuka, bwe nnalaba ekyolesebwa, nze, nze Danyeri, ne nnoonya amakulu gaakyo; awo, laba, waaliwo eyayimirira mu maaso gange ng’ekifaananyi ky’omusajja. Ne mpulira eddoboozi ly’omusajja okuva wakati w’emabbali g’omugga Ulayi, eryayita ne ligamba nti, Gabuliyeri, tegeereza omusajja ono ekyolesebwa. Danyeri 8:15, 16.

Ekyolesebwa Daniel ky’anoonya okutegeera kye "chazon", naye ekyolesebwa ekya "mareh" kye Gabriel yagambibwa okuyamba Daniel akitegeere. Buli nsonga erina obuzito bwayo, era bwe nsonga eno erabirwa, enteekateeka n’enkula y’ekitundu kino ky’ebyawandiiko zimenyeka ddala. Mu olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano, bwe Daniel agezaako okutegeera ekyolesebwa kya "chazon", "mareh" ekwekeddwa, kyokka nga kikyaliwo nga kiyimiriziddwa, kubanga mu "ndabika y’omusajja" (Gabriel), ekigambo ky’Olwebbulaniya "mareh" kyavvuunuddwa nga "endabika". Mu olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano ebigambo byombi ebyaavvuunuddwa nga "ekyolesebwa" birabikiddwa. Daniel, mu olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano, anoonya okutegeera "chazon", naye Palmoni, mu olunyiriri olw’ekkumi n’omukaaga, alagira Gabriel ayambe Daniel ategeere "mareh". Enteekateeka y’olunyiriri bino bibiri ya makusudi, era esimbawo obugatte n’okukyawukana wakati w’ebigambo byombi.

Palmoni ye alagira Gabuliyeri okuyamba Daniyeri ategeere “mareh,” kubanga Oyo alagira Gabuliyeri ye Oyo ayimirira ku mazzi, era Gabuliyeri yawulira eddoboozi lye, “eddoboozi ly’omusajja wakati w’emabbali g’omugga Ulayi.” Omugga Ulayi gwe gutambula wakati w’emabbali, era mu byawandiikibwa Kristo ye ayimirira ku mazzi. Wamu n’ekyo, kiri nti Kristo, nga malayika asinga obukulu, ye alagira b’abalayika. Eddoboozi wakati w’emabbali lye eddoboozi lya “omutukuvu oyo omu” mu olunyiriri olw’ekkumi n’asatu, era ekigambo kye kwe kiragira Gabuliyeri okutegeeza Daniyeri ekitegeero ky’ekyolesebwa kya “mareh.” Mu mutwe ogw’ekkumi n’ebiri ogwa Daniyeri, Kristo n’ate ali wakati w’emabbali g’omugga. Mu mutwe ogw’ekkumi n’ebiri ayambadde olugoye lw’eliriini, era alayira eri Oyo abeera omulamu emirembe gyonna.

Naye ggwe, ayi Danyeri, koona ebigambo bino, osibe ekitabo okutuusa ku biro eby’enkomerero; abangi banaayita wonna wonna, n’okumanya kunaayongera. Awo nze Danyeri ne ntunula, ne laba, waaliwo abalala babiri bayimiridde, omu ku lubalama luno lw’omugga, n’omulala ku lubalama olulala lw’omugga. Omu n’agamba omusajja eyayambadde olugoye olw’ekitani, eyali waggulu ku mazzi g’omugga, nti, Kinaabanga ki okutuuka ku nkomerero y’ebyamagero bino? Nange ne mpulira omusajja eyayambadde olugoye olw’ekitani, eyali waggulu ku mazzi g’omugga, bwe yawangula omukono gwe ogwa ddyo n’ogwa kkono eri eggulu, n’ayirira ku oyo abeera emirembe gyonna nti kiriba okumala ebbanga, n’ebibanga, n’ekitundu ky’ebbanga; era bw’anamaliriza okumenya amaanyi g’abantu abatukuvu, ebintu bino byonna binaakomekkerezebwa. Danyeri 12:4-7.

