Mu biwandiiko ebyasembayo, tubadde twogerako ku bitundu bimu okuva mu Omwoyo gw’Obunnabbi ebiraga ebbanga okuva nga 11 Sebuttemba 2001 okutuusa lwe Mikaeri ayimirira era ekiseera eky’obusaasizi eri abantu ne kiggwawo. Mu bbanga eryo, waliwo eby’okulabirako ebitonotono eby’obunnabbi ebiraga omulimu ogw’enkomerero ogwa Kristo mu Kifo Ekitukuvu Ennyo.
Omulimu gwa Kristo mu yeekaalu guyimirizibwa mu eryolesebwa ly’Omugga Ulai ery’omu Danyeri essuula munaana, era Mukyala White atutegezezza nti eryo eryolesebwa ly’Omugga Ulai kaakano liri mu kutuukirizibwa. Omulimu ogw’enkomerero ogukolebwa mu yeekaalu ey’eggulu, oguli kaakano mu kutuukirizibwa, guyimirizibwa mu njogera ez’obunnabbi ez’enjawulo. Guyimirizibwa mu njogera ez’obunnabbi ng’ebbanga ery’okuteekebwako akabonero, enkuba ey’oluvannyuma, omulimu ogw’okuggalawo ogw’obulokozi, n’okutukuza yeekaalu, nga ne waliwo ne bimu ebirala eby’obunnabbi. Kikulu okukuŋaanya ebigambo ebyo wamu, era n’okubiteeka mu mbeera yaabyo entuufu mu byafaayo.
"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.
"Omulimu gw'omubaka ow'okusatu" era "omulimu gw'obulokozi," ogutegekera "abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe amakuba musanvu ag'enkomerero ganaafukibwa."
Era amawanga ne gasunguwala, n’obusungu bwo butuuse, n’ekiseera ky’abafu okusalirwawo omusango, era owa mpeera eri abaddu bo bannabbi, n’abatukuvu, n’abo abatya erinnya lyo, abato n’abanene; era ozikirize abo abazikiriza ensi. Okubikkulirwa 11:18.
Amawanga gasunguwala ng’ekiseera ky’okusaasirwa tekinnaggala (kye kiseera Katonda lw’ayiyiza obusungu bwe), naye ng’amawanga bwe gasunguwala, era ne “gaziyizibwa.” “Ekiseera” amawanga lwe gasunguwala, kiraga okutandika kw’omulimu ogw’enkomerero ogw’obulokozi, era omulimu ogw’enkomerero ogw’obulokozi ye okuteekebwako akabonero ka Katonda ku bantu ba Katonda.
Abantu ba Katonda ab’amazima, abalina omwoyo ogw’omulimu gwa Mukama n’obulokozi bw’emimeeme mu mitima, bulijjo baliraba ekibi mu ngeri yaakyo entuufu ey’obukibi. Bulijjo bajja kubeeranga ku ludda olw’okwesigwa n’olw’okwogera mu butereevu ku bibi ebyangu okwetooloola abantu ba Katonda. Okusingira ddala mu mulimu oguggwaawo ogw’ekkanisa, mu kiseera eky’okussaako akabonero eky’emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya abagenda okuyimirira bataliiko kamogo mu maaso g’enteebe y’obwakabaka ya Katonda, we balyewulira ennyo ddala ebikyamu by’abantu ba Katonda abeyita nti be ba Katonda. Kino kiyolesebwa n’amaanyi mu kifaananyi ky’omunnabbi eky’omulimu ogwasembayo, ng’abasajja buli omu ng’alina eky’okutta mu mukono gwe. Omu ku bo yali yambadde linena, ng’alina ensuwa y’amawugo ey’omuwandiisi ku lubali lwe. “Era Mukama n’amugamba nti, Yita mu makkati g’ekibuga, mu makkati ga Yerusaalemi, ossaako akabonero ku malala g’abasajja abasinda era abaakaaba olw’ebikolwa eby’emizizo byonna ebikolebwa mu makkati mu yo.” Testimonies, Voliyumu 3, omuko 266.
Amawanga gakomezebwa obutaziyiza okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000. Mu Kubikkulirwa essuula ey’omusanvu, amawanga ag’ekiruyi agakomerezebwa gafaananyizibwa ng’empewo ennya ezikomerezebwa mu kiseera kye kennyini ekyo, era ekiseera ekyo kiragibwa bulambulukufu nti kye kiseera ekiteekeddwawo.
