Bannabbi bonna boogera ennyo ku nnaku ez'enkomerero okusinga ennaku ze baabeeramu.

“Buli omu ku bannabbi ab’edda yayogera nga si nnyo ku mulembe gwaabwe wabula ku gwaffe, bwe kityo obunnabbi bwabwe buli mu maanyi eri ffe. ‘Kale ebyo byonna byabatuukako nga by’ekyokulabirako; era byawandiikibwa okutukuutira ffe, ffe abatuukiddwako enkomerero z’ensi.’ 1 Abakkolinso 10:11. ‘Si bo bennyini, wabula ffe be baweerezera mu bintu ebyo, ebikatuusiddwa gye muli kaakano ng’okuyita mu abo abaabuulidde mmwe Enjiri mu Mwoyo Omutukuvu eyasindikibwa okuva mu ggulu; ebintu bamalayika bye baagala nnyo okwekenneenyamu.’ 1 Peetero 1:12”

Bayibuli yakuŋŋaanyizza era n’egatta wamu obugagga bwayo olw’abantu b’emulembe guno ogw’enkomerero. Ebintu byonna ebikulu n’ebikolwa eby’ekitiibwa eby’ebyafaayo by’Endagaano Enkadde bibadde era biri okuddamu mu kkanisa mu nnaku zino ez’enkomerero. Selected Messages, book 3, 338, 339.

Danyeri akiikirira abantu ba Katonda, aba mu nnaku ez’enkomerero bazudde okuyita mu Kigambo ky’obunnabbi nti baasaasaanyiziddwa. Bwe bazuukukira ku nsonga eyo, basaanira okutuukiriza okusaba okuli mu Abaleevi amakumi abiri mu mukaaga, era n’okusaba okw’okutegeera ekyama eky’enkomerero eky’obunnabbi ekibikkuliddwa nga tennaggala ebbanga ly’ekisa, nga bwe kiragibwa mu kusaba kwa Danyeri mu mutwe ogw’okubiri. Bwe baliyingira mu ebyo Danyeri bye yayitamu, Malayika Gabuliyeri ajja kubakwatako, n’abategeeza era n’ayogera nabo, nga kigendererwa kye okubawa "obukugu n’okutegeera." Ab’amagezi be abo ab "ategeera" "okweyongera kw’obumanyi" bwe kibikkuliddwa ekyama eky’obunnabbi.

Era yantegeeza, n’ayogera nange, n’agamba nti, Ayi Danyeri, kaakano njidde okuwa ggwe amagezi n’okutegeera. Ku ntandikwa y’obwegayirizi bwo ekiragiro kyavaayo, era njidde okukulaga; kubanga oyagibwa ennyo: kale tegeera ensonga, era weetegereze okwolesebwa. Danyeri 9:22, 23.

Ekyolesebwa Danyeri kye yagambibwa okwekenneenya kye “mareh”, ekyolesebwa eky’okulabika. Gabuliyeri yali tannamaliriza omulimu gwe yateekebwako mu ssuula ey’omunaana, bwe yalagiribwa okusobozesa Danyeri okutegeera ekyolesebwa “mareh”. Mu ssuula ey’omwenda azzeyo okumaliriza okunnyonnyola. Mu ssuula ey’omwenda, Danyeri tali mu kiseera ky’obwakabaka bwa Babulooni, wabula ali mu byafaayo by’obwakabaka bwa Bamedi n’Abaperusi.

Bwe Gabuliyeri alagira Danyeri ‘otegeere ensonga,’ era ‘otekere ku kirabirirwa,’ aba alaga enkola ey’okwawula mu bwongo gy’ayagala Danyeri asse mu nkola. Ebigambo ebyahindulwa ‘otegeera’ n’ ‘okutekereza’ biva ku kigambo kye kimu mu Lwebbulaniya. Ekigambo ekyo kye ‘biyn,’ era kitegeeza okwawula mu bwongo. Ekigambo kya Lwebbulaniya ekyahindulibwa ‘ensonga,’ kye ‘dabar,’ era kitegeeza ‘ekigambo’. Noolwekyo Gabuliyeri ategeeza Danyeri, n’abo b’amiririra mu nnaku ez’enkomerero, okwawula bulungi Ekigambo eky’amazima.

