Enkola y’okukemebwa etandika malayika bw’akka, eyayimiririrwa ng’okukemebwa okw’okusalawo okuggya ekitabo mu mukono gwa malayika ne okukirya oba okulireka. Abo abaalondawo okulya obubaka ne batuuka mu mbeera ey’okuddirirwa essuubi, ate ekibinja ekyagaana okulya ne kisigalawo emabega. Ekitabo ekitono ekyalagirwa okuliibwa kyakiikirira ‘okwongerako obumanyi’ ku bubaka obwasooka okuggulwawo mu ‘ekiseera eky’enkomerero’ mu 1798 oba mu 1989, era oluvannyuma ne buteekebwamu obukkakkamu ne bufuulibwa obubaka obwateeka omulembe ogwali gulamu mu buvunaanyizibwa eri omusana gw’obumanyi obw’eyongedde. Mu byafaayo byombi, obunnabbi olw’Islam bwe bwatuukirira, olwo obubaka obw’okulibwa obwali mu mukono gwa malayika ne bukkirizibwa oba ne bugaanibwa. Bwe bagaana obubaka obukiikirirwa ekitabo, ate ne bakyagala okukuuma okweyita nti bakyali abalonde ba Katonda, banyigirizibwa okuleeta obubaka obw’obulimba obw’enjura ey’oluvannyuma.
Ku Septemba 11, 2001, obujeemu obw’edda mu mirembe egy’enjawulo egy’Obu-Adiventisiti bwaddamu okufuuka ensonga ez’okugezesa. Essuula ey’okubiri eya Habakkuku eraga empaka ezibaawo mu byafaayo eby’obunnabbi ebiragiriddwa omwo, nga z’ekwatagana n’olunyiriri lw’obunnabbi olugendera wamu n’olugero lw’abawala ekkumi. Omulindirizi bwe yabuuza kye yandiddamu mu byafaayo by’olugero lw’abawala ekkumi, yalagirwa nti, "Wandiika okwolesebwa, era olulage obulungi ku bipande." Abalindirizi b’ebyafaayo by’Abamillerite baakola olupande lwa 1843 mu 1842, era okukolebwa kwalwo ne kufuuka akabonero akalaga ekkubo. Kyali "okwolesebwa" kwa Habakkuku essuula ey’okubiri, okwali kulagiddwa obulungi ku bipande, era okwali kugenda okwogera ku nkomerero.
Amangu ddala oluvannyuma lwa Ssettemba 11, 2001, abo abaalaba ne bategeera ekikolwa ky’Obusiraamu ekya mu “zikanga ey’okusatu,” baakulemberwa okudda ku “makubo ag’edda” aga Yeremiya, ne batambuliramu. Ago “makubo ag’edda” gaalaga nti “zikanga ssatu” eziri mu Okubikkulirwa essuula munaana, olunyiriri kkumi na ssatu, zayimirira obuvunaanyizibwa bwa bunnabbi bwa Obusiraamu. Amangu ddala oluvannyuma awo, Future for America yatandika okuddamu okukola emmeeza ebbiri eza Abakkuku essuula ey’okubiri mu kifo kye kimu ddala mu byafaayo ebyenkanankana eby’Abagoberezi ba Miller; emmeeza ebbiri zino zaateekebwawo ng’akabonero k’ekkubo, nga bwe kyali kyayimiririziddwa mu kukolebwa kw’emmeeza ya 1843 mu 1842.
Mu Mayi, 1842, Olukiiko Olukulu lwatuumibwa mu Boston, [Massachusetts]. Ku ntandikwa y’okusisinkana kuno, ab’oluganda Charles Fitch ne Apollos Hale ab’e Haverhill, baaleeta obunnabbi obw’efaananyi obwa Daniel ne John, bye baabadde bapentedde ku lugoye, n’ennamba z’obunnabbi, nga ziraga okutuukirizibwa kwabyo. Ow’oluganda Fitch, ng’annyonnyola ng’akozesa ekifaananyi kye mu maaso g’Olukiiko, yagamba nti bwe yali akebera bunnabbi buno, yali alowooza nti singa asobola okufuula ekintu nga kino nga bwe kiragiddwa wano, kyandisobozesezza okunyulula ensonga era ne kimuyamba okugitegeeza mu maaso g’abawuliriza. Wano waaliwo omusana ogw’okwongera ku kkubo kyaffe. Ab’oluganda bano baali bakola kye Mukama yalaga Habakkuk mu kwolesebwa kwe emyaka 2,468 emabega, ng’agamba nti, ‘Wandika okwolesebwa, okikole kilambike bulungi ku bipande, alyoke adduke oyo akisoma. Kubanga okwolesebwa kukyalindiridde obudde obwateekebwawo.’ Habakkuk 2:2.
"Oluvannyuma lw'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga eno, ne bakkiriziganya bonna okukubisa ebipande ebikumi bisatu ebifaanagana n'kino mu ngeri ya lithograph, ekyo ne kikolebwa mangu. Byayitibwa 'ebipande bya '43'. Olukiiko luno lwali lw'obukulu ennyo." Ebyafaayo by'obulamu bwa Joseph Bates, 263.
