Okulowooza okuva ku kivaako okutuuka ku kivaamu tekiriiko mugaso singa olambulula ekivaamu mu ngeri enkyamu, nga bwe kyakolebwa abawandiisi b’ebyafaayo b’Abadiventisiti ab’e Laodikiya aboogera ku mbeera n’abantu abakwatanako ne Lukiiko Olukulu lwa 1888 e Minneapolis. Okunnyonnyola okwasikirizibwa kutegeereza nti ekyo ekyabaddewo kyali kuddamu okwekalakaasa kwa Koola, Dataani ne Abiraamu, okwaletebwa olw’okusalirwa omusango okwabalagira okutambulira mu ddungu emyaka amakumi ana okutuusa lwe baafa. Omusango gumu ogwo gwali gumaze okulangirirwa ku Abadiventisiti ab’e Laodikiya.
Obujeemu bwalimu n’okuteesa mu kyama, nga abajeemu baali mu obuzibe obusinga ennyo obwa Lawodikiya okutuusa ne bubaziyiza okutegeera nti Katonda yali amanyi okuteesa kwabwe emabega w’enzigi eziggaliddwa n’obujeemu bwabwe. Nga Korah, Dathan ne Abiram bwe beekweka mu weema zaabwe ne bateekateeka ne basasaanya obujeemu bwabwe okuwakanira ku Moses, bwe batyo n’abasajja ab’omu 1888 ne beekweka emabega w’enzigi eziggaliddwa ez’amayumba gaabwe, okutekateeka olukwe eri Sister White, omwana we n’abatumwa abalondebwa. Okuva awo Sister White, Jones ne Waggoner baali bagenda kulumbibwa.
Emirembe ennya egy’Obwadiventisti gyeyongerayo mu bujeemu, nga bwe kiraga mu Ezeekyeri essuula munaana. Ebisenge eby’ebifaananyi eby’omu yeekaalu ey’omubiri n’ey’omuntu byali bisibiddwa ddala n’ebirowoozo ebibi, era enspiritizimu yatuula ku basajja abakadde abaateekebwawo okukuuma abantu. Okutuuka mu 1888, abakadde bano baanyooma obuyinza bwa Baibuli era ne ku Omwoyo gw’Obunnabbi, era mu 1884 ebyolesebwa ebirambulukufu byayimirira. Enspiritizimu ya pantheismu eya Kellogg yatandika okweyingiza mu byafaayo ebyasooka okutuuka ku 1888, era 1888 yalaga okutuuka kw’omulembe ogw’okubiri. Abawandiisi b’ebyafaayo b’Abadiventisti bayinza okuba nga tebaawandiise obujulizi obutuufu obw’ebyafaayo ku bujeemu obwalabikira ku lukiiko, naye ng’okubikkulirwa bwe kugamba, Abakuumi ab’omu ggulu "baawulira buli kigambo ne bakiwandiika," "ebigambo mu bitabo eby’omu ggulu."
Obujeemu obwalagirwa mu “ebisenge ebyekyama eby’obufaananyi” bya Ezeekyeri bwalaga okulumba ku misingi egy’amazima. Bwalaga okulumba ku nnabbi omukazi n’abaleeta obubaka abaalondebwa, era ne bulaga okutuuka kw’okukkiriza okw’emizimu. Mu mulembe ogwo, okulumba okunene okuddako kwalikwetebwa Setaani ku muusingi gwennyini ogw’emisingi gya William Miller.
Miller yasimba omusingi gw’enkozesa zonna z’obunnabbi bwe ku kumanya nti amaanyi agazikiriza abiri agalambikiddwa mu Danyeri essuula munaana, olunyiriri olw’ekkumi n’asatu, gaali gakiikirira obupagani nga buddirwako Obwa Papa. Mu 1901, Lewis Conradi, omukulembeze w’Adiventisimu eya Laodikaya e Budaaki, yazzawo endowooza y’Abaprotestanti eyagwa nti ekituumibwa "the daily" mu kitabo kya Danyeri kiikirira obuweereza bwa Kristo mu Weema entukuvu.
