Ensiseko y’obubaka obw’obunnabbi bwa William Miller yali obuyinza bubiri obuzikiriza: obupagani nga bugobererwa obuyinza bwa Papate; ate ensiseko y’obubaka obw’obunnabbi bwa Future for America ye obuyinza busatu obuzikiriza: obupagani, oluvannyuma obuyinza bwa Papate, oluvannyuma ne obuProtestanti obwajeema; naye ku nkomerero byonna biba bikolera wamu. Ekisumuluzo ekikulu eky’obunnabbi ku ntegeera ya Miller kye nti “the daily” ekiri mu kitabo kya Danyeri kyali akabonero k’obupagani, kubanga kyateekawo okukwataganya kw’obuyinza obubiri obuzikiriza, kwe kwafuuka ensiseko y’entegeera ye y’obunnabbi. Ekisumuluzo ekikulu eky’obunnabbi ku ntegeera eya Future for America era kye kino: nti “the daily” ekiri mu kitabo kya Danyeri kikola ng’akabonero k’obupagani, kubanga okutuukirizibwa kw’obupagani mu byafaayo kwateekawo olunyiriri lw’ebintu mu Danyeri 11:40 ne 41, kwe kwafuuka ensiseko y’entegeera y’obunnabbi eya Future for America.
Nga bwe kiba bulijjo bwe wabaawo ekitangaala ekipya, okutambulira mu maaso kw’amazima okwaggulwawo mu 1989 nga Soviet Union egudde, kwalwanyisibwa amaloboozi mangi ag’enjawulo. Obuwakanya obwasimbibwa ku mazima bulijjo bwaleeta okutegeera amazima okweyoleka bulungi okusinga. Mu butakkaanya obwasooka obwawakanya amazima agasangibwa mu lunyiriri mukaaga olw’enkomerero mu Danyeri essuula 11, amateeka ag’enjawulo ag’obunnabbi agasangibwa mu Bayibuli gaategeerwa okuba bujjulizi obw’amaanyi obwetaagisa okunyweza okweyongera okw’okumanya okwaliwo bwe kyaggulwawo ekitabo kya Danyeri mu 1989. Kati tuli mu kukenenya ku limu ku mateeka ago, lye tuyita "okukozesebwa kw’obunnabbi emirundi esatu."
Twatandikidde ku kutunuulira enkozesa ez’emirundi esatu ebbiri, ez’oku mutendera ogumu ziba olunyiriri lumu, naye ku mutendera omulala ne ziyawulamu. Okulabisibwa okubiri okusooka kwa Looma (ey’obupagani n’ey’obwapaapa) kwe kwateekawo okulabisibwa okusatu kwa Looma ey’emulembe guno. Okulabisibwa okubiri okusooka kwa Babulooni (Babeeri ne Babulooni) kwateekawo okulabisibwa okusatu kwa Babulooni ey’emulembe guno. Looma ey’emulembe guno ye ensolo ey’Okubikkulirwa eky’ekkumi n’omusanvu, Babulooni ey’emulembe guno egituulako era ne gifugira. Bawukana ng’omugoba w’embalaasi n’embalaasi ye, naye era bakola obwenzi bw’omwoyo wamu; n’olwekyo ku mutendera ogwo baba kimu. Waliwo n’endala ebbiri ez’enkozesa ez’emirundi esatu ez’obunnabbi ezirina enkolagana efaanagana.
Okulabikibwa ebbiri ezasooka eza Eriya (Eriya ne Yokaana Omubatiza) bissaawo Eriya ow’okusatu mu nnaku ez’enkomerero. Era awamu n’ekyo, ababaka ababiri abaasooka abateekateeka ekkubo eri Omubaka w’Endagaano (Yokaana Omubatiza ne William Miller) bassaawo omubaka ateekateeka ekkubo eri Omubaka w’Endagaano mu nnaku ez’enkomerero. Waliwo ebintu bisatu eby’amaanyi ebyetaagisa okumanyibwa ku njuyi zino ebbiri ez’okukozesa obunnabbi mu mirundi esatu.