Omusajja eyali "ayambadde olugoye olw'lineni, eyali waggulu w'amazzi g'omugga," "n'ayimusa omukono gwe ogwa ddyo n'ogwa kkono eri eggulu, n'alayira oyo abeera emirembe gyonna," era ye omusajja gwe gumu eyalagira Gavriyeri mu mutwe ogw'omunaana. Mu kitabo ky'Okubikkulirwa omutwe ogw'ekkumi, Kristo naye yayimusa omukono gwe n'alayira oyo abeera emirembe gyonna, naye eyo ayimiridde ku mazzi ne ku nsi byombi.

Era malayika gwe nnalaba ng’ ayimiridde ku nnyanja ne ku nsi, n’ayimusa omukono gwe eri eggulu, n’alayira eri oyo abeerawo emirembe n’emirembe, eyatonda eggulu n’ebirimu, n’ensi n’ebirimu, n’ennyanja n’ebirimu, nti obudde tebukyalibaawo. Okubikkulirwa 10:5, 6.

Omalayika ow’amaanyi owa ssuula kkumi ey’Okubikkulirwa, ye Palmoni, eyayogera ne Gabriel ng’ali wakati w’emabbali g’omugga mu ssuula munaana, era n’ategeeza ekiseera lwe 'enkomerero ya' 'eby’amagero' ejja kutuuka mu ssuula kkumi na bbiri. Mu ssuula kkumi ey’Okubikkulirwa, Ye y’oyo eyakaaba ng’ 'empologoma,' kubanga eyo alabisibwa ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda.

Era omu ku bakadde n'aŋŋamba nti, Tokaaba; laba, Empologoma ey'omu kika kya Yuda, Omuzi gwa Dawudi, awangudde okuggulawo ekitabo n'okusumulula ebifunga byakyo musanvu. Ne ndaba, laba, mu makkati g'entebe ey'obwakabaka n'ebiramu ennya, era mu makkati g'abakadde, waayimiridde Omwana gw'endiga nga yattibwa; yalina amayembe musanvu n'amaaso musanvu, ge Mizimu musanvu gya Katonda, egyasindikibwa mu nsi zonna. N'ajja n'addira ekitabo okuva mu mukono ogwa ddyo gw'oyo ey'atudde ku ntebe ey'obwakabaka. Okubikkulirwa 5:5-7.

Nga Empologoma ey’ekika kya Yuda, Kristo ye Omwana gw’endiga eyawangula okusumulula ekitabo ekyali kyasibiddwa emigatto musanvu. Wobanga atambula ku mazzi mu kitabo kya Danyeri, oba ng’alina ekigere kimu ku nnyanja n’ekirala ku nsi mu Okubikkulirwa, buli lulabirirwa lw’obunnabbi luyungiddwa n’ekiseera ky’obunnabbi. Era nga Empologoma ey’ekika kya Yuda, Kristo asiba era n’asumulula Ekigambo kye. Nga bwe yasiba ekitabo kya Danyeri, bwe yatyo naye yasiba ebibwatuka by’eggulu omusanvu mu kitabo ky’Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi.

Omulayika ow’amaanyi eyayigiriza Yokaana yali si muntu mulala wabula Yesu Kristo yennyini. Okuteeka ekigere kye ekya ddyo ku nnyanja, n’eky’ekkono ku nsi, kulaga ekitundu ky’akola mu biseera eby’enkomerero by’olutalo olukulu ne Sitaani. Ekifo kye kino kiraga amaanyi ge agasinga n’obuyinza bwe ku nsi yonna. Olutalo luno lweyongerangako obukambwe n’okunywera okuva mu mulembe okutuuka ku mullembe, era lujja kuyongera bw’atyo okutuusa ku biseera eby’enkomerero, nga okukola okw’obukugu kw’amaanyi g’ekizikiza kunaatuuka ku ntikko yaakwo. Sitaani, ng’ayungudde wamu n’abantu ababi, alirimbalimba ensi yonna n’amakanisa agatayagala mazima. Naye omulayika ow’amaanyi asaba obwegendereza. Akaaba n’eddoboozi eddene. Aligenda kulaga amaanyi n’obuyinza bw’eddoboozi lye eri abo abayungudde ne Sitaani okulwanyisa amazima.

