Obumanyi obwabbikkulibwa mu kibiina ky’omulayika asooka buyimirizibwa mu kyolesebwa ky’Omugga Ulai mu kitabo kya Danyeri. Ekyolesebwa ekyo kiyimirira emitwe egy’omusanvu, egy’omunaana n’egy’omwenda, era obumanyi obwabbikkulibwa mu kibiina ky’omulayika ow’okusatu buyimirizibwa mu kyolesebwa ky’Omugga Hiddekel, ekiyimirira emitwe egy’ekkumi, egy’ekkumi n’emu n’egy’ekkumi n’ebiri. Enkwatagana wakati w’ebibiina byombi nnyingi nnyo. Ebibiina byombi bikwataganyizibwa wamu n’emyaka kikumi mu abiri mu mukaaga okuva ku bujeemu bwa 1863 okutuuka ku kiseera eky’enkomerero mu 1989.

Ebiseera byombi eby’enkomerero mu buli kutambuza biteekebwako akabonero ka ‘emirundi musanvu’ ag’Eby’Abaleevi 26. Obupagani, era oluvannyuma Obwapapa, byalinnyirira ekifo ekitukuvu n’eggye okutuusa ekiseera eky’enkomerero mu 1798. Okuva mu bujeemu bwa 1863 okutuusa mu 1989, kwaliko okulinnyirirwa okw’eby’omwoyo nga bwe kyalagirwa mu makangabwa ana ag’Ezeekyeri omutundu ogw’omunaana.

Emyaka amakumi ana mu mukaaga okuva ku nkomerero y’obusungu ey’okusooka okutuuka ku nkomerero y’obusungu ey’okusembayo mu 1844, mwe Kristo yali azimbye yeekaalu ey’omwoyo gye yayingiramu mangu nga October 22, 1844, gifaanana n’ekiseera ky’enkomerero mu 1989 okutuusa ku tteeka lya Ssande eriggya okutuuka mangu, nga Kristo nate azimba yeekaalu ey’omwoyo, gy’anaayingiramu mangu ku ssaawa y’ettuttumu ly’ensi eddene erya Okubikkulirwa essuula 11.

Malaika ow’okusatu bwe yatuuka mu 1844, Omubaka w’Endagaano n’alabikira amangu okutukuza abaana ba Lewi; naye mu 1863, Abaaleewi abo abatali beesigwa baagaana obubaka bwa Musa obwaleetebwa Eriya ne bakyuka ne batandika okuserenga mu ddungu. Mu kukebera okwo, “abazimbi” bandigaanye mu nkomerero “enjjinja y’ensonda” ey’ “emirundi musanvu”, ne bava mu “movement” ya Philadelphia ne bayingira mu kkanisa ya Laodicea. Mu nnaku ez’oluvannyuma, Omubaka w’Endagaano bw’anajja amangu ku yeekaalu ye, mu kiseera ky’etteeka lya Ssande ekituuka amangu, alikozesa Abaaleewi abeesigwa okuyita ekisibo kye ekirala. Abeesigwa b’ennaku ez’oluvannyuma baliba bava mu “kkanisa” ya Laodicea ne bayingira mu “movement” ya Philadelphia.

Entambula y’omwalaika ow’okusooka yafulumya obubaka bwayo obwaateekebwawo mu ngeri entongole emyaka bikumi bibiri mu amakumi abiri oluvannyuma lwa Baibuli ya King James okufulumizibwa, era entambula y’omwalaika ow’okusatu nayo yafulumya obubaka bwayo obwaateekebwawo mu ngeri entongole emyaka bikumi bibiri mu amakumi abiri oluvannyuma lw’Okulangirira kw’Obwetwaze okufulumizibwa. Obubaka obwaateekebwawo mu ngeri entongole obw’entambula zombi bwongerwamu amaanyi olw’okutuukirizibwa kw’obunnabbi bwa Isiramu, nga okutuukirizibwa okwo kwalagibwa n’okukka kw’omwalaika. Okutuuka kw’omwalaika kwe kwalambulula okutandika kw’"okuwakana" okw’omu Habakkuku essuula ey’okubiri, era ne kireetera okufulumizibwa kw’ebipande bya Habakkuku.