Mu kiseera ky’ebyafaayo ekyaddirira olukung’aana lw’e Minneapolis olw’omwaka gwa 1888, eby’okukola n’emizimu eby’omukulembeze w’eby’obulamu byeyongera nnyo, era okwawukana kweyongerayo wakati w’abakulembeze, nga ebivuddeko ebyava mu kugaanibwa kw’obubaka bwa Jones ne Waggoner byeyongera okukosa nnyo. Mu ntandikwa y’ekyasa ekipya W. W. Prescott, omukulembeze w’Abadiventisiti ow’e Laodikiya eyali afunye ebikwaso by’eby’eddiini okuva mu masomero g’Abaprotestanti abava ku mazima, yeyambaza omwambalo gwa Setaani okutumbula endowooza ya Conradi ku “the daily,” era nga bwe kiba bulijjo, “abawangula be bawandiika ebyafaayo.”
Bamalayika abatukuvu baawandiika ebyafaayo eby’amazima, naye Obwadiventisiti obwa Lawodikiya bwaaleeta obuyimiriza obw’ebyafaayo ku luvuganya olwava mu kugaana okutegeera okw’Abamillerite ku “the daily”, obuleka buli atayigiriziddwa mu Obwadiventisiti obwa Lawodikiya ng’akkiriza nti ennyonnyola ya “the daily”—Sister White gye yalaga ng’evudde eri “bamalayika abaagobebwa mu ggulu”—enjigiriza entuufu ddala. Mu myaka egyasooka egy’ekyasa ekya amakumi abiri, W. W. Prescott yalagira n’akulembera okukolebwa kw’ekiwandiiko ekyayitibwa “The Protestant.” Ekigendererwa ekikulu ky’ekiwandiiko kyali okuyigiriza nti okutegeera kwa Miller ku “the daily” kwali kutali kwa mazima; era nti Obupurotesitanti obuwuguka, gye yafunira obukugu bwe mu by’eddiini, bwali butuufu mu okuwa Kristo akabonero aka Setaani. Mu byafaayo ebyo, A. G. Daniells (General Conference President), yagatta amaanyi ne Prescott mu kulumba kwa Setaani ku mazima, newankubadde nti Sister White yennyini yakkiriza ng’okutegeera kwa Miller ku “the daily” kwe kwali kutuufu.
Mukama yandaga nti chaati ya 1843 yali yalongozebwa omukono gwe, era tewali kitundu kyaayo kirina kukyusibwamu; nti ennamba zaayo zaali nga bwe yazikwagala. Nti omukono gwe gwali ku yo era ne gukisa ensobi mu nnamba ezimu, ne kiba nti tewali asobola okugiraba okutuusa lwe yaggyawo omukono gwe.
Oluvannyuma ne ndaba, mu kwogera ku 'Daily,' nti ekigambo 'sacrifice' kyateekebwamu olw’amagezi g’omuntu, era tekiri mu mwandiko; era nti Mukama yabawa endowooza entuufu ku kyo abo abaawaayo okulangiriro lw’essaawa y’omusango. Bwe waaliwo obumu, nga tekunnaba kutuuka mu 1844, abasinga bonna baali bakkaanyizza ku ndowooza entuufu ku 'Daily;' naye okuva mu 1844, mu kavuuyo, endowooza endala zikkiririddwa, era ekizikiza n’obutabanguko bigoberedde. Review and Herald, Novemba 1, 1850.
Mu kiseera Prescott ne Daniells lwe baalumba amazima ag’ekiyitibwa "the daily", Prescott ne Daniells baali bayimiririra endowooza ya batono ku nsonga eyo, era obulagizi bwa Sister White mu mpaka ezaliwo ku nsonga eyo eri abo basajja babiri bwali nti basirike, newaakubadde yabutegeeza mu bigambo eby’amagezi, nga bw’agamba nti, "mu kusirika mwe muli amagezi gammwe." Bwe yabakangavvula olw’endabirwamu yaabwe ey’obulimba, yassaako amaanyi nti ensonga eya "the daily" tekyandibadde kifuulibwa ekibuzo eky’okukemebwa. Abakyusakyusa ebyafaayo, nga enkola ey’okukyusa ebyafaayo egambibwa nti yatandika mu kibiina ky’Abajezu ekya Kkanisa Katolika, bakozesezza ebigambo bye ebikwata ku "the daily" ebitegeeza nti tekyandibadde kifuulibwa ekibuzo eky’okukemebwa, okuziyiza okukebera omwesimbu ku nnyigiriza eyo. Batabula amakulu g’ebyo bye yayogera kubanga bulijjo basuula ekiraga nti bwe yategeeza obutakunkumula nsonga eya "the daily", buli kiseera yali agattirangako ebigambo nga, "mu kiseera kino," oba "ng’embeera eriwo bwe ziri."
