Tukalaga 1863 ng’ekipimo eky’okukemebwa eky’enkomerero mu lunyiriri lw’ebikemwa ebyatandikira ku kugwaamu essuubi okunene okw’omu 1844. Ekiteeso kyaffe ekyasooka kye kino: nti ekibiina ky’Abamillerite kyaggwawo lwe Ekkanisa y’Abadiventisti b’Olunaku Olwa Ssabiiti yawandiikibwa mu mateeka mu Gavumenti ya United States mu mwaka gumu ogwo nyini. Ekibiina ekyatandika mu by’obunnabbi mu 1798, kyaggwawo mu 1863.

Obusikiriza bututegeeza nti bwe malayika ow’amaanyi ow’Okubikkulirwa essuula 18 yakka nga 11 Settemba 2001, ekyo kyali kyalagirwa mu kifaananyi mu kibiina ky’Abamillerite, bwe malayika ow’Okubikkulirwa essuula 10 yakka. Ekibiina ky’Abamillerite kyatandika mu kiseera eky’enkomerero mu 1798, lwe okwolesebwa kw’omugga Ulai okuli mu Danyeri essuula 8 n’9 kwabikkulibwa. Ekibiina kya 144,000 kyatandika mu kiseera eky’enkomerero mu 1989, lwe okwolesebwa kw’omugga Hiddekel okuli mu ssuula ssatu ezisembayo eza Danyeri kwabikkulibwa.

Mu biseera byombi eby’enkomerero, watandikira okwawukana okweyongera mu maaso wakati w’abalondwa ab’edda n’abo abali mu kibiina eky’entambula mu byafaayo byabwe eby’enjawulo. Bwe lyakakasibwa mu lwatu nti etteeka ery’obusooke eryakulembera buli byafaayo liyimiridde, malayika wa buli byafaayo n’akka. Obubaka, ekibiina n’omubaka byebikozesebwa Mukama bye yakozesa mu buli byafaayo okulaga ekibi ky’abalondwa ab’edda, kubanga nga Kristo bwe yayigiriza ku mulimu gwe, singa teyajja Abayudaaya ab’ayomba-yomba ab’ebyafaayo tebandibadde na kibi. Omubaka, obubaka n’ekibiina by’ebikozesebwa eby’omusango ebyakwata abalondwa ab’edda mu bvunaanyizibwa olw’okugaana ekitangaala ekweyongera mu maaso eky’ebyafaayo byabwe eby’enjawulo; era malayika bwe yakka, kyalaga nti enkola y’omusango ku bantu b’endagaano ab’edda yatandise. Ekikozesebwa eky’omusango kimanyibwa bwe bannabbi abalaga ebyafaayo ebyo balya obubaka obubawereddwa Mukama. Bwe balya obubaka, ne batuusa obubaka eri abalondwa ab’edda abeeraganyizibwa ng’abantu ab’emitwe egikakafu era abajeemu, abatawulira wadde okukyuka. Malayika bw’aba amaze okukka era obubaka ne bulyibwa, okusala omusango ku bantu abajeemu ne kutandika.

Tukozesa enkola y’okulamula eya Isirayiri ey’edda, nga bwe eragiddwa mu kitabo ky’Eby’Okubala, ku byafaayo by’ekibiina kya ba Millerite; era mu nkomerero, tunaakozesa enkola eno ey’okukebera ku kibiina ky’ab’enkumi kikumi n’ana mu nnya. Ekitegeeza ky’akabonero k’ennamba ‘kkumi’ kisalibwawo okusinziira ku kontekisi y’ekitundu ky’ebyawandiiko we kikozeseddwa.