Obubaka obw’amaanyi obuyimiriziddwa ku mmeeza za Habakkuku bwaleeta okwenyamira, ne kayingiza mu bbanga ery’okulindirira, ne buleeta obubaka bw’Okukoonaokw’ettumbi ly’ekiro, era ne buggwa nga kutuukiriziddwa obubaka obwo bw’Okukoona okw’ettumbi ly’ekiro. Okufaananagana okuli wakati w’entambula zombi kubeera obujulizi obukakasa eri abo abalondawo okulaba nti buli kimu ekiri mu byafaayo bya Abamileraayi kyegattiddwa ku n’okuddibwamu mu byafaayo bya 144,000. Ekiseera ky’Enkuba ey’Enkomerero kifaananyiziddwa mu ntambula y’Abamileraayi, era kituukirizibwa mu ntambula ya Future for America. Emirundi mingi, okusikirizibwa kumanyisa abo abawuliriza nti abo bokka abategeera Enkuba ey’Enkomerero be bagifuna.

Ekiseera, entambula, n’obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma byonna biyimiriziddwa mu byafaayo by’Abamilerayiti, era ekigambo “recognize” kitegeeza okulaba ekintu kye walabako dda. Engeri yokka ey’okulaba ekiseera, entambula n’obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma ye okutegeera nti byafaananyiziddwa mu byafaayo by’Abamilerayiti. Era byafaananyiziddwa ne mu bibiina ebirala ebitukuvu eby’okutereeza. Ekibiina ky’Abamilerayiti kyali entandikwa eraga enkomerero, era kye kiva kirina obukakafu obutongole obusinga obuli mu bibiina eby’okutereeza ebyasooka. Kirina era omukono gwa Alufa ne Omega, abeera nga bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agigatta n’entandikwa yaakyo.

Mu kibiina ky’Abamillerite emisingi gyateekebwawo, era ensika ey’omu makkati yali Danyeri essuula ey’omunaana, olunyiriri olw’ekkumi n’asatu n’olw’ekkumi n’ena. Mmanyi nti Mwannyina White alambulula olunyiriri olw’ekkumi n’ena ng’ensika ey’omu makkati era omusingi, naye amazima ge nti olunyiriri olw’ekkumi n’ena kwe kuddamu ku kibuuzo eky’olunyiriri olw’ekkumi n’asatu. Okuddamu kuba kw’obwereere singa tetumanyi kibuuzo ekireeta okuddamu. Olunyiriri olw’ekkumi n’asatu lulaga olubonekerwa lw’okunyatirwawo olukolebwa obuyinza bubiri obuzikiriza, ate olunyiriri olw’ekkumi n’ena lwe lubonekerwa lwa Kristo ng’addiza mu mbeera ekifo ekitukuvu n’eggye ebyali byanyatiddwa wansi. Ebyobonekerwa byombi byegattiddwa butereevu olw’ensengeka y’ensonga zabyogerwamu, olw’engeri gye byawandiikibwa mu lulimi, era ne Palmoni, Omubala Ow’ewuunyo.

William Miller yakozesebwa okulambulula amazima ag’omusingi agali mu Danyeri essuula munaana, olunyiriri 13 n’olwa 14. Ekintu eky’omuwendo ekisooka kye yazuula kyali “emirundi musanvu,” ekiraga okukandagirirwa okwogerwako mu olunyiriri 13, era ensengeka gye yazimbirako obunnabbi bwe bwonna yali “amaanyi ababiri agazikiriza” nga bwe galagibwa mu olunyiriri 13. Miller yategeera bulungi nti “ekya bulijjo” ekyogerwako mu olunyiriri 13 kyali obupagani, ate “obujeemu bw’amaanyi amazikiriza” bwali obufuzi bwa Paapa. Mu ngeri eno, omusingi ennyini gw’ensengeka ya Miller, era omusingi gw’omusingi n’omugo ogw’awakati, gwali okutegeera nti “ekya bulijjo” mu essuula munaana kyayimirira obupagani. Omusingi gw’okweyongera okumanya okuva mu byafaayo bya ba Millerite gwali nti “ekya bulijjo” eky’omu Danyeri essuula munaana kyali obupagani, era obusikirize bwakebera n’obwegendereza ne bujuliza nti “abo abaawa obubaka bw’essaawa y’omusango baalina okulaba okutufu ku ‘ekya bulijjo’.”

