Tutegeezeddwa nti, "Katonda yalagira amagezi ga William Miller okutunuukira eri obunnabbi era n’amuwa omusana omungi ku kitabo ky’Okubikkulirwa." Miller yaziyizibwa ebyafaayo mwe yazukkulira okutegeera "omusana omungi" oguli mu mitwe gy’Okubikkulirwa: kkumi n’ebiri, kkumi n’essatu, kkumi na mukaaga, kkumi n’omusanvu, ne kkumi n’omunaana; kubanga emitwe egyo gyalambulula emirimu gy’obwakabaka obw’obunnabbi, ebyo bye teyasobola kulaba ng’asinziira ku mbeera y’ebyafaayo mwe yali.
Ettangaazi eryaweebwa eri Miller ku kitabo ky’Obubikkulirwa lyali ku amakanisa, emivumbo n’amakondeere, era amakondeere asatu agasembayo, agategeezebwa nga “obulabe busatu,” ge giragibwa ku bipande bibiri bya Habakkuku. “Ettangaazi eddene” eryaweebwa eri Miller mu kitabo ky’Obubikkulirwa lyakwata ku kifo ky’Obusiraamu mu obunnabbi bwa Baibuli. Naye n’eryo “ttangaazi eddene” lyalina ensalo olw’ensonga z’ebyafaayo ebyaliwo mu kiseera kye.
Amakkanisa musanvu ag’e Asiya gali ebyafaayo by’Ekkanisa ya Kristo mu ngeri zaayo musanvu, mu mpinda zaayo zonna n’okukyuka kwayo kwonna, mu biseera by’obuwanguzi bwayo ne mu bizibu byayo byonna, okuviira ddala mu nnaku z’Abatume okutuuka ku nkomerero y’ensi. Ebisiba musanvu by’ebyafaayo by’ebikolwa by’obuyinza n’abakabaka b’ensi ku Ekkanisa, n’okukuuma kwa Katonda ku bantu be mu kiseera kye kimu. Empanda musanvu ze ebyafaayo by’ebibonerezo eby’enjawulo era ebizito ebitumiibwa ku nsi, oba Obwakabaka bwa Baroma. Ate ebibya musanvu bye bibibonerezo eby’enkomerero omusanvu ebitumiibwa ku Loma ey’Obwa Papa. Byetabiddwaamu ne bintu ebirala bingi, nga bigattiddwaamu ng’emigga emitono egyeyunga ku mugga omunene, ne bijjuza omugga omukulu ogw’obunnabbi, okutuusa nga byonna bitutuusa mu nnyanja ey’obutaggwaawo.
Kino, eri nze, ye enteekateeka y’obunnabbi bwa Yokaana obuli mu kitabo ky’Okubikkulirwa. Era omuntu ayagala okutegeera ekitabo kino, ateekwa okubeeranga n’okumanya ennyo ebitundu ebirala eby’Ekigambo kya Katonda. Ebifaananyi n’eby’olugero ebikozeseddwa mu bunnabbi buno tebinnyonnyolwa byonna mu kino kennyini, wabula biteekwa okuzuulibwa mu bannabbi abalala, ne binnyonnyolwa mu bitundu ebirala by’Ebyawandiikibwa. N’olwekyo kirabika nti Katonda yateekateeka okuyiga Ebyawandiikibwa byonna, okusobola okufuna okutegeera okutereera ku buli kitundu kyonna. William Miller, Ensomo za Miller, Voliyumu 2, Ensomo 12, 178.
Laba nti Miller yategeera ebikolimo musanvu eby’enkomerero ng’emisango musanvu ku Roma ey’Obwapaapa. Teyasobola kutegeera nti Roma ey’Obwapaapa yaweebwa ekiwundu ekitta ekyali kigenda kuwonyebwa. Yategeera amakondeere musanvu ng’ “ebyafaayo by’emisango musanvu egy’enjawulo era egizito egyasindikibwa ku nsi, oba obwakabaka bwa Roma,” naye teyayinza kumanya enjawukana wakati w’obwakabaka bwa Roma ey’obupagaani n’obwa Roma ey’Obwapaapa. N’olwekyo, obusobola bwe okulaba enjawukana wakati w’amakondeere ana agasooka n’amakondeere asatu agasembayo bwali bukomereddwako.