Kolerera nnyo okulaga eri Katonda nga okukkirizibwa, ng’omukozi atalina kweswala, ng’agabanya bulungi ekigambo eky’amazima. 2 Timoseewo 2:15.

Ekigambo 'matter' kikozesebwa era ne Danyeri mu essuula ey'ekkumi, olunyiriri olusooka, awo kwe kivvuunulwa emirundi esatu nga 'ekintu'.

Mu mwaka ogw’okusatu ogwa Cyrus kabaka wa Peresiya, ekigambo kyabikkulirwa eri Danyeri, erinnya lye lyayitibwa Belteshazzar; era ekigambo kyali kya mazima, naye ekiseera ekyateekebwawo kyali kiwanvu; era yategeera ekigambo, era n’ategeera ekyolesebwa. Danyeri 10:1.

Mu olunyiriri olwo, ekigambo “vision” kitegeeza “mareh,” ekyolesebwa ky’endabika, era Danyeri yalina okutegeera kw’ebyombi, ekintu (ensonga) n’ekyolesebwa (“mareh”). Mu olunyiriri lwa amakumi abiri mu ssatu mu ssuula ey’omwenda, Gabirieli yalagira Danyeri okukyawula mu butuufu ensonga n’ekyolesebwa, era mu ssuula ey’ekkumi, olunyiriri olusooka, aba n’okutegeera kw’ebyombi, ensonga (ekintu) n’ekyolesebwa (“mareh”). Gabirieli ategeeza Danyeri mu ssuula ey’omwenda okutegeera enjawulo (okukyawula mu butuufu) wakati w’ensonga n’ekyolesebwa. Ekyolesebwa kye “mareh,” ate “ensonga,” oba “ekintu,” kye “chazon” ekyolesebwa.

Mu Essuula ey’omunaana, ebikwolesebwa byombi birambuliddwa, era enjawulo eralagiddwa kubanga Danyeri yayagala okutegeera ekwolesebwa "chazon", naye Gabuliyeri yalagirwa okuleetera Danyeri okutegeera ekwolesebwa "mareh". Bwe Gabuliyeri atandika omulimu gwe ogw’okuleetera Danyeri okutegeera "ensonga" ne "ekwolesebwa", amulagira okuteeka ku mutima nti waliwo ebikwolesebwa bibiri eby’enjawulo.

N'anzimanyisa, n'ayogera nange, n'agamba nti, Ai Danyeri, kaakano nzijjidde okuwa amagezi n'okutegeera. Ku ntandikwa y'okwegayirira kwo ekiragiro kyavaayo, era nzijjidde okukutegeeza; kubanga oli ayagiddwa nnyo: kale tegeera ekigambo kino, era erowooza ku kwolesebwa. Ewiiki nsaanvu zaalaganirwa ku bantu bo ne ku kibuga kyo ekitukuvu, okumaliriza obujeemu, okumalawo ebibi, okukola okutonnyereza olw'obutali butuukirivu, okuleeta obutuukirivu obutaggwaawo, okukakasa okwolesebwa n'obunnabbi, era n'okusiiga Ekitukuvu ekisinga obutukuvu. Kale manya era otegeere nti okuva lwavaayo ekiragiro eky'okuzzaawo n'okuzimba Yerusaalemi okutuusa eri Masiya Omulangira, walibaawo wiiki musanvu, era ne wiiki nkaaga mu bbiri: ekkubo n'olukomera bijja kuzimbibwa nate, ne mu biseera eby'obuzibu. Era oluvannyuma lwa wiiki nkaaga mu bbiri Masiya anattibwawo, naye si lwa ye: n'abantu b'Omulangira ajja okujja balizikiriza ekibuga n'yeekaalu; n'enkomerero yaayo eribeera n'omwuzure, era okutuusa ku nkomerero y'olutalo obuzikirivu bwateekebwawo. Era alikakasa endagaano n'abangi okumala wiiki emu: ate mu makkati ga wiiki alikomya ssaddaaka n'ebiweebwayo; era olw'okusaasaana kw'ebizizo alikifuula ekyazikiddwa, okutuusa ku kumalirizibwa, era ekyasalibwawo kirifukibwa ku ekyazikiddwa. Danyeri 9:22-27.