Nga nnabbi omukazi, yali agezaako okukomya obutakkaanya obweyongedde obwali ku mabbali g’okuleeta okwawukana okunene mu kkanisa yonna, nga buva eri abantu abatono abaali balowooza nti kubanga be bakulembeze, baalina obuyinza okutumbula kyonna kye baasalawo nti kye mazima. Era Mukama, ng’ayita mu bukwakkulizo bwe, yakoomya omulimu gwa Sitaani okweyongera, okutuusa lwe yafa. Oluvannyuma mu 1931, wabaawo okusindika okugaana amazima agakwata ku "ebya bulijjo", ne bagezaako, era mu nkomerero ekigendererwa ne kituukirira. Leero okutegeera okw’amazima ku "ebya bulijjo" kuli kwa bantu abatono mu Adventizimu ogw’Lawodikiya, era mu mbeera eriwo kaakano "ebya bulijjo" kati ddala lye kibuzo eky’okukemebwa.
Bwe kyabanga endowooza ya bangi erina okutegeera okutufu, tekyabanga kigezo; naye bwe batuuma amazima lyonna ng’ekikyamu, awo kiba kigezo. Omukuŋaanyizo gw’ebiwandiiko ogw’atuumiddwa Manuscript Releases bwe gwasindikibwa mu myaka eya 1980, oba okumpi n’ago, ne waategeerekekaamu ekiwandiiko ekyogera mu lwatu ddala okuwakanya ndowooza ya Prescott ne Daniells ku “the daily,” mu ngeri emu ennyo nga bwe y’awagira mu lwatu endowooza ya Miller.
Mu kiseera kino eky’obumanyirivu bwaffe tetusaanidde kuggya ebirowoozo byaffe ku kitangaala eky’enjawulo kye twaweebwa okwekenneenya mu lukuŋaana olukulu olw’akonferensi yaffe. Era waaliwo muganda waffe Daniells, ebirowoozo bye omulabe yali abikolerako; era ebirowoozo byo n’eby’Omukadde Prescott byali bitwalibwatwalibwa bamalayika abaagobebwa mu ggulu. Omulimu gwa Setaani gwali gw’okubawula ebirowoozo byammwe mulyoke muleete ebitini n’ebitono ennyo, ebyo Mukama teyabasiisaamu mwoyo kubireeta. Tebyalina mugaso gwa nkulu. Naye kino kyali kya mugaso nnyo ku mulimu gw’amazima. Era endowooza za mmwe, bwe muzinyagulibwa ne mutwalibwa ku bintu ebitini n’ebitono ennyo, mulimu gwa Setaani gwe yateekateeka. Okulongoosa ebintu ebito mu bitabo ebyawandiikiddwa mulowooza nti muba mukola mulimu omukulu. Naye nnalagirwa nti, okusirika kwe kwogera.
Nteekeddwa okwogera nti, lekeraawo okunonya nsobi. Singa ekigendererwa kino kya Sitaani kyandisobodde okukolebwa, kikulabikira nti omulimu gwo wandibadde gutwaliddwa nga gwa kyewuunyo ennyo mu kuteekateeka kwagwo. Kyali kuteekateeka kw’omulabe okukuŋŋaanya wamu ebintu byonna ebyalowoozebwanga nga bya kugaanibwa, ku nsonga mwe ebika byonna by’endowooza tebyakkirizagananga.
Ate kiki ekiddako? Omulimu ogwo ddala ogusanyusa Setaani gunaatuukirira. Waandibaddewo okweyanjula eri abo abali ebweru abatali ba kukkiriza kwaffe, nga bwe kibagwanira, ekyandikula empisa z’omuntu ezandireeta obutabanguko bungi ennyo era ne kitwala obudde obw’omuwendo ennyo obwandi kozeseiddwa n’obunyiikivu okuleeta obubaka obw’amaanyi mu maaso g’abantu. Enyigiriza n’okunnyonnyola ku nsonga yonna gye twakolako tebyandikakkana wamu, era ebivaamu byanditabulatabula amagezi g’abakkiriza n’abatakkiriza. Kino kye kennyini Setaani kye yali ategese okubaawo - ekintu kyonna ekiyinzika okunnyikizibwa ne kirabika ng’obutakkanya.