Sitaani kati akozesa enkwe zonna mu kiseera kino eky'okuteekebwako akabonero okuggya emitima gy'abantu ba Katonda ku mazima ag'ekiseera kino era okubaleetera okusagaasagana. Nalaba ekisaanikira Katonda kye yali abikka ku bantu be okubakuuma mu kiseera eky'obuzibu; era buli mwoyo eyali asazeewo ddala mu mazima era ng'omutima omuyonjo alibikkibwa ekisaanikira ky'Ayinza Byonna.
Sitaani yamanya kino, era yabadde akola mu maanyi amanene okukuuma ebirowoozo by’abantu abangi ennyo nga bwe yasobola ddala nga bitetemeka era bitamaliriziddwa ku mazima. ...
Nalaba nti Setaani yali akola mu ngeri zino okutabula, okulimba, n’okubaggya abantu ba Katonda ku mazima, kakano ddala mu kiseera kino eky’okuteekebwa akabonero. Nalaba abamu abatayimirira n’obunywevu ku mazima ag’ebiseera bino. Amavi gaabwe gaali gakankana, era ebigere byabwe byali biserengetera, kubanga tebaali bayimiridde n’obunywevu ku mazima, era ekisaanikizo kya Katonda Oyinza Byonna tekyayinza kubabikkako nga bakankana bwe batyo.
"Sitaani yali akoza buli bukodyo bwe okubayimiriza we baali, okutuusa okuteekebwako akabonero nga kuwedde, okutuusa akabikka nga kabikkiddwa ku bantu ba Katonda, ne basigala nga tebalina buddukiro okuva mu busungu bwa Katonda obwokya, mu bibonerezo musanvu eby’enkomerero. Katonda atandise okubikka akabikka kano ku bantu be, era amangu ddala kalibikkibwa ku bonna abagenda okubeera n’obuddukiro ku lunaku lw’okutta. Katonda alikolera abantu be mu maanyi; era Sitaani naye alikkirizibwa okukolawo." Ebyawandiikibwa Ebyasooka, 43, 44.
Sister White yawandiika ebigambo bino mu 1851, emyaka etaano nga tekinnaba kubeerawo nga abantu ba Katonda baayingira mu mbeera ya Lawodikiya, era ne balwisaamu enteekateeka y'okuteekako akabonero olw'okugaana omusana ogw'eyongedde ogw'“emirundi musanvu.” Omusana ogwo gwandiyongedde era ne gutuukiriza omulimu gwa Katonda ogw'okubikka abantu be, nga tekinnaba kutandika ebibonyoobonyo ebyasembayo omusanvu. Wabula, abantu ba Katonda ne bajeemera era ne basindikibwa okulambula mu ddungu erya Lawodikiya, nga bwe kyafaananyizibwa obujeemu bwa Isirayiri ey'edda n'okulambula kwabwe mu ddungu. Bameka ku bajeemu ba Isirayiri ey'edda be baayingira mu Nsi eyasubizibwa? Ekiwandiiko ki mu Bayibuli, oba mu Mwoyo gw'Obunnabbi, ekiraga nti waliwo ab'e Lawodikiya abalina okulokolebwa? Omuddamu nti, “Tewali!” kubanga omuntu ow'e Lawodikiya azikiriddwa mu ngeri emu ng'abo ba Isirayiri ey'edda abaafa mu ddungu.
Okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000 kwe kiseera, era kutandika nga bamalayika bana baziyiza empewo ennya—ekiseera kye kimu amawanga lwe gasunguwala, naye ne gaweereddwa ekkomo. Mu kiseera ky’okuteekebwako akabonero, Katonda ategekera abantu be okuyimirira mu kiseera ky’ebibonoobono omusanvu ebyasembayo, era enteekateeka eyo eragiribwa ng’okusaanikira “ekisaanikizo” ku bantu be; era kiragirwanso ng’okumaliriza omulimu gw’obulokozi n’okumaliriza omulimu gwa Malaika ow’okusatu. Enteekateeka eno, egiragibwa mu bifaananyi bino byonna, esinziira ku kuwanirizibwa kw’ “amazima ag’ekiseera kino.”