Ensibuko y’omusana oguyimiriziddwa ng’“okweyongera kw’amagezi” mu kiseera eky’enkomerero mu 1989, era kye nno “eky’obulijjo.” Kye kufaanagana okutukuvu okulala. Okumanya okweyongera kw’amagezi okulagiddwa mu misoko mukaaga egy’enkomerero mu Daniela kkumi n’emu, kyetaagisa okukozesebwa kw’ebiwandiiko bya Ellen White. Mu by’awandiika alaga nti ebyafaayo eby’omu musoko 31 ogwa Daniela 11 bijja kuddamu mu misoko egy’enkomerero egy’e Daniela 11. Awatali akalambe akasikiriziddwa ako, okutegeera ebyafaayo ebifaanaganako eby’omusoko 31 n’emisoko 40 ne 41 kiba kisinga okuba omulimu omuzibu nnyo.

"Daily" eri mu kitabo kya Danyeri kiyimirira obukafiri era kye musingi gw’omusingi eri Abamileraiti, era kye musingi gw’obubaka bw’ekibiina kya 144,000. Kino era kye mazima ekyakyusibwa mu bugenderevu ne kikolebwa ekikyamu olw’"obulimba" obwaayingizibwa mu mulembe ogw’okusatu ogw’Obwadiventisi bwa Laodikiya, obwaagerageranyizibwa n’ekikolwa ekyenyinyavu eky’okusatu eky’"abakazi abakungubagira Tamuzu" mu Ezekyeri essuula omunana, era n’okusalira wakati okw’eyolekerwa mu kkanisa ey’okusatu e Perugamo.

Obulagirizi bwa Katonda obutukuvu obulaga ekifo kya "the daily" nga nsonga mu kiseera ky'enkuba ey'oluvannyuma kyewuunyisa ddala nnyo, era busukkiridde ebyo omuntu by'asobola okuteekateeka. Ekika eky'okuna mu bu-Adventisiti bwa Laodikea kiryolesebwa nga kitunama ne kisinza enjuba, nga kityo ne kiraga okukkiriza akabonero k'ensolo. Mukyala White alambulula nti okufuna akabonero ako kwe kubeera n'ebirowoozo bimu n'ensolo, era nti abo ababuusabuusibwa ku makulu ga Anti-Krisito, oluvannyuma bajja kuggwa ku ludda lw'omusajja w'ekibi. Bino byonna biragirwa mu bakadde ab'e Yerusaalemi mu Ezekyeri essuula ey'omunaana.

Mu kika eky’okusatu n’eky’okuna, Katonda asalira omusango abo abamukyawa, era omusango ogwo guteekebwa mu nkola nga mu kiseera kye kimu ekibinja ekirala kiweebwa akabonero ak’okusiima kwa Katonda. Ekitundu kyennyini mu Byawandiikibwa ekyawa William Miller omusana gwe yali yeetaaga okumanya nti Loma ey’obupagani eriragibwa ng’ ‘ekya buli lunaku’ mu kitabo kya Danyeri, kye kyalambika ennyo okutegeera ‘omusajja w’ekibi,’ gwe bakadde baanamira mu ssuula ey’omunaana ey’Ezeekyeri. Eyo ssuula erambulula Papa w’obuyinza obw’okubiri obuzisaawo amatongo, era n’erambulula n’obupagani bw’obuyinza obusooka obuzisaawo amatongo. Era amazima agali mu kitundu ekyo ge gakwata ku mulimu gwa Loma ey’obupagani, eriragibwa mu 2 AbaTesalonika ng’obuyinza obuzziyiza obwa Papa okulinnya entebe y’obwakabaka okutuusa mu 538.

‘Daily’ eyali amazima ag’omusingi ga Miller, eyamukkiriza okuzimba entegeka y’obunnabbi esinziira ku buyinza bubiri obw’okuzikiriza obunyirira wansi awatukuvu n’eggye, kye Paulo yalambulula nga mazima agagaanyizibwa, era agaleeta okulimbibwa okunene eri abo abatagalira ddala ago amazima mu nnaku ez’enkomerero. Mu kukwatagana n’ebyafaayo ebifaanaganako, amazima ago gennyini, ag’omusingi, ge gakkiriza Future for America okuzimba entegeka y’obunnabbi ku lugatte olusatu olwasembayo mu nnaku ez’enkomerero.