Gabulayiri yayagala Danyeri amanye nti ebitundu eby’okubonekerwa kwa “chazon” n’eby’okubonekerwa kwa “mareh” byombi byandibadde birabikira mu kunnyonnyola kwe yamuwa. Okunnyonnyola okwo kwali kugenda okukwata ku kubonekerwa kwombi, era obuvunaanyizibwa bwa Danyeri bwali bw’okusala enjawulo obulungi wakati w’okubonekerwa okwogera ku okunyigirizibwa wansi kw’ekitukuvu n’eggye, n’okubonekerwa okwaleetera okulabika kwa Kristo mu Kifo Ekitukuvu Ennyo ku October 22, 1844.

Gabriel alaga nti okuva ku kiragiro kya Artaxerxes mu 457 BC, waaliwo emyaka 490 egyasalibwamu ku myaka 2300 egy'ekyoleso ky'akawungeezi n'enkya, nga gya Abayudaaya bokka. Mu minnyiriri ezo ez’ogereddwako kakano, ekigambo "determined" kyogerwako emirundi esatu, naye waliwo ebigambo bibiri eby’Olwebbulaniya eby’enjawulo, ebyombi ebyavuunulwa nga "determined" mu minnyiriri ezo. Omulundi ogusooka ekigambo "determined" we kirabikira mu lunnyiriri amakumi abiri mu nnya, era ekigambo ekyo mu Lwebbulaniya kye "chathak" era kitegeeza "okusalako".

Kiraga nti Isirayiri yaweebwa ebbanga ery’obukisa eriyatandika n’ekiragiro eky’okusatu kya Artaxerxes, ne kiggwa ku kutayira amayinja kwa Suteefano mu mwaka gwa 34 AD. Emyaka 490 “gyasalibwamu,” era gaayimirira ng’ebbanga ery’obunnabbi ery’empimpi mu bunabbi obuwanvu obw’emyaka 2,300. Omuwendo “490” gwe kabonero k’ebbanga ery’obukisa, nga Yesu bwe yakakasa.

Awo Peetero n’ajja gy’ali, n’amugamba nti, Mukama, muganda wange anaakola ekibi ku nze emirundi emeka, nange mmusonyiwe? okutuusa emirundi musanvu? Yesu n’amugamba nti, Sirikugamba nti, okutuusa emirundi musanvu; naye, okutuusa emirundi amakumi musanvu emirundi musanvu. Matayo 18:22.

Okusonyiwa kulina enkomerero, era enkomerero eyo eragibwa mu muwendo "490." Omuwendo gwa "emyaka 490" guyimirira ebbanga ery’okugezesebwa ery’Abayudaaya okuva mu kununulibwa kwabwe okutuusa lwe baajjuza ekikopo eky’ebbanga lyabwe ery’okugezesebwa nga bakuba Suteefano amayinja. Ate omuwendo ogwo ogw’"emyaka 490" gukwatagana n’omuvumo gw’"emirundi musanvu" oguli mu Leviitikusi essuula amakumi abiri mu mukaaga. Mu Bayibuli waliwo ebifo bibiri byokka ebyogerako ku ttaka nga lijja okuwummula Ssabbiiti zaalyo. Ekisooka kisangibwa mu Leviitikusi essuula amakumi abiri mu mukaaga.