Abo abatagenda kuyimirira "n’obunywevu ku mazima ag’omu kiseera," be baali "babuusabuusa," kubanga ebirowoozo byabwe tebyali bitadde ku "mazima ag’omu kiseera." Yawandiika nti: "Nalaba abamu abataali bayimirira n’obunywevu ku mazima ag’omu kiseera. Amaviivi gaabwe gaali gakankana, era amagulu gaabwe nga gaserera, kubanga tebaali basimbiddwa n’obunywevu mu mazima, era ekisaanikiro kya Katonda Omuyinza w’ebyonna tekyasobola kubaasaanikira nga bakankana bwe batyo."
“Amazima ag’omu kiseera kino” ge gatuwa “ekitwikiro,” era ne “ekitwikiro” kiyolesebwa nga “akatembe ka Katonda.” “Akatembe ka Katonda” kaalabirwamu mu musaayi ogwabikka ku miryango gy’Abaebbulaniya, ogwavaako malayika omuzikiriza okuyitako ennyumba mwe omulyango gwali “gubikkiddwa” omusaayi. “Ekitwikiro” kye “okutemebwako akatembe,” era “okutemebwako akatembe” kutuukirizibwa okuyita mu “amazima ag’omu kiseera kino.”
Obatukuze mu mazima go: ekigambo kyo kye mazima. Yokaana 17:17.
Buli kibiina ky’ennongoosereza kyalina omulamwa gwakyo ogw’enjawulo, ate omulamwa gw’ekibiina ky’ennongoosereza eky’abantu 144,000 gwe “Obuyisiramu obw’ekiziruwalira eky’okusatu”. “Amazima ag’omu kiseera kino” mu nnaku ez’enkomerero ge Obuyisiramu obw’ekiziruwalira eky’okusatu.
"Ebyawandiikibwa Ebitukuvu biggulibwanga bulijjo eri abantu ba Katonda. Wabaddewo bulijjo era walibeerawo bulijjo ekituufu ekikwatako ddala buli mulembe." Review and Herald, Juuni 29, 1886.
Kye "obubaka" bw'amazima ag'ekiseera kino obutekawo akabonero ku bantu ba Katonda mu nnaku ez'enkomerero, era ekiseera eky'okutekawo akabonero kyeragibwa ng'ekitandikira nga empewo ennya ziziyiziddwa. Amawanga gaasunguwala nga 11 Septemba 2001, era mu kiseera ekyo okutekako akabonero kw'abantu emitwalo kkumi n'enna n'enkumi nnya kwatandika, kubanga enkuba ey'enkomerero, eya "obubaka", yatandika okubikkulibwa.
Yokaana yalagibwa ebintu eby’omuwendo omunene ennyo era ebyawunyisa, ebikwata ku by’ebyafaayo by’ekkanisa. Yalaba embeera ya abantu ba Katonda, obulabe, entalo, n’okununulibwa kwabwe okw’enkomerero. Yawandiika obubaka obusembayo obugenda okutuusa ensi ku makungula gaayo, oba ng’ebibala by’ennimiro eby’okutwalibwa mu kigwanika eky’eggulu oba ng’eby’okutookeza mu miriro egy’okuzikiriza. Ensonga ez’omuwendo omunene ennyo zaalabisibwa gy’ali, okusinga ddala ezikwata ku kkanisa ey’enkomerero, eri abo abanakayukiranga okuva mu bukyamu okudda ku mazima, balyoke bayigirizibwe ku bulabe n’entalo ebiri mu maaso gaabwe. Tewali alina kubeera mu kizikiza ku ebyo ebigenda okujja ku nsi. Empaka Ennene, 341.
Bwe gaanyiiga amawanga, ne gaziyizibwa mu kiseera kye kimu, era "enkuba ey’enkomerero" n’ettandika okugwa, era enkuba ey’enkomerero ye bubaka bw’ "amazima agaliwo kaakano" obw’okusiba abantu ba Katonda.