Miller teyasobodde kutegera nti ebibonerezo ebyaleetebwa ku Loma byali okuddamu kwa Katonda eri okukakasibwa okw’okukuuma Sande, kubanga abagobereza ba Miller mu byafaayo byabwe baali bakyasinzira ku Sande. Miller yali mutuufu mu okumanya nti amakondeere gaali ebibonerezo ku Loma, naye ensonga entuufu lwaki ebibonerezo byaleetebwa, n’enjawukana wakati w’amakondeere agasooka ana n’agaasembayo asatu, byali bitono oba nga tebiriwo ddala. Nga ne mu ngeri eyo ey’okutegeera entono, ‘ejjinja ery’omuwendo’ ery’ebibonoobono ebisatu eby’Obuyisilamu kyali kikyalimu ku bipande ebyaluŋŋamizibwa n’omukono gwa Katonda, era tebisaanidde kukyusibwa.
Okutegeera okwazindukidde kuwa omuyizi ‘omugezi’ w’ebunnabbi okutegeera nti Katonda teyafuuyira byokka abasajja abatukuvu abaawandiika Baibuli, naye era yalabirira omulimu gw’abasajja abaavvuunula Baibuli eyitibwa King James, era ayogera bulambulukufu nti yakozesa obulabirizi obwa Katonda obw’engeri y’emu mu kukolebwa kw’amachati agatukuvu abiri.
“Ejjjinja ery’omuwendo” lya Miller ery’Empi ey’ettano, ey’omukaaga n’ey’omusanvu (Islamu), liyaka emirundi kkumi okusinga mu nnaku ez’enkomerero, kubanga liraga ensonga y’Okukaaba okw’omu ttumbi okusembayo. Ensonga y’Okukaaba okw’omu ttumbi mu byafaayo bya Abamillerite yali olunaku olw’okukomekkerezebwa kw’ebiseera eby’obunnabbi, era mu ngeri eno obubaka bw’“Okukaaba okw’omu ttumbi” mu nnaku ez’enkomerero (obw’Islamu bw’Akabi akatatu), bwafaananyizibwa n’olunaku lwa Okitobba 22, 1844. Olunaku olwo mu byafaayo bya Abamillerite lufaananyiriza etteeka lya Ssande eririko okutuuka mu biseera bitono, era Okitobba 22, 1844, n’etteeka lya Ssande byombi byafaananyizibwa n’Omusalaba, ogwali okukomekkera kw’Okuyingira okw’Obuwanguzi kwa Kristo.
‘Eky’obugagga’ kya Miller eky’Enkondeere ey’okutaano, ey’omukaaga n’ey’omusanvu (Obusiraamu), ewakaanya emirundi kkumi okusinga mu nnaku ez’enkomerero, kubanga kiraga Obusiraamu nga kikwatagana n’omulamwa gw’ekibiina ky’enkyukakyuka eky’ennaku ez’enkomerero, nga omulamwa ogwo gwe Obusiraamu bw’ekibonoobono eky’okusatu. Ky’ava kityo, ng’omulamwa gw’ekibiina ky’enkyukakyuka eky’enkomerero eky’abantu emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya, kifaananyiziddwa n’omulamwa gwa buli kimu ku eby’enkyukakyuka ebyasooka, oba nga ky’ali omulamwa ogw’“Okuzuukira” mu ky’enkyukakyuka kya Kristo, omulamwa ogw’“Ebiseera eby’obunnabbi” mu byafaayo by’abawagizi ba Miller, omulamwa ogw’“Essanduuko ya Katonda” mu ky’enkyukakyuka kya Dawudi oba omulamwa gw’“Endagaano” mu ky’enkyukakyuka kya Musa.
Obadde ekyo ekyaliwo ku musaalaba, oba olunaku lwa Okitobba 22, 1844, oba ensonga ez'enjawulo z'eby'enkyukakyuka z'okutereeza, buli lunaku n'ensonga byali ekigezo eky'obulamu oba okufa eri ab'omulembe ogwo. "Ejjinja ery'omuwendo" lya Miller ku bubonyoobonye busatu bw'Obusiraamu lye kigezo eky'obulamu oba okufa, nga bwe kiragibwa mu kigero ky'abawala kkumi abatali bafumbo ku nsonga ey'"mafuta". Amayinja ag'omuwendo ga Miller mu ntandikwa y'ekirooto kye gaamurika ng'enjuba, naye ku nkomerero y'ekirooto kye gaamurika "emirundi kkumi okusinga okwake". Amayinja ag'omuwendo ga Miller gaali nga parafini (amafuta g'ettaala) mu byafaayo by'Abamillerite, naye leero ago amayinja ge mafuta ga roketi!