Era bwe mutaŋŋŋamba ku bino byonna, naye ne mutambulira mu kukontana nange; olwo nange ndibatambulira mu kukontana nammwe mu busungu; era nze, ddala nze, ndibabonereza emirundi musanvu olw’ebibi byammwe. Era munaalya ennyama y’abaana bammwe abalenzi, n’ennyama y’abaana bammwe abawala munaagilya. Era ndimenyaawo ebifo byammwe eby’awaggulu, ne ntemamu ebifaananyi byammwe, ne nsuula emirambo gyammwe ku mirambo gy’ebifaananyi byammwe, era omwoyo gwange gunaabakyaawa. Era ndifuula ebibuga byammwe ebyazikiridde, ne mbuusaawo ebifo byammwe ebitukuvu, so siwunya akawoowo akalungi k’obuwoowo bwammwe. Era ndireeta ettaka mu kuzikirira; n’abalabe bammwe abalibeeramu banaawuniikirira ku lyo. Era ndibasasaanya mu mawanga, ne ndiggyaamu ekitala kibagoberera; n’ettaka lyammwe linaabeera lyazikiridde, n’ebibuga byammwe binaabeera bya matongo. Olwo ettaka linaawummulira mu Ssabbiiti zaalyo, olw’ekiseera kyonna kye linaabeeranga nga lyazikiridde, nga nammwe muli mu nsi y’abalabe bammwe; ne mu biro ebyo ettaka linaawummula, era linaaganyulwa mu Ssabbiiti zaalyo. Buli kiseera kye linaabeeranga nga lyazikiridde linaawummula; kubanga teyawummula mu Ssabbiiti zammwe, bwe mwabeeranga ku lyo. Abaleevi 26:27-35.

Ekibonerezo ky’ “emirundi musanvu,” ekyogerwako emirundi ena mu essuula 26, kiraga nti bwe basasaanyizibwa abantu ba Katonda, olwo ensi “eneefuna okuwummula kw’essabbiiti zaayo.” Danyeri n’abo abasatu abeesigwa baasasaanyizibwa mu nsi y’abalabe nga kutuukiriza omuvumo gwa Musa, era okusasaanyizibwa okw’emyaka 70 kwali akabonero akalaga okusasaanyizibwa okw’emyaka 2,520. Kyali eky’okulabirako eky’obwannabbi, ekifaanagana n’emyaka ssatu n’ekitundu egy’ebbula ly’enkuba erya Eriya mu kiseera ky’okunyigirizibwa kwa Yezebeli. Emyaka ssatu n’ekitundu egyo gyakiikiriranga emyaka ssatu n’ekitundu egy’obwannabbi, egyalinga emyaka 1,260 egy’obufuzi bwa Papa okuva mu mwaka 538 okutuuka mu 1798. Emyaka 70 gyali akabonero ka “emirundi musanvu,” nga bwe kyali nti emyaka ssatu n’ekitundu gyali akabonero k’ekyensiko ky’emyaka 1,260. Emyaka 70 egy’obuddu bwa Danyeri, Yeremiya gye yalagula, gyakiikirira “emyaka 490.”

Era Mukama Katonda wa bajjajjaabwe yabatumira okuyita mu babaka be, ng’ayimuka mu makya n’abaweereza, kubanga yassaasira abantu be ne ku kifo kye eky’okubeeramu; naye ne basoosootola ababaka ba Katonda, ne banyooma ebigambo bye, ne bakola obubi ku bannabbi be, okutuusa obusungu bwa Mukama lwe bwavaayo ku bantu be, okutuusa nga tewali kuwonya. Kyava aleeta ku bo kabaka w’Abakaludaaya, eyattira abavubuka baabwe n’ekitala mu nnyumba yaabwe entukuvu, era teyassaasira musajja omuvubuka newaakubadde mwala, omukadde, oba eyaweramye olw’emyaka; n’abaweereza bonna mu mukono gwe. N’ebintu byonna eby’okukozesebwa mu nnyumba ya Katonda, ebinene n’ebitono, n’obugagga bw’ennyumba ya Mukama, n’obugagga bwa kabaka n’obw’abakungu be, byonna yabitwala e Babulooni. Ne baayokya ennyumba ya Katonda, ne bamenya olukomera lwa Yerusaalemi, ne baayokya n’omuliro amalubiri gaagwo gonna, ne bazikiriza eby’omuwendo byagwo byonna. Ate abo abaali bawonye ekitala n’abatwala e Babulooni; we baafuukira baddu be n’abaana be okutuusa ku kufuga kw’obwakabaka bwa Buperusi; okutuukiriza ekigambo kya Mukama ekyayogerwa mu kamwa ka Yeremiya, okutuusa ensi lwe yazzaakamu okuwummula kwa Ssabbiiti zaayo; kubanga bwe yabeeranga matongo, yakuumanga Ssabbiiti, okutuukiriza emyaka nsanvu. Mu mwaka ogw’olubereberye ogwa Kirusi kabaka wa Buperusi, okulaba ng’ekigambo kya Mukama ekyayogerwa mu kamwa ka Yeremiya kituukirizibwa, Mukama n’azukuza omwoyo gwa Kirusi kabaka wa Buperusi, n’alangirira mu bwakabaka bwe bwonna, era n’akissa mu kuwandiika, ng’agamba nti, Bw’ati ayogera Kirusi kabaka wa Buperusi: Obwakabaka bwonna obw’ensi Mukama Katonda ow’eggulu yampadde; era ankuutidde okumu zimbira ennyumba e Yerusaalemi, eriri mu Yuda. Ani ali mu mmwe ku bantu be bonna? Mukama Katonda we abe naye, era alinnye e Yerusaalemi. 2 Ebyafaayo 36:15-23.