Omulimu oguli e Battle Creek gukolebwa mu nteekateeka y’emu. Abakulembeze mu ddwaaliro ly’obujjanjabi beeyungudde n’abatakkiriza, nga babakkiriza okubeerako mu nkiiko zaabwe, mu ngeri etono oba ennyo; naye kiba ng’okugenda okukola nga bazibye amaaso. Tebalina obusobozi bw’okutegeera okulaba ekigenda okututuukako essaawa yonna. Waliwo omwoyo gw’obweraliikirivu, ogw’entalo n’okuyiika kw’omusaayi, era omwoyo ogwo gunaayongerera okutuusa ku nkomerero y’ebiro. Ate amangwago abantu ba Katonda bwe banaabanga bamaze okuteekebwako akabonero mu birowoozo byabwe—tekiri kabonero oba akabonero akirabika, naye kwe okuteekalira mu mazima, mu magezi era n’omu mwoyo, bwe batyo ne batayinza kukankanyizibwa—amangwago abantu ba Katonda bwe banaabanga bamaze okuteekebwako akabonero era ne bategekererwa enkankanyizo, ejja. Mazima ddala, kitandikiddewo dda. Ebibonerezo bya Katonda kati biri ku nsi, okutulabula, tulyoke tutegeere ekigenda okujja. Manuscript Releases, voliyumu 10, 252.
“Okuteekebwako akabonero” kwe “okunywera mu mazima.” Mu nsonga ezikwata ku kiseera ky’okuteekebwako akabonero yawandiika nti, “Waliwo omwoyo gw’ennaku n’obutaliimu ssuubi, ogw’olutalo n’okumansibwa kw’omusaayi, era omwoyo ogwo gulyeyongera okutuusa ddala ku nkomerero y’ebiseera.” Bwe banaasunguwala amawanga, banaziyizibwa, naye “olutalo n’okumansibwa kw’omusaayi,” ebifaananyizibwa ng’empewo ennya, biriyongera okutuusa ddala ku nkomerero y’ebiseera. Obusiraamu obw’ennaku ey’okusatu buweyongera okunyusa entalo zaabwo mpola mpola okutuusa ddala ku nkomerero y’ebiseera, era okutegeera okw’obunnabbi ku Busiraamu ng’“omutwe” mu kutereeza kw’abo 144,000, nakwo kweyongera mu kiseera kye kimu. Okunyuka okw’Obusiraamu kuno kutambulira wamu n’okuyiwa kw’enkuba ey’oluvannyuma mu kiseera kye kimu ddala, kubanga enkuba ey’oluvannyuma ye “bubaka.”
Abafukibwako amafuta abayimirira ku luyi lwa Mukama ow’ensi yonna, balina ekifo ekyali kiweereddwa Setaani ng’akerubi omusaanikira. Bwe bayita mu biramu ebitukuvu ebimwetooloola entebe ye, Mukama akuumanga okunyumagana okutalekerawo n’abatuuze b’ensi. Amafuta aga zaabu galaga ekisa Katonda kye akozesa okukuuma ettala z’abakkiriza nga azijjuza amafuta, zireme okukendeka muliro ne zikazima. Singa amafuta gano amatukuvu tegafulukutirwa okuva mu ggulu mu bubaka bwa Mwoyo wa Katonda, amaanyi ag’obubi gandibadde gafuga ddala abantu.
Katonda aswazibwa bwe tutaaniriza obubaka b’atutumira. Mu ngeri eyo tugaana amafuta ag’eggolide ge yandifukamye mu meeme zaffe okutuusibwa eri abo abali mu kizikiza. Bwe kijja okukoowoola nti, ‘Laba, omugole ajja; muvemu mugende okumususinkana,’ abo abatanafuna amafuta amatukuvu, abatakuzezza ekisa kya Kristo mu mitima gyabwe, bajja kulaba, ng’abawala abasirusiru, nti tebateeseteese okususinkana Mukama waabwe. Tebalina mu bo bennyini amaanyi okufuna amafuta ago, era obulamu bwabwe buzikiridde. Naye singa tusaba Omwoyo Omutukuvu wa Katonda, singa tusaba nga Musa bwe yasaba nti, ‘Nkolage ekitiibwa kyo,’ okwagala kwa Katonda kujja kufukiddwa mu mitima gyaffe. Okuyita mu mapaipu ag’eggolide, amafuta ag’eggolide gajja okutuusibwa gye tuli. ‘Si lwa maanyi, newaakubadde obuyinza, naye lwa Mwoyo gwange,’ bw’ayogera Mukama w’eggye. Mu okwaniriza okumasamasa kw’Enjuba ey’obutuukirivu, abaana ba Katonda balisa ng’ettabaaza mu nsi. Review and Herald, July 20, 1897.