Soma Ezeekyeri, essuula 28. Kati, wano waliwo omulimu omukulu, mwe emyoyo emikyamu gisobola okulabikiramu. Naye Mukama alina omulimu ogwetaagibwa okukolebwa okulokola emmeeme eziri mu kuzikirira; era ebituli bye Sitaani, ng’ yeekisizza, ayinza okujjuzamu n’aleeta obutabanguko mu kibiina kyaffe, abikola obulungi ddala, ate n’obutakkanya obutono obwo bwonna bujja okuneneera ne bulabike ennyo.
Era nnalagebwa okuva ku ntandikwa nti Mukama teyawadde n’Abakadde Daniells wadde Prescott omugugu gw’omulimu guno. Oba amakwe ga Sitaani galeetebwamu, ekyo ekiyitibwa “Daily” kiba kintu ekikulu nnyo okuleetebwa okutabula endowooza z’abantu n’okuziyiza entambulira y’omulimu mu kaseera kano ak’omugaso ennyo? Tekiba bwe kityo, kyonna kyonna kinaabaawo. Ensonga eno tekisaanidde kuleetebwa, kubanga omwoyo oguyandireetebwa gunaaba ogw’okugaana, era Lusifa atunuulira buli kikolwa. Ebitongole bya Sitaani byanditandikidde omulimu gwe, era akavuyo ne kayingira mu kibiina kyaffe. Tolina kuyitibwa kunoonya enjawukana y’endowooza eteri kibuuza ekigezesa; naye okusirika kwo kwogera bingi. Kino kyonna kiri mu maaso gange bulungi. Oba Sitaani ayinza okuteeka omu ku baffe mu nsonga zino, nga bwe yagenderera okukikola, ensonga za Sitaani zandyawangudde. Kati omulimu gulina okutandikibwa amangu ddala nga tewaddiriziddwa, era tewali na kantu konna k’enjawukana y’endowooza kwe kwogerwa.
Sitaani yanditeeka mu mitima gy’abo abaava mu ffe okwegatta n’abamalayika ababi ne bazitiza omulimu gwaffe ku bibuuzo ebitali bya mugaso; era amajaguza [ewo] ganaabeerayo mu lusiisira lw’omulabe. Munywegeranye, munywegeranye. Enjawulo zonna ziziikibwe. Omulimu gwaffe kati kwe kuwaayo amaanyi gaffe gonna ag’omubiri n’ag’obwongo n’emisuwa gy’omutwe okuggya enjawulo zino mu kkubo, ffe ffenna ne tukwatagane. Bw’aba nga Sitaani, n’amagezi ge amanene agatatutukuziddwa, akkirizibwa okufuna akakwate katono ddala, [yandisanyuka].
Kaakano, bwe nnalaba engeri gye wakolanga, omutwe gwange gwategeera embeera yonna, n’ebinaavaamu singa ogenda mu maaso ne owa abo abatulekeddewo akakisa akatono okuleeta obutabanguko mu bibinja byaffe. Obutaba na magezi kwo kye kyandibadde ddala Setaani ky’ayagala. Okulangirira kwo okwogerera n’eddoboozi ery’amaanyi tekwaava mu kusikirizibwa kwa Mwoyo Mutukuvu. Nnalagirwa nkugambe nti okunoonya ensobi mu byawandiika by’abasajja abatambuliziddwa Katonda tekusikiriziddwa Katonda. Era bwe biba bino bye magezi Mukadde Daniells by’anaawadde abantu, temumuwe kifo kya bu-ofiisi konna, kubanga tasobola okulowooza okuva ku kivuddeko okutuuka ku kivaamu. Okusirika kwo ku nsonga eno ye magezi go. Kaakano, buli kyefaananako ng’okunoonya ensobi mu bifulumiziddwa eby’abasajja abatakyali balamu si mulimu Katonda gw’awadde ku mmwe yenna. Kubanga singa bano—Abakadde Daniells ne Prescott—bandigoberedde ebiragiro ebyaweebwa mu kukolera mu bibuga, wandibaddewo bangi nnyo nnyo abakkakanyiziddwa ku mazima ne bafuuka, abantu ab’obusobozi abali [kati] mu bifo gye tebalituukibwako lubeerera.