Olunyiriri lw’ebigezo kkumi lutandikira ku kuggwamu essuubi, oba ku Nnyanja Emyufu eri Isirayiri ey’edda oba nga October 22, 1844 eri Abamillerite. Sister White yalaga amazima “landmark” agaggulibwawo mu kiseera ekyo, nga atandika n’akyo kye yayita “okuyita kw’ebiseera.” Okuggwamu essuubi kwa Abeebbulaniya kwava ku bulabe obw’eggye lya Falaawo. Okubula okukkiriza mu buyinza bwa Katonda mu Abeebbulaniya kwalabikira mu ngeri gye baaddamu olw’okutya kwabwe eri eggye ly’abalabe baabwe, nga bwe kyali mu kigezo eky’ekkumi n’ekyasembayo. Yesu alaga enkomerero okuva ku ntandikwa; n’olwekyo okutya abantu ab’enene ennyo mu Nsi Eyasubizibwa, abakessi kkumi be baalaba, kyali kye kimu ne kutya okwaleeta okuggwamu essuubi kwabwe ku Nnyanja Emyufu. Ekigezo eky’ekkumi n’ekyasembayo eky’ekibiina ky’Abamillerite kyandibadde obunnabbi bw’ebiseera, nga bwe kyali October 22, 1844.

Obwennyamivu obunene obwava mu kukemebwa okw’enkulaakulana mu byafaayo bya Abamilerite bwalangira okutandika kw’ebyafaayo ebyali bifaananyiziddwa bulungi olw’okununulibwa kwa Isirayiri ey’edda okuva mu Misiri. Nga kutandikira ku Nnyanja Emyufu, waaliwo ebyekemebwa kkumi mu lunyiriri, era ekikeeso eky’enkomerero kyandifaananyizza ekisooka. “Okuyitamu obudde” mu bbudde ly’obwennyamivu obunene kwava ku kutategeerwa bulungi kw’obunnabbi obw’ebbanga. Ekisembayo mu nteekateeka y’okukemebwa kwa Isirayiri ey’omwoyo kyandibadde kye kimu n’ekyasooka. Mu 1863, abakulembeze ba Isirayiri ey’omubiri baalonda okuddayo ku nkola y’okutaputa Ebyawandiikibwa ey’abo be baali bamaze okutegeeza ng’abawala ba Loma, ne bagaana, oba nga tuyinza okwogera nti ne batategeera bulungi, obunnabbi obw’ebbanga obuluwanvu obusinga mu Bayibuli. Okuweddekerwa kw’ebikeeso kkumi mu Isirayiri ey’omubiri n’ey’omwoyo kwaalagibwa mu kutandika. Era mu nkomerero, mu mbeera zombi, abajeemu baalaze okwegomba okuddayo mu kifo mwe baali bamaze okulokolebwa okuva.

Olw’okugaana “emirundi musanvu” egyo mu Levitiko amakumi abiri mu mukaaga, Adiventisimu ey’e Laodikiya yaleta obuzibu bw’obunnabbi obwo baali tebalusubiranga. Okutuusa leero tebasobodde kukimalawo, newankubadde baleeta ebika eby’enjawulo by’engero ez’obulimba nga bagezaako okukikola. Oluzibu luli mu lunyiriri Sister White lw’ategeeza ng’essiseko n’omugigi ogw’omu kkati ogw’Adiventisimu.

Ekyawandiikibwa ekisinga ebyalala byonna, ekyali omusingi era n’ensika eya wakati ey’okukkiriza okw’Okudda kwa Kristo, kye kyali okulangirirwa nti, ‘Okutuusa ennaku enkumi bbiri n’ebikumi bisatu; awo ekifo ekitukuvu kinaatukuzibwa.’ [Danyeri 8:14.] Olutalo Olukulu, 409.

Abadiventisiti balina bingi bye boogera ku lunyiriri olw’ekkumi na nnya, naye tebakwata ku nsonga esooka ennyo eyetaagibwa okulabibwa ku lunyiriri olwo. Ensonga eyo ye nti olunyiriri olw’ekkumi na nnya lye ddamu. Okuddamu tekitegeeza kintu singa tekigattiddwa n’ekibuuzo ekikireeseewo. Olunyiriri olw’ekkumi na ssatu tekisobola kwawulibwa okuva ku lunyiriri olw’ekkumi na nnya mu ngeri y’amagezi, mu nkola y’olulimi oba mu ngeri entegeerekeka, kubanga olunyiriri olw’ekkumi na ssatu lye kibuuzo, ate olunyiriri olw’ekkumi na nnya lye ddamu.