Eky’okusooka kye kino nti: abakiikirira ddala mu byafaayo ab’emirongo ebiri gy’enkozesa emirundi esatu egy’obunnabbi, mu butuufu be bantu b’ebyafaayo b’emu; naye ebigendererwa byabwe mu ngeri ebbiri ez’okubakiikiriza byawukana ddala. Eky’okubiri kwe kumanya enjawulo eriri wakati w’enkozesa emirundi esatu ebbiri ez’obunnabbi ezikwatagana ennyo. Enjawulo eri nti Eriya akiikirira omulimu ogw’ebweru mu nnaku ez’enkomerero, ate omubaka ateekateeka ekkubo ery’Omubaka w’Endagaano akiikirira omulimu ogwa munda mu nnaku ez’enkomerero.
Eky’okusatu ekirina okuteekebwako omwoyo kwe kuba nti Yesu, nga ye Alufa ne Omega, alaga Eriya ow’okusatu, era n’omubaka ow’okusatu ategeka ekkubo, ng’abagatta awamu n’omubaka wa Eriya ow’olubereberye n’ow’enkomerero, era n’omubaka ow’olubereberye n’ow’enkomerero ategeka ekkubo erya Mubaka w’Endagaano. Omubaka wa Eriya owa malayika asooka n’omubaka wa Eriya owa malayika ow’okusatu bakola wamu okutuukiriza okw’okusatu kwa Eriya, era omubaka ategeka ekkubo alirabibwa ng’omubaka w’omugendo gwa malayika asooka n’ogwa malayika ow’okusatu.
Eriya nnabbi atuwa ekyokulabirako eky’olutalo lw’ennaku ez’enkomerero wakati w’abantu ba Katonda n’omukago ogutatu ogwa Roma ey’omu mulembe guno, mu mpaka ezali ku Lusozi Karmeli.
Olusozi Kalemeri luli mu bitundu by'obukiikakkono bya Isirayiri, okumpi ku lubalama lw'Ennyanja ya Mediteraniya. Lweyololera okumpi okuva ebugwanjuba-obukiikakkono okutuuka ebuvanjuba-obukiikadde, era lwetwala ng'olugogo olulabika ennyo olweyinikiza okumala mayiro nga 39 (kiromita 63). Ekiwonvu kya Megiddo, ekimanyiddwanso ng'Ekiwonvu kya Yezireeri, kiri ebuvanjuba-obukiikadde bwa Olusozi Kalemeri. Olusozi Kalemeri n'Ekiwonvu kya Megiddo tebyawukana nnyo mu buwanvu. Obuwanvu wakati waabyo, mu lunyiriri olutereevu (nga nnyonyi bw'eyita mu bbanga), buli wa mayiro nga 20 okutuuka ku 25 (kiromita 32 okutuuka ku 40). Ebugwanjuba bwa Olusozi Kalemeri waliwo Ennyanja ya Mediteraniya, ate ebuvanjuba bw'Ekiwonvu kya Megiddo n'Ekiwonvu kya Yezireeri waliwo Ennyanja ya Galiraaya, eyitibwanso Ennyanja ya Tiberiya oba Ennyanja ya Kinnereti.
Mu Okubikkulirwa, olutalo lw’Alumagedoni lulaga Kiwonvu kya Megido, era Omwoyo teyayagala abayigirizwa b’ebuunnabbi bakkirize nti Ekitabo ky’Okubikkulirwa kyategeeza obubaka bwakyo mu ngeri ya kigambo kyennyini; kyenava, bwe kyayita Megido ‘Alumagedoni’, ne kkozesa ekigambo ‘har’, ekitegeeza ‘olusozi’, okulaga bulambulukufu nti olutalo olwo lwali olufaananyi olw’eby’Omwoyo olw’olutalo olw’enkomerero omusota, ensolo n’annabbi w’obulimba lwe baleeterezaamu ensi.