Abawagizi ba Miller baategeera era nebakikozesa mu ngeri entuufu obunnabbi bw’ebiseera obw’Islamu obw’ennaku ey’okubiri, obwatuukirira nga August 11, 1840; naye kye baategeera ku nnaku ey’okusatu, nga kye ekkondeere ey’omusanvu, tekyasobola kulaba nnaku ey’okusatu nga ejja ng’okusalirwa omusango ku bwakabaka obw’omukaaga obwogerwako mu bunnabbi bwa Bayibuli, kubanga tebaalaba na bwakabaka obw’okutaano, n’osiyanga ddala obw’omukaaga obw’obunnabbi bwa Bayibuli. Naye “ekitangaala ekinene” ku Kitabo ky’Okubikkulirwa ekyaweebwa eri Miller kigenda kumulisa emirundi kkumi okusinga mu “Okukaaba kw’ettumbi ly’ekiro” okw’ennaku ez’enkomerero.
Amazima agalabikibwa ku bipande bibiri bya Habakkuku, mu bukulu bwaago, ge mazima agaatuukirizibwa mu byafaayo eby’edda. Ebipande ebyo byasigamizibwa ku bunabbi bw’ebiseera bwe Miller yasikirizibwa okukuŋaanya, era obunnabbi bwonna obwo bwaggweerayo mu 1844. Obunabbi obwo bw’ebiseera bunaayaka okusinga mu nnaku ez’enkomerero, kubanga bunaalabika ng’obutuufu bwabyo buli leero nga bwe bwali mu byafaayo bya Millerite; naye tebirina kulagula biseera ku nnaku ez’enkomerero mu ngeri etereevu. Wabula, bituwa ebifaananyi eby’obunnabbi ebiddamu eby’ebyafaayo bye byaalaga edda; naye, wamu n’amayinja ag’omuwendo agatono ga Miller, obunnabbi obw’omu maaso bulagibwa butereevu.
Omulimu gwa Kristo mu Ekaalu ey’omu ggulu ogwatandika mu mwaka gwa 1844, gweyongerayo okutuusa ng’ogwo omulimu guwedde. Obunnabbi bw’ennaku 2300, n’omulimu ogw’okutukuza gwe bwalaga, bukyali "mu nkola y’okutuukirizibwa," nga mwannyinaffe White bw’agamba ku migga gya Ulai ne Hiddekel, bw’atyo obunnabbi obwo bulina okutuukirizibwa ku nkomerero y’ensi.
"Ekitangaala Danyeri kye yafuna okuva eri Katonda kyaweebwa okusingira ddala olw'ennaku zino ez'enkomerero. Ebyolesebwa bye yalaba ku mabbali g'Omugga Ulayi n'ogwa Hiddekel, emigga eminene egy'e Sinaali, kati biri mu kutuukirizibwa, era n'ebyo byonna ebyayogerwa edda bijja okutuuka mangu." Obujulizi eri Abasumba, 112.
Ebice eby’ebyolesebwa mu Danyeri essuula omusanvu n’omunaana, ebiri ku bipande bibiri, bikyali eby’omu biseera eby’omumaaso, kubanga byombi bitulaga omulimu gwa Kristo ogw’awatukuvu. Naye ebyafaayo eby’obwakabaka nga bwe byalagulwa mu buwandiike bw’obunnabbi bwa Baibuli mu ssuula ezo zombi bikomya ku Roma ey’Abapapa ng’efunye ekiwundu eky’okufa. “Ejjinja” eriri “lisaliddwa okuva ku lusozi awatali mikono”, n’obwakabaka obw’omunaana obwogerwako mu Danyeri essuula ebbiri bikyali eby’omu biseera eby’omumaaso. Naye ebisinga ku biragibwa ku bipande ebikwata ku Danyeri essuula ebbiri, omusanvu n’omunaana bituukiridde.