“Bwali bujulizi obw’awamu obw’abasomesa n’empapula z’Omujja ogw’Okubiri, bwe baali bayimiridde ku ‘nzikiriza eyasooka,’ nti okufulumizibwa kw’ekipande kwali kutuukirizibwa kwa Kaabakuuku 2:2, 3. Obanga ekipande kyali nsonga ey’obunnabbi (era abo abakigaana bava ku nzikiriza eyasooka), kale kiddirira nti BC 457 gwe gwali omwaka ogw’okubalirako ennaku 2300. Kyali kyetaagisa nti 1843 gubeere ekiseera ekisooka okufulumizibwa, olwo ‘okwolesebwa’ kusobole ‘okulwawo,’ oba walina okubaawo ekiseera eky’okulwawo, mwe kibiina ky’abawala abatalina bba kyali kigenda okweebaka n’otulo ku nsonga ennene ey’ekiseera, nga kitono nnyo nga tebannazuukusibwa n’Okukaaba okw’Ekiseera eky’Ekiro ekya wakati.” James White, Second Advent Review and Sabbath Herald, Volume I, Number 2.
"Kati ebyafaayo byaffe byalaga nti waaliwo abantu ebikumi abaali bayigiriza nga basinzira ku mmeeza z’okusengeka kw’ebiseera eze William Miller naye yakozesa, bonna nga ba mu mutindo gumu. Awo ne wabaawo obumu bw’obubaka, bwonna nga buli ku mulamwa gumu, okujja kwa Mukama waffe Yesu mu kiseera ekirambikiddwa, 1844." Joseph Bates, Pampuleeti za SDA ezasooka, 17.
Okuzifulumya nate ebipande bya 1843 ne 1850, mu byafaayo ebyagoberera mangu oluvannyuma lwa Ssettemba 11, 2001, kyali kutuukirizibwa kwa Habakuku essuula 2 mu ngeri ey’enkana, nga bwe kyali ne ku kufulumizibwa kw’ekipande kya 1843 mu 1842. Okutondwa kw’ebipande kukwatira ddala ku njogera ya Habakuku essuula 2, era kyali kyalina okubaawo. Ku Ssettemba 11, 2001, obujeemu bwa 1863 bwaddamu okukolebwa abo Abadiventisi ba Laodikiya abaagaana okuddayo ku “nzira enkadde” za Yeremiya.
Omulabe agezaako okusendasenda ebirowoozo by’abaganda baffe n’abannyinaffe okuva ku mulimu ogw’okutegeka abantu okuyimirira mu nnaku zino ez’enkomerero. Ebyogera bye eby’obulimba bitegekeddwa okugoba ebirowoozo okuva ku bulabe n’obuvunaanyizibwa bw’essaawa eno. Bateeka omuwendo mutono nnyo ku kitangaala Kristo mwe yava mu ggulu n’ajja okukiwa Yokaana olw’abantu be. Bayigiriza nti ebyo ebiri mu maaso gaffe tebirina bukulu bumala okufuna okwegendereza okw’enjawulo. Baggyamu amaanyi amazima agava mu ggulu, ne banyaga abantu ba Katonda obumanyirivu bwabwe obw’edda, ne babawa mu kifo kyabwo sayansi ey’obulimba. ‘Bw’ati bw’ayogera Mukama: Muyimirire mu makubo, mulabe, mwebuuze ku makubo ag’edda, we wali ekkubo erirungi, era mutambulirengamu.’ [Yeremiya 6:16.]
Tewabeewo n’omu anoonya okuggyawo emisingi egy’okukkiriza kwaffe—emisingi egyateekebwa ku ntandikwa y’omulimu gwaffe, mu kusoma E Kigambo nga tusaba n’okubikkulirwa. Ku misingi gino tumaze emyaka egisukka mu amakumi ataano nga tuzimbyeko. Abantu bayinza okulowooza nti bazudde ekkubo ppya, nti basobola okuteeka omusingi omunywevu okusinga ogwateekeddwa; naye kino ky’obulimba obukulu. ‘Tewali asobola kuteeka musingi omulala okuggyako ogwateekeddwa.’ [1 Abakkolinso 3:11.] Mu biseera ebyayita, bangi bakkirizza okuzimba okukkiriza okupya, okuteekawo emisingi emipya; naye amazimbe gaabwe gaayimirira okumala ebbanga ki? Gaaguwa mangu; kubanga tegasinziira ku Lwazi. Obujulirwa, ekitundu 8, omuko 296, 297.
Yeremiya alaga nti okutambulira ku "makubo ag’edda" kwe kufuna "okuwummula"; era "okuwummula" kwe "enkuba ey’oluvannyuma", eyatandika ku lunaku amawanga lwe gaasunguwala, ku Septemba 11, 2001, bwe byagwa ebizimbe ebikulu eby’e New York City. Abo abaalya obubaka olwo ne bafuuka abakuumi ba Habakuku, abaalagirwa "okuwandiika okwolesebwa, ne okulukola lwangu okutegeera". Yeremiya ategeeza bennyini abo abakuumi mu biro bya "okuwummula", ekyo kye "enkuba ey’oluvannyuma".
Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire mu makubo, mutunule, mubuuzenga ku makubo ag’edda, omukubo omulungi gwe muli, mugutambulengamu, mulisangamu okusaanuuka kw’emyoyo gyammwe. Naye ne bagamba nti, Tetugugendamu. Era nate ne mbalondera abeekuuma ku mmwe, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’akadebe. Naye ne bagamba nti, Tetuliwuliriza. Yeremiya 6:16, 17.
Ekkondeere gye baali balina okufuuwa ye kkondeere ey’omukaaga ey’ekiwoobe eky’okubiri mu byafaayo by’Abamillerite, ate mu nnaku ez’enkomerero ye kkondeere ey’omusanvu ey’ekiwoobe eky’okusatu. Abakuumi ba Habbakuku, be bennyini abakuumi ba Yeremiya, bawa obubaka bw’okulabula bwe baagaana mu bujeemu bwa 1888. Ekkondeere ey’omukaaga eyagaanyibwa mu 1888, yali obubaka eri Lawodikiya.
Obubaka obutuweereddwa A. T. Jones ne E. J. Waggoner bwe bubaka bwa Katonda eri Ekkanisa ey’e Lawodikiya, era ennaku ziribeera eri buli ayatula nti akkiriza amazima naye n’atayolesa eri abalala emimuli egiweebwa Katonda. The 1888 Materials, 1053.
Obubaka bw’ekkondeere ey’omusanvu obwa 1888, bwasooka okulangirirwa eri Lawodikiya mu 1856, era oluvannyuma obubaka bwa Lawodikiya ne buteekebwa mu mulamwa gw’ekitangaala ekyeyongerayo eky’“emirundi musanvu.” Ku Ssebutemba 11, 2001, okuyitibwa okuddayo ku makubo ag’edda ga Yeremiya, era okutambuliramu olw’okufuna obubaka bw’enkuba ey’enkomerero, kwalimu n’obubaka bw’okulabula obw’ekkondeere ey’omusanvu obuyimirizibwa ng’obubaka eri Lawodikiya, n’“emirundi musanvu,” ekiri akabonero k’emisingi.
“Akabuulimba” akalagiddwa mu bunnabbi akaleeta okulimbirizibwa okunene okweyogerwako mu byawandiiko bya Paulo, kaateekebwa mu mulembe ogw’okusatu ogw’Abadiventisi ab’e Lawodikiya mu mwaka gwa 1931, emyaka kkumi n’omukaaga oluvannyuma lw’okufa kwa nnabbi omukazi. “Akabuulimba” akajja mu mulembe ogw’okusatu kalagibwa mu bunnabbi nti kali mu kiseera ekiragibwa ng’ “abakazi abakaabira Tamuzi,” era n’olwekyo kakwataganyizibwa n’obubaka obw’obulimba obw’“enkuba ey’enkomerero.”
Ebikula ku ngeri gye "ekinyoma" kyasasaanyizibwa biteekwa okutegeerwa, era bwe kityo n'omulimu gwakyo ogw'obunnabbi mu by'obunnabbi eby'ebiseera eby'enkomerero gutegerekebwe. Abasajja abannyoomi abafuga Yerusaalemi mu biro by’enkuba ey’enkomerero, ebyo bye biseera eby’okuteekebwako akabonero ku abo emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya, baatonda obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero mu mulembe ogw’okusatu ogw’Abadiventisiti, nga bwe byakiikirirwa mu "bakazi abakungubagira Tamuzi," mu Ezekyeri omutwe ogw’omunaana. Obubaka bwabwe obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero, Ezekyeri abulaga nga bufananyizibwa ng’ensiseko ey’obulimba, ng’ekisenge eky’okukuuma eky’obulimba, era ng’obubaka bw’emirembe n’obutebenkevu obw’obulimba.
Temulabye kwolesebwa kwa bwereere, so temwogedde obulaguzi bw’obulimba, nga mugamba nti, Mukama agambye; newaakubadde nga ssaayogera? Kale bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; Kubanga mwogedde eby’obusa, ne mulaba eby’obulimba, laba, nze ndi mulabe wammwe, bw’ayogera Mukama Katonda. Era omukono gwange gunaabanga ku bannabbi abalaba eby’obusa n’abalagula eby’obulimba: tebaliba mu lukiiko lw’abantu bange, so tebalikwandiikibwa mu kuwandiikibwa kw’ennyumba ya Isirayiri, so tebalyingira mu nsi ya Isirayiri; era munaamanya nti nze ndi Mukama Katonda. Kubanga, kubanga bawambye abantu bange ne babalimbisa, nga bagamba nti, Emirembe; so tewali mirembe; era omu n’azimba olukuta, laba, abalala ne balusiiga n’ensenyu etatengeddwa: Mubagambe abo abalusiiga n’ensenyu etatengeddwa nti kigenda kugwa: walibaawo enkuba ennyingi eyerengera; era mmwe, mayiba amanene, mugenda okugwa; ne mpewo ey’ekibuyaga egiriyuza. Laba, bwe olukuta lugudde, tebagenda kubabuuza nti, Wali wa siiga lwe mwalusiiga? Kale bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; Ndikimenya n’empewo ey’ekibuyaga mu busungu bwange; era walibaawo enkuba ennyingi mu busungu bwange, n’amayiba amanene mu busungu bwange okulimalawo. Bwe ntyo ndimenya olukuta lwe mwalusiiga n’ensenyu etatengeddwa, era ndiluggya wansi ku ttaka, omusingi gwaalwo gulabisibwe, era lugwe, nammwe mulizikirira wakati mulwo: era munaamanya nti nze ndi Mukama. Bw’otyo bwe ndimaliriza obusungu bwange ku lukuta ne ku abo abalusiiga n’ensenyu etatengeddwa, era ndibagamba nti, Olukuta teluliwo nate, wadde abo abalusiiga; abo be bannabbi ba Isirayiri abalagula ku Yerusaalemi, era abalaba ebyolesebwa eby’emirembe ku yo, nga tewali mirembe, bw’ayogera Mukama Katonda. Ezekyeri 13:7-16.