Nga enkuba omusanvu zino bwe zawedde okwogera n’eddoboozi lyazo, ne wajja ekiragiro eri Yokaana, nga bwe kyajja eri Daniyeri ku kitabo ekitono: ‘Ziba ebyo enkuba omusanvu bye zaayogera.’ Ebyo bikwata ku bintu eby’omu maaso ebinaabikkulirwa mu olunyiriri lwabyo. Daniyeri ajja kuyimirira mu mugabo gwe ku nkomerero y’ennaku. Yokaana alaba ekitabo ekitono nga kibikkuliddwa. Awo obunnabbi bwa Daniyeri bufuna ekifo kyabwo ekituufu mu bubaka bw’omumalayika ow’olubereberye, ow’okubiri, n’ow’okusatu obunaateekebwa okuweebwa ensi. Okubikkulibwa kw’ekitabo ekitono kwe kwali obubaka ku biseera.

Ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa bimu. Ekimu kya obunnabbi, ekirala kya okubikkulirwa; ekimu kitabo ekikomereddwawo, ekirala kitabo ekigguddwawo. Yokaana yawulira ebyama enkulung’ume ze zaayogera, naye yalagirirwa obutabiwandiika.

Ekitangaala eky’enjawulo ekyawaweebwa Yokaana, ekyayogerwamu mu emitontomi musanvu, kyali kulambulula ebintu ebyali bigenda okutuuka wansi w’obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri. Okunnyonnyola Baibuli kw’Abadiventisiti ab’Olunaku olw’Omusanvu, volyumu 7, 971.

Kristo, akiikirirwa nga Palmoni, Omusajja asangibwa mu ssuula munaana ne kkumi n’ebiri ey’ali ku mazzi, era ye Malayika ow’amaanyi alina ekitabo ekitono mu mukono gwe. Ye Empologoma ey’ekika kya Yuda esiba era eggulawo Ekigambo kye, era ye alagira Gabulieri, kubanga ye Mikaeri, omulangira omukulu w’abamalayika.

Naye Mikaeri omalayika omukulu, bwe yawangana ne Setaani nga bawakana ku lw’omubiri gwa Musa, teyamuviirako musango ogw’okuvuma, naye n’agamba nti, Mukama akukangavvule. Yuda 1:9.

Mikaeri ye linnya lya Kristo, era erinnya eryo liraga nti ye omuduumi w’eggye ly’abamalayika, era ye n’oyo alina obuyinza okuzuukiza abafu. Erinnya Mikaeri litegeeza nti, ‘Ani ali nga Katonda?’ Nebukadduneeza bwe yalaba omu afaanana Omwana wa Katonda mu kyoto ky’omuliro ng’ali wamu n’abasajja batatu abeesigwa, yalaba Mikaeri. Era Malayika omukulu Mikaeri ye omulangira w’abantu ba Katonda, gwe oluyembe olutono olw’e Loma y’obupagani lweyegulumiza okumuwakanya ku musaalaba, nga kituukiriza Danyeri essuula munaana, olunyiriri olw’ekkumi n’emu.

Naye nja kukulaga ekiwandiikiddwa mu kitabo eky'amazima; era tewali ayimirira nange mu bino wabula Mikaeri, omulangira wammwe. Danyeri 10:21.

Mikaeri ye alagira bamalayika, ye azuukiza abafu, era ye asalawo ddi ekiseera ky’obusaasizi lwe liggwaawo.