Ebigambo ebiri byokka mu Bayibuli ebikwata ku ttaka okuwummulamu Ssabbiiti zaalyo, bikwatagana n'okusaasaanyizibwa kw'abantu ba Katonda, n'emyaka nsanvu egy'obuddu, egyayimirira ekiseera ekikkiriza ettaka okuwummulamu Ssabbiiti zaalyo. Kino kyali kyenkana omuwendo gwa Ssabbiiti Abayudaaya ze bataaleka ttaka liwummule. Ettaka okuwummula emyaka nsanvu, kyayimirira omuwendo gw'emyaka gyonna egy'okujeema ku kiragiro eky'okukkiriza ettaka liwummule. Okubalayo okutono kulaga nti mu myaka 490 egy'okujeema, waabeerawo emyaka nsanvu gye ttaka lyatali liwummula.

Emyaka 490 gyasalibwako okuva mu myaka 2300, ng’ebbanga ery’okugezesebwa ery’Abayudaaya, era emyaka ‘490’ gino girina enkwatagana entuufu n’okusaasaanyizibwa kw’ ‘emirundi musanvu’ okwogerwako mu Abaleevi 26.

Ekyolesebwa kya "chazon" eky’okukandagirirwa wansi n’ekyolesebwa kya "mareh" eky’okulabika ku nkomerero y’emyaka enkumi bbiri n’ebikumi bisatu biwukana, naye bikwatagana mu butereevu. Nga bwe kyali eri Daniyeri, abantu ba Katonda balina okwawula ebyo byombi mu ngeri entuufu, nga mu kiseera kye kimu bategeera enkwatagana yaabyo. Emyaka nsanvu egy’obuddu egyaleeta ebiragiro bisatu ebyakkiriza Abayudaaya okudda n’okuzimba bupya Yerusaalemi, byakiikirira emyaka "ebikumi bina n’amakumi kyenda" egy’okujeemera kwa Abayudaaya ku ndagaano ey’okuleka ettaka liwummule.

Bwe ekiragiro eky’okusatu kyabalaga omukisa gwabwe ogw’okudda ne bazimba nate, ne baweebwa ebbanga ly’emyaka "bikumi bina mu kyenda" ery’okugezesebwa, nga baagezesebwa mu bbanga lyerimu mwe obujeemu bwabwe bwaviirako okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi n’okubasaasaanya. Ku nkomerero y’emyaka "bikumi bina mu kyenda" egy’okubiri, obujeemu bwabwe bwandiddamu okuviirako okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi n’okubasaasaanya kwabwe mu Bannaggwanga.

Okusaasaanyizibwa kw’obuddu obw’emyaka ensanvu kwasokedwa emyaka "ebikumi bina mu kyenda" egy’obujeemu, era oluvannyuma obuddu obwo obw’emyaka ensanvu ne bwaddirirwa emyaka emirala "ebikumi bina mu kyenda" egy’obujeemu obw’okweyongera.

Ekiseera ekisooka eky’emyaka “ebikumi bina n’amakumi mwenda,” ekyaleetaawo emyaka nsanvu egy’okuwummula kw’ettaka, kyaggwa n’okuzikirizibwa kwa Yerusaalemi. Ku nkomerero y’emyaka “ebikumi bina n’amakumi mwenda” egyasalibwamu ku “emyaka enkumi bbiri n’ebikumi bisatu,” Yerusaalemi ne ezikirizibwa nate, kubanga Yesu bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agifaananyiza n’entandikwa yaakyo.