Emvula ey’oluvannyuma etandika "okutontomera", era oluvannyuma ne yeeyongera n’etuuka ku kuyibwa mu bungi ddala. "Okutontomera" kw’emvula ey’oluvannyuma kumanyibwa ng’emvula "epimiddwa", ate okuyiwa kwayo okutuukiridde kubeera nga kuyiddwa "nga teriko kipimo". Mukyala White alaga bulungi nti waliwo ebbanga emvula ey’oluvannyuma bw’eba nga etonnya, ne waliwo abagifuna, n’abatagifuna. Mu bbanga eryo emvula ebeera "epimiddwa", oba "etontomera".
Abantu abamu bajja okutegeera nti waliwo ekintu ekigenda mu maaso, naye ekyo kijja kubatiisa kyokka.
Mu makanisa mulibaamu okulabisibwa okw’ewuunyisa kw’amaanyi ga Katonda, naye tekujja kukolera ku abo abatannye wombeeka mu maaso ga Mukama, era abataguddewo oluggi lw’emitima gyabwe mu kwewatula n’okwenenya. Mu kulabisibwa kw’amaanyi ago ag’utangaaza ensi n’ekitiibwa kya Katonda, bajja kulaba kyokka ekintu kye mu buzibe bw’amaaso bwabwe balowooza nti kirina obulabe, ekintu ekinaazukusa okutya kwabwe, era bajja kwekalakaasa okulirwanyisa. Kubanga Mukama takola ng’ebyo bye basuubira n’endowooza gye beeyagaliza, bajja okulwanyisa omulimu. “Lwaki,” bagamba, “tetusaanidde kumanya Omwoyo wa Katonda, nga tumaze emyaka emingi mu mulimu guno?” Kubanga tebaaddamu okulabula n’okwegayirira okw’obubaka bwa Katonda, naye ne baguma bagamba nti, “Ndi mugagga, era nneeyongeddeko ebintu, era sirina kye nnyetaaga.” Maranatha, 219
Abangi, mu ngeri ennene, balemereddwa okufuna enkuba eyasooka. Tebafunye byonna eby’emigaso Katonda bye yabategekera bw’atyo. Balowooza nti ekibula kijja kujjuzaalibwa enkuba ey’oluvannyuma. Bwe kinaabeerawo okuweebwa kw’obugagga bw’ekisa obusukkiridde, balyoka baggulawo emitima gyabwe okukyaniriza. Bakola ensobi ey’akabi ennyo. Omulimu Katonda gwe yatandika mu mutima gw’omuntu, mu kubawa omusana n’okumanya kwe, gulina okugenda mu maaso bulijjo. Buli muntu ateekwa okutegeera obwetaavu bwe. Omutima gulina okuggibwamu obutali butukuvu bwonna era gunazibwe olw’okubeerwamu Omwoyo. Kyali mu okwatula n’okuleka ebibi, mu okusaba okw’amaanyi n’okwewaayo eri Katonda, bwe abayigirizwa abaasooka beetegekera okuyiika kw’Omwoyo Omutukuvu ku Lunnaku lwa Pentekoste. Omulimu gumu ogwo, naye mu kigero ekisinga ennyo, guleeteddwa okukolebwa kaakano. Olwo omuntu kyeyasigalako kwe kusaba omukisa, n’alindirira Mukama amalirize omulimu ogumukwatako. Katonda ye yatandika omulimu, era ye anaagumaliriza, ng’amutuukiriza mu Yesu Kristo. Naye kisa ekyogerwamu mu nkuba eyasooka tekisaanidde kwerabirirwa. Abo bokka abawulira ne bakolera ku musana gwe balina be bajja okufuna omusana omusinga. Bwe tutabeera nga buli lunaku tugenda mu maaso mu kuteeka mu nkola empisa za Kikristaayo ezikola, tetujja kumanya kulabikira kw’Omwoyo Omutukuvu mu nkuba ey’oluvannyuma. Kiyinza okuba nga egwa ku mitima egitwetoolodde, naye tetujja kugitegeera wadde okugyaniriza. Obujulizi eri Abasumba, 506, 507.