Bwe yategeeza nti Megido ye Alumagedoni, Yokaana yakakasa nti tekitegeerekebwa ng’ekifo ekya ddala ku mape, kubanga Megido kye kiwonvu era tekirimu nsozi. Okumpi nnyo waliwo Olusozi Kalemeri we Eriya yakwatira empaka ne Akabu n’abannabbi ba Yezeberi; era olw’ensonga eyo, Megido n’Olusozi Kalemeri byombi bifaananyiriza olutalo lw’enkomerero olw’Alumagedoni.
Bwe wandikuba akasatusatu nga kagattibwa Yerusaalemi, Olusozi Karameli, n’Ekiwonvu kya Megido, Yerusaalemi yandibadde mu kitundu ky’ebuvanjuba ery’amaserengeta ekya akasatusatu ako, Olusozi Karameli mu kitundu ky’ebugwanjuba ery’amambuka, ate Ekiwonvu kya Megido mu kitundu ky’ebuvanjuba ery’amambuka. Ekifo ekiraga mu kifaananyi olutalo lwa Alumagedoni kyetooloddwa ennynanja bbiri, era kabaka w’amambuka (omwenzi wa Babulooni ey’amulembe guno) atuuka ku nkomerero ye wakati w’ennyanja n’olusozi olutukuvu olw’ekitiibwa. Era mu kiseera ekyo ekiseera ky’okugezesa kw’abantu kiggalibwa.
Naye amawulire okuva mu Buvanjuba n’okuva mu Mambuka ganaamweraliikiriza; kyeyava aligenda n’obusungu bungi okuzikiriza, era n’okumalawo ddala abangi. Alisimba eweema z’ekisulo kye eky’obwakabaka wakati w’ennyanja zombi, ku lusozi olutukuvu olw’ekitiibwa; naye alituuka ku nkomerero ye, so tewali ajja kumuyamba. Era mu kiseera ekyo Mikaeri aliyimirira, omulangira omukulu ayimirira olw’abaana b’abantu bo; era walibaawo ekiseera eky’okutawaana, nga tekibangawo kuva lwe wabaawo eggwanga okutuusa ku kiseera ekyo; era mu kiseera ekyo abantu bo balirokoka, buli omu anaasangibwa ng’awandiikiddwa mu kitabo. Danyeri 11:44-12:1.
Okukozesebwa okusatu okw’Eriya kuyimirira okusoomoozana okw’ebweru okw’abantu ba Katonda ne Kabaka w’Obukiika obwa Kkono, ng’oyo omutwe gw’okwegatta okusatu kw’ennyoka, ensolo ne nnabbi w’obulimba okuleeta ensi ewa Alumagedoni. Abalabe basatu ba Eriya abaayimirira ng’ekifaananyi ky’okwegatta okusatu baali Akabu, eyali kabaka w’ebika ekkumi eby’Obukiika obwa Kkono, nga ayimirira bakabaka ekkumi ab’Okubikkulirwa ekkumi n’omusanvu, abakola obwenzi n’omukyala omwenzi wa Babulooni, era abakkiriziganya okuleka obwakabaka bwabwe nga buli mu buyinza bw’omukyala omwenzi okumala “essawa emu”, “essawa” ey’obuyinike bw’etteeka lya Sande. Omukyala omwenzi wa Babulooni yayimirirwanga Yezabele, era bannabbi ba Baali ba Yezabele n’abakabona b’ekikondo bayimirira nnabbi w’obulimba.
Ekikangabwa ky’etteeka lya Ssande kitandika n’etteeka lya Ssande erigenda okuteekebwawo mu bwangu mu Amerika, era ne kiggwa Mikaeri bw’anaayimirira. Eryo etteeka lya Ssande bwe lifika, eddoboozi ery’okubiri ery’Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’omunaana liyita endiga endala za Katonda okuva mu Babulooni. Ekiseera okuva ku kuyitibwa okuva mu Babulooni okutuuka ku kuggwaawo kw’ekiseera eky’okugezesa kye kiseera ky’okusalirwa omusango kw’omukazi omwenzi owa Babulooni. Era kye kiseera Omwoyo Omutukuvu lw’afukibwa nga tewali kipimo. Ye “ssaawa” bakabaka kkumi gye bakkirizamu okufuga wamu n’omukazi omwenzi owa Ttuulo, atakyerabirwa. Ye “ssaawa” y’ekikankano ekikulu eky’Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’emu, nga 144,000 bayimusibwa ng’akabonero.