Obuddu bw’Isirayiri ey’omubiri mu Babulooni ey’omubiri obw’emyaka nsanvu bwali akabonero k’okusaasaanyizibwa okw’emirundi musanvu, era Omukyala White alaga nti obuddu buno obw’emyaka nsanvu bw’Isirayiri ey’omubiri mu Babulooni ey’omubiri bwali ekifaananyi ky’emyaka 1,260 egy’obuddu bwa Isirayiri ey’omwoyo mu Babulooni ey’omwoyo.

"Ekkanisa ya Katonda ku nsi yali ddala mu busibe mu kiseera kino ekiwanvu eky'okuyigganyizibwa okw'ekitaliiko kkomo, nga bwe abaana ba Isirayiri baakuumibwa mu busibe e Babulooni mu kiseera ky'okusengulwa." Bannabbi n'Abakabaka, 714.

Emyaka 1260 okuva mu mwaka 538 okutuuka mu 1798 gyali ekifaananyirizi ky’ “emirundi musanvu.” Ku nkomerero y’emyaka nsanvu, Abayudaaya baakomawo okuzzaawo era n’okuddamu okuzimba Yerusaalemi. Okukomawo kwabwe mu biseera by’ebiragiro ebisatu kwalaga entandikwa (457 BC) y’emyaka 2300 egy’ekyolesebwa “mareh” ekyatuusa ku kulabika kwa Kristo mu Ekifo Ekitukuvu Ennyo ku October 22, 1844. Ebiragiro ebisatu byalaga entandikwa y’ekiseera eky’obunnabbi, era kyetaagisa ebiragiro byonna ebisatu okutandika ekiseera eky’obunnabbi, newankubadde nga baatandika okudda n’okuddamu okuzimba n’ekiragiro ekisooka ekya Cyrus.

“Mu ssuula ey’omusanvu eya Ezera mwe mulabika etteeka eryalagirwa. Ennyiriri 12−26. Mu ngeri yaalyo esinga obujjuvu, lyalagirwa Alitagizerugizi, kabaka w’e Buperusi, mu 457 BC. Naye mu Ezera 6:14 ennyumba ya Mukama ey’e Yerusaalemi eyogerwako nti yazimbibwa ‘ng’okulagira [‘etteeka,’ ku mabbali] kwa Kuulo, ne Daliyo, ne Alitagizerugizi kabaka w’e Buperusi.’ Bakabaka bano abasatu, mu kutandikawo, mu kukakasa nate, ne mu kutuukiriza mu bujjuvu etteeka eryo, baalituusa ku butuukirivu obwali bwetaagisa obunnabbi okulaga entandikwa y’emyaka 2300. Nga batwala 457 BC, ekiseera etteeka we lyatuukirizibwa mu bujjuvu, ng’ennaku y’okulagira okwo, buli kimu obunnabbi kye bwalambika ku bikwata ku ssabbiiti ensanvu kyalabibwa nga kyali kituukiridde.” The Great Controversy, 326.

Okuva mu 1798 okutuuka mu 1844, bamalayika basatu b’Okubikkulirwa baatuuka mu byafaayo eby’obunnabbi; era nga bwe biragiro bisatu byaalaga okutandika kw’obunnabbi bw’emyaka 2300, ne bamalayika abo basatu ne balaga enkomerero y’obunnabbi. Ekiseera eky’obunnabbi kyaggwa ng’omumalayika ow’okusatu atuuse, nga bwe kyatandika ng’ekiragiro eky’okusatu kituuse; kubanga Yesu bulijjo afananiza enkomerero y’ekintu n’entandikwa yaakyo.