Ekibuuzo, bwe kyanjulirwa mu ngeri entuufu era ey’obwenkanya, kireeta okutegeera okw’enjawulo ennyo ku kitundu eky’ekkumi n’ena okusinga kye Adiventisimu eyigiriza. Kino tekitegeeza nti ekitundu eky’ekkumi n’ena si “omusingi n’omusito omukulu ogw’omu katikati ogw’okukkiriza kwa Adiventi,” kubanga bwe kityo bwe kiri. Kitegeeza nti bwe Adiventisimu yategeera bubi ne kissa ku bbali “emirundi musanvu” mu 1863, tebaasobola kunnyonnyola mu bujjuvu kye kitundu eky’ekkumi n’ena ddala kitegeeza. Mu Byawandiikibwa, ekitundu ky’amazima si mazima. Bwe kitegeezebwa bulungi, ekibuuzo eky’ekitundu eky’ekkumi n’asatu kyeetaaga okutegeera obunnabbi obulaga okutukuza ekifo ekitukuvu ekyali kunyigirizibwa wansi w’ebigere, era n’okutegeera obunnabbi obulaga okunyigirizibwa kw’eggye. Obunnabbi bw’emyaka 2300 bwe bukwata ku “kifo ekitukuvu” ate obunnabbi bw’emyaka 2520 bwe bukwata ku “ggye.”

Okunyonyola obukwatagana wakati w’ebitundu ebibiri kyetaagisa okunoonyereza okuwanvu, kye siteeseteese kukola mu kiseera kino mu biwandiiko bino. Ensonga zino ziwogeddwako emirundi mingi mu myaka egiyise era zisangibwa mu ‘Habakkuk’s Tables’. Nkyakyogera ku makabonero ga Eriya era njagala okumaliriza amazima ago okusooka.

William Miller ye yali Eriya ku ntandikwa ya Adiventizimu, era okuzuula kwe okusooka kwali “Emirundi Omusanvu” egyogerwako mu Leveeriko 26, kale okugaanirwa kwa mazima ago mu 1863 kwali okugaanira obubaka bwa Eriya. Wano njogerako ku nsonga ya Alufa n’Omega eraga nti enkomerero efaanana n’entandikwa. Okukezebwa okw’enkomerero kwa Isirayiri ey’edda kwakikikirirwa mu kukezebwa okwasooka. Okukezebwa kwombi kulaga entiisa nti amawanga agatamanyi Katonda gaali ga maanyi okusinga Katonda. Okukezebwa okw’ekkumi, nga kwe kimu mu ngeri y’ensonga, kwali kwa bujeemu bungi nnyo okusinga okwasooka, kubanga ebyafaayo eby’obuwanguzi bwa Katonda mu kukezebwa okwasooka byandibadde bizza mu abanjeemu okwesiga okunywevu. Baayolesa nti bagaanye Katonda newankubadde nga baalina obujulizi obusinga obw’amaanyi ge okusinga bwe baalina ku Nnyanja Emyufu. Mu 1863, Adiventizimu ey’Abamilleraiti yali emaze okunnyonnyola lwaki okugwaamu essuubi okunene kwali omulimu ow’amaanyi ogwa Katonda, naye ne bakyasalawo okulonda omuduumizi ne baddayo e Misiri era ne bagaana obubaka Danieli bw’ayita “ekirayiro kya Musa,” ekyali kikiikiriddwa Eriya.

Mu kifo ky’okutwala ebbanga okulambulula obukakafu obulaga obutuufu bw’ebiseera musanvu ng’obunnabbi bw’ebbanga, njja kukozesa endowooza enyangu okulaga obutuufu bwabyo mu ngeri endala. Ku ntambula eyatandika mu 1798, ekigezo eky’enkomerero eky’omwaka gwa 1863 kyandibadde era kiyimiririra ekigezo eky’enkomerero eri entambula y’omulayika ow’amaanyi ey’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana. Okulagirizibwa kw’Omwoyo kubadde kulambulukufu nnyo ku kiki ekiba ekigezo eky’enkomerero eri entambula zombi.

"Setaani . . . bulijjo ayingiza eby'obulimba—okubaggya ku mazima. Okulimba okw'enkomerero ddala kwa Setaani kujja kubeera okufuula obujulirwa bw'Omwoyo wa Katonda butalina makulu. 'Awatali kwolesebwa, abantu bazikira' (Engero 29:18)." Selected Messages, ekitabo 1, 48.