Era bakabaka b’ensi, abaakozanga naye obwenzi era nga babeeranga naye mu buggaga, balimukungubagira era ne bamukaabirira, bwe baliraba omukka ogw’okwokebwa kwe, nga bayimiridde wala olw’entiisa y’okubonerezebwa kwe, nga boogera nti, Zikika, zikika, ggwe kibuga ekikulu Babulooni, ekibuga eky’amaanyi! Kubanga mu ssaawa emu okusalirwa kwo omusango kwatuuse. Okubikkulirwa 18:9, 10.
Nga Yokaana bwe yalaga Megiddo ng’omusozi ("har") ogwa Megiddo okulaga amazima ag’eby’omwoyo so ssi amazima ag’ennukuta, okusalirwa omusango kw’omukyala omwenzi owa Babulooni n’ey’e Ttuulo kulagiddwa nga kubaawo mu "ssaawa," era ate ne mu "lunaku".
Kale ebikolimo bye binaamutuukako mu lunaku lumu, okufa, n’okulirira, n’enjala; era anaayokebwa ddala mu muliro: kubanga Mukama Katonda ow’amaanyi amusalira omusango. Okubikkulirwa 18:8.
Oluvannyuma lwa October 22, 1844, ebbanga ery’obunnabbi tekyongera kukozesebwa mu ngeri ey’obunnabbi, era okusalirwa omusango kw’obuyinza obw’Obwakapapa kuyimirizibwa ng’okubaawo mu “ssaawa,” era n’omu “lunaku.” “Ssaawa” ey’omusango gwabwo ye bbanga ery’obunnabbi okuva ku Eteeka lya Ssande mu United States okutuusa ekiseera ky’okugezesebwa lwe kiggwaawo. Kikulu nnyo okukitegeera ekiseera kino nga tulowooza ku Eriya w’ebiro eby’enkomerero, kubanga olutalo lwa Eriya ku Lusozi Kalumero luddirira okugezebwa okw’omunda kw’abantu ba Katonda b’ebiro eby’enkomerero, era ekiseera ky’okugezebwa eky’ekkanisa n’ensi byombi kirina emitandikwa n’enkomerero eby’obunnabbi ebimu.
Amaloboozi abiri ag’Okubikkulirwa essuula 18 galaga obuyitizo bubiri obw’enjawulo eri makanisa abiri. Ekkanisa esooka ye abo 144,000 ab’Okubikkulirwa essuula 7, ate ekkanisa ey’okubiri eyayitibwa ye ekibiina ekinene ekyogerwako mu Okubikkulirwa essuula 7. Okuyita abo 144,000 kukolebwa mu kiseera nga Omwoyo Omutukuvu afukibwa mu kipimo, ate okuyita ekibiina ekinene kukolebwa mu kiseera nga Omwoyo Omutukuvu afukibwa butaaliiko kipimo.
Nnabbi agamba nti, ‘Nalaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina obuyinza bungi; n’ensi n’ayaka n’ekitiibwa kye. Era n’akaaba n’eddoboozi ery’amaanyi nnyo, ng’agamba nti, Babironi omukulu agudde, agudde, era afuuse ekifo eky’okubeerangamu badayimooni’ (Okubikkulirwa 18:1, 2). Kino kye kye kimu n’obubaka bwe yawa malayika ow’okubiri. Babironi agudde, ‘kubanga yanywesa amawanga gonna omwenge ogw’obusungu gw’obwenzi bwe’ (Okubikkulirwa 14:8). Omwenge ogwo gwe ki?—Enjigiriza ze ez’obulimba. Awaadde ensi Sabaata ey’obulimba mu kifo kya Sabaata ey’ekiragiro eky’okuna, era azizzaamu ekikyamu Setaani kye yasooka okugamba Eva mu Edeni—obutafa obw’omwoyo obw’obutonde. Ebikyamu bingi ebifaanagana nabyo abisasaanyizza nnyo, “ng’ayigiriza ebiragiro by’abantu ng’enjigiriza” (Matayo 15:9).