Eby’obulimba n’obulyazzi abannyoomi ab’omu Yerusaalemi mwebeekweka wansi, nga bwe byogerwako mu Isaaya essuula amakumi abiri mu munaana n’amakumi abiri mu mwenda, ku nkomerero bisalirwa omusango era ne bizikirizibwa olw’“ekibonerezo ekisuuka ng’amataba.”
Era ndissa okusala omusango ku muguwa ogw’okupima, n’obutuukirivu ku kiwumu: n’omuzira gunaasangula eky’obuddukirwamu eky’obulimba, n’amazzi galibuutikira ekifo eky’okwekwekamu. Era endagaano yammwe n’okufa erimenyerwawo, n’okuteesa kwammwe n’okuzimu tekuliyimirira; bwe olubwatuka olusesetuka lunayitamu, munaayinnyangirirwa nalwo. Isaaya 28:17, 18.
‘Ekisambagiza ekisukkiridde’ kya Isaaya kye kimu ne kye Ezeekyeri ayita ‘entonnya esukkiridde,’ ekireetebwa ku abo ‘abalaguza obulimba,’ nga baleeta ‘ekyolesebwa eky’obwereere’ era ne bagamba nti ‘Mukama akiyogedde,’ newankubadde nga Mukama ‘teyayogedde.’ ‘Obulimba’ abasajja ab’omu biseera eby’edda mwe beekweka bulagiddwa ng’ekintu kye bagamba nti Mukama yakiyogedde; kale kiba ‘bulimba’ ku Kigambo kya Katonda. Oba nga bagamba nti wabaawo ennyigiriza okuva mu Kigambo kya Katonda ey’ensobi, oba nga mu nsobi bagambye nti Katonda yaluŋŋamya okutegeera kwabwe (Katonda yayogedde) ku nnyigiriza ya Baibuli.
"Obulimba" obwajja mu 1931 bwali okutegeeza nti Sister White yawagidde endowooza eyekyamu ku "the daily" mu kitabo kya Danieri. Endowooza eyekyamu nti "the daily" ekiikirira obuweereza bwa Kristo mu Weema Entukuvu yessigamizibwa ku "obulimba" olwagamba nti mu 1910, Ellen White yategeeza A. G. Daniells nti ebyo bye ye ne Prescott baalowoozanga ku "the daily"—nti ekiikirira obuweereza bwa Kristo mu Weema Entukuvu—byali bituufu ddala, newankubadde ng’ebigambo bye ebyawandiikibwa mu butereevu byawakanya ekyo.
Endowooza ey’obulimba ku “eky’obulijjo,” eyakkakasibwa olwo (1931) munda mu ObuAdiventisi obwa Lawodikiya, yafuuka omusingi gw’eby’eddiini ogwakozesebwa okuzimba obubaka Ezeekyeri bw’annyonnyola ng’ “emirembe n’obutebenkevu.” Ensonga enjawulo ezikozesebwa okunyweza omusingi ogw’obulimba ze ensimbi z’obulimba n’amayinja ag’omuwendo ag’obulimba enjawulo ge Miller yalaba mu kirooto kye. Okutuuka ku nkomerero y’ekirooto kye, amayinja ge ag’asooka ag’amazima gabikkiddwa ddala n’ebikyamu n’ebisasiro, era ebisasiro n’amayinja ag’obulimba n’ensimbi ez’obulimba bifaananyiriza obubaka obwazimbibwa ku nsobi ey’omu musingi nti “eky’obulijjo” kitegeeza obuweereza bwa Kristo mu kifo ekitukuvu.
Mu kyawandiiko kya Ezekyeri, effujjo n’amayinja ag’omuwendo ag’obulimba biyolekebwa ng’“ekikomera” ekizimbiddwa nga bakozesezza semente enafu ennyo, eterisobola kugumira “omuyaga omukambwe” oba “enkuba eyayitiridde.”
Nnabbi atagonda ow’e Yuda eyakangavvula Yerobowaamu, oluvannyuma yafa mu wakati wa "endogoyi" ne "entale". Entale eyimirira Babilooni, ate endogoyi eyimirira Isilamu. Enjigiriza ebbiri ObuAdiventisimu obw’e Laodikiya ze tebusobola kulaba, ezikiikirirwa mu kufa kw’ennabbi atagonda, ze zino: obubaka bw’obukulembeze bwa Papa (entale), n’obubaka bwa Isilamu bw’ebbonaabona ey’okusatu (endogoyi).