Si kyo kyokka, naye amazima g’omusingi ago, ag’aba omusingi mu byafaayo ebifaanaganako ebyombi, gaakyusibwa ne gakolebwa ‘ekirimba’ ekifuuka ensobi ey’omusingi n’‘okulimbibwa okw’amaanyi’ okwogerwaako Pawulo, nga kikozesebwa ng’omusingi gw’enteekateeka y’obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’enkomerero obwa ‘emirembe n’obutebenkevu’ obulangirirwa abasajja abatazaddayo kuzza ddoboozi lyabwe okulaga abantu ba Katonda ebyonoono byabwe. ‘Ekya buli lunaku’ kiyimira omusingi gw’entambula ya malayika asooka n’eya malayika ow’okusatu; era bwe bajeemu ba Lawodikiya baakyusa wansi waggulu amakulu gaakyo, ne bategeeza akabonero ka Setaani nti ke kabonero ka Kristo, akabonero ak’obulimba ne kafuuka omusingi gw’obubaka obukyamu obw’enkuba ey’enkomerero ey’obulimba.

Musirike, mwewuunyize; mukube enduulu, mukube enduulu: batamidde, naye si ku wayini; bawankawanka, naye si ku kitamiiza. Kubanga Mukama amansidde ku mmwe omwoyo gw’otulo ddene, era aggalidde amaso gammwe: bannabbi bammwe n’abakulembeze bammwe, abalabi, abasiikirizza. Era ebirabirirwa byonna byafuuse gyemuli ng’ebigambo by’ekitabo ekiyindikiddwa, kye bawa omusomye, nga bagamba nti, Soma kino, nkusaba: n’agamba nti, siyinza kukisoma; kubanga kiyindikiddwa: Ne bakiwa oyo atali musomye, nga bagamba nti, Soma kino, nkusaba: n’agamba nti, si musomye. Kyenvudde Mukama agamba nti, Kubanga abantu bano bansemberera n’akamwa kaabwe, ne bampa ekitiibwa n’emimwa gyabwe, naye emitima gyabwe giri wala nze, n’okuntya kwabwe kwe bayigirizibwa mu kiragiro ky’abantu: kyenvudde, laba, ndiyongera okukola mu bantu bano ekikolwa eky’amagero, ddala ekikolwa eky’amagero n’eky’ekyewuunyisa: kubanga amagezi g’ab’amagezi baabwe gunaazikirira, n’okutegeera kw’abalina obwegendereza kunaakwekebwa. Ziragudde eri abo abanoonya ddala okwekweka ebirowoozo byabwe eri Mukama, ne bakola emirimu gyabwe mu kizikiza, ne bagamba nti, Ani atulaba? era ani atumanyi? Mazima, okukyusakyusa kwammwe kunaabalirirwa ng’ebbumba ly’omubumbi: kubanga ekikolebwa kinaagamba oyo eyakikola nti, taankola? oba ekibumbiddwa kinaagamba oyo eyakibumba nti, talina magezi? Isaaya 29:9-16.

Bannabbi bonna baayogera ku nnaku ez’enkomerero, era okulimba mu lwatu olw’okufuula amakulu ga ‘ekya buli lunaku’ wansi waggulu kufaanana nnyo n’ennyonnyola y’ekibi ekitasonyiyibwa. Okulangirira omuntu nti azikiridde emirembe gyonna kisukkiridde obusobozi bw’abantu, era ne buyinza bw’eby’mpisa bwe balina eri bannaabwe, naye si ekyo ekirambikiddwa wano.

Abo mu Isaaya abakyusa ebintu ne babiteeka wansi waggulu, ekyo nga kye kigambo kya ngeri endala kyokka ku kye Isaaya awalala akyogerako ng’okuyita ekizikiza omusana oba omusana ekizikiza, bategeerekebwa nti be bakadde abafuga Yerusaalemi nga okusalirwa omusango kwabwe okw’enkomerero kulagibwa.

