Mu mwaka gwa 1884, Ellen White yafuna ekyolesebwa ekisembayo nga azuukuse. Yakifuna e Portland, e Oregon. Ekyolesebwa kye ekyasooka nga azuukuse yakifuna mu 1844, e Portland, e Maine. Yesu bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’akozesa entandikwa y’ekyo.
Tekyapita bbanga ddene oluvannyuma lw’okuyitawo kw’ekiseera mu 1844, bwe naweebwa ekyolesebwa kyange ekyasooka. Nnali nkyaalira Madamu Haines e Portland, mwannyinaze omwagalwa mu Kristo, omutima gwe gugattiddwa wamu n’ogwange; ffe batano, ffenna baakazi, twali tufukamye mu butiiti ku lusabiro lw’eka. Nga tusaba, amaanyi ga Katonda ne gangwaako mu ngeri gye saalibuwulirangako.
Nnali nga nteekeddwamu omusana, era nga ntumbulwa waggulu ne waggulu okuva ku nsi. Ne nkyuka ne ntunula okunoonya abantu ab’alindiridde Okujja mu nsi, naye ne sibalaba, awo eddoboozi ne lyaŋŋamba nti, ‘Laba nate, era tunula waggulu katono.’ Awo ne nnyimusa amaaso gange, ne ndaba ekkubo eddiririvu era ekitono, nga kitusiddwa waggulu ennyo ku nsi. Ku kkubo lino abantu ab’alindiridde Okujja baali batambula nga beeyongerayo ku kibuga ekiri ku nkomerero y’ekkubo. Baali balina omusana ogwaka nnyo ogwali gutekeddwa emabega gaabwe ku ntandikwa y’ekkubo, ogwe malayika yantegeeza nti gwe ‘okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro.’ [LABA MATAYO 25:6.] Omusana guno gwaka ku kkubo lyonna, ne guwa ebigere byaabwe omusana, baleme okwesittala.
Bwe baakuumanga amaaso gaabwe ku Yesu, eyali ddala mu maaso gaabwe ng’abakulembera okubatuusa mu kibuga, baali bakuumiddwa bulungi. Naye amangu ddala abamu ne bakoowa, ne bagamba nti ekibuga kiri wala nnyo, era baali basuubira dda okuba nga baakirimu. Awo Yesu n’abagumya ng’ayimusa omukono gwe ogwa ddyo ogw’ekitiibwa, ne mu mukono gwe ne muvaamu omusana ogw’asikirira waggulu w’ekibinja kya Adivent, ne bayogerera waggulu nti, ‘Aleluya!’ Abalala ne banguwa ne bagaana omusana ogwali emabega waabwe, ne bagamba nti si Katonda eyabadde abakulemberedde okutuusa awo. Awo omusana ogwali emabega waabwe ne guzimira, ne guleka ebigere byabwe mu kizikiza ekituufu ddala, ne beesittala ne batakyalaba akabonero newaakubadde Yesu, ne bava ku kkubo ne bagwa wansi mu nsi enzirugavu era embi. Obumanyirivu bw’Obukristayo n’Enjigiriza bya Ellen G. White, 57.
Mu byafaayo bya Ellen White ebyawandiikiddwa mu bitabo mukaaga, ebyawandiikiddwa omuzukulu we, Arthur L. White, yawandiikamu ekigambo John Loughborough kye yawaayo mu Lutuula lwa General Conference olw’omwaka gwa 1893.
Loughborough, mu njogerero gye yawayo ku lukiiko lwa General Conference, oluvannyuma lw’emyaka mwenda, yagamba nti: “Ndabye Mukyala White mu kwolesebwa emirundi nga amakumi ataano. Olubereberye lwali nga emyaka amakumi ana egiyise. ... Okwolekerwa kwe okusembayo mu lwatu kwabaawo mu 1884, ku kifo eky’ekambi e Portland, Oregon.” Ellen White Biography, voliyumu 3, 256.