"'Era mu biro ebyo Mikaeri ajja kuyimirira, omulangira omukulu eyimirira ku lwa abaana b’abantu bo; era walibaawo ekiseera ky’obuzibu, nga tekibaddeko bwe kityo okuva lwe wabaawo eggwanga okutuusa ku biro ebyo; ne mu biro ebyo abantu bo balinunulibwa, buli omu anaasangibwa ng’awandiikiddwa mu kitabo.' Bwe kituuka ekiseera kino eky’obuzibu, emisango gyonna giba gisaliddwa; tewaba kya kwongera okugezesebwa, so tewaba na ssaasira eri abatakyenenenya. Akabonero ka Katonda omulamu kali ku bantu be. Ekisigaddewo ekitono kino, nga tebayinza kweweerwanako mu lutalo olw’obulabe oluleeta okufa n’obuyinza bw’ensi obw’ategekeddwa wansi w’eggye ly’ekisota, bafuula Katonda obukuumi bwabwe. Ekiragiro kiyise okuva mu buyinza obw’ensi obw’awaggulu ennyo nti banaasinza ekisolo era banaafuna akabonero kaakyo, nga abagaana banaanyigirizibwa era battibwe. Katonda ayambe abantu be kaakano, kubanga olwo banaakola ki mu ntalo enterrabika nga tewali buyambi bwe!" Obujulirwa, omuwendo 5, omuko 212.

Ekyama ekyasembayo Empologoma ey’omu kika kya Yuda ky’asumulula kwe Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo, era kirimu nti ye afuga enkola n’enteekateeka ya buli kitundu ky’Ekigambo kye eky’obunnabbi. Omusajja ayambadde olugoye lwa kitani ayimirira ku mazzi, ayyimusa omukono gwe n’alayira ku oyo abeera emirembe gyonna, era ayogerera waggulu ng’Empologoma, eky’aleetera enkuba musanvu okwogerera amaloboozi gaazo, ye asibira awo ekitabo kya Danyeri era asibira awo enkuba musanvu ez’Okubikkulirwa. Ye asumulula ekitabo ekisibiddwa ebisiba musanvu, alina obuyinza okuzuukiza, era ye Omulangira Omukulu ayimirira n’alangirira okuggalwa kw’ekiseera eky’okugezesa. Palmoni bwe yalagira Gabulieri okuleetera Danyeri ategeere okwolesebwa “mareh,” kye kye yali ategeeza ddala.

Teyalagira Gabuliyeri ayambe Danyeri ategeere ekyolesebwa "chazon". Ekyolesebwa "chazon" kye ekyolesebwa eky'obwakabaka obwogerwaamu mu bunnabbi bwa Bayibuli mu Danyeri essuula munaana, olunyiriri olusooka okutuuka ku olwa kkumi n'ebbiri, era kye "ekyolesebwa" ekyogerebwa mu olunyiriri olwa kkumi n'asatu, mu kibuzo eky'ebbanga: "Kinaamalira ddi ekyolesebwa?" Ekyolesebwa "chazon" kikwata ku "ekya buli lunaku" (okusinza kw'abapagani) ne "okujeema" (obupaapa), amaanyi agazikiriza agakukandagira ewatukuvu n'eggye.

Awo ne mpulira omu ku batukuvu ng’ayogera; omutukuvu omulala n’agamba oyo omutukuvu eyayogera nti, Ekirabirirwa ekikwata ku biweebwayo eby’abulijjo n’omusobyo oguzza obuzikiriza, okutuusa okuweebwa ekifo ekitukuvu n’eggye byombi okulinnyiririrwa wansi w’ebigere, kinaabeerera okumala bbanga ki? Danyeri 8:13.

Kristo, nga Palimoni (Omubala Omuwuunyisa), abuuzibwa nti, “kunaamala ebbanga ki” okwolesebwa “chazon,” n’addamu nti, “okutuusa ku nnaku enkumi bbiri mu bikumi bisatu; olwo ekifo ekitukuvu kiritukuzibwa.” Awo Danyeri n’ayagala okutegeera okwolesebwa “chazon” okw’ekikwata ku “ekiweebwayo kya buli lunaku, n’obujeemu obw’okuzikiriza, okuwa ekifo ekitukuvu n’eggye byombi okunyigirizibwa wansi w’ebigere.” Naye Gabulayiri alagirwa okukola Danyeri ategeere okwolesebwa “mareh.” Buli nsonga erina obutegeeza bwayo mu Kigambo kya Katonda. Okwolesebwa “mareh” kwe kwolesebwa kw’eggulo n’enkya okulambuliddwa mu linyiriri lya amakumi abiri mu mukaaga.