Wansi w’ekiragiro ekisooka, Abayudaaya baatandika okudda, era mu kiseera ky’ekiragiro eky’okubiri baamaliriza okuzimba ekkalu. Omulayika ow’okusatu yajja nga ku October 22, 1844, era nga tekinnatuuka lunaku olwo Abamillerite baali bamaze okumaliriza okuzimba ekkalu ery’omwoyo lwe baava mu Babulooni ey’omwoyo okuzimba nate. Kyalina okuba nga kyamaliriziddwa, kubanga ku October 22, 1844 omubaka w’endagaano yali agenda okujja mangu mu kkalu lye. Ekkalu eryo lyali abantu Abamillerite abaayingira mu ndagaano ku October 22, 1844, era Peetero yabalaga nti baali ekkalu.

Era nammwe, nga mayinja amalamu, muzimbibwa okubeera enju ey’Omwoyo, okubeera obwakabona obutukuvu, okuwaayo ssaddaaka ez’Omwoyo, ezikkirizibwa eri Katonda mu Yesu Kristo. 1 Peetero 2:5.

Yeekaalu y’Abamilleraiti yazimbibwa okuva mu 1798 okutuuka mu 1844, ekyo kye kiba emyaka amakumi ana mu mukaaga, oba mu ngeri ey’obunnabbi ennaku ssatu, kubanga Kristo yategeeza nti okuzimba yeekaalu kutwala ennaku ssatu.

Era Paska y’Abayudaaya yali yetuuse okumpi, ne Yesu n’alinnya e Yerusaalemi, n’asanga mu yeekaalu abaatuunda ente n’endiga n’enjiba, n’abakyuusa ensimbi batuudde; bwe yamala okukola omuggo gw’amaguwa amatono, n’abagoba bonna mu yeekaalu, awamu n’endiga n’ente; n’asuula wansi ensimbi z’abakyuusa ensimbi, n’avuunika emmeeza; n’agamba abo abaatuundanga enjiba nti, Muggye ebintu bino wano; temufuula nnyumba ya Kitange nnyumba ey’obusuubuzi. Abayigirizwa be ne bajjukira nti kyawandiikibwa nti, Obuggya olw’ennyumba yo bundyedde. Awo Abayudaaya ne baddamu ne bamugamba nti, Akabonero ki k’otulaga, kubanga okola ebintu bino? Yesu n’addamu n’abagamba nti, Mumenye eno yeekaalu, era mu nnaku ssatu ndijizimbawo nate. Awo Abayudaaya ne bagamba nti, Emyaka amakumi ana mu mukaaga ye gyezimbiddwaamu eno yeekaalu, naawe ojizimbawo nate mu nnaku ssatu? Naye yali ayogera ku yeekaalu ey’omubiri gwe. Yokaana 2:13-21.

Sister White alaga nti omubaka w’endagaano bwe yajja mangu ddala mu yeekaalu ye, nga bwe kyalagibwa mu kitabo kya Malaki, obunnabbi obwo bwatuukirira Kristo bwe yatukuza yeekaalu, nga bwe kyajuliddwa kaakano mu kyawandiiko kya Yokaana.

Mu okutukuza yeekaalu n’agiggyamu abaguzi n’abatunzi b’ensi, Yesu yalangirira omulimu gwe ogw’okutukuza omutima okuva ku obutali butukuvu bw’ekibi - okuva ku byegomba eby’ensi, ebyegombesa eby’okwefaako wekka, n’emize emibi, ebiyonona emmeeme. ‘Laba, ndìtuma omubaka wange, era aliteekateeka oluguudo mu maaso gange: ne Mukama gwe munaanoonya, alijjira mangu nnyo mu yeekaalu ye, ye ddala omubaka w’endagaano, gwe musanyukira: laba, alijja, bw’ayogera Mukama ow’Amaggye. Naye ani ayinza okugumira olunaku lw’okujja kwe? era ani aliyimirira bw’alirabika? kubanga ali ng’omuliro ogw’okusaanuula, era ng’asabbuuni gw’abalongosa engoye: Era alituula ng’omusaanuzi n’omutukuza w’effeeza: era alitukuza batabani ba Leevi, n’abasaanuule ng’azaabu n’effeeza, balyoke baleetere Mukama ekiweebwayo mu butuukirivu. Malaki 3:1-3.’ The Desire of Ages, 161.