Yeyongedde okufuna ebirooto n’ebyolesebwa oluvannyuma lwa 1884, naye ebyolesebwa ebyabeeranga mu lwatu byaggwa ddala nga wayise emyaka amakumi ana okuva lwe byatandika, era okutandika n’okukoma kw’ebyolesebwa eby’omu lwatu byombi byabaawo mu bibuga ebyitibwa Portland. Ekibuga ekisooka kyali ku lubalama lw’ennyanja olw’ebuvanjuba mu United States, ekisembayo kyali ku lubalama lw’ennyanja olw’ebugwanjuba. Abamu bayinza okwogera nti ensonga eno tekitegeeza kirala okuggyako kusisinkana kwa bantu, ate abalala bayinza okugamba nti ekigendererwa ky’ebyolesebwa eby’omu lwatu kyali kimaze okutuukirizibwa, n’olwekyo Mukama n’abikomya oluvannyuma lw’emyaka amakumi ana.
Ensonga entuufu eva mu okweyongera kw'obutagondera n'okujeemera eri ekirabo ky'obunnabbi ekyali kiweereddwa ekibiina ky'Abamillerite.
Bwe nnatuuka e Oakland, nnawulira obuzito mu mutima olw’embeera y’ebintu e Battle Creek, era nange nga munafu, nga sirina buyinza kubayamba. Namanya nti omuwumbo gw’okutakkiriza gwali gukola. Abo abatawulira ebiragiro ebyerambulukufu by’Ekigambo kya Katonda baali nga tebaawuliriza n’obujulizi obwabakuutira okussaayo omwoyo eri ekigambo ekyo. Bwe nnali mu kukyala e Healdsburg mu biseera by’obutiti ebyayita, nnali mu kusaba nnyo era ntikkiddwa okweraliikirira n’ennaku. Naye Mukama yagyawo ekizikiza olumu bwe nnali mu kusaba, era omusana omunene gajjula ekisenge. Malayika wa Katonda yali ku ludda lwange, era ne ndaba ng’endi e Battle Creek. Nnali mu nkiiko zammwe; nawwulira ebigambo ebyayogerwa, ne ndaba era nawwulira ebintu bye, singa Katonda ayagala, nnandisiimye bikkibwewo ddala mu kujjukira kwange emirembe gyonna. Emmeeme yange yalumibwa nnyo era ne simanya kye nkole oba kye njogeere. Waliwo ebimu bye sisobola kwogeraako. Nnalagiribwa obutategeeza muntu n’omu ku bino, kubanga bingi byali bikyali mu nzira okweyoleka.
Nagambibwa nti nkuŋaanye omusana gwe nnali nfunye era ne nguleka okwaka kwagwo kumulumikira abantu ba Katonda. Kino nnabadde nkikola mu biwandiiko ebiri mu mpapula z’amawulire. Okumala emyezi mingi, okusinga buli makya naabanguka ku ssaawa ssatu ez’ekiro ne nkuŋaanya ebintu eby’enjawulo ebyawandiikibwa oluvannyuma lw’obujulizi obubiri obwasembayo bwe nnabufunira e Battle Creek. Ne nabyawandiika ne mbibituma gyemuli mangu; naye nnali nesuddewo okulabirira obulamu bwange mu ngeri entuufu, era ekivaamu ne kiba nti nnagwa wansi w’omugugu; ebiwandiiko byange byonna tebyaggwa kusobola okutuuka gye muli mu General Conference.
Ate era, nga ndi mu kusaba, Mukama yeeyolesa yennyini. Naliwo nate mu Battle Creek. Nali mu nnyumba nnyingi era nawulira ebigambo byammwe nga mutudde ku mmeeza zammwe. Ebirambikifu by’ensonga zino ssirina kkiriza kati okubyanjula. Nsuubira obutayitibwa ddala kubyogereko. Nnalina era n’endoto eziwerako ez’amaanyi nnyo.
Eddoboozi ki lye mulikkiriza nti lye lya Katonda? Amaanyi ki Mukama ge yeeteekeddeyo okugolokosa ensobi zammwe n’okubalaga ekkubo lyammwe nga bwe liri? Amaanyi ki ag’asigadde okukolera mu ekkanisa? Bwe munaagaana okukkiriza okutuusa buli kisiikirize ky’obutakkakasa n’okusoboka kwonna okw’okwebuuzaabuza bwe kuggyibwawo, temujja kukkiriza. Okwebuuzaabuza okw’etaaga okumanya okutukkirivu tekujja kugondera kukkiriza. Okukkiriza kusinziira ku bukakafu, si ku kulaga. Mukama atusaba tugondere eddoboozi ly’obuvunaanyizibwa, newakubadde nga waliwo amaddoboozi amalala okutwetooloola agatukubiriza okugoberera ekkubo erivuganya n’eryo. Kye ketaagisa gye tuli kwekuwa obwegendereza obunywevu okusosola eddoboozi erivudde eri Katonda. Tuteekwa okuziyiza n’okuwangula okwegomba, era tugondere eddoboozi ly’omutima nga tetwoteesa wadde kutabaaganya; ne bwe kitapyaayo, eby’okukubiriza byalyo biyinza okukakkana, okwagala n’okwesunga ne bitutawala. Ekigambo kya Mukama kijja gye tuli ffe bonna abatamuwakanyizza Mwoyo gwe nga bamalirizza obutawulira wadde obutagondera. Eddoboozi lino liwulirwa mu kulabula, mu magezi, mu kunenya. Lye bubaka bwa Mukama bw’omusana eri abantu be. Bwe tulindirira okuyitibwa okunywevu okusingawo oba emmikisa emirungi ennyo, omusana guyinza okuggyibwawo, ne tusigala mu kizikiza. Obujulirwa, voliyumu 5, 68.