Omulimu wa Kristo mu Weema Entukuvu, n’ekibonoobono ekya ssatu eky’Obuyisiramu, bye nsonga ebbiri ezisinga obukulu eziraga ebyafaayo eby’obunnabbi ebisukka mu biro by’abagoberezi ba Miller. Wamu n’ensonga ezo ebbiri, waliwo n’ebyafaayo by’ennaku ez’enkomerero ebirabikirizibwa bwe b’ebipande ebyombi biteekebwa wamu ku linyiriri emu. Bwe kikolebwa, okusuulibwa essuubi okwa 1843 okwasooka, nga bwe kulagiddwa ku kipande ekisooka, kufunira okulongoosebwa kwako ku kipande eky’okubiri. Wamu, bivumbula era birambulula “ebyafaayo ebyakwekebwa” eby’okubwatuka kw’enkuba omusanvu, ebiri kaakano nga bikkululwa wamu n’okuggulwawo kwa Kubikkulirwa kwa Yesu Kristo.
"Ebyafaayo ebyakwekebwa" bitegekeddwa ku "mazima," era ekigambo "mazima" kikolebwa mu nnukuta ssatu z'Olwebbulaniya bwe ziteekebwateekebwa wamu. Ekigambo kino kikolebwa ennukuta eyasooka, ey'ekkumi n'esatu, n'ey'enkomerero mu alfabeeti y'Olwebbulaniya, era ennukuta ezo zikiikirira Yesu si nga Mazima bwokka, wabula nga Alpha ne Omega. "Ebyafaayo ebyakwekebwa" bitandika ne bimalira ku okucika essuubi, era mu katikati mulimu obujeemu, kubanga "ekkumi n'esatu" omuwendo ogukiikirira obujeemu.
Omwaka gwa 1843, ogwalagiddwa ku chaati esooka, gulaga okusubwa okwasooka n’okutuuka kw’ebbanga ery’okulindirira. Ebbanga ery’okulindirira lyaleeta okutuuka kw’obubaka bw’Okukaaba okw’ettumbi, nga mwe walabikira okujeemera kw’abawala abasiru. Obubaka bw’Okukaaba okw’ettumbi oluvannyuma bwerangirirwa okutuusa ku kusubwa okwasembayo. Ebyafaayo ebyo "ebikwekeddwa" eby’Okukaaba okw’ettumbi biddamu mu nnaku ez’enkomerero nga biddamu mu ngeri ey’enkalakkalira, okutuuka ne ku buli kigambo.
Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.
Bwe kitegeerekebwa bulungi, ebigambo ebyasooka biraga nti ekibiina kyokka ky'abantu mu nnaku ez'enkomerero abalina ekisoboka okubeera omuwala omuwombeefu ow'obusirusiru oba ow'amagezi, be bali mu kibiina ekyayitamu okumenyeka kw'ensuubi. Okumenyeka kw'ensuubi kwe kuleeta ebbanga ery'okukereera, era olugero olwo olwa "kyatuukiriziddwa era kijja okutuukirizibwa ku nnukuta ddala" lwesigamiziddwa ku ngeri ebintu bye bituukirira munda mu bawala abawombeefu mu bbanga ery'okukereera eritandikira ku kumenyeka kw'ensuubi. Okumenyeka kw'ensuubi okwo kwe kwatta "abajulizi babiri" mu luguudo lw'ekibuga, ne kubafuula amagumba agafu era amakalu mu kiwonvu ky'okufa; era kyabaawo nga Julaayi 18, 2020. Mu bungi bwabwo, Adventism teyaliko gyeyenyigiramu mu kumenyeka kw'ensuubi okwo. Mu butuufu, baajaguza obunnabbi obutaatuukirizibwa, nga "abajulizi babiri" balira mu luguudo nga battiddwa. Ku nnukuta ddala kitegeeza "ku nnukuta ddala".