Nga Yesu atandise obuweereza bwe mu lwatu, n’asanirira Yeekaalu ng’agigyamu ebikolwa ebyaswaza obutukuvu bwayo. Mu bikolwa ebyasembayo eby’obuweereza bwe mwalimu okusanirira Yeekaalu omulundi ogwokubiri. Bwe kityo, mu mulimu ogwasembayo ogw’okulabula ensi, amakanisa gaweebwa obuyitibwa bubiri obw’awukana. Obubaka bw’omulayika ow’okubiri bweguno nti, ‘Babulooni agudde, agudde, ekibuga ekyo ekikulu, kubanga yafunyisa amawanga gonna okunywa omwenge ogw’obusungu bw’obwenzi bwayo’ (Okubikkulirwa 14:8). Era mu ddoboozi erigulumivu ery’obubaka bw’omulayika ow’okusatu wawuulirwa eddoboozi okuva mu ggulu nga ligamba nti, ‘Mufulume mu gye, abantu bange, muleme okubeera bagabo mu bibi bye, era muleme okufuna ku bikolimo bye. Kubanga ebibi bye bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde ebikolwa eby’obukyamu byayo’ (Okubikkulirwa 18:4, 5). Obubaka Obulondeddwa, kitabo 2, 118.
Malayika ow’amaanyi ennyo yava mu ggulu n’akka mu kutuukiriza Okubikkulirwa essuula ey’ekkumin’omunaana, mu kiseera weebizimbe ebikulu eby’e New York City byagibwawo ku Septemba 11, 2001, nga “omuyaga ogw’ebuvanjuba” ogw’Obusiraamu gutuuse. Awo n’ayogerera waggulu n’eddoboozi ery’amaanyi nnyo, ng’agamba nti, “Babulooni omukulu agudde, agudde, era afuuse ekifo eky’okubeeramu kwa baddayimooni.” Ate mu olunyiriri olw’okuna wawulirwa eddoboozi eddala nga liva mu ggulu nga ligamba nti, ‘Muvvemu gy’ali, mmwe abantu bange.’ Amaloboozi ago abiri ge “obuyitibwa bubiri obw’enjawulo obuvudde eri amakanisa.” Amakanisa ga Katonda abiri ag’enjawulo mu nnaku ez’enkomerero gamanyiddwa nga 144,000 ne ekibiina ekinene ekitali kuwera.
Ekiseera eky’okugezebwa ky’abo 144,000 kitandika ne Isilamu ey’ennaku ey’okusatu, nga Isaaya agitegeeza nga ‘olunaku lw’empewo ey’ebbuvanjuba’. Ekiseera ekyo eky’okugezebwa kiggwa n’etteeka lya Sande erijja amangu mu United States n’okukakasibwa kw’akabonero k’ensolo. Ensolo ye kabaka w’obukiikakkono ow’eky’obulimba, omutwe gwa Babulooni ey’omulembe guno. Babulooni ye mpologoma mu Danyeri essuula ey’omusanvu, era nnabbi atagondera ava e Yuda, akiikirira Abadiventisti ba Laodikea, afa mu kiseera ekitandika n’endogoyi ya Isilamu (September 11, 2001), ne kiggwa ku ‘mpologoma’ (Babulooni ya leero).
Mu kiseera ekiragibwa nga "entaana" ey'omunabbi atagondera ow'obuAdiventisi obw'e Lawodikiya, enkuba ey'oluvannyuma empimibwa, era ng'okuyita okwawukana ddala kukolebwa eri ekkanisa y'aba 144,000. Bwe kivaawo, mu "sawa" ey'"ekikankano ekinene", ekiraga etteeka lya Sande mu Amerika; ekiseera ky'eddoboozi ery'okubiri ery'Okubikkulirwa 18 kituuka, nga watekeddwa mu nkola akabonero k'ensolo, ke kabonero ka kabaka w'obukiikakkono. Mu kiseera kye kimu, Isilamu ey'Woe ey'okusatu ekozesebwa okuleeta okusala omusango okwongera okweyongera ku nsi eyajeemu. Obubaka obulangirirwa "ekibendera" ky'aba 144,000 mu kuyita okwo okwa bbiri okwawukana ddala eri ekkanisa eya "ekibiina ekinene" bulambulula "akabonero" aka "kabaka w'obukiikakkono", n'omulimu gwa Isilamu ey'Woe ey'okusatu, abakiikirirwa nga "abaana b'obuvanjuba".