Era okwolesebwa okw’akawungeezi n’okw’enkya, okwo okugambibwa, mazima; ky’ova oggale okwolesebwa; kubanga kijja kubeerawo okumala ennaku nnyingi. Danyeri 8:26.

Ekigambo "ekyolesebwa" kiyogeddwako emirundi ebiri mu olunyiriri. Ekisooka kye "mareh" ekyolesebwa, n'eky'okubiri kye "chazon" ekyolesebwa. Ekyolesebwa kya "mareh" kye eky’ "obudde bw'akawungeezi n'obw'enkya." Ekigambo ky'Olwebbulaniya "obudde bw'akawungeezi n'obw'enkya" kisangibwa emirundi mingi mu Bayibuli, era bulijjo kivvuunulwa nga "obudde bw'akawungeezi n'obw'enkya," nga bwe kiri mu olunyiriri 26. Ekifo kyokka mu Bayibuli we kivvuunulibwa mu ngeri ey'enjawulo ku "obudde bw'akawungeezi n'obw'enkya," kiri mu olunyiriri 14, mwe kivvuunulwa nga "ennaku" zokka. Olwebbulaniya olutuufu olw'olunyiriri 14 lusoma nti, "Okutuusa ku enkumi bbiri n'ebikumi bisatu z'akawungeezi n'enkya."

Olunyiriri oluli omusingi omukulu w’Adventism, lye lyokka mu Kigambo kya Katonda mwe ‘eby’akawungeezi n’enkya’ byogerwa nga ‘ennaku’ bwokka. Buli nsonga erina engeri gye ekwatako, era singa tewali kirala, kyeyoleka nti Palmoni yagenderera okuteekako amaanyi ku olunyiriri olwo. Yabikola ng’aluŋŋamya ebirowoozo by’abo abaatapaanuza King James Bible okuwandiika ekigambo ekyo mu ngeri eyawukana ku ngeri gye kiwandiikibwa bulijjo mu Kigambo kye. Ensonga efulumira mu kino ye nti, bwe Gabriel agambibwa okuleetera Daniyeri okutegeera ekyolesebwa ekya ‘mareh’, aba agambibwa okumutegeereza ekyolesebwa eky’okulabikira kwa 1844, so si ekyolesebwa ekya ‘chazon’ ekikwata ku kunyirira wansi ewatukuvu n’eggye.

Okwolesebwa ekyitibwa "akawungeezi n'enkya" kweyogerako ku kulabika okwabaawo bwe kwatandika okutukuza ekifo ekitukuvu ku Okitobba 22, 1844. Okwolesebwa olw'okulabika olw' Okitobba 22, 1844 si ku kukandagirizibwa kw'ekifo ekitukuvu, wabula ku kutukuza kwa ekifo ekitukuvu. Waaliwo okulabika okw'obunnabbi ku lunaku olwo?

Okujja kwa Kristo ng’Kabona Asinga Obukulu waffe mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, olw’okutukuza Eky’Obutukuvu, nga bwe kulagibwa mu Danieri 8:14; okujja kw’Omwana w’omuntu eri Oyo Owakadde w’Ennaku, nga bwe kulagiddwa mu Danieri 7:13; n’okujja kwa Mukama mu Yeekaalu ye, nga bwe kwalagulwa Malaki, byonna bye biraga ekintu kye kimu; era kino kiragibwa ne mu kujja kw’Omugole ku mbaga y’obugole, Kristo bwe yakiyogera mu kigambo ekifaananyi ky’abawala abatali bafumbo kkumi, mu Matayo 25. The Great Controversy, 426.