Ensi yonna erina okutwalibwa ng’eka emu ennene. Era bwe mulina ensulo y’obumanyi ng’eyo gye muyinza okufunirako, lwaki mwaleka ensi okumala emyaka nga ezikirira, nga waliwo obujulizi obwa Mukama waffe Yesu Kristo? Eddiini ey’amazima etuyigiriza okutwala buli musajja n’omukazi nga muntu gwe tuyinza okukolera ekirungi.
Kino kimaze emyaka mingi nga kiri mu mpapula: ‘Amagezi Agalinganiddwa,’ obujulirwa eri Omukulu Andrews. Amagezi gayinzika okukuuzibwa ne gafuka amaanyi okumanya ddi lw’oyogera n’emigugu ki gy’osaanidde okutikkako n’okugyettika, kubanga Kristo ye Muyigiriza wo. Era nnatyanga nnyo ku lulwo [bwe nnakulaba] ng’oyimusa amagezi go era ng’ogoberera ekkubo eriyingiza obutakkaanya mu birowoozo. Mukama ayita abasajja ab’amagezi abayinza okusirika bwe kiba [kye] magezi kibagwanira okukikola. Bwe wandiba omuntu omutuukirivu ddala, weetaaga okutukuzibwa okuyita mu Yesu Kristo. Kati waliwo omulimu ogutandikiddwa kaakano, kale amagezi galabikenga mu buli musumba, mu buli pulezidenti wa [a] konferensi. Naye wano waliwo omulimu gwe wasaanidde okukwatangako emyaka mingi egiyise, gye wetaagibwa okussa eddoboozi lyo waggulu olw’omulimu guno nno. Kristo yawadde abantu be bonna obulagirizi obw’enjawulo ku kye balina okukola n’ebyo bye baleme okukola. Era waliwo obudde obutono obusigadde gye tuli okukola obutuukirivu bwa Mukama. Osobola okutegeera ekkubo lya Mukama. Nalaba entekateeka yo ey’okutwala ebintu mu ngeri ez’oyetegekera ggwe oluvannyuma lw’okuteekebwawo nga pulezidenti. Wali owolowooza nti ojja okukola ebintu ebyewuunyisa, ebya mulimu gwe Mukama yabadde atateeka mu mikono gyo okukola. Kati, omulimu gwo si gwa kunyigiriza, wabula gwa kuyamba okutuukiriza buli bweetaavu obusoboka singa Mukama akukkirizza okuweereza. Naye amakya ddala wayolesa obujulizi nti amagezi n’okusalawo okutukuziddwa tebyalabikidde mu ggwe. Wabunyisa ensonga mu ngeri enkalakalira ezitaakikkirizibwa okuggyako nga Mukama awa omusana.
Ndagiddwa nti ebikolwa eby’amangu ng’eby’otyo tebyandibadde bikolebwa, gamba nga okulonda ggwe okubeera pulezidenti wa konferensi n’omu mwaka omulala. Naye Mukama aziyiza okuddamu okukola ebikolwa eby’amangu ng’eby’otyo okutuusa nga ensonga etwaliddwa eri Mukama mu kusaba; era kubanga ofunye obubaka obukutegeeza nti omulimu gwa Mukama ogutuuziddwa ku pulezidenti gwa buvunaanyizibwa obw’ekitalo ennyo, tewalina ddembe lya mpisa kubuubuuka mu bigambo nga bwe wakola ku nsonga eya ‘Daily’ era n’olowooza nti obuyinza bwo bw’andisazeewo ensonga eyo. Waliwo Elda Haskell, atadde ku kibegabega obuvunaanyizibwa obuzito, era waliwo ne Elda Irwin n’abasajja abalala bangi b’andiyitako amannya abalina obuvunaanyizibwa obuzito.