Kabi eri abo abayita ekibi ekirungi, n’ekirungi ekibi; abateeka ekizikiza mu kifo ky’omusana, n’omusana mu kifo ky’ekizikiza; abateeka ekikaka mu kifo ky’eky’omutamivu, n’eky’omutamivu mu kifo ky’ekikaka! Kabi eri abo ab’amagezi mu maaso gaabwe bennyini, era ab’amanyirivu mu kwetunula kwabwe! Kabi eri abo ab’amaanyi mu kunywa wayini, n’abasajja ab’amaanyi mu kuvanga omwenge omukambwe: abatuukiriza omubi olw’empeera, ne baggyako obutuukirivu bw’omutuukirivu! Kyava nga omuliro bw’ulyawo obusuwa, era ng’omuliro bw’omalawo obukunkumuka, bw’atyo omizi gyabwe gijja kufuuka obwonoonefu, n’ebimuli byabwe binaayimuka ng’envuuvu: kubanga basuddewo amateeka ga Mukama ow’Eggye, era banyooma ekigambo kya Mutukuvu wa Isirayiri. Kyava obusungu bwa Mukama ne bwakka ku bantu be, n’agolola omukono gwe eri bo, n’abakuba; n’ensozi ne zikankana, emirambo gyabwe ne gisasanyizibwa wakati mu nguudo. Naye ku bino byonna obusungu bwe tebuggyibwawo, naye omukono gwe gukyagoloddwa. Era aliyimusa akabonero eri amawanga ag’ewala, era alibabbirira okuva ku nkomerero y’ensi: era, laba, bajja mangu nnyo. Isaaya 5:20-26.

Ekibendera kya Katonda (aba 144,000) kiwanulibwa ng’ekibendera nga etteeka lya Sande linaatera okutuuka; ekyo kye kiseera ‘obusungu bwa Mukama bwaka eri abantu be’, era n’agolola ‘omukono gwe eri bo’, era ‘n’abakuba’, era ‘emirambo gyabwe giriyuzibwamu mu makkati g’enguudo.’ ‘Mu makkati g’enguudo’ ze nguudo za Yerusaalemi, ng’abamalayika abazikiriza ab’omu Ezekyeri essuula mwenda balagirwa okugenda ‘mukube: temusaasira, so temusonyiwa: mutte ddala ddala abakadde n’abato, abawala abatali bafumbo, n’abaana abato, n’abakyala: naye temusemberera muntu yenna aliko akabonero; era mutandikire mu watukuvu wange. Awo ne batandika ku bakadde abakulu abaali mu maaso g’ennyumba.’ ‘Bakadde abakulu’ ba Ezekyeri, be Sister White agamba nti be baalina okuba abakuumi b’abantu, be ‘batamiivu ba Efulayimu’ ba Isaaya ‘abakyuusa ebintu wansi waggulu’ mu ssuula 28 ne 29.

Mu ssuula etaano, waliwo abo “ab’amaanyi okunywa wayini, n’abasajja ab’amaanyi okutabula omwenge omukambwe; abalangirira omubi okuba mulungamya olw’ompeera.” Mu kufulumizibwa kw’ekitabo Questions on Doctrine, abakadde ne banywa ku kikompe ky’Obuprotesitanti obujeemu, era ne baleeta enjiri ey’obulimba ey’okulangirirwa obutuukirivu, egamba nti abantu tebasobola okutukuzibwa; nti Kristo y’atwala ekifo kyaffe, naye si Kulabirako kwaffe. Mu kukikola bw’atyo, ekitabo kyalangirira ababi nga balungamye, olw’empeera ey’okukkirizibwa mu makanisa agagudde mu Obuprotesitanti obujeemu. Ekyawandiikibwa kino kiraga omusango gwabwe ogw’enkomerero, era ensonga y’omusango ogwo ye nti “baanyooma ekigambo kya Omutukuvu wa Isirayiri.” Baakikola bwe baagaana okutegeera kwa “the daily” okwaayolesebwa abo abaawa obubaka bw’essaawa y’omusango, era ne banywa ku kikompe ky’Obuprotesitanti obujeemu.