Obubaka obusunguwaza obuyinza bw’obwapapa mu Daniyeri essuula kkumi n’emu, ekitundu eky’amakumi ana mu nnya, era n’obubaka obutandika okuyiwa omusaayi okusembayo okw’obwapapa, buyimirizibwa ng’ ‘ebiwulire ebivudde ebuvanjuba’ (Obusiraamu) n’ ‘ebivudde ebukiikakkono’ (akabonero k’ensolo). Mu kiseera ekyo, nga bwe kyali mu kiseera ekyayita, Obusiraamu bw’ ‘empewo ey’ebuvanjuba’ buleeta okusala omusango eri Amerika okutandika ekiseera, era ekiseera kiggwaawo nga kabaka ow’Obukiikakkono atuuka ku nkomerero ye, ‘mu wakati w’ennyanja n’olusozi olutukuvu olw’ekitiibwa’, mu kiwonvu kya Megido n’Olusozi e Kalemeri.
Ebbanga ly'okusalirwa omusango erya Babulooni ya leero, eriyimirira ng'ekitanda kye eky'okufa (ntaana), litandika n'akabonero k'ebuvanjuba era liggwawo ku kabonero k'obukiika obwa kkono, nga bwe kyali ku kitanda eky'okufa ky'onnabbi wa Laodikiya atagondera ekyaggwawo mu kuyita okwasooka okutegeerekeka obulungi eri amakanisa. Ntaana (ekitanda eky'okufa) mwe baziikibwa bombi nnabbi ow'obulimba owa Beseri ne nnabbi atagondera owa Yuda, eragibwa ng'eri wakati wa "ennyumbu" ne "empologoma".
Eriya ayimirira abantu ba Katonda ab’omu nnaku ez’enkomerero abaasisinkana abalabe abasatu abalabirwamu Akabu, Yezeberi n’abannabbi ba Yezeberi. Yezeberi ayimirira obuyinza bwa Papa mu kkanisa ey’okuna eya Tayatira, era bannabbi be ku Kalume baalabirwamu bannabbi ba Baali n’abakabona b’ekibira. Baali ayimirira katonda w’obusaajja, ate abakabona b’ekibira baalabirwamu Astaroti, katondakazi; bwe kityo bannabbi ab’obulimba ba Yezeberi baabanga ku bika byombi, abasajja n’abakazi, nga balaga okwegatta kw’Ekkanisa ne Gavumenti, era okwegatta kuno kulabirwamu ekifananyi ky’ensolo mu Kitabo ky’Okubikkulirwa.
Ye Amerika esooka okuyimya ekifaananyi ky’ensolo mu Amerika, era oluvannyuma mu nsi yonna; era Amerika ye nnabbi w’obulimba mu mwegatte ogw’obusatu. Akabu, kabaka w’ebika kkumi, ayimirira abakabaka kkumi ab’Okubikkulirwa 17, okwo kwe kumanyibwa ng’omusota omunene, ate Yezebali ye nsolo. Eriya yali mu kulwanagana n’omwegatte ogw’obusatu ogwa Babulooni y’amazuuno, ku Lusozi Karmeli, aw’ali omwenzi wa Babulooni gy’atuukira ku nkomerero ye nga tewali amuyamba. Okukozesebwa mu ngeri essatu kwa Eriya kulaga okulwanagana okw’ebweru okuleetebwa ku bantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero, ate Eriya ayimirira nnabbi ali mu kulwanagana okutereera n’obuyinza busatu obwo.