Mu byafaayo by’Abamillerite, abaali abantu b’endagaano (Abaprotestanti) baajjaguza okutegeeza okulemererwa ogw’omwaka gwa 1843 (okufa ku ssuubi okw’asooka), era mu kiseera ekyo Abaprotestanti baasukkirira enkomerero y’ekiseera kyabwe eky’okugezebwako. Ekiseera ky’okugezebwako kyatandika nga August 11, 1840, bwe yakka omulayika ow’amaanyi owa Okubikkulirwa 10, ng’obunnabbi bw’ebiseera obw’akabi okw’okubiri (Islam) bwatuukirizibwa. Abaprotestanti baagaana ebiseera eby’obunnabbi mu kufa ku ssuubi okw’asooka, kubanga okutegeeza okutali kutuufu kwabawa ensonga ey’okuleka okunoonya amazima. Omulamwa gw’obubonero bwonna obulaga ekkubo mu byafaayo by’Abamillerite gwali ‘obunnabbi bw’ebiseera’.
Ku Sseputemba 11, 2001, malayika ow’Essuula ey’ekkumi n’omunaana mu Kitabo ky’Okubikkulirwa n’akka mu kiseera ky’okutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ennaku ey’okusatu (Obusiraamu). Omulamwa w’obubonero bwonna obw’ennaku ez’enkomerero ye Obusiraamu. Okunyolwa okusooka kulaga okukoma kw’okutukuza kw’abantu b’endagaano eyasooka, kubanga olwo abantu b’endagaano eyasooka baweebwa ensonga gye beekwasa ne batakyongeranga kunoonya amazima. Awo ne butandikira ekiseera ky’okukeberebwa “abawala” b’ennaku ez’enkomerero, kubanga okukeberebwa kw’abantu b’endagaano eyasooka okwatandikira ku kukka kwa malayika, kwaggwa ku kunyolwa okusooka. Noolwekyo, okukeberebwa kw’abo abakiikirirwa ng’abawala ne kutandika, era omugendo guno gw’okukeberebwa ku nkomerero gujja kulaga oba abawala basirusiru oba bamagezi.
Wakati w’okusuulibwa essuubi okwasooka n’okwasembayo waliwo obubaka bw’okukaaba kw’essaawa ya ttumbi. Omulamwa gw’obubaka bw’okukaaba kw’essaawa ya ttumbi eri abagoberezi ba Miller gwali “ekiseera”, ate omulamwa gw’obubaka bw’okukaaba kw’essaawa ya ttumbi mu nnaku ez’enkomerero gwe “Isilamu”. Mu kirooto kya Miller azuukusibwa n’eddoboozi ery’okukaaba (okukaaba), era mu kiseera ekyo amayinja ge ag’omuwendo gakaka emirundi kkumi okusinga bwe gaakakanga edda. Amayinja ag’omuwendo agali ku bipande agalaga ddala obunnabbi obw’ennaku ez’enkomerero ge Isilamu n’okunoonyereza n’okusalira omusango. Bwe kityo, ebigezo eby’“obubaka” bw’okukaaba kw’essaawa ya ttumbi n’eby’“obumanyirivu” obukiikirirwa mu okunoonyereza n’okusalira omusango si bya bantu b’endagaano eyasooka, wabula bya abo abyeeyita abawala ab’enkomerero.
Ekifaananyi ekiweebwa bwe byapa byombi bitwalibwa wamu, ekiraga ebyafaayo okuva ku kuseerwa okw’asooka okutuuka ku kwaasembayo, kiraga nti mu kiseera ‘ebyafaayo ebyekwekese’ ebya “Seven Thunders” bwe biba bigenda mu maaso, omulimu ogw’enkomerero ogw’okusalira omusango okunoonyereza gutuukirizibwa. Omulimu ogwo ogw’enkomerero kwe okuteekebwako akabonero kw’abantu emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya, era kibaawo mu ‘biseera eby’obuzibu’ bya Dannieri omutundu ogw’omwenda, mu kiseera eky’okunyizibwa kw’amawanga mu Kubikkulirwa omutundu ogw’ekkumi n’emu, mu kukwatibwawo kw‘empewo ennya’ ez’omutundu ogw’omusanvu ogwa Kubikkulirwa, mu ‘kuziyizibwa kw’omuyaga omukambwe mu lunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba,’ mu Isaaya omutundu ogw’amakumi abiri mu musanvu, era mu kuziyizibwa kw’‘embalaasi ey’obusungu ey’anoonya okwesumulula n’okuleeta okufa n’obuzikiriza’ ku nsi. Bino byonna eby’obujulirwa bw’obunnabbi bukiikirira Isiramu ey’ennaku ey’okusatu, nga bwe kiragiddwa ku byapa ebitukuvu.