"Omuyaga omuzibu" ogwa Ezekyeri, kifananyi kya "omuyaga ogukambwe ogukomezeddwayo" ogwa Isaaya mu "lunaku lw'omuyaga ogw'ebuvanjuba" mu ssuula amakumi abiri mu musanvu. "Omuyaga omuzibu" ogwa Ezekyeri era ye "empewo ennya" ez’Okubikkulirwa essuula musanvu, eziziyiziddwa okutuusa abaddu ba Katonda lwe bateekebwako akabonero. "Omuyaga omuzibu" ogwa Ezekyeri kye obubaka bwe okuva mu "empewo ennya" mu ssuula amakumi asatu mu musanvu, obugazza amagumba amalala agafu mu bulamu ng’eggye eddene ery’amaanyi. "Omuyaga omuzibu" ogwa Ezekyeri ogumenya "ekisenge ekyazimbiddwa n’obusuuke obutamiiddwa," gwe bubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma obw’ewoowe ey’okusatu.
“Enkuba eyasukkirira” ya Ezekyeri ke kabonero k’Obwa Papa, era n’okusingira ddala kabonero k’ekiseera eky’akavuyo k’etteeka lya Ssande, ekitandika ku tteeka lya Ssande eriri kumpi okutuuka mu Yunaiteedi Steeti za Amerika. Omunabbi ow’e Yuda atagonda eyafa wakati w’endogoyi n’empologoma, yakiikirira okufa kw’Obwadiventisiti bwa Lawodikiya okubeerawo wakati wa 11 Ssebutemba 2001, nga endogoyi (ekibonoobono ekya ssatu) bwe yatuuka, ne tteeka lya Ssande eriri kumpi okutuuka (empologoma). Okufa kw’Obwadiventisiti bwa Lawodikiya kuba mu bbanga ly’okuteekebwako akabonero kwa 144,000, eryatandika amawanga bwe baasunguwala ne bakomezebwawo ku 11 Ssebutemba 2001, era ne gaggwawo ku tteeka lya Ssande eriri kumpi okutuuka. Okufa kwabwe, nga bwe kyalagiddwa ku munabbi atagonda, kuleetebwa kubanga baaddayo ku nkola ya Protesitanti abajeemu, newaakubadde baali baategeezeddwa mu butereevu obutataddayo mu “lukiiko lw’abasekerera.”
Okufa kwabwe kubaamu mu byafaayo by’okuteekebwaako akabonero kw’abo 144,000. Amangu ddala nga abantu ba Katonda bateekeddwako akabonero, bamalayika abazikiriza batandika omulimu gwabwe. Okuva nga 11 Ssettemba 2001 okutuusa ku tteeka lya Sande erigenda okutuuka amangu, okusala omusango kw’abalamu kukolebwa mu kkanisa ya Katonda, kubanga okusala omusango kutandikira mu Yerusaalemi, era kutandika n’abasajja abakadde abaali bateekeddwa okukuuma abantu, naye abaava ku buvunaanyizibwa bwabwe mu mizadde ennya egiyise. Abo abateekebwako akabonero mu kiseera ekyo be kibendera ekissibwa waggulu eri amawanga. Bateekebwako akabonero nga tannaba kutuuka etteeka lya Sande erigenda okutuuka amangu, kubanga ekkubo lyokka erisobola okulabula ekisibo ekirala kya Katonda kwe kulaba abasajja n’abakazi mu nnaku z’etteeka lya Sande abalina akabonero ka Katonda.
Omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu kwe okukangavvula ensi ku kyono, ku butuukirivu era n’okusala omusango. Ensi esobola kulabulwa mu ngeri emu yokka: bwe eraba abo abakkiriza amazima batukuziddwa mu mazima, nga bakolera ku misingi egya waggulu egy’obutukuvu, nga balaga mu ngeri eyawaggulu ennyo ennyiriri ey’okubawula pakati w’abakuuma ebiragiro bya Katonda n’abo ababisambirira wansi w’ebigere byabwe. Okutukuzibwa kw’Omwoyo kulaga obuwawule wakati w’abo abalina akabonero ka Katonda n’abo abakuuma olunaku lw’okuwummula olw’obulimba. Bw’ekigezo kinaatuuka, kijja kulabikika bulungi nti akabonero k’ensolo kye ki. Kye kukuuma olunaku lwa Sande. Abo, oluvannyuma okuwulira amazima, abakyalutwala olunaku luno ng’olutukuvu, balina ku bo akasayini k’omusajja w’ekibi, eyalowooza okukyusa ebiseera n’amateeka. Bible Training School, 1 Desemba 1903.
Okufa kw’ObuAdiventisi bwa Lawodikiya kutuukirizibwa mu mulembe gw’enkuba ey’oluvannyuma, eyatandika okutontomera nga 11, Septemba, 2001, era ne efukibwa obutali mpimo mu kiseera ky’etteeka lya Sande ekiriraanye, nga Katonda amaze okuteekawo era n’awanika ng’ekibendera abantu abaateekebwako akasannyizo okw’obutaggwaawo.