Gabuliyeri yalagirirwa okuleetera Danyeri okutegeera okulabika okw’obunnabbi kwa Kristo mu yeekaalu ye ku nga 22, Okitobba 1844. Olw’ensonga eyo, Gabuliyeri yawa Danyeri omujulirwa ow’okubiri ku lunaku lwa nga 22, Okitobba 1844, kubanga Gabuliyeri yakulembera buli muwandiisi wa Bayibuli eyawandiika mu ngeri yonna ekiteeso kya Bayibuli ekiraga nti amazima gakakasibwa ku bujulizi bw’abajulirwa babiri. Singa Gabuliyeri yali agenda okuleetera Danyeri okutegeera nga 22, Okitobba 1844, yali yeetaaga omujulirwa ow’okubiri okukakasa "ekibonoobono ky’okulabikira."

Gabuliyeri atandika omulimu gwe n’okusookera ddala okukwatira ku kwegomba kwa Danyeri okutegeera olubonekerwa lwa 'chazon', era abikola nga alambulula nti olubonekerwa lwa 'chazon' lwe olubonekerwa oluggwa ku 'ekiseera eky’enkomerero' mu 1798.

Ne mpulira eddoboozi ly’omusajja wakati w’emabbali g’omugga Ulai, eryayita nga ligamba nti, Gabriel, omutegeeze omusajja ono ekirabika. Awo n’ajja okumpi we nnali nnyimiridde; era bwe yatuuka, ne ntya, ne ngwa wansi amaaso gange; naye n’aŋŋamba nti, Tegeera, ggwe mwana w’omuntu; kubanga ekirabika kino kiri ku kiseera eky’enkomerero. Danyeri 8:16, 17.

Ekyolesebwa ekiri mu nnyiriri eyasooka, ekigamba nti ‘mu kiseera eky’enkomerero’, kye ‘ekyolesebwa kya chazon’; era ‘ekiseera eky’enkomerero’ mu kitabo kya Danyeri kye 1798. Kino kye ‘ekyolesebwa’ Danyeri kye yanoonya okukitegeera, naye si kino kye ‘ekyolesebwa’ Gabriyeri yalagirwa okumuleetera akitegeere. Ku nsonga eyo Gabriyeri ajja okuwa omujulizi ow’okubiri.

Awo n’ajja okumpi we nnali nnyimiridde; era bwe yajja ne ntya, ne ngwa amaaso wansi; naye n’aŋŋamba nti, Tegeera, ggwe mwana w’omuntu; kubanga ekyolesebwa kiri ku biro by’enkomerero. Awo bwe yali ng’ayogera nange, nnasinziriye nnyo, amaaso gange nga ga ku ttaka; naye n’ankwatako, n’annyimusa ne ansimba. N’agamba nti, Laba, nnaakutegeeza ebiriba mu nkomerero y’obusungu; kubanga ku biro ebitegekeddwawo enkomerero ejja okutuuka. Danyeri 8:17-19.

Gabuliyeri atandika okutuukiriza omulimu gwe yawaebwa nga ategeeza Danyeri nti, “Laba,” ekitegeeza okumulagira atunuulire ensonga eyiddako. Ensonga eyiddako ye nti “ekiruyi eky’enkomerero,” ku “emirundi musanvu” ebiri ebyogerwako mu Ekitabo ky’Abaleevi 26, eggwawo mu 1844. “Ekiruyi eky’enkomerero” kimanyibwa butereevu ng’obunnabbi bw’akaseera, kubanga kirina “ekiseera ekitegekeddwa” kye kirijja “okuggwawo.” “Ekiruyi” kirina okukiikirira ebbanga ly’obudde, kubanga kirina “ekiseera ekitegekeddwa” eky’okuggwawo kwakyo. Singa “ekiruyi” kyabanga kyokka akaseera akamu tebandibaddeko nkomerero; kyandibadde kyokka akaseera lwe kyaberawo.

‘Obusungu’ buno bwalina ekkomo ekiragiddwa, kale bulaga nkomerero y’ekiseera. Ekiseera ekyo kiragiddwa ng’ ‘obusungu obw’ekisembayo.’ Bwaba waliwo ekisembayo, kiba nti waliwo n’ekisooka. ‘Obusungu obusooka’ bumanyiddwa mu Essuula ey’ekkumi n’emu eya Danyeri, era eyo nabwo bulabikibwa nga ebbanga ly’ekiseera, kubanga obufuzi bwa Paapa bwali bugenda ‘okukola era okuyitenga bulungi’ okutuusa ku nkomerero y'‘obusungu’."