Mu kiwandiiko kino ategeeza nti waliwo obudde nga “obungi obusukkiridde bw’ekisa bujja okuweebwa,” era bwe kityo n’alaga nti waliwo obudde lwe emvula ey’oluvannyuma etonnya mu bungi obutalibwa kipimo. Mu kukwatagana n’ekyo, ategeeza nti abo bokka ababeera nga batambulira mu musana gwe balina be bajja okuweebwa omusana ogusinga. Mu nsonga eyo, kirabika bulungi nti omusana (oguli amazima ag’omu kiseera kino) gweyongera mpola mpola. Mu sentensi ey’enkomerero, ategeeza nti waliwo obudde lwe emvula ey’oluvannyuma etonnya, era abamu bagitegeera ne bagifuna, ate abalala tebagitegeera era tebagifuna. Bw’otategeera obubaka, obwo obw’emvula ey’oluvannyuma, tojjja kugifuna.
Tetuteekwa kulindirira emvula ey’oluvannyuma. Ejja ku bonna abaanategeera ne beeyambisa omusulo n’emvudde z’ekisa ebigwa ku ffe. Bwe tukungaanya ebitundutundu by’ekitangaala, bwe tusiima okusaasira kwa Katonda okwesigika, ayagala nnyo tubeere bamwesiga, olwo buli kisuubizo kijja kutuukirizibwa. [Isaaya 61:11 bwe gamba.] Ensi yonna ejja kujjula ekitiibwa kya Katonda. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, voliyumu 7, omuko 984.
Mu kiseera amawanga agaliko obusungu lwe giziyizibwa, emvula ey’oluvannyuma etandika “okupimibwa.” Ebigambo nti “obungi obusukkiridde bw’ekisa bugenda okuweebwa,” biraga ekiseera emvula ey’oluvannyuma lwe efukibwa nga tewali kipimo.
Mu kiseera amawanga lwe basunguwala, naye nga gaziiyiziddwa, enkuba ey’enkomerero etandika okugwa, naye “epimiddwa” kubanga ekkanisa mu kiseera ekyo eyetabuddwamu engano n’olubuto. Y’enkuba eleeta engano n’olubuto byombi okutuuka mu bukula, ate enkuba ey’enkomerero ye bubaka bw’amazima ag’omu kiseera obw’oba bumanyiddwa ne bwakkirizibwa, oba nedda. Ebirowoozo byonna eby’obunnabbi bino bikakasiddwa obulungi mu Byawandiikibwa. Nga 11 Sebutemba 2001, enkuba ey’enkomerero yatandika okugwa mu ngeri entereera, era kyeyongera mpolampola okutuusa obubaka bw’okukoowa okw’ettundu ly’ekiro lwe bujja, ne abawala ab’amagezi n’abasirusiru ne b’awulwamu emirembe gyonna.
Awo ab’amagezi ne bayimusibwa ng’ebbendera okuyita ekisibo kya Katonda ekirala okuva mu Babulooni, era enkuba ey’enkomerero ne emansibwa nga tegepimiddwa, era ne eyongera okugwa okutuusa Mikaeri lw’ayimirira era ekiseera ky’ekisa ky’abantu bwe kiggalwa.
Nalaba nti abamalayika bana baali bagenda okuziyiza empewo ennya okutuusa nga omulimu gwa Yesu guwedde mu Watukuvu, oluvannyuma ne zijja ebikolimo musanvu eby'enkomerero. Ebiwandiiko Ebyasooka, 36.
Okuziyizibwa kw’empewo ennya kulaga engeri Katonda gy’akwatirako obuyinza bwe obw’omukama ku bibonerezo ebyeyongera okuba bikambwe, bye akkiriza okubaawo mu nnaku ez’enkomerero. Bamalayika abanne bakwata empewo ennya mu biro by’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000, naye mu kiseera ekyo waliwo “omwoyo gw’okumala amagezi, ogw’entalo n’okuyiwa omusaayi, era ogwo omwoyo gunaayongera.” Bwe gunaaba guwedde okuteekebwako akabonero ku baana ba Katonda bonna, Mikaeri ajja kuyimirira, empewo ennya zijja kusumululibwa mu bujjuvu, era ebibonerezo omusanvu eby’enkomerero bijja okutuuka.
Mu "essaawa y’ekikankano ekinene" eya Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu, era mu "biseera eby’obuzibu," ebyogerwako mu Danyeri essuula ey’omwenda, nga oluguudo n’olukomera bimaliriziddwa, kye kiseera "amawanga ganaanyiiga." Mu biro ebyo, enkuba ey’oluvannyuma ejja kuyiyibwa mu "kipimo." Isaaya alaga ekiseera lwe enkuba ey’oluvannyuma epimibwa, era akimaka ekiseera ekyo ng’ "olunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba." "Olunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba," lwali nga September 11, 2001.