Ekintu eky’amaanyi mu byafaayo bya Eriya ye "enkuba", nga kino kiraga "enkuba ey’oluvannyuma" efukibwa mu byafaayo by’okuttunka. Nga tugenda okutuuka ku kutunka ku Mount Carmel, Eriya yalangirira mu lwatu nti tewali nkuba egenda okutonnya wabula nga bw’anaagamba ye. Ekiseera ekitambuza okutuuka ku "ssaawa" y’okusaliramu omusango kwa Yezabele kye kiseera ekikirizibwa eddoboozi eryasooka eriyawukana obulungi eryaweebwa amakanisa. Eddoboozi eryo lyatuuka nga September 11, 2001, era mu kiseera ekyo "enkuba" yali "eyipimiddwa" yokka, era mu kiseera ekyo waaliwo obubaka bubiri obw’enkuba ey’oluvannyuma obwapikisananga, nga bweyingiza mu mpaka za Abakkuku. Omu ku bwo gwali obubaka obw’ekiwemu obw’okukaabirira Tamuzu, obwalaga "obubaka bw’emirembe n’obutebenkevu", ate omulala gwali obubaka obw’amazima bw’akabi akasatu aka Buyisiramu.
Obubaka obw'amazima obwa 'enkuba ey'oluvannyuma' bwasigamizibwa ku mulimu gw'Obuyisiramu mu zzaake ey'okusatu. Obubaka obwo bwava ku nsibuko emu (nga ensibuko eyo ye Future for America), era obubaka bubiri bulwanira obukulu okutuusa nga ebyafaayo byakakasa obutuufu bw'obubaka obw'amazima, era ne byakakasa n'obusirusiru bw'obubaka bwa 'emirembe n'obutebenkevu' mu kiseera kino.
Obunnabbi bwa Danyeri ne bwa Yokaana busaanidde okutegeerwa. Obunnabbi buno bubiri buyambagana okunnyonnyola. Buwa ensi amazima ge buli muntu asaanidde okutegeera. Obunnabbi buno busaanidde okubeera ng’obujulizi mu nsi. Olw’okutuukirizibwa kwabwo mu nnaku zino ez’enkomerero, bujja okunnyonnyola bwe bwenyini. Kress Collection, 105.
Okutuukirizibwa okusooka kwa Eriya mu nkozesa emirundi esatu eya Eriya kukakasibwa Eriya ow’okubiri, Yesu gwe yalambulula nti ye Yokaana Omubatiza. Wamu, abo bajuulizi bombi bateekawo Eriya ow’okusatu.
Bwe baali nga bagenda, Yesu n’atandika okwogera eri ebibiina ku Yokaana nti, Mwavaayo mu ddungu okulaba ki? Omuyenje ogukankanyizibwa empewo? Naye mwavaayo okulaba ki? Omusajja ayambadde ebyambalo ebiwumu? Laba, abo abayambala ebyambalo ebiwumu bali mu nnyumba z’abakabaka. Naye mwavaayo okulaba ki? Nnabbi? Weewaawo, mbagamba nti, era asukka ku nnabbi. Kubanga ono ye oyo eyawandiikirwako nti, Laba, ntuma omubaka wange mu maaso go, anategekera ekkubo lyo mu maaso go. Ddala ddala mbagamba nti, mu abo abazaalibwa abakazi tewavuddewo omukulu okusinga Yokaana Omubatiza; naye n’oyo omuto mu bwakabaka obw’eggulu amusinga. Okuva ku nnaku za Yokaana Omubatiza okutuusa kaakano, obwakabaka obw’eggulu buyingirwamu n’amaanyi, era ab’amaanyi babutwala na maanyi. Kubanga bannabbi bonna n’etteeka baalagula okutuusa ku Yokaana. Era bwe munaakikkiriza, ono ye Eriya eyali agenda okujja. Ali n’amatu okuwulira, awulire. Matayo 11:7-15.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
Leero, mu mwoyo n’amaanyi ga Eriya n’aga Yokaana Omubatiza, ababaka abalondebwa Katonda bayita ensi eyolekedde okusala omusango okussaamu omutima ku bintu ebikulu era eby’amaanyi ebigenda okutuuka mu bbanga ttono, ebikwatagana n’essaawa ezisembayo z’ekiseera eky’okugezebwa n’okulabika kwa Kristo Yesu ng’Kabaka w’abakabaka era Omwami w’abami. Mu bbanga ttono buli muntu alisalirwa omusango olw’ebikolwa bye yakola mu mubiri. Essaawa y’omusango gwa Katonda etuuse, era ku bammemba b’ekkanisa ye abali ku nsi kutudde obuvunaanyizibwa obw’obukulu n’obw’amaanyi obw’okulabula abo nga bali ku lubalama ddala lw’okuzikirira okutaggwaawo. Eri buli muntu mu nsi yonna agenda okuwa amatu kigwanira okutegeezebwa bulungi emisingi egy’ensonga egiri mu lutalo olukulu olugenda mu maaso, emisingi mwe z’esinziira enkomerero z’abantu bonna.