Sister White yalaga nti singa obujeemu obweyongera eri obuweereza bwe ng’ennabbi omukazi bubeera bulabika, “omusana guyinza okuggyibwawo, era” Obwadiventisiti obwa Laodicea buna “bulekebwa mu kizikiza.” Mu 1915, omusana gwaggyibwawo. Katonda yali era n’ali asobola ddala okutumbula nnabbi oba nnabbi omukazi buli lwe alondawo okukikola. Yatumbula Erisa okusikira Eriya, naye tewaali nnabbi mulamu eyatumbulibwa oluvannyuma lwa 1915, kubanga Mukama yali “aggyewo omusana.”
Bwe biba bikwata ku birooto n’ebyolesebwa bya Sister White, waliwo ebiseera bisatu. Ekiseera ekisooka eky’emyaka amakumi ana, mwe ebyolesebwa byajjiranga mu lwatu, nga kigendererwa kyabyo kyali okunyweza ekirabo mu mitima gy’abo abaabeeranga awo nga ebyolesebwa bibaawo. Oluvannyuma okuva mu 1884 okutuuka okufa kwe mu 1915, Sister White yafunanga ebyolesebwa n’ebirooto nga bikyali eby’okuzimba abantu ba Katonda, naye yabifunanga mu kyama. Ekiseera eky’okusatu kyatandika mu 1915, ne kireeta obujulizi nti Laodicean Adventism yali mu kizikiza ky’obujeemu.
Isirayiri ey’edda eraga ekifaananyi kya Isirayiri ey’omu biro bino, era mu biro by’obujeemu obwazimbulukuka ddala ebyakiikirirwa Eli ne batabani be babiri, Hophni ne Phineas, tewaali kubikkulirwa kwa Katonda. Ensonga yali obutagondera n’obujeemu obunene bwabwe. Katonda tekyuuka.
Okulabula okulala kwali kugenda okuweebwa ennyumba ya Eeri. Katonda teyasobolanga kwogeragana ne kabona asinga obukulu n’abaana be; ebibi byabwe, ng’ekire ekizito, byazibye okubeerawo kwa Omwoyo we Omutukuvu. Naye wakati mu bubi omwana Samwiri yasigala mwesigwa eri Eggulu, era obubaka bw’okusalira omusango ennyumba ya Eeri bwe bwafuuka obutume bwa Samwiri ng’annabbi wa Waggulu Ennyo.
'Ekigambo kya Mukama kyali kiddeke mu biseera ebyo; tewaali kuboneezebwa kulambulukufu. Era ne kiba mu kiseera ekyo, Eri bwe yali yeebase mu kifo kye, amaaso ge ne gatandika okuziba ne n'atayinzanga kulaba; era nga ettabaaza ya Katonda tannazikira mu yeekaalu ya Mukama, awali Essanduuko ya Katonda, era Samwiri yali yeebase okwebaka; Mukama n'ayita Samwiri.' Nga ateebereza nti eddoboozi eryo lya Eri, omwana n'addukirira awali ekitanda ky'omusaseredooti, ng'agamba nti, 'Ndi wano; kubanga onnyise.' N'amuddamu nti, 'Sikuyise, mwana wange; ddayo weebake nate.' Emirundi esatu Samwiri n'ayitibwa, era emirundi esatu n'addamu mu ngeri y'emu. Awo Eri n'akakasa nti okuyita okwo okw'ekyama kwali ddoboozi lya Katonda. Mukama yali ayiseewo omuweereza we gwe yalondawo, omusajja ow'enviiri enjeru, n'ayogerezagana n'omwana. Kino kyennyini kyali kunenyezebwa okuluma naye okusaana, eri Eri n'ennyumba ye." Patriarchs and Prophets, 581.