Tewali ngeri ey’amazima gy’oyinza okutwaliramu ebyawandiikibwa bya Ellen White n’ogamba nti teyakkiriza mu bujjuvu “emirundi musanvu” egiri mu Ebyoogerwa eby’Obulevi amakumi abiri mu mukaaga. Mukyala White, nga bwe twalaze edda mu biwandiiko bino era nga kikwatebwa obulungi mu olunyiriri lw’ebiwandiiko oluyitibwa “Emmeeza za Abakkuku”, atutegeeza mu butereevu nti Katonda ye yakulembera okukolebwa kw’ebipande ebyo byombi eby’omwaka gwa 1843 n’ogwa 1850. Ayigiriza mu butereevu nti emmeeza ezo ebbiri zaali okutuukiriza kwa Abakkuku essuula bbiri. Ebipande byombi byateeka “emirundi musanvu” egya Ebyoogerwa eby’Obulevi amakumi abiri mu mukaaga ng’omutima gw’enteekateeka y’ebifaananyi byabyo. Mu bipande byombi, olunyiriri lw’“emirundi musanvu” lulaga musaalaba gwa Kristo nga gwe guli wakati ku olunyiriri lw’obunnabbi olw’“emirundi musanvu.”

Wamu n’okuwagira kwe ku bipande bibiri bya Habakkuku, awandiise emirundi mingi nti tulina okweyongera okuleeta obubaka obwaaleetebwa okuva mu 1840 okutuuka mu 1844, era buli muwandiisi w’ebyafaayo ow’Abadiventisi ayogerako engeri abagoberezi ba Miller gye baakuzanga obubaka bwe baalangiranga, alaga nti baakozesa ekipande kya 1843. Si kyokka nti awagira obubaka obukiikirizibwa ku bipande ebyo era n’akuutira abantu ba Katonda okweyongera okuleeta obubaka bumu ddala obwaaleetebwa mu mulembe ogwo; era awa n’ebitundu bingi mwe yalabula nti obubaka obwo bujja kulumbibwa mu mulembe gwonna ogw’ebyafaayo gw’abasigalira ba Katonda. Buli lwe yalabula ku bulumbaganyi obwo, emirundi n’emirundi yategeeza nti omulimu gw’abakuumi ba Katonda kwe kulwanirira amazima ago gennyini.

Obanga emapepa agateekebwako ebifaananyi si matuufu, olwo n’obubaka bye galaga mu ngeri ey’obufaananyi nabwo si butuufu. Obanga obubaka Abamillerite bwe baabuulira okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 bwali si butuufu, olwo n’okutegeeza kwa Ellen White emirundi mingi nti obubaka bwa Abamillerite bwe musingi nako kuba si kituufu. Obanga obubaka obwo bwali si butuufu, olwo n’ebiragiro bye eby’okweyongerayo okuwaayo amazima ago gennyini biba magezi ag’obulimba. Obanga obubaka bw’Abamillerite tebwakiikirira emisingi egyalina okukuumibwa n’okulindwa okuva ku kulumba kwa Setaani, olwo n’amagezi ago nabo gakyamu. Okutuuka ku kusalawo nti ebintu byonna bino ebikwatagana n’obubaka bwa Eriya obw’ekiseera ekyo mu byafaayo byakyamu, kyandilaze bulungi nti Ellen White yali nnabbi w’obulimba.

Adiventisimu wa mulembe guno bakyaayigiriza mu semina zaabwe ez’Okubikkulirwa nti ekkanisa esigalayo eneeba n’Omwoyo ogw’Obunnabbi, ogwo gwe bujulizi bwa Yesu, naye tebagamba ddala abo be bagezaako okuyingiza mu buwannamemba bw’ekkanisa nti bagaana bunnambiro okuwagira kwa Ellen White n’obulabula bwe obwakwata ku mazima g’ensisekwa agasooka n’ebyafaayo eby’olutandikwa. Ekitundu ekiddako kikutegeeza ki?

Tetulina kyetutya ku biseera eby’omu maaso, okuggyako nga tweyerabira engeri Mukama gye yatukulembera, n’okuyigiriza kwe mu byafaayo byaffe eby’edda. Life Sketches, 196.