Tujja okwongera okutekereza ku "okupima" omusulo ogw’oluvannyuma mu kiwandiiko ekiddako, naye kiteekwa okwibukibwa nti ejjinja ery’omuwendo ery’omu kirooto kya Miller, eriyimiriziddwa ku bipande ebitukuvu bya Habakkuku ng’obubonoobono busatu bw’Obusiraamu, lijja okwaka mu nnaku ez’enkomerero emirundi kkumi okusinga bwe lyali mu kiseera Miller lwe yakikuŋŋaanya olwasooka.
"Ku mulundi gumu, bwe nnali mu Kibuga New York, mu kiseera ky’ekiro nnayitibwa okulaba ebizimbe nga byeyimusa ssitowa ku ssitowa nga byeyongerayo eri eggulu. Ebizimbe bino byali birangiriddwa nti tebikwatibwa muliro, era byazimbibwa okutumbula ekitiibwa ky’abannyini byo n’abazimbi baabyo. Waggulu era nate waggulu ebizimbe bino byeyongera okweyimusa, era mu byo mwakozesebwa ebintu eby’omuwendo omusinga. Abo abaalina ebizimbe bino tebaali beebuuzaganya nti: ‘Tuyinza tutya okugulumiza Katonda mu ngeri esinga obulungi?’ Mukama teyali mu birowoozo byabwe."
Naalowooza nti: 'Ayi, singa abo abateekaamu obugagga bwabwe bwe batyo bayinza okulaba ekkubo lye batambulirako nga Katonda bw'akilaba! Bazuimba ebizimbe ebikulu ennyo, naye nga bwe busirusiru mu maaso g'Omufuzi w'eggulu n'ensi byonna enteekateeka zaabwe n'okuyiiya kwabwe. Tebafumiitiriza n'amaanyi gonna ag'omutima n'amagezi engeri gye bayinza okuwa Katonda ekitiibwa. Baggyidde amaso ku kino, obuvunaanyizibwa obusooka bw'omuntu.'
Nga enzimba zino ez’awaggulu bwe zaazimbibwa, bannyiniazo ne basanyuka mu kw’enyumiriza okw’amaanyi kubanga baalina ensimbi z’okukozesa mu kutuukiriza okwegomba kwabwe era ne bakunkumula obuggya mu baliraanwa baabwe. Ekitundu ekinene ky’ensimbi ze baateekamu baazifuna mu kukaka, mu kubanyigiriza abavu. Baweerabira nti mu ggulu buli nkola yonna ey’eby’obusuubuzi eba ewandikiddwa; buli ndagaano etali ya bwenkanya, buli kikolwa eky’obufere, eyo kyawandiikiddwa. Ekiseera kijja lwe mu bufere bwabwe n’okujeema kwabwe abantu banaatuukira ku kkomo Mukama ky’atajja kubakkiriza kusukka, era banaategeera nti obugumiikiriza bwa Yakuwa bulina ekkomo.
Ekyaddirira kye nnalaba kyali okulabula kw’omuliro. Abasajja baatunuulira emizimbe emirevu, egyateeberezebwanga nti tebyaka, ne bagamba nti: “Bikuumiiddwa bulungi ddala.” Naye emizimbe egyo ne gyokebwa omuliro ne gimalibwawo ng’ebyakolebwa mu kiyirizi. Emmotoka ezizimya omuliro tezasobola kukola kintu na kimu ku kukomya okuzikirira. Abazimanyi b’omuliro tebasobodde kukozesa emmotoka ezizimya omuliro.
"Ntegeezeddwa nti bwe kinaaba kituuse ekiseera kya Mukama, singa tewabaawo kukyuka mu mitima gy'abantu ab'amalala n'ab'egomba obukulu, abantu bajja kuzuula nti omukono ogwali w’amaanyi okulokola gujja kuba w’amaanyi okuzikiriza. Tewali buyinza bwa wansi busobola kuziyiza omukono gwa Katonda. Tewali kikozesebwa kya kuzimba kisobola okukozesebwa mu kuzimba ebizimbe ebinaabikuuma obutazikirira bwe kinaaba kituuse ekiseera Katonda ky’alondedde okuletawo ekibonerezo ku bantu olw’okusaaliriza amateeka ge n’olw’okwegomba kwabwe okw’ekitiibwa." Testimonies, volume 9, 12, 13.