Mu kuwuguka kw’ennyumba ya Eri tewaali kwolesebwa kw’olwatu, kubanga Ekigambo kya Mukama kyali “eky’omuwendo” mu biro ebyo. Ekigambo ky’Olwebbulaniya ekikyusiddwa nga “eky’omuwendo” kitegeeza “kibeerawo katono.” Okuva mu 1844 okutuuka mu 1884, waabewo “kwolesebwa kw’olwatu,” nga kwaweebwa eri Adiventisimu eya Laodikeya. Kino kyasookera ddala okuteekebwawo mu byafaayo by’ekiseera kya Firadelfiya mu nkung’ana ya Millerite, era mu 1856 kyatandika kulaga nti ekitambuza kya Firadelfiya kyali kiyise mu kya Laodikeya, naye okwolesebwa kw’olwatu kweyongera, kubanga Katonda mugumiikiriza era musaasi.
Awo mu 1863, okujeemera amazima ag’omusingi kwatandika, naye “ebyolesebwa ebya mu lwatu” byayongera okubeerawo okutuuka mu 1884. Oluvannyuma ne wabaawo enkyukakyuka. Mu Ezekyeri essuula ey’omunaana, obuzizo buna bulagibwa nga bweyongera mu bukambwe mu mbeera yaabwo. Omwaka gwa 1884 guyimiririra okusembera ku nkomerero y’omulembe ogwasooka era n’okutandika kw’omulembe ogw’okubiri. Ebyafaayo bya Advent biraga nti mu 1881, era nate mu 1882, wabaawo okweyongera okubiri okukulu mu bujeemu.
Mu 1881, Ssentebe wa General Conference (George Butler) yawandiika n’ateeka mu Review and Herald ebyawandiiko bingi, mwe yannyonnyola nti ebitundu ebimu eby’omu Baibuli byasikirizibwa okusinga ebirala; era ng’amaliriza ebyo byawandiika, yalambula n’alaga nti waliwo ebitundu eby’omu Baibuli ebyatali bisikiriziddwa. Oluvannyuma mu 1882, Uriah Smith, omukulembeze w’omulimu gw’okubunyisa ebyawandiiko, era mu kiseera ekyo nga ye mukulembeze w’omulimu gw’eby’enjigiriza, yatandika okuyigiriza nti bwe Sister White yalagaibwa eby’obunnabbi eby’omu maaso oba ebyafaayo ebitukuvu eby’edda, ebigambo bye byabanga bisikiriziddwa; naye n’agamba nti bwe yalambululanga obunafu bw’abantu b’ekkanisa ku nsonga z’obuntu bwabwe, ebigambo ebyo byabanga ndowooza ye ya muntu yekka.
Mu 1881 Ssetaani, ng’ayitira mu pulezidenti w’ekkanisa, yakulembera okulumba ku lwatu ku buyinza bwa Baibuli ya King James; era mu mwaka ogwaddirira omukulembeze w’emirimu egy’okuyigiriza n’ebyawandiikibwa yakulembera okulumba okufaananako ku buyinza bw’Omwoyo gw’Obunnabbi. Okuva mu 1884, obujulizi bugamba nti mu biro ebyo tewaali kwolesebwa ku lwatu. Okuva mu 1863 okutuuka mu 1881, okujeemera kwali kumaze okwongera waggulu ne kuyingizaamu Baibuli n’Omwoyo gw’Obunnabbi, era tekikyalaga kugaanirwa kw’emisingi kyokka.
Ebivume ebina ebyalabisibwa mu Ezekyeri essuula omunaana, bikolebwa abakadde, ababakiikirira obukulembeze bwa Yerusaalemi, obwatandika ng’ekitongole kya kkanisa eky’amateeka nga Laodicean Adventism mu 1863. Mu kiseera ekyo waliwo ekiwandiiko ekyateekebwa mu Review and Herald, abannabyafaayo abamu bagiteeka ku bwawandiisi bwa James White, newaakubadde obukakafu obw’ekiwandiiko businga kulaga Uriah Smith nga ye mwandisi ddala. Wadde kiri kityo, omukolimiro ogw’okuddaggamu okuzimba Yeriko gwatuukirira mu lwatu ku James White, era Uriah Smith ye yali eyatonda chaati ey’obulimba ey’omwaka 1863. Okutuuka mu 1881, pulezidenti wa General Conference yali ateeka biwandiiko mu Review and Herald ebyajjegaana obuyinza obujjuvu bwa Baibuli, era mu mwaka ogwaddirira Uriah Smith yatandika okulumba obuyinza bwa Spirit of Prophecy.