Mu 1863, ekibiina ky’Abamillerite kyatuuka ku nsalawo ne kyeewandiisa mu maaso ga gavumenti ng’ekitongole eky’amateeka, ekyo ekyavaamu oluvannyuma ne kifuuka ekifaananyi ky’obupapa, nga bwe Ellen White bw’akitegeeza, kwe kwegatta kwa ekkanisa ne gavumenti.

Mu nkulakulana eziri mu maaso kaakano mu United States ez'okukakasa nti ebitongole n'enkola z'ekkanisa ziwagirwa gavumenti, Abaprotestanti bagoberera mu bigere by'Abakatoliki. Ate era, baggulawo oluggi eri Obwa Paapa okuddamu okufuna mu Amerika ey'Abaprotestanti obukulembeze obw'abufiiriddwa mu Nsi Enkadde. Okulwanagana Okukulu, 573.

Olw’okukkiriza nti okwegatta mu mateeka ne gavumenti kyali ku byetaagisa okuteekateeka ekibiina, mu kiseera we baali bakungaanya abavubuka b’eggwanga okubatwala mu kikaba ky’omusaayi ekyayitibwa Entalo ey’omu Ggwanga, ekibiinja ky’Abamillerite ne kiggwaawo. Mu 1863, nga bayita mu kiwandiiko ekyafulumizibwa n’ekipande ekipya, Ekkanisa ya Abadiventisi b’Olunaku Ol’omusanvu yegaana obunnabbi bw’obuddu, Daniel bwe yayita omuyirayiro gwa Musa. Mu 1850, Mukama yali alagidde abantu be okukola ekipande eky’okubiri ekya Habakkuku, era okugolokosa ensobi gye yali abikkiridde n’omukono gwe ku kipande kya 1843. Ekipande ekalagirwa mu 1850 kyatuukiriza ddala ekigendererwa kyakyo, kubanga Ellen White yagamba nti yalaba “nti Katonda yali mu kufulumya ekipande ekyo,” era nategeeza nti ekipande kya 1850 kyogerwako mu Habakkuku essuula ey’okubiri.

Ekigendererwa ky’ekipande eky’omwaka 1850 kyali kye kimu ne ky’ekipande eky’omwaka 1843. Kyali kigendereddwa okuba ekikozesebwa mu mulimu gw’okubuulira Enjiri eky’okutwala obubaka bw’omumalayika ow’okusatu eri ensi eri mu kufa. Mu 1863, obubaka obwo bwasuulibwaawo. Omutendera gw’okukemebwa oguyolesebwa mu kukemebwa okw’atandika ku Nnyanja Emyufu, gwatandika n’obunnabbi bw’ebiseera obulaga ekifo ekitukuvu ekyali kigenda okunyigirizibwa wansi w’ebigere mu Danyeri 8:13, era omutendera ogwo gwaggwa n’obunnabbi bw’ebiseera obulaga eggye eryali ligenda okunyigirizibwa wansi w’ebigere mu Danyeri 8:13.

Awo ne mpulira omutukuvu omu ng'ayogera, n'omutukuvu omulala n'agamba omutukuvu oyo eyayogera nti, Ekyolesebwa ekikwata ku biweebwayo eby'obudde n'obujeemu obuleeta okuzikirira kijja kumala ebbanga lya ki, okutuusa ekifo ekitukuvu n'eggye okuweebwa okunyigirizibwa wansi w'amagulu? N'angamba nti: Okutuusa ku nnaku enkumi bbiri mu bikumi bisatu; olwo ekifo ekitukuvu kinaazibwa. Danyeri 8:13, 14.

Enkola y’okugezesa eyatandika nga 22 Okitobba 1844, erina omukono gwa Alufa ne Omega. Entandikwa y’eyo nkola y’okugezesa yali obunnabbi bw’ebbanga obwalaga Ewatukuvu eryaali ligenda okukandagirirwa wansi. Bwabadde obunnabbi obwaleeta omusana omungi ennyo bwe bwatuukirizibwa. Enkola y’okugezesa eyaggwaawo mu 1863, erina omukono gwa Alufa ne Omega. Okukoma kw’eyo nkola y’okugezesa kwali obunnabbi bw’ebbanga obwalaga eggye eryaali ligenda okukandagirirwa wansi. Bwabadde obunnabbi obwateekebwawo okuleeta omusana omungi ennyo bwe bwatuukirizibwa. Bwabadde obunnabbi bw’ebbanga obwaaleetebwa Eriya w’ebyafaayo ebyo, era bwe bwagaanibwa ne buteekebwa ku bbali, bwaleeta ekizikiza ekinene.