Mu kiseera ekyo, abo abali mu bu-Adiventisti obwa Lawodikiya abateekateeka era abalijja okufuna akabonero k’ekisolo, bayimiririrwa abasajja amakumi abiri mu etaano abavuunamye nga basinza enjuba mu Ezekyeri essuula ey’omunaana. Be bakkirizza obubaka bwa Ezekyeri ob’obulimba “emirembe n’obutebenkevu,” obulaga ekikoppi eky’obulimba eky’obubaka bwa mazima bw’enkuba ey’enkomerero, obulangirirwa abakuumi ab’amazima mu mulembe ogwo. Essinziro ly’obubaka obwo obw’obulimba bw’enkuba ey’enkomerero liri mu kuyigiriza nti “ekya bulijjo” mu kitabo kya Danyeri kye kabonero ka Kristo, ate mu mazima kye kabonero ka Sitaani. Okukkiriza okwo okw’ensinziro okw’obulimba ye njigiriza “abasajja abennyooma abafuga abantu ba Yerusaalemi” gye bakozesa okuzimba olusenge lwabwe olutatasibiddwa.
Okulambululwa kw’"ekya buli lunaku," ng’akabonero ka Kristo kwateekebwawo mu byafaayo olw’"eky’obulimba," mu 1931. Okuva olwo, ne bazimba ekisenge eky’omusenyu ogutagattiddwa—eky’ensimbi z’obulimba n’amayinja ag’omuwendo ag’obulimba. "Ekisenge" ekyo kigenda kugwa ng’"omusajja wa burashi y’enfuufu" bw’atuuka okulyokola nnyo oluggya lwe. Okulyokola okwo kukolebwa mu kiseera ky’obunnabbi mu byafaayo wakati w’"omuyaga omukambwe" (endogoyi eya Ssettemba 11, 2001), n’"enkuba ezikulukuta mu bungi" (empologoma ey’etteeka lya Ssande eririjja mu bwangu). Mu byafaayo ebyo, nnabbi omujeemu attibwa n’azikibwa mu ntaana ya nnabbi w’obulimba owa Bethel. Ellen White ategeeza nti "ekisenge" eky’obunnabbi kye tteeka lya Katonda.
Nnabbi wano alondoola abantu, abali mu kiseera eky’okuvuddeko okw’awamu ku mazima n’obutuukirivu, nga bafuba okuzzaawo emisingi egy’obwakabaka bwa Katonda. Be balongoosa ekituli ekikoleddwa mu mateeka ga Katonda—bbugwe gwe yateeka okwetooloola abalondwa be okubakuuma; era okugondera ebiragiro bye eby’obwenkanya, amazima, n’obulongoofu kwe kubeeranga obukuumi bwabwe obutaggwaawo.
"Mu bigambo ebitegeerekeka obulungi ddala nnabbi alaga omulimu ogw'enjawulo ogw'abantu bano abasigaddewo abazimba bbugwe. 'Bw'oneeggyako ekigere kyo ku Ssabbiiti, okuva mu kukola ky'oyagala ku lunaku lwange olutukuvu; n'oyita Ssabbiiti essanyu, olutukuvu lwa Mukama, olw'ekitiibwa; era n'omussaamu ekitiibwa, obutakola engeri zo, newaakubadde okunoonya ky'oyagala, newaakubadde okwogera ebigambo byo: olwo olijaguliza mu Mukama; nange ndikuwalula ku bifo ebigulumivu eby'ensi, era ndikulisa obusika bwa Yakobo kitaawo: kubanga akamwa ka Mukama kawogedde.' Isaaya 58:13, 14." Bannabbi n'Abakabaka, 678.
Entandikwa y’ekisika ekyokuna mu Adiventizimu eragibwa mu kufulumizibwa kw’ekitabo, nga bwe byali ku ntandikwa y’ekisika ekyasatu. Ekisika ekyasatu kyatandika n’okufulumizibwa kw’ekitabo kya W. W. Prescott, The Doctrine of Christ, era ekisika ekyo kyaggwaawo n’okufulumizibwa kw’ekitabo Questions on Doctrine. The Doctrine of Christ yalaga enjiri eyali mu bugendererwa nga teerimu bubaka bw’obunnabbi bwa Millerite. Questions on Doctrine yalaga enjiri eyagaana omulimu gw’okutukuza ogutuukirizibwa Kristo. The Doctrine of Christ yaggya omusana gw’ekyolesebwa (chazon) eky’ebyafaayo eby’obunnabbi, ate Questions on Doctrine yaggya omusana gw’ekyolesebwa (Mareh) eky ‘okulabika’ kwa Kristo.
Wakati w’ebitabo ebyo ebiri, obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero obuyimirizibwa “abakazi abakungubagira Tammuz” bwakulakulana. Kyali mu byafaayo ebyo mwe “eky’obulimba kya 1931,” bwatumbulwa. Owo mulembe ogw’okusatu (ekivve) guyimirizibwa era mu kukkakkana kw’ekkanisa ey’okusatu e Perugamo. Akabonero ak’okukkakkana mu ekkanisa ey’okusatu, kalaga omulimu ogw’okunoonya okukkirizibwa (accreditation) okuva mu bitongole by’ensi ebyalagiranga amateeka g’eby’eddiini n’amateeka g’obusawo. Kyali mu mulembe ogw’okusatu mwe okukkakkana ku mazima kwatuukirizibwa, omuli n’okuyingiza n’okukubiriza nnyo okukozesa Baibuli ezivvuunuddwa okuva mu mpandiika ezonoonese.