Abasajja ab’edda abaabadde baasubirwa okuba abakuumi baali bakulembedde olulumba olweyolekera olwatandikira ku kulumba amazima ag’ensinzizo agaakiikirirwa mu kirooto kya Miller era ne galambululirwa ku bipande bibiri bya Habakkuku. Okuvayo ne batandika okulumba abajulizi babiri b’e Bayibuli, n’Omwoyo gw’Obunnabbi. Mu biseera ebyo bye bimu (mu ntandikwa ya myaka gya 1880), omukulembeze w’omulimu gw’ebyobulamu, John H. Kellogg, yatandika okuyingiza enkola y’emizimu ey’e pantisimu mu bukulembeze bw’ekkanisa. Mu 1881, James White yaziikibwa, era Mukyala White yali wakati mu bujeemu obwabadde bweyongera, obw’abakulembeze b’eby’enjigiriza, ebyobulamu n’enteekateeka y’obufuzi bw’ekkanisa.
Obubaka obwatuuka mu 1856, obwali omusana ogwongereddwa ogw’‘ebiseera musanvu’, era n’obubaka eri Lawodikiya, bwali bwagaanyiziddwa; era Mukama yagenderera okuddamu obwo obubaka nyini ku Lukiiko Olukulu e Minneapolis mu 1888, okuyita mu bubaka obwaweebwa Abakadde Jones ne Waggoner. Obubaka bwabwe te bwali bubaka bupya; era bwe Sista White yayogerera abo abagaana obubaka bwabwe, yalaga nti abajeemu baalowooza nti okujeemera kwabwe obubaka bwa Jones ne Waggoner kwe kwali okutuukiriza obuvunaanyizibwa bwabwe okulwanirira ensalo enkadde, ezo era ze emisingi egy’edda. Obujeemu bwabwe bwalaze nti okutuuka mu 1888 tebakyali bategeera nti amazima ag’omusingi gakiikirira obutuukirivu bwa Kristo. Nga ayogera ku nsalo enkadde n’amateeka ga William Miller, yagamba nti:
Tulina okumanya ffe ffennyini obukristaayo bwe buki, amazima kye ki, okukkiriza kwe twafuna kuli ki, n’ebiragiro bya Bayibuli—ebiragiro bye twawereddwa okuva eri obuyinza obusukkiridde. Waliwo bangi abakkiriza nga tebalina nsonga gyebasimbira okukkiriza kwabwe, nga tebalina obujulizi obumala ku mazima g’ensonga. Bwe wabaawo endowooza evaayo egasaana n’ebirowoozo bye baabadde beekozezza edda, bonna baba bategekedde okugikkiriza. Tebalowooza okuva ku kivuddeko okutuuka ku kivuddemu, okukkiriza kwabwe tekulina musingi gw’amazima, era mu kiseera ky’okugezibwa balizuula nti bazimbye ku musenyu.