Mu kitundu ky’ekiwandiiko bafuula ekiwooma okufuuka ekimululu, ne bafuula ekimululu okufuuka ekiwooma. Obubaka obuli mu mukono gw’omulayika bw’akka wansi bubeera buwooma, naye enkomerero y’obubaka eba bululu. Bagamba nti obubaka obw’amazima obw’enkuba ey’oluvannyuma obutandika nga omulayika akka wansi buba bululu, ate ku nkomerero baluyita obubaka obwooma obw’obulimba obw’emirembe n’obutebenkevu, kubanga tebasobola kwewala okubyuusa ebintu wansi n’ewaggulu.

Ekitundu ky’Ebyawandiikibwa mwe kyeragirwa ekibi kino kiri ku nkomerero y’ekiseera ky’okugezebwa kwabwe ng’ekibiina. Noolwekyo, kituufu okulaba nti ebikolwa byabwe eby’okulaga omulimu gwa Setaani oguli mu bupagani ng’omulimu gwa Kristo kwe kufaanana mu by’obunnabbi n’ekibi ekitasonyiyibwa—eky’okulaga omulimu gwa Mwoyo Omutukuvu ng’omulimu gwa Setaani. Okuteeka “eky’obulimba” mu mulembe ogw’okusatu ogw’Adiventizimu kwawa omusingi gw’amagezi g’obubaka bwabwe obw’obulimba bw’Enkuba ey’Enkomerero, era ku nkomerero kubaleetera obulimba obw’amaanyi. Ekitundu kyennyini mwe Miller yategeerera amakulu amatuufu g’“ekya buli lunaku” kye kimu mwe balagibwa nga baasuuliddwa wansi.

Temulimbibwanga muntu yenna mu ngeri yonna; kubanga olunaku olwo terujja, okuggyako nga okusooka wabeewo okugwaamu, era omusajja w’ekibi alabisibwe, omwana w’okuzikirira; oyo awakanira era yeesitula waggulu okusinga byonna ebiyitibwa Katonda oba ebisinzibwa; okutuusa n’okutuula mu yeekaalu ya Katonda ng’ali Katonda, nga yeeraga nti ye Katonda. Temujjukira nti bwe nnali nga nkyali nammwe, nabategeeza ebintu bino? Kale kaakano mumanyi ekimuziyiza, alyoke alabisibwe mu kiseera kye. Kubanga ekyama ky’obujeemu kiri mu kukola dda; wabula oyo aliwo kaakano aziyiza, era aliziyiza okutuusa lwe aggyibwawo mu kkubo. Era olwo omukyamu oyo alabisibwe, gw’Omukama alimalawo n’omukka ogw’akamwa ke, era amuzikirize n’ekitangaala eky’okujja kwe; ye, oyo okujja kwe kujja nga kugoberera okukola kwa Sitaani, n’obuyinza bwonna, n’obubonero n’eby’amagero eby’obulimba, era n’okulimba kwonna okw’obutali butuukirivu mu abo abazikirira; kubanga tebaakkiriza okwagala amazima, balyoke balokokebwe. Era olw’ensonga eyo Katonda alibatuma okusamwa okusukkiridde, balyoke bakkirize eky’obulimba; balyoke bamalirwe omusango abo bonna abatakkiriza amazima, naye ne basanyukira mu butali butuukirivu. 2 Abatesalonika 2:3-12.

Bannabbi boogera nnyo ku nnaku ez’enkomerero okusinga ebyafaayo ebitukuvu ebyasooka byonna, era kino kituufu ne ku kitundu kino. Omusingi omunywevu ogw’okweyongera okumanya ogwaliwa mu Miller, gwe gumu era ogw’okweyongera okumanya ogwatuuka mu 1989; kubanga okutegeera okutufu ku byafaayo eby’obunnabbi ebikwatagana n’‘ekya bulijjo’ kulambulula ebyafaayo ebiri mu Danyeri essuula 11, ekitundu 40 n’ekitundu 41. Kino kitegeeza nti singa omuyizi w’obunnabbi tamanya omugaso gw’obupagani n’enkolagana yaabwo ey’obunnabbi ne Loma ey’obwa Papa, anaaba tasobola kumanya nti omulimu ogusoose ogw’okuziyiza okuyimuka kw’obwa Papasi, n’oluvannyuma omulimu ogw’okuteeka obwa Papasi ku ntebe y’obwakabaka ey’ensi gwakolebwa obupagani, era omulimu ogwo gufaananyiriza obuvunaanyizibwa bw’ekisolo ekyava mu nsi mu Kubikkulirwa 13, ekyo mu kusooka kiziyiza obwa Papasi, naye oluvannyuma ne kikyuka ne kiteeka obwa Papasi ku ntebe y’obwakabaka ey’ensi. Obuvunaanyizibwa bw’ekisolo ekyava mu nsi mu Kubikkulirwa 13 bulagiddwa ng’eby’omu maaso eby’e Amerika.