Yekkaalu eri mu Yokaana essuula 2 yatwala emyaka amakumi ana mu mukaaga okuzimbibwa, era Yesu yagamba nti ajja kuzzaawo yekkaalu eyali zikiriziddwa mu nnaku ssatu. Okuva mu 1798 okutuuka mu 1844 waliwo emyaka amakumi ana mu mukaaga, era kino kiraga okujja kw’abamalayika basatu (ennaku) ab’Okubikkulirwa 14, abaali bafaananyizibwa ebiragiro bisatu ebyatandika obunnabbi bw’emyaka 2300. Emyaka amakumi ana mu mukaaga gye kiseera mwe Kristo yazaawo yekkaalu eya Millerite, kubanga nga tekinnatuuka ekiseera ekyo, ekifo ekitukuvu eky’omwoyo n’Isirayiri ey’omwoyo byali bikandagiriddwa Babironi ey’omwoyo.

Bwe Kristo yatukuza yeekaalu mu Mbaga ya Paska ku ntandikwa y’obuweereza bwe, yali atuukiriza obunnabbi obw’Omubaka w’Endagaano okujja mangu ddala mu yeekaalu ye, nga bwe kyogeddwa mu kitabo kya Malaki. Ku Okitobba 22, 1844 Kristo yajja mangu ddala mu yeekaalu ye, era kyamutwalira emyaka 46 okuzimba nate yeekaalu ye eyali emenyeddwa.

Okujja kwa Kristo ng’Kabona Asinga Obukulu waffe mu Kifo Ekitukuvu Ennyo, olw’okutukuza Eky’Obutukuvu, nga bwe kulagibwa mu Danieri 8:14; okujja kw’Omwana w’omuntu eri Oyo Owakadde w’Ennaku, nga bwe kulagiddwa mu Danieri 7:13; n’okujja kwa Mukama mu Yeekaalu ye, nga bwe kwalagulwa Malaki, byonna bye biraga ekintu kye kimu; era kino kiragibwa ne mu kujja kw’Omugole ku mbaga y’obugole, Kristo bwe yakiyogera mu kigambo ekifaananyi ky’abawala abatali bafumbo kkumi, mu Matayo 25. The Great Controversy, 426.

Obusungu obwasooka bwaggwa mu 1798, ate enkomerero y’obusungu obwasembayo yali mu 1844. Entandikwa y’ekiseera eky’amyaka amakumi ana mu mukaaga, mwe Kristo yazimusa yeekaalu y’Abamillerite, yalaga enkomerero, kubanga entandikwa n’enkomerero byombi byalabirwamu okuggwaawo kw’obusungu bwa Katonda eri abantu be, kubanga Yesu bulijjo agifananya enkomerero y’ekintu n’entandikwa yaakyo.

Tujja kweyongerayo mu kwekenneenya kwaffe ku bulagirizi bwa Gabulieri eri Danyeri mu kiwandiiko ekiddako.

Ekitabo ky’Okubikkulirwa kirina okugguliribwa eri abantu. Abangi bayigiriziddwa nti kye kitabo ekisibiddwa, naye kisibiddwa eri abo bokka abagaana amazima n’ekitangaala. Amazima agalimu galina okulangirirwa, abantu balyoke bafune omukisa okutegekera eby’egenda okubaawo amangu ddala. Obubaka bw’omalaika ow’okusatu bulina okuyanjulwa nga ssuubi lyokka ery’obulokozi bw’ensi eri mu kuzikirira.

"Obulabe bw’ennaku ez’enkomerero buli ku ffe, era mu mulimu gwaffe tusaanidde okulabula abantu ku kabi ke baliimu. Temukkiriza ebintu eby’amaanyi era eby’ekitalo obunnabbi bye bulaze nti bijja okutuukirira mu bwangu okulekebwa nga tebikwatibwako. Ffe tuli ababaka ba Katonda, era tetulina budde bwa kumala bwereere. Abo abagala okukolera awamu n’Omukama waffe Yesu Kristo baliraga okufaayo nnyo ku mazima agasangibwa mu kitabo kino. N’ekalamu n’eddoboozi lyabwe banaagezaako nnyo okulambulula ebintu ebyewuunyisa Kristo bye yajja okuva mu ggulu okubikkula." Signs of the Times, Julaayi 4, 1906.