Ebintu ebikulu ebisatu eby’ebipande ebiri ebitukuvu bya Abakkuki ebikwata ddala ku bintu ebyali bigenda okutuuka oluvannyuma lw’okubunyisibwa kw’ebipande ebyo ye bino: okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000, Obusiraamu, n’okutuukirizibwa kw’olugero lw’abawala ekkumi. Ebipande bino biraga enkola ey’okukemebwa n’okuteekebwako akabonero ku byombi: “obumanyirivu” n’“obubaka.” Obumanyirivu obwetaagibwa eri omuwala omuziru ye “Kristo ali mu mmwe, essuubi ery’ekitiibwa,” ekiraga obutuukirivu obweyolekera mu 144,000.
Ekyama, ekyaakibikkiddwa okuva mu mirembe n’ebika, naye kaakano kyayanikiddwa eri abatukuvu be: abo Katonda be yayagala okubategeeza obugagga bw’ekitiibwa eky’ekyama kino mu mawanga; kye Kristo ali mu mmwe, essuubi ly’ekitiibwa: oyo gwe tubuulira, nga tulabula buli muntu, era nga tuyigiriza buli muntu mu magezi gonna; tulyoke tuleete buli muntu atuukirivu mu Kristo Yesu. Abakolosaayi 1:26-28.
Abo 144,000 balagiddwa ng'ekibiina ky'abantu abavudde mu "obuddu". Obuddu obulagirwamu mu ngeri ey'obutereevu mu kitabo ky'Okubikkulirwa ye obw'okubeera bafu mu luguudo okumala ennaku ssatu n'ekitundu, nga bwe kulagiddwa mu Okubikkulirwa essuula kkumi n'emu. Obuddu bw'okufa okw'ekifaananyi bulaga "emirundi musanvu" egy'Abaleevi essuula amakumi abiri mu mukaaga, era obuddu obwo bweetaaga okwenenya okulabikira, nga bwe kyeragibwa mu kusaba kwa Danyeri, essuula mwenda.
Bw’enfupa enkalu ez’abafu zizzibwamu obulamu, mu bwangu ddala ziyimusibwa ng’ ‘akabonero’. Mu kufa baali nga Kristo tali mu bo, essuubi ly’ekitiibwa. Ekimu ku kwenenya kwe baasabibwa kwe kukkiriza nti baali batambulira mu butakkanya ne Katonda, era nti ne Katonda yatambulira mu butakkanya nabo. Bwe batuukiriza ebyetaago ebyategeezebwa mu bubaka bw’obunnabbi, Kristo n’alyoka ‘ajja mangu mu yeekaalu ye’, era ‘okuyitamu’ okwetaagibwa okubeera omu ku akabonero akayimusibwa olwo kuba kutuukirizibwa.
“Obumanyirivu” obulabirwamu bwe chaati ebbiri bwe zireetebwa wamu, butuukirizibwa mu mulimu ogw’enkomerero ogwa Kristo mu Eweema entukuvu ey’omu ggulu. “Obumanyirivu” obwo bukiikirirwa mu kwolesebwa kwa “mareh”, kwe kwolesebwa kw’ “okulabika”. “Obubaka” obwetaagiddwa bwe kwolesebwa kwa “chazon”, okw’ebyafaayo eby’obunnabbi. Obubaka obwo bumanyiddwa ng’obubaka bw’okusala omusango ogugenda okutuuka ogwa Katonda ku nsi emujeemu, oguleetebwa Isilamu ogw’Ekitalo eky’okusatu.
Mu 1856, Mukama yanoonya okumaliriza okuzzaawo Yerusaalemi ey’eby’omwoyo mu Adiventizimu. Mu kiseera ky’okutuuka kw’obubaka bw’abamalayika abasatu okuva mu 1798 okutuuka mu 1844, ekyekaalu ya Abamilerayiti yali yakazimbibwa ku misingi, egyalabirwamu ng’ “jewels” mu kirooto kya Miller, nga bwe byalagibwa mu mazima g’obunnabbi agali ku enkalala z’ab’olubereberye ebbiri (eza 1843 n’eya 1850) ezatuukiriza Habakkuku essuula ey’okubiri. Oluvannyuma n’akulembera abantu be okuzimba olukomera lw’etteeka lye erya Ssabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu, n’abazza ku “mengera enkadde” eya Isirayiri ey’edda okumaliriza omulimu gw’ “ekkubo ery’okutambuliramu”. NAYE, oluguudo olwa kkadde lwalimu enjigiriza, obunnabbi, obwatekebwawo okubagezaako n’okubawulamu. Mu 1863, Adiventizimu yalemererwa mu kugezebwa kw’ “emirundi musanvu”, ne yatandika okubudabuda mu ddungu lya Laodikeya.