Mu 1957, ekitabo “Questions on Doctrine” kyalaga okwewaayo ku mazima ag’omusingi g’Enjiri. Amazima ago nti Yesu yafayo okutulokola okuva mu kibi, naye teyafa kutulokola nga tukyabeeramu ekibi. Okuyigiriza kw’Abakatoliki n’Abaprotesitanti abava mu mazima nti omuntu tasobola kugondera Ekigambo kya Katonda kye kiwakanya Setaani emirembe gyonna. Omuntu asobola era ate alina okugondera Ekigambo kya Katonda, newankubadde Setaani agamba nti “temulifa mazima ddala.” Endowooza ey’Abaprotesitanti abagudde abava mu mazima nti abantu tebasobola okuwangula ekibi, era nga bwe kityo tebasobola kugondera etteeka lya Katonda okutuusa Yesu lw’alibakyusa mu ngeri ey’ebyewuunyo okubafuula ma roboti agagondera mu kudda kwe okwa kubiri, yateekebwamu mu njigiriza z’ekitabo “Questions on Doctrine.”
Mu 1957, omulembe ogw’okuna ogw’Obu-Adiventisti bwa Lawodikiya gwatandika, era ekisenge kyakyo ekitakkomekeddwa (tteeka) kyali kiteekeddwawo, ne kiwa ensonga ezikkiriza abasajja abakadde amakumi abiri mu etaano okusinza enjuba nga bukomekka obudde bw’okuteekebwako akabonero bwa 144,000. Ekisenge ekyo ekitakkomekeddwa, kye kkiriza nti okukuuma etteeka lya Katonda tekisoboka, kiggyibwawo bwe “kisenge” eky’okwawula Ekkanisa ne Gavumenti kiggyibwawo, mu tteeka lya Sande eririrawo ddala. Etteeka lya Sande lye nkuba eyayitiririra, era, nga Isaaya bw’agamba, lye ekibonerezo ekiyitiridde, era amataba ago gatandika ku tteeka lya Sande eririrawo ddala mu United States.
Mu kiseera ky’etteeka lya Sande e Amerika, omulabe (Papa) ayingira “ng’omugga ogunfuluma” (“ekibonerezo ekiyitiridde ekikulukuta”), era mu kiseera ekyo “ekibendera” kiyimusibwa okumuwakanya. Mu kiseera ekyo “olukuta olutagumiziddwa” lwe Obu-Adiventisimu obw’e Lawodikiya bwazimba ku nkozesa enkyamu ey’“ekyabulijjo” lusangulwawo.
Ng’ebikolwa byabwe bwe biri, bw’atyo alibasasula; obusungu eri abalabe be, n’empeera eri abamujeemera; eri ebisiwa alisasula empeera. Bwe batyo balitya erinnya lya Mukama okuva ebugwanjuba, n’ekitiibwa kye okuva obuvanjuba bw’enjuba. Omulabe bw’anajja ng’omujjuzo gw’amazzi, Omwoyo gwa Mukama alimulwanyisa, alimugoba. Era Omununulizi alijja eri Sayuuni, n’eri abo abakyuka okuva mu kijeemu mu Yakobo, bw’ayogera Mukama. Naye nze, eno ye ndagaano yange nabo, bw’ayogera Mukama: Omwoyo gwange ali ku ggwe, n’ebigambo byange bye ntadde mu kamwa ko, tebijja kuva mu kamwa ko, so tebijja kuva mu kamwa k’abaana bo, newaakubadde mu kamwa k’abaana b’abaana bo, bw’ayogera Mukama, okuva kaakano n’emirembe gyonna. Yimirira, bunya; kubanga omusana gwo gutuuse, n’ekitiibwa kya Mukama kizze ku ggwe. Kubanga, laba, ekizikiza kirigubira ensi, n’ekizikiza ekinene kirigubira abantu; naye Mukama alikulabikirako, n’ekitiibwa kye kirirabikira ku ggwe. Era ab’amawanga balijja eri omusana gwo, era ne bakabaka eri obw’ekitangaala bw’okuyimuka kwo. Isaaya 59:18–60:3.
Ab’amawanga bajja eri omusana bwe kitiibwa kya Katonda kiba ku bantu be, era kino kibeerawo nga omulabe bw’ajja ng’amataba. Omulabe oyo bw’ajja, Katonda asitula ekibendera okumuwakanya. Ekitiibwa kya Mukama ekiri ku bantu abo, ab’amawanga be bagoberera, kye empisa ye, era empisa ye tekonoona. Kino kye bubaka bw’obulimba obw’emirembe n’obutebenkevu obuyigiriza nti abasajja n’abakazi tebayinza okuwangula ekibi. Obubaka obwo bwe bubaka bw’obulimba obw’enjura ey’oluvannyuma, obw’okulangirirwa mu kiseera ky’enjura ey’oluvannyuma ey’amazima, eyatuuka nga 11 Sebuttemba 2001. Obubaka obwo obw’obulimba bwa ku mateeka ga Katonda, ge “kikomera.” Okuyigiriza okwo okw’obulimba kulabikirira mu kitabo “Questions on Doctrine,” ekyalaga okutuuka kw’omulembe ogw’okuna era ogw’enkomerero ogw’obwadiventisi bwa Laodikaya.