Era okusalirwa omusango kwe kuno, nga omusana guzze mu nsi, abantu ne baagala ekizikiza okusinga omusana, kubanga ebikolwa byabwe byali bibi. Yokaana 3:19.

Ensonga y’amagezi gye nnagala okumalirizaako mu kiwandiiko kino ye gye nnamaze dda okwogeraako. Katonda, ng’ayita mu Ellen White, yakkiriza machati ga 1843 ne 1850?

Ndabye nti chaati eya 1843 yakulembeddwa n’omukono gwa Mukama, era nti tekirina kukyusibwa; nti ennamba zaali nga bwe yabadde ayagala zibeere; nti omukono gwe gwali waggulu era ne gukisa ensobi mu nnamba ezimu, ne kiba nti tewali asobola okugiraba okutuusa lwe yaggyamu omukono gwe. Ebiwandiiko Ebyasooka, 74.

Nnalaba nti Katonda yali mu kupapulibwa n'okusasanyizibwa kwa chati eyakolebwa Muganda waffe Nichols. Nnalaba nti waliwo obunnabbi bwa chati eno mu Bayibuli, era bwe kiba nti chati eno etegekeddwa eri abantu ba Katonda, bwe kimala omu, kimala n'omulala; era singa omu yeetaaga chati empya eyapentebwa ku kipimo ekinene, bonna bagyetaaga mu ngeri y'emu. Manuscript Releases, ennamba 13, 359; 1853.

Katonda, nga ayita mu Ellen White, yateeka omukono ku bubaka abawagizi ba Miller bwe baawanjulira mu bbanga ly’emyaka 1840 okutuuka 1844?

"Katonda tatuwa bubaka bupya. Tusaanidde okulangirira obubaka obwatufulumya okuva mu amakanisa amalala mu 1843 ne 1844." Review and Herald, Janwali 19, 1905.

"Katonda atulagira tuwe omwanya gwaffe n'amaanyi gaffe eri omulimu ogw'okubuulira abantu obubaka obw'azuukusa abasajja n'abakazi mu 1843 ne 1844." Okufulumya Ekiwandiiko, Ennamba 760.

Obubaka bwonna obwawaayo okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 busaanidde kati okuteekebwamu amaanyi, kubanga waliwo abantu bangi abafiiriddwa ekkubo. Obubaka busaanidde okugenda eri amakkanisa gonna.

Kristo yagamba nti, ‘Amaso gammwe galina omukisa, kubanga galaba; n’amatu gammwe, kubanga gawulira. Kubanga ddala mbagamba nti bannabbi bangi n’abatuukirivu baayagalanga okulaba ebyo bye mulaba, ne tebibabona; n’okuwulira ebyo bye muwulira, ne tebyabiwulira’ [Matayo 13:16, 17]. Amaso agaalaba ebyo ebyalabibwa mu 1843 ne 1844 galina omukisa.

Obubaka bwaweereddwa. Era tekirina kubeerawo kukerekerwa mu kuddamu obubaka, kubanga obubonero bw’ebiseera butuukirizibwa; omulimu ogw’okukomekkereza gulina okukolebwa. Omulimu omunene gulyakolebwa mu kiseera kitono. Obubaka Katonda lwe yasazeewo, buligabwa mangu, era gulyeyongera ne gufuuke okukaaba okw’amaanyi. Awo Daniyeri aliyimirira mu mugabo gwe, okuwa obujulizi bwe. Manuscript Releases, ekitundu 21, 437.

Amazima ge twafuna mu 1841, '42, '43, ne '44 kaakano galina okwekenneenyebwa era okulangirirwa. Obubaka bw’omalayika asooka, ow’okubiri, n’ow’okusatu bujja mu biseera eby’omu maaso okulangirirwa n’eddoboozi eddene. Bijja okuweebwa n’okufaayo ennyo n’obumalirivu, era mu maanyi g’Omwoyo. Manuscript Releases, volume 15, 371.