Olunaku lwa Okitobba 22, 1844 lufaananyiriza etteeka lya Sande erigenda okujja amangu, era mu kiseera ky’etteeka lya Sande omulimu gunaatuukirizibwa, nga bwe kulagibwa mu myaka amakumi ana mu mwenda egy’okumaliriza ekkubo n’ekisenge ky’ekibuga mu biro eby’ekizibu, nga Danyeri bwe yalambika.
Kale manya era otegeere nti okuva ekiragiro bwe kirifulumizibwa okuzaawo n’okuzimba Yerusaalemi okutuuka eri Mesiya Omulangira, walibaawo sabbiiti musanvu, ne sabbiiti nkaaga na bbiri: ekkubo kiriddayo okuzimbibwa, n’olukomera, newankubadde mu biseera eby’obuzibu. Danyeri 9:25.
Bannabbi bonna bakkiriziganya wamu, era ‘ebiseera eby’okutawaana’ ebyogerwako mu kitabo kya Daniyeri nabyo birambikiddwa mu kyawandiiko okuva mu Early Writings kye twabadde tukebera.
"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Okutuusa nga abo abagamba nti bali mu mazima bakyali bawereza Setaani, ekisiikirize kye eky’ekuzimu kirisalako okulaba kwabwe eri Katonda n’eggulu. Baaliba ng’abo abafiiriddwa okwagala kwabwe okwasooka. Tebasobola kulaba ebituufu eby’obutaggwaawo. Ebyo Katonda bye yatutegekera byeragiddwa mu Zekaliya, essuula 3 n’4, era 4:12-14: ‘Ne nnamuddamu nate ne mmugamba nti, Bino bitabi bibiri by’omuzeyituuni, ebiyita mu mitubu ebiri egy’zzaabu ne bisindika amafuta ag’ezzaabu okuva mu byo? N’addamu n’aŋŋamba nti, Tomanyi bino kye biba? Ne mmugamba nti, Nedda, mukama wange. N’alyoka agamba nti, Bano be basiigibwa amafuta ababiri, abayimirira awali Mukama w’ensi yonna.’
Omukama ajjudde ebikozesebwa byonna. Tewali ky’amubuze mu by’obuweereza. Kuva ku butakkiriza bwaffe, obw’ensi bw’affe, okwogera kwaffe okwa bwereere, n’obutakkiriza obulabisibwa mu njogaano yaffe, kwe kireeta ebisiikirize ebiriko ekizikiza okukuŋaana okutwetooloola. Kristo tabikkulibwa mu bigambo oba mu kikula ng’oyo omwagalwa ddala, era asukkiridde ab’omu mutwalo. Bwe kiba nti emmeeme esanyukira okwewaggula mu bwereere, Omwoyo wa Mukama asobola okugikolera kitono nnyo. Okulaba kwaffe okutono kulaba ekisiikirize, naye tekusobola kulaba ekitiibwa ekiri ewalako. Bamalayika bakutte empewo ennya, eziragiddwa ng’embalaasi ey’ekiruyi eyagala okwiyibula n’okudduka mangu ku maaso g’ensi yonna, nga eleeta okuzikiriza n’okufa mu kkubo lyayo.
“Tunebaka otulo ku muggalo gwennyini ogw’ensi ey’olubeerera? Tunaabanga abazito mu mwoyo era abannyogovu era abafudde? Ai, singa twandibadde mu maka gaffe ag’okusinza Omwoyo n’omukka gwa Katonda nga gufukibwa mu bantu Be, balyoke bayimirire ku bigere byabwe ne balamu. Twetaaga okulaba nga ekkubo lya kifundikwa, era n’omulyango mufunda. Naye bwe tuyita mu mulyango omufunda, obugazi bwagwo tebuliiko kkomo.” Manuscript Releases, volume 20, 217.