Tunaayongera okwekenneenya okubikkululwa kw’ekitangaala ky’Omugga Hiddekel mu kiwandiiko kyaffe ekiddako.

Oyo alaba ebiri wansi w’ekirabika, asoma emitima gy’abantu bonna, agamba ku abo abaafunye omusana omungi nti: ‘Tebanyigirizibwa wadde bawuniikirira olw’embeera yaabwe ey’obutuukirivu n’ey’omwoyo.’ Weewaawo, balondedde engeri zaabwe bo, era emmeeme yaabwe essanyukira ennyinyala zaabwe. Nange ndibalondera ebibuzabuzibwa byabwe, era ndibaleetera okutya kwabwe okubatuukako; kubanga bwe nabayita, tewaali n’omu eyaddamu; bwe nayogera, tebaawulira: naye baakola ebibi mu maaso gange, era ne balonda kye saasiima.’ ‘Katonda alibatumira okubuzabuzibwa okw’amaanyi, balyoke bakkirize obulimba,’ kubanga ‘tebaakkiriza okwagala kw’amazima, balyoke balokoke,’ ‘naye ne basanyukira obutali butuukirivu.’ Isaaya 66:3, 4; 2 Abatessalonika 2:11, 10, 12.

Omusomesa ow’eggulu yabuuza nti: ‘Obulimba bwa maanyi ki obusobola okutega amagezi okusinga okwekulisa nti ozimba ku musingi omutuufu era nti Katonda akkiriza emirimu gyo, nga mu mazima okola ebintu bingi ng’ogoberera amagezi g’ensi era nga oyonoona mu maaso ga Yehova? Ayi, kibulimba ekikulu, ekisikiriza ddala, ekifuga amagezi g’abantu, bwe kiba nti abantu abaamanyawo amazima ne bategeera bubi ne batwala ekifaananyi ky’obutukuvu nga kye Omwoyo n’amaanyi gaakyo; bwe balowooza nti bali bagagga, beeyongeddeko ebintu, era tebeetaaga kintu kyonna, songa mu mazima beetaaga buli kimu.’

Katonda takyuse eri abaddu be abeesigwa, abo abakuuma engoye zaabwe nga tezirina bbala. Naye bangi bakaaba, ‘Emirembe n’obukuumi,’ ng’okuzikiriraokw’amangu kubagwira. Bwe waba nga tewabaawo okwenenya okw’amazima okutuukiridde, era nga abantu tebeewombeeka emitima gyabwe mu kwatula ne bakkiriza amazima nga bwe giri mu Yesu, tebalijja kuyingira mu ggulu. Bwe kunaabaawo okutukuza mu ffe, tetujja kyaleka okwetereera, nga twekulisa nti twagagga era tweyongeddeko ebintu, nga tetwetaaga kintu na kimu.

"Ani ayinza mu mazima okugamba nti: ‘Zaabu yaffe egezeddwa mu muliro; engoye zaffe teziriko bbala ery’ensi’? Nalaba Omuyigiriza waffe nga alaga engoye ze bayita obutuukirivu. N’abambulula, n’awulula obuyonoonefu obwali wansi. N’oluvannyuma n’aŋŋamba nti: ‘Tobiraba nga bakikisa mu bukuusa obuyonoonefu bwabwe n’obuvundu bw’empisa zaabwe? ‘Ai, ekibuga ekyali kyeesigwa kyafuuse omwenzi!’ Ennyumba ya Kitange efuuse ennyumba y’obusuubuzi, ekifo mwe mava okubeerawo kwa Katonda n’ekitiibwa kye! Olw’ensonga eno mulimu obunafu, n’amaanyi gabuze.’" Obujulizi, ekitundu 8, empapula 249, 250.