Oyo abeera asanyufu n’akkiriza nti okumanya kwe okw’essaawa eno okutali kwatuukirivu ku Byawandiikibwa kumumala okulokolebwa, abeera yeewummudde mu bukuusa obw’obulabe obw’okufa. Waliwo bangi abatajjuziddwa bulungi n’ebiwakanya ebiva mu Byawandiikibwa, ebyandibayambye okuzuula ensobi n’okulangira ennono n’obukomisayo bwonna obwateekeddwawo ng’amazima. Setaani aleese endowooza ze mu kusinza Katonda, alyoke avunduze obutereevu bw’Enjiri ya Kristo. Bangi abegamba nti bakkiriza amazima ag’essaawa eno tebamanyi ki ekifuga okukkiriza okwaawaayo edda eri abatukuvu, Kristo mu mmwe, essuubi ly’ekitiibwa. Bateebereza nti balwanirira obubonero obw’edda, naye tebali bagumu era tebafaayo. Tebamanyi kye kitegeeza okutunga mu bumanyirivu bwabwe era okubeera n’omutindo omutuufu ogw’okwagala n’okukkiriza. Si basomi ba Bayibuli abennyongeddeko; balina obugayaavu era batakyetegereza. Bwe zibuka enjawulo z’ebirowoozo ku ebyawandiiko, abo abatayigira nga balina ekigendererwa era abatasazeewo kye bakkiriza bava ku mazima. Kiteekwa okusimbibwa mu mitima gya bonna obwetaavu bw’okunoonya n’obunyiikivu mu mazima ga Katonda, balyoke bamanye nti ddala bamanyi amazima kye kiri. Abamu bagamba nti balina okumanya kungi ne bakkuta n’embeera yaabwe, nga tebalina bugumu bw’omulimu, newaakubadde okwagala okunyiikira eri Katonda n’eri emyoyo Kristo lwe yawaayo obulamu bwe, okusinga eby’abo abatamanyi Katonda. Tebasoma Bayibuli okweyambayo amasavu n’obufuta mu myoyo gyabwe. Tebategeera nti ddala eddoboozi lya Katonda libayogerako. Naye bwe twagala okutegeera ekkubo ery’obulokozi, bwe twagala okulaba okumyansa kw’Enjuba ey’obutuukirivu, tuteekwa okuyiga Byawandiikibwa nga tulina ekigendererwa; kubanga ebisuubizo n’obunnabbi bya Bayibuli bireeta okumyansa okutereevu okw’ekitiibwa okutangaza ku nteekateeka entukuvu ey’okununulwa, ate nga amazima gano amanene tegategeerekebwa bulungi. Ebyawandiikibwa eby’omwaka gwa 1888, omuko 403.
Ebigambo bino byaggyibwa mu bujulizi bwe mu kiseera kya 1888, era alaga nti abajeemu bazimba omusingi ku musenyu, newankubadde nga tebakimanyi. Agamba nti, "Abangi nnyo abeyita nti bakkiriza amazima ag’omu biseera bino, tebamanyi kiki ekirimu mu kukkiriza okwaweerezebwa abatukuvu omulundi gumu—Kristo mu mmwe essuubi ly’ekitiibwa. Balowooza nti balwanirira emisingi egy’edda, naye bali owotovu era tebafa ku nsonga." Abalaga nga bakyali mu mbeera ya Lawodikiya, kubanga bali "owotovu." Era alaga "okukkiriza okwaweerezebwa abatukuvu omulundi gumu—Kristo mu mmwe essuubi ly’ekitiibwa." Kristo ye Mwamba ogw’emirembe gyonna, era nga Omwamba ogw’emirembe gyonna, akiikirira amayinja ag’omuwendo ag’ekirooto kya Miller.
Okulabula kuzze: Tewali kya kukkirizibwa kuyingira ekinaatabangula omusingi gw’okukkiriza gwe tubadde tuzimbirako okuva lwe obubaka bwajja mu 1842, 1843, ne 1844. Nali mu bubaka buno, era okuva olwo mbadde nnyimiridde mu maaso g’ensi, ng’omwesigwa ku kitangaala Katonda kye y’atuwadde. Tetuteekateeka kuggyawo ebigere byaffe ku pulatifoomu mwe byateekebwa nga buli lunaku twanoonyanga Mukama mu kusaba okunywevu, nga tunoonyanga ekitangaala. Olowooza nti nandyinza okusuula ekitangaala Katonda kye yampa? Kiteekwa okuba ng’Ejjinja ery’emyaka gyonna. Kibadde kinnondera ekkubo okuva lwe Katonda yampa. Review and Herald, Epreli 14, 1903.
Alambulula amazima ag’amaanyi agakwata ku bajeemu, be basajja abakadde ba Ezekyeri, ng’agamba nti, “Tebalowooza okuva ku kireetera okutuuka ku ekivamu.” Ababi tebasobola wadde tebakkiriza kulowooza okuva ku kireetera okutuuka ku ekivamu. Ekivuddeko eky’Olukiiko Olukulu lwa 1888 kyali kya bujeemu nnyo okutuusa Mukyala White lwe yasalawo okugenda, naye omalayika eyamukulembera n’amulagira nti ateekwa okusigala era okuwandiika ebyafaayo ebifaanagana n’obujeemu bwa Korah, Dathan ne Abiram. Obujeemu bw’abasajja abakadde bwe bwali ekivamu, ate ekireetera kyali okugaana obubaka bwa Laodikeya obwajja n’omusana ogweyongedde ogw’ “emirundi musanvu” mu 1856, ne byeyongera ne bifuuka obujeemu obulwanyisa emisingi mu 1863, ne kireetera okulumba okusooka Baibuli, oluvannyuma Omwoyo gw’Obunnabbi, wamu n’okuleetawo spirituwalizimu ya Kellogg.