Tutegeera obunafu n’obutono bw’omulimu mu kiseera kino. Tulina obumanyirivu. Mu kukola omulimu Katonda gwe yatuwadde, tuyinza okugenda mu maaso mu bwesige, nga tukkakasa nti y’anaaba obusobozi bwaffe. Anaabeera naffe mu 1906, nga bwe yali naffe mu 1841, 1842, 1843, ne 1844. Loma Linda Messages, 156.

Abo abayimirira ng’abayigiriza era nga bakulembeze mu bitongole byaffe balina okuba abakakamu mu kukkiriza era mu nsonga entongole ez’obubaka bw’omulayika ow’okusatu. Katonda ayagala abantu be bamanye nti tulina obubaka nga bwe yatuwa mu 1843 ne 1844. General Conference Bulletin, Epreeri 1, 1903.

Okulabula kuzze: Tewali kya kukkirizibwa kuyingira ekinaatabangula omusingi gw’okukkiriza gwe tubadde tuzimbirako okuva lwe obubaka bwajja mu 1842, 1843, ne 1844. Nali mu bubaka buno, era okuva olwo mbadde nnyimiridde mu maaso g’ensi, ng’omwesigwa ku kitangaala Katonda kye y’atuwadde. Tetuteekateeka kuggyawo ebigere byaffe ku pulatifoomu mwe byateekebwa nga buli lunaku twanoonyanga Mukama mu kusaba okunywevu, nga tunoonyanga ekitangaala. Olowooza nti nandyinza okusuula ekitangaala Katonda kye yampa? Kiteekwa okuba ng’Ejjinja ery’emyaka gyonna. Kibadde kinnondera ekkubo okuva lwe Katonda yampa. Review and Herald, Epreli 14, 1903.

Katonda, ng’ayita mu Ellen White, yalabula abantu be okulwanyisa obulumbaganyi obwandibuzaamu amaanyi amazima agali mu byafaayo by’Abamillerite?

Obubonero obukulu obw’amazima, obutulaga engeri gye tutambulira mu byafaayo eby’obunnabbi, buteekwa okukuumibwa n’obwegendereza nnyo, bireme kumenyebwa era ne mu kifo kyabyo ne teekebwawo endowooza ezireeta akavuyo okusinga okuwa omusana omutuufu. Obubaka Obulondeddwa, ekitabo eky’okubiri, omuko 101, 102.

Leero Sitaani anoonya emikisa egy’okumenyaawo obubonero bw’amazima—ebijjukizo ebyasimbibwa mu kkubo; era twetaaga obumanyirivu bw’abakozi abakuze, abaazimbira ennyumba yaabwe ku lwazi olunywevu, abeyise mu kuwawaabibwa n’okutenderezebwa ne basigala banywevu ku mazima. Abakozi b’Enjiri, 104.

Katonda tabula ku nsi bantu abamanyi okwawula wakati w’ekirungi n’ekibi, n’obutuukirivu n’obutali butuukirivu. Katonda alina abantu be yalonda okuyimirira mu maaso g’olutalo mu biseera eby’amangu. Mu kiseera eky’ekizibu, ajja kuyimirizaawo abantu nga bwe yakola mu nnaku ez’edda. Abavubuka bajja kulagirwa okwegatta n’abatwala ekibendera abakuuze, balyoke bannywezebwe era bayigirizibwe mu bumanyirivu bw’abo abeesigwa abaayiseemu entalo nnyingi, era Katonda aboogeddeko emirundi mingi okuyita mu bujulizi bw’Omwoyo gwe, ng’abalaga ekkubo ettufu era ng’asalira omusango ekkubo ekikyamu. Bwe wabaawo obulabe obugezesa okukkiriza kw’abantu ba Katonda, abakulembera abaasooka bano balina okujjukiza n’okunnyonnyola obumanyirivu bw’edda, mu biseera nga bino bwe byatuuka, nga amazima gaabuuzibwa, era nga ne birowoozo eby’ekitalo, ebiva si eri Katonda, byayingizibwa.