Mu ssaawa z’enkomerero z’ekiseera eky’okugezesa eri abaana b’abantu, nga eby’omu maaso by’omwoyo buli gumu bigenda okusalibwako emirembe gyonna mu bwangu, Mukama w’eggulu n’ensi asuubira ekkanisa ye okuzuukuka n’okuddukira mu nkola nga tekibaddeko. Abo abafuniddwa eddembe mu Kristo olw’okumanya amazima ag’omuwendo ennyo, babalibwa Mukama Yesu nga balondedwa be, abakkiriddwa ekisa okusinga abantu abalala bonna ku maaso g’ensi; era yeebalira ku bo okulaga ettendo lya oyo eyabayita okuva mu kizikiza n’abayingiza mu kitangaala kye eky’ekitalo. Emikisa egyiwa mu bukunjufu bungi gityo, gilina okugabibwa eri abalala. Amawulire amalungi ag’obulokozi galina okugenda eri amawanga gonna, ebika byonna, ennimi zonna, n’abantu bonna.
Mu ebyolesebwa bya bannabbi ab’edda, Mukama ow’ekitiibwa yalabirwanga ng’awa Kanisa lye ekitangaala eky’enjawulo mu nnaku z’ekizikiza n’okutakkiriza ezibanjirira Okujja kwe okw’okubiri. Nga Enjuba ey’Obutuukirivu, yalina okusirika ku Kanisa lye, ‘ng’alina okuwonyesa mu biwawaatiro bye.’ Malaki 4:2. Era okuva mu buli muyigirizwa omutuufu wandivuddeko okusaasaana obuyinza obuleeta obulamu, obuvumu, obuyambi, n’okuwonyesa okw’amazima.
Okujja kwa Kristo kujja kubaawo mu kiseera eky’ekizikiza ennyo mu byafaayo by’ensi eno. Ennaku za Nuuwa n’eza Lutti ziraga embeera y’ensi nga yaakubanga Omwana w’omuntu ajja. Ebyawandiikibwa Ebitukuvu, nga byolekera ebiseera bino, bigamba nti Setaani ajja okukolera n’amaanyi gonna era “n’okulimbisa kwonna kw’obutali butuukirivu.” 2 Abatesalonika 2:9,10. Okukolera kwe kulabikira ddala mu kweyongera mangu kw’ekizikiza, mu nsobi nnyingi, enjigiriza ezikyamu, n’okulimbibwa kw’ennaku zino ez’enkomerero. Si Setaani yekka akulembera ensi ng’agissizza mu busibe, naye n’obulimba bwe bususe mu makanisa agewaana okuba aga Mukama waffe Yesu Kristo. Okuviiramu okukulu kujja kukula ne kufuuka ekizikiza ekitomera ng’ettumbi ly’ekiro. Eri abantu ba Katonda kijja kuba ekiro eky’okukemebwa, ekiro eky’okukaaba, ekiro eky’okubonyaabonyezebwa olw’amazima. Naye okuva mu kiro ekyo eky’ekizikiza ekitangaala kya Katonda kujja okumasamasa. Bannabbi ne Bakabaka, 716, 717.