Kituufu nti, mu byafaayo, abannabyafaayo ab’edda bamaze ebbanga ddene nga bakikisa amazima agakwata ku bujeemu mu buswaswa, mu nnono, mu mpisa ne mu ngero z’obulimba; kubanga abo abetaba mu bujeemu obw’ekika ekyo bulijjo bagezaako okugisa obujulizi.
Zibasanze abo abanoonya nnyo okukweka ebiteeso byabwe eri Mukama, era ebikolwa byabwe biri mu kizikiza, ne bagamba nti, Ani atulaba? era ani atumanyi? Isaaya 25:19.
Abasajja Isaaya b’ayogera eri mu olunyiriri olwo be b’ategeeza nga “abannyoomi abafuga abantu bano mu Yerusaalemi,” era be bakkadde b’omu biseera eby’edda abaali ba kubeera abakuumi b’abantu mu kitabo kya Ezekyeri essuula ey’omunaana. Mu bujulizi bwa Ezekyeri, ku ky’ennyoomo eky’okubiri, ekiraga omulembe ogw’okubiri mu Obudiventisiti, baddamu ebibuuzo abannyoomi ba Isaaya bye babuuza, “kubanga bagamba nti, Mukama tatulaba; Mukama asudde ensi” (Ezekyeri 8:12).
“Zibasanze” zilangiriddwa ku abo abakyusa ebyafaayo abagezaako okukweka amazima g’obujeemu obwatuusaako era ne bubaawo mu 1888.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Nteekwa okwogera naawe ku nsonga z’enkungaana ezaabadde e Minneapolis. Mu kiseera ekimu nasalawo okufuluma mu nkungaana kubanga nalaba era ne nnawulira omwoyo ogw’okuwakanya ogwamaanyi ennyo ogwali gusinga. Saasobola na kaseera konna kukkiriza omwoyo ogwo ogwabadde gukolera ku Muganda Morrison ne Muganda Nicola n’obuyinza obulamulirizi. Siyinza na kaseera konna kubuusabuusa ku ngeri y’omwoyo gwe wabadde. Mazima, tegwali Omwoyo gwa Katonda, era olw’okutya nti oyinza okweyongeramu mu bulimba buno, kati nkwandikira.
Ekiro ekyaddirira oluvannyuma lw’okusalawo obutayongerayo kubeera e Minneapolis, mu kirooto oba mu kwolesebwa kw’ekiro—siiyinza kukakasa bulungi ekyaki—omuntu omuwanvu, alabika ng’alina obukulembeze obw’amaanyi, yantwalira obubaka n’andaga nti kyali ky’okwagala kwa Katonda nti nnyimirire ku kifo ky’obuvunaanyizibwa kyange, era nti Katonda yennyini y’anaabanga omuyambi wange era anannyweza njogere ebigambo by’anaampa. N’agamba nti, ‘Ku mulimu guno Mukama akusimuse. Engalo ze ez’olubeerera ddala ziri wansi wo. Mu lukungaana luno wajja okuvaamu okusalawo okutuukira ku bulamu oba ku kufa; si kitegeeza nti waliwo alina kuzikirira, naye okwenyumiriza okw’omwoyo n’okweesiga ggwe wekka bijja kuggala oluggi, Yesu n’amaanyi g’Omwoyo Omutukuvu ne tebakirizibwe okuyingira. Balifuna omukisa omulala okuggibwako obulimba, ne beenenya, ne batula ebibi byabwe, ne bajja eri Kristo ne bakyuke, era alibawonya.’
Yagamba nti, 'Ngoberera nze.' Nnagoberera omulambuzi wange era yantwala mu nnyumba ez'enjawulo mwe ab'oluganda baatuuza amaka gaabwe, era n'agamba nti, 'Mwulirize ebigambo ebiyogereddwa wano, kubanga byawandiikiddwa mu kitabo ky'ebyawandiiko, era ebigambo bino biriba n'amaanyi ag'okusalira omusango ku bonna abenyigira mu mulimu guno ogutagoberera omwoyo gw'amagezi oguva waggulu, naye ogugoberera omwoyo ogutava waggulu, wabula oguva wansi.'