Kyali wa wa ekitiibwa kyammwe eri abakadde? Obuyinza ki bwe mwandisobodde okukozesa nga temuyiseeko abasajja bonna abalina obuvunaanyizibwa okukebera n’okupima ensonga? Naye kati tukebe ensonga eno. Kati kitugwanira okuddamu okwekenneenya oba nga kye kusalawo kwa Mukama, nga twetunulidde omulimu ogwakyaganyaliddwa, okulaga okukanukira kwammwe okweyongera okugukola n’omwaka omulala. Bwe mwanditwala omulimu omwaka omulala n’obuyambi obugenda okwegatta nammwe, wandibeerawo enkyukakyuka mu mmwe ne Omukadde Prescott. Era mwewombeekezese emitima gyammwe mu maaso ga Katonda. Mukama alina okulaba mu mmwe okulaga obumanyirivu obw’enjawulo, kubanga singa waliwo abantu abetaaga okuddamu okukyusibwa mu kiseera kino, be Omukadde Daniells ne Omukadde Prescott.
Abasajja musanvu balondebwe abali n’amagezi, era okuyita mu nkola y’ekisa kya Katonda balage obujulizi bw’okuddamu okukyuka. Kubanga abantu abazibiddwa amaso okutuusa ne batayinza okwekkaanya okuva ku kivaako okutuuka ku kye kivamwo, ne banyooma abo abaasitulira omulimu obuvunaanyizibwa n’abapulezidenti b’enkung’aana, nga n’abasajja ababadde batambuza omulimu okumala emyaka egisukka mu bbiri batwalibwa bwerere, ne wabeewo ensalawo ey’amangu ennyo etali ya magezi ey’okuviirako abantu okulekerawo omulimu gwenyini ogwabadde gubateekeddwako okumala emyaka—okukolera mu bibuga—, ate ne wabaawo tewali, oba ng’ewali mutono nnyo, okussa omuwendo eri abasajja abakadde okufuna ku bo amagezi, naye ne bawanjagira byebaalondawo okuguwa abantu, ekyo kennyini kiba obujulizi nti abasajja abo si basaanira okwesigamizibwa omulimu omunene era omuwuunwa ogw’ekika ekyo.
Kristo tafudde. Tajja kukkiriza n’akatono mulimu gwe okutambulizibwa mu ngeri eno ey’amakyamu. Muleke ebitabo bwe biri. Bwekiba nga waliwo okukyusa okwetaagisa ddala, Katonda ajja kulabirira nga okwo kwataganagana bulungi, nga tekukyama; naye bwe kiba nga obubaka bukwasiddwa eri abantu nga waliwo obuvunaanyizibwa obunene obubukwattako, [Katonda] alagira obwesigwa obukolanga mu kwagala era ne butukuza emmeeme. Abakadde Daniells ne Prescott bombi beetaaga okuddamu okukyuka. Omulimu ogw’amakyamu guyingiridde, era teguli mu kwatagana n’omulimu Kristo gwe yajja okukolera mu nsi yaffe; era bonna abakyuse mazima banaakola emirimu gya Kristo.
Twena ffenna tulina okukola omulimu ogunaweesa ekitiibwa eri Kitaffe. Tutuuse ku kiseera eky’ekizibu—oba okufaanana empisa za Yesu Kristo ddala mu kiseera kino eky’okwetegekeramu oba obutagezaako [ekyo]. Omukadde Daniells, [toli] kulowooza nga olina ddembe okugulumiza eddoboozi lyo waggulu nga bwe wakikola mu mbeera enfaananako. Era tegeera nti pulezidenti wa konferensi si mufuga. Akola ng’ayambibwako n’abasajja ab’amagezi abatudde mu bifo eby’obukulembeze nga bapulezidenti Katonda b’akkirizza. Talina ddembe kwetangako ku byawandiikiddwa mu bitabo ebiipulintiddwa okuva mu mikono gy’abaawandiisi Katonda b’akkirizza. Tebakyalina kukwata obufuzi, okujjako nga balaze nti bakendeezezza ku buyinza obufuga obunyigiriziganya. Ekiseera eky’ekizibu kituuse, kubanga Katonda anaanyoomebwa.