Ku Septemba 11, 2001, obujeemu obuna obw’Obudiventisiti bwa Lawodikiya bwatuuka okukema olulyo olwo olwasembayo nga bukozesa ebyono by’abajjajja baabwe. Ku lunaku olwo Katonda yalagira abantu be okuddayo ku makubo ag’edda aga Yeremiya, balyoke bategeere era bakkirize obubaka obw’essinziiro obuyimirizibwa ng’amayinja ag’omuwendo aga Miller. Bwe bandikikoze, bandizuula enkuba ey’oluvannyuma, gye Yeremiya yayita "okuwummula." Okuyita okuddayo ku makubo ag’edda kwali okuddamu okw’okukemebwa okwaleeta obujeemu bwa 1863.
Ku Septemba 11, 2001, kwe Isaaya ayita ‘olunaku lw’omuyaga gw’obuvanjuba ogukambwe,’ ‘oluyimba lw’ennimiro y’ezabbibu’ lwalina okuyimbibwa, abo ab’omu Okubikkulirwa 14:3 era ne 15:3 abayimba oluyimba lwa Musa n’Omwana gw’Endiga. Oluyimba olwo lwe bubaka bwa Layodikiya olulaga nti abantu abaali balondeddwa edda mu kiseera ekyo baali balekebwa, kubanga Katonda yali ng’awa ennimiro ye y’ezabbibu eri abasajja n’abakazi abandiza ebibala ebigendererwamu eby’ennimiro y’ezabbibu. Obubaka obwo bw’ennimiro y’ezabbibu ye bubaka eri Layodikiya, obwaaleetebwa Jones ne Waggoner mu kujeemera kwa 1888.
Ku Sepetemba 11, 2001, emvula ey’oluvannyuma yatandika, era mu mpaka za Kabakkuku essuula ey’okubiri kiraga ekibiina ekyaleeta obubaka bw’ebibao bibiri, kubanga baali baddemu mu makubo ag’edda aga Yeremiya era baafunanga ‘okuwummula n’okuzza amaanyi,’ Isaaya gw’alaga nti kuleetebwa eri abo abakozesa enkola ya ‘olunyiriri ku lunyiriri.’ Empaka ze baalimu zaali za kuwakanya obubaka ob’obulimba obw’emvura ey’oluvannyuma, obulabirwako ng’ ‘abakazi abakaaba Tamuzi,’ obwakkubiriza abantu aba Lawodikiya abeebase n’obubaka bw’emirembe n’obukuumi.
Obubaka bw’emirembe n’okutereera bugamba nti tekisoboka abasajja n’abakazi obutakola kibi, olwekyo Katonda asobola era alibabalira obutuukirivu nga bakyali ‘mu’ bibyabwe busa. Abasajja abenyooma bagamba nti obubaka bwabwe bw’emirembe n’okutereera bwe bubaka ddala ery’amazima ery’okubalirwa obutuukirivu olw’okukkiriza, eryo Jones ne Waggoner be baalireeta, naye lirekaawo amazima nti oyo Katonda gw’abalira obutuukirivu, era amutukuza; kubanga Katonda teyafa kulokola abantu nga bali mu bibyabwe, wabula okubalokola okuva mu bibyabwe.
Nga 11 Sebutemba 2001, kyalaga okutandika kw’ekiseera eky’okuteekebwa akasiyiro ku 144,000, ekiggwawo nga ekibinja kimu kifunye akasiyiro ka Katonda, nga kikiikirirwa abo ab’ekungubagira era bakaabira ebikolwa eby’obuseegu ebiri mu kkanisa n’omu nsi, ate ekibinja ekirala kimaze okuwa yeekaalu emabega, awali okukolerwa omulimu ogw’enkomerero ogw’obubaka bwa Malayika owokusatu, era nga baweraamira enjuba. Ebyafaayo by’Aba Millerite biraga ebyafaayo by’olugendo lw’obubaka bwa Malayika owokusatu, era nga bwe kityo enkomerero y’ensonga eri ku bubaka bw’Emvula ey’oluvannyuma, n’obumanyirivu bwe buvaamu mu abo abasalawo okulya.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Obutayagala kugonjera okuleka ebirowoozo ebyateekebwawo edda, era n’okukkiriza amazima gano, kye kyali ensibuko y’omugabo omunene gw’obujeemu ogwalabikira e Minneapolis okulwanyisa obubaka bwa Mukama obw’eyitira mu b’oluganda Waggoner ne Jones. Mu kuyimusiza obwo bujeemu, Sitaani yatuukirira okubazibira abantu baffe, mu ngeri enkulu, amaanyi ag’enjawulo ag’Omwoyo Omutukuvu, Katonda ge yayagalanga nnyo okubawa. Omulabe yabaziyiza okufuna obusobozi obw’amaanyi n’obukugu obwandyabadde bwaabwe mu kutwala amazima eri ensi, nga abatume bwe baakirangirira oluvannyuma olw’olunaku lwa Pentekooti. Ekitangaala ekirina okumulisa ensi yonna mu kitiibwa kyakyo kyaziyizibwa, era olw’ebikolwa by’ab’oluganda baffe, mu ngeri enkulu, kyakumibwa wala okuva ku nsi. Selected Messages, kitabo 1, omuko 235.