Nawuliriza ebigambo ebyayogerwa ebyandibadde biteekwa okuleetera buli omu ku baabyogedde okukwatibwa ensonyi. Ebigambo eby’okunyooma byava eri omu ne bigenda eri omulala, nga banyooma baganda baabwe A. T. Jones, E. J. Waggoner, ne Willie C. White, era nange. Ekifo kyange n’omulimu gwange baabyogerako obutaliiko kikomo abo abaalina okubeeranga nga bakola omulimu ogw’okwetoowaza emyoyo gyabwe mu maaso ga Katonda era nga bateeka emitima gyabwe mu nteeka entuufu. Kyali nga kibanyumira okwefumiitiriza ku bibi ebyolekerwa mu bwongo byokka n’ebyo bye beeyiinira ku baganda baabwe n’omulimu gwabwe, ebyatali na musingi mu mazima, era mu kubuusabuusa n’okwogera n’okuwandiika ebigambo ebikambwe, ebiva mu kubuusabuusa, n’okubuuzaamu, n’obutakkiriza.
"Omulambuzi wange n’agamba nti, ‘Kino kyawandiikiddwa mu bitabo nga kiri ku ludda olulwanyisa Yesu Kristo. Omwoyo guno tegusobola kugattagana n’Omwoyo gwa Kristo, ogw’amazima. Batamiddwa mu mwoyo ogw’okuwakanya, era tebamanyi, nga bwe kitaba ku mutamiivu, omwoyo ki ogulawula ebigambo byabwe oba ebikolwa byabwe. Ekibi kino ky’okusobyera Katonda mu ngeri ey’enjawulo. Omwoyo guno, nga bwe kyali ku mwoyo eyakubiriza Abayudaaya okukola omukago gw’okubuusabuusa, okunenya, era n’okufuuka abaketta ku Kristo, Omulokozi w’ensi, tegulina n’akatono kufaanana n’Omwoyo gw’amazima n’obutuukirivu.’"
Nategezebwa omulambuzi wange nti waaliwo omujulizi ku kwogera okutaliimu Kristo, emboozi z’ekivuyo ezalaga omwoyo ogwavaako ebigambo ebyo. Bwe baayingira mu bisenge byabwe, bamalayika ababi ne bayingira nabo, kubanga baaggalira Omwoyo wa Kristo oluggi era ne batawulira ddoboozi lye. Tewaaliwo kwewombeeka kw’emmeeme mu maaso ga Katonda. Eddoboozi ly’okusaba lyawulirwangako mpaawo, naye okunenyeza, n’ebigambo ebyagaziyizibwa, n’enteeberezo n’okulondoola, n’okusanira n’obuggya, n’okwebuuzaabuza okw’obubi, n’okubekaako emisango gya bulimba byali byasaasaanye. Singa amaaso gaabwe gaabadde gabikkuddwa, baandabbye ekibadde kibakankanya, okwesanyusa kw’abamalayika ababi. Era baandabbye n’Omukuumi eyawulira buli kigambo n’abiwandiika mu bitabo by’eggulu.
"Nategeezebwa nti mu kiseera kino kyandibadde kya bwereere okusalawo kwonna ku bifo bye tuyimirirako ku nsonga z'enjigiriza, ku ky'amazima bwe kiri, oba n'okusuubira omwoyo gw'okunoonyereza mu bwenkanya, kubanga waaliwo ekibiina eky'okukwatagana ekyateekebwawo ekyasalawo obutakkiriza kukyusibwa kwa birowoozo ku nsonga yonna oba ku kifo kyonna bye baabadde bamaze okukkiriza, nga Abayudaaya nabo bwe tebaakkiriza. Waliwo bingi bye nnayogererwako Omukulembeze wange, naye sirina lukusa kubiwandiika. Nnasanga nti ntudde waggulu mu kitanda, ndi mu mwoyo gw'ennaku n'okweraliikirira, era n'omwoyo ogw'okukkakana okunywerera ku kifo kyange eky'obuvunaanyizibwa okutuuka ku nkomerero y'olukung'aana, oluvannyuma ne ndindirira ebiragiro by'Omwoyo wa Katonda ebingamba engeri gyenditambuzaamu n'ekkubo lyendigoberera." The 1888 Materials, 277, 278.