Mukama atunuulira atya ebibuga ebitannakolerwamu? Kristo ali mu ggulu. Kati ekirina okutegeerwa kye kino nti, 'Tewali bufuzi bwa kabaka. Era kaakano kwe kiseera ky’obuzibu obukulu bw’ensi eno. Kati Nze ndi Omuyinza okulokola oba okuzikiriza. Kati kye kiseera ng’eby’enkomerero bya bonna biri mu mikono gyange. Nawaayo obulamu bwange okulokola ensi. Era "Nze, bwe nnyimutsibwa," ekisa eky’okulokola kye nja okuwa kiriraga nti bonna abanaakolebwa okufaanana n’ekifaananyi eky’obwa Katonda era abanaabeera omu nange bajjakola nga bwe nkola n’amaanyi g’ekisa kyange eky’okuununula.' Buli ayagala, yeegatte wamu ne baganda be okukola omulimu gwe baawereddwa nga bali mu bifo eby’obuvunaanyizibwa wansi w’amagezi Mukama g’awa, era anoonye nnyo okukolera wamu mu kutegeeraganira wamu okutukiridde n’Oyo eyayagala nnyo ensi n’awaayo obulamu bwe nga ssaddaaka enzijuvu olw’okulokola ensi. Njogera eri abasumba baffe, nti bwe bayingira mu mulimu mu bibuga byaffe, wabeewo obutebenkevu obutukuvu obugoberera obuweereza bw’Ekigambo. Tetuyinza kukola ku birowoozo by’abantu mu ngeri entuufu bwe tuba . . .
Nkoppa okuva mu dayali yange. Amazima nga bwe gali mu Yesu—mugayoge, mugasabire, mukkirize buli kigambo nga bwe kiri mu buteerevu. Mufuna ki singa ensobi zitwalibwa mu maaso g’abasajja abavudde mu kukkiriza ne bawuliriza emizimu egy’okusendasenda, abasajja abaali naffe mu kukkiriza si kya dda? Mujja okuyimirira ku ludda lwa Sitaani? Mussaayo omwoyo wammwe ku nnimiro ezitannakolebwako. Omulimu ogw’ensi yonna guli mu maaso gaffe. Naalabisibwa eby’okulabirako ku John Kellogg.
Omuntu omusikiriza ennyo yali akiikirira endowooza ez’ensonga ezirabika nnungi naye ez’obulimba z’abadde azileeta, endowooza ez’awukana ku mazima amazima ga Bayibuli. Era abo abali n’enjala n’ennyonta eby’ebipya baali batambuza endowooza ezirabika nnungi nnyo naye ez’obulimba, okutuusa ne Mukadde Prescott n’abeera mu kabi ekkulu. Mukadde Daniells yali mu kabi ekkulu okuzingirwamu obulimba nti singa bino ebirowoozo byogerwa wonna, kyandibadde ng’ensi empya.
"Yee, kyandibadde bwe kityo, naye nga emitima gyabwe gyazikidde bwe gityo, nnalabisibwa nti Muganda Daniells ne Muganda Prescott baali bawunda mu byebayitamu endowooza ezirabika ng’eza mwoyo[ez’obw’omuzimu] era nga basendasenda abantu baffe okugoberera endowooza ezirabika bulungi ezandikyamu, singa kisoboka, n’abalondedwa ddala. Nteekwa okuwandiika n’akalamu kange [ensonga] nti baganda bano bandalaba amakosa mu ndowooza zaabwe ez’okubuusaabuusa ezanditeeka amazima mu kubuusabuusa; ate [naye] ne [bandi] bayimirira nga [ng’abalina] okutegeera okw’omwoyo okunene. Kati nteekwa okubagamba [nti] bwe nnalabisibwa ku nsonga eno, ng’Omukulu Daniells ayimusizza eddoboozi lye ng’ekkondeere mu kuwagirira endowooza ze ku ‘Daily,’ ebyaddirira ebyavaamu byanziragirwa. Abantu baffe baali batandika okutabanguka. Nalaba ebyavaamu, era ne mpabwa obulagirizi nti singa Omukulu Daniells, nga tafaayo ku byandivuddeko, bw’anaatengeddwako bw’atyo n’akkiriza ye kennyini nti ali wansi w’okukubirizibwa kwa Katonda, obutakkiriza n’okubuusabuusa byandisimbiddwa mu bantu baffe wonna, era ne tuba mu kifo Setaani gy’anaatambuza obubaka bwe. Obutakkiriza obunywevu n’okubuusabuusa byandisimbiddwa mu birowoozo by’abantu, era ebirime eby’awujja eby’obubi byandiddidde mu kifo ky’amazima." Manuscript Releases, Volyumu 20, emiko 17-22.