Obumanyirivu bw’abo bakozi abakadde bwetaagibwa kaakano; kubanga Setaani alindirira buli mukisa okuteeka mu bwereere obubonero bw’ekkubo obw’edda—ebijjukizo ebyasimibwa mu lugendo. Review and Herald, Novemba 19, 1903.

Mu mwaka gwa 1863, ekibiina ky'Abamillerite kyatuuka ku nkomerero nga bagaana amazima agasooka ge Eriya owa mulembe ogwo yali alagiddwa okutegeera. Ekigezo kyakyo eky’enkomerero kyasinziddwa ku nnyiriri ebbiri mu Danyeri omunaana eziraga okuyisibwa wansi w’ebigere kw’ekifo ekitukuvu n’eggye. Ekitangaala ky’ekifo ekitukuvu kyabikkulibwa ku kisooka ku bigezo kkumi, era ekizikiza ne kireetebwa ku ggye ku kisembayo ku bigezo kkumi.

Ekintu kimu kikakafu: abo Abadiventisti ab’Olunaku Olw’omusanvu abayimirira wansi w’ekibendera lya Sitaani banasooka kuleka okukkiriza kwabwe mu bulabula n’okunenya ebiri mu Bujulizi bw’Omwoyo gwa Katonda.

Okuyitibwa okw’okwongera okwewaayo n’obuweereza obutukuvu obusinga kukolebwa, era kuligenda mu maaso kukolebwa. Abamu abali kaakano nga bayogerera ebiteeso bya Setaani balikomawo mu bwenge. Waliwo abali mu bifo eby’obwesigwa eby’ekikulu abatategeera amazima ag’ekiseera kino. Eri bo, obubaka busaanidde okuweebwa. Bwe bakikkiriza, Kristo alibakkiriza, era alibafuula bakozi wamu naye. Naye bwe bagaanira ddala okuwulira obubaka, balinywera wansi w’ekibendera ekirabika enzirugavu kya Omulangira w’ekizikiza.

Ndagiddwa okwogera nti amazima ag’omuwendo ag’ebiseera bino gaggulwawo bulijjo era ne gakyeyoleka obulungi ennyo mu bwongo bw’abantu. Mu ngeri ey’enjawulo, abasajja n’abakazi balina okulya omubiri gwa Kristo n’okunywa omusaayi gwe. Walijjawo okukula kw’okutegeera, kubanga amazima galina obusobozi obw’okweyongera bulijjo. Katonda, Omutandisi w’amazima, ajja okuyingira mu bumu obusembye era obusingasinga n’abo abagoberera nga bagenderera okumumanya. Bwe abantu ba Katonda banaakiriza ekigambo kye ng’omugaati ogw’omu ggulu, bajja kumanya nti okufuluma kwe kutegekeddwa ng’enkya. Bajja kufuna amaanyi ag’omwoyo, nga n’omubiri bwe gufuna amaanyi ag’eby’omu mubiri nga emmere eriiddwa.

Tetutegeera na katono enteekateeka ya Mukama mu okubaggya abaana ba Isirayiri mu buddu bw’e Misiri, era n’okubakulembera okuyita mu ddungu okubayingiza mu nsi ya Kaanani.

Bwe tukungaanya ensanafu z’ekitangaala eby’obwakatonda ezikyaka okuva mu Njiri, tujja kufuna okutegeera obulungi okusinga ku nteekateeka y’Abayudaaya, era n’okusiima okw’ennongezi eri amazima gaayo ag’ekikulu. Okunoonyereza kwaffe ku mazima tekunnatuukirira. Tukungaanyizza ensanafu ntono zokka z’ekitangaala. Abo abataba abayizi b’Ekigambo buli lunaku tebasobola kutaawulula ebibuuzo eby’enteekateeka y’Abayudaaya. Tebajja kutegeera amazima agayigirizibwa mu buweereza bwa yeekaalu. Omulimu gwa Katonda guzizikiddwa olw’okutegeera okw’ensi ku nteekateeka ye ennene. Obulamu obujja buliyanjulula amakulu g’amateeka Kristo, nga akwekeddwa mu musimbu gw’ekire, ge yagaba eri abantu be. Spalding and Magan, 305, 306.

Tugenda mu maaso n’okutunuulira kwaffe ku bubonero bwa Eriya obukwatagana ne 1863 mu kiwandiiko ekiddako.