Era abamu ku balina amagezi banaagwa, okubagezesa, okubayonja, era okubafuula abeeru, okutuusa ku kiseera eky’enkomerero; kubanga kyalindiridde ekiseera ekyateekebwawo. Era kabaka alikola nga bw’ayagala; era yeeteekere waggulu, yeekuzise okusukkira bakatonda bonna, era ayogerere ebigambo eby’ekyejo eri Katonda wa bakatonda, era alibeera n’obuwanguzi okutuusa obusungu lwe lutuukirizibwa: kubanga ekyo ekyasalibwawo kinaakolebwa. Danyeri 11:35, 36.

Mu nnyiriri zino bbiri, kabaka akola ng’ayagala era yeewaggula ye ky’ogerwako. Olunyiriri 36 luno Pawulo alulowoozako ng’ategeeza “omusajja ow’ekibi” atuula mu yeekaalu ya Katonda, ng’alaga nti ye Katonda. Okutulugunyizibwa kw’Ebiseera eby’Ekizikiza okuva mu mwaka 538 okutuuka mu 1798 kulagibwa mu lunyiriri 35, era kwekugenda okutuusa ku “ekiseera ky’enkomerero” ekyali 1798, ekyo kye “ekiseera ekyateekebwawo.” Olunyiriri 36 ne lulaga nti obufuzi bwa Papa bujja “kufuna obuwanguzi” “okutuusa obusungu bubeera bumaliriziddwa.” Olunyiriri luno lulaga nti obufuzi bwa Papa bwakulaakulana okutuusa mu 1798, awo “obusungu” obwasooka bwali “bumaliriziddwa.” Ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi kyali “kyasalawo” nti obufuzi bwa Papa bujja okweyongerayo okumala emyaka 1260, okutuusa mu 1798, ekyo ekyali “ekiseera ky’enkomerero.”

“Indignation” eyasooka yaggwa mu 1798, era “the last indignation” yaggwa mu 1844. Eziruyi zombi zaalabisibwa ng’ebiseera ebyalina enkomerero ezitegeerekeka; ekyo ne kimanyisa nti byombi byali bunnabbi bw’ebiseera. Gabriel yalagirwa Palmoni ayambe Daniel ategeere ekyoleso eky’okulabika (“mareh”) eky’“akawungeera n’enkya” (ennaku) ekyalaga October 22, 1844, era n’akikola ng’awa obujulizi obw’okubiri ku lunaku olwo.

Olubonozi lwa "chazon" olw’ekitundu eky’ekkumi n’asatu, Daniel lye yegombanga okumanya, lwali olubonozi lw’okulinnyirirwa olwaggwa ku “ekiseera eky’enkomerero” mu 1798. Olubonozi lwa “mareh” olw’ekitundu eky’ekkumi n’enna, lwaggwa n’okulabika kwa Kristo mu Awatukuvu Ennyo ku Okitobba 22, 1844, mu kutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ebiseera obw’emyaka 2300, era ne mu kutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ebiseera obw’emyaka 2520. Obunnabbi bw’ebiseera byombi ebyo bulagiddwa ku bibao ebitukuvu bya Habakkuk, Sister White by’agamba nti byakulemberwa omukono gwa Mukama, era tebirina kukyusibwa.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Tulina ebisomo bingi bye tuteekwa okuyiga, era n'ebisomo bingi nnyo nnyo bye tuteekwa okwejjamu. Katonda n'eggulu byokka tebisobya. Abo abalowooza nti tebagenda kuteekwa na kaseera konna kuleka endowooza gye baagaliza nnyo, era nga tebagenda kubeerako n'ensonga yonna ey'okukyusa endowooza, bajja kulemwa essuubi. Okutuusa nga tukwatanidde ku birowoozo byaffe n'endowooza zaffe n'obunywevu obukakafu, tetusobola kubeera n'obumu Kristo bwe yasabira. Review and Herald, Jjulaayi 26, 1892.