Ebyafaayo by’omulembe ogw’okubiri biraga okweyongera kw’obujeemu. Obulogo bw’emyoyo obulabisibwa mu bisenge eby’ebifaananyi bya Ezeekyeri bulaga nti Muganda waffe Daniells ne Muganda waffe Prescott baali batunga mu by’obulamu bwabwe endowooza ezirabika ng’ez’obulogo bw’emyoyo era nga basendasenda abantu baffe eri endowooza ezirabika bulungi ezandilimbalimba, singa kisoboka, n’abalonde ba ddala. Obulogo bw’emyoyo obw’egattiddwa ku ndowooza enkyamu ku ‘the daily’, bwe buba akabonero k’ekyo ekyandilimbalimba, singa kisoboka, n’abalonde ba ddala. Agatta wamu obulogo bw’emyoyo obwa pantheism obwabadde butumbulibwa Kellogg n’okulwanirira kwa Prescott ne Daniells okw’okulaga ‘the daily’ ng’obuweereza bwa Kristo mu Kifo Ekitukuvu.
Abalagira baleke ebitabo bwe bityo nga bwe biri, nga ayanukula ku nteekateeka ya Prescott ne Daniells ey’okuddamu okuwandiika ekitabo kya Uriah Smith, Daniel and the Revelation, nga bagenderera okuggyamu okuyigiriza kwe okwalambulula “the daily,” nga Miller bwe yakilambulula. Abakyusa ebyafaayo ba Laodicea, be Isaaya b’abayita “ab’ayigedde”, bakoze omulimu omw’ekitalo ku batayigiriziddwa ab’omu Adventism, kubanga baakyamya obujulizi bw’ebyafaayo ne bakulembera abo abalina amatu agaluma n’obunafu mu kuyiga okulowooza nti ensonga ya “the daily,” terimu mugaso, era nti Miller yali mu nsobi ku nsonga eyo. Omulimu ogwo ogw’okukyusa guli ku bimu ku bisasiro bye Miller yalagibwa nti byandimemetebwa n’omusajja w’ekikwaso ky’obufuufu, mu kiseera lwe okulabikibwa kw’amaanyi ga Katonda mu “Midnight Cry” kuddibwamu.
Tujja okwongera okutunuulira omulembe ogw’okubiri ogw’Adiventisimu ogwa Lawodikiya mu kiwandiiko ekiddako.
Obubaka “Mugende mu maaso” bukyali bwa kuwulirwa era bwa kussaamu ekitiibwa. Embeera ezikyuka mu nsi yaffe zetaaga omulimu ogusobola okusisinkana enkyukakyuka ezo ez’enjawulo. Mukama yeetaaga abantu ab’amaanyi mu by’Omwoyo era abalaba bulungi, abantu abakolebwa Omwoyo Omutukuvu, abafunanga ddala emanna empya eva mu ggulu. Ku bwongo bw’abo ab’otyo, Ekigambo kya Katonda kikumulisa omusana, kibabikkulira okusinga edda ekkubo erimu obukuumi. Omwoyo Omutukuvu akola ku bwongo n’emitima. Ekiseera kituuse nga okuyita mu babaka ba Katonda olukoba luggololwa eri ensi. Abayigiriza mu masomero gaffe tebalina kusibibwa nga bagambibwa nti balina okuyigiriza byokka ebyayigiriziddwa okutuusa kaakano. Biveewo obikkomo bino. Waliwo Katonda awa obubaka abantu be baligamba. Tewabeerawo musumba yenna awulira ng’asibiddwa oba ng’ageererwa mu kipimo ky’abantu. Enjiri esaanidde okutuukirizibwa mu kukwatagana n’obubaka Katonda bw’atuma. Ky’awa abaddu be okwogera leero, wammanga tekyandibadde mazima ag’omu kiseera mu myaka amakumi abiri egiyise, naye kye bubaka bwa Katonda ku kiseera kino. Ebyawandiikibwa